Professional Documents
Culture Documents
253
Razvojni zadaci adolescencije su:
uspostavljanje novih odnosa sa vrnjacima oba pola;
prihvatanje svog izgleda i uloge pola;
preuzimanje ostalih "uloga";
formiranje linog identiteta;
izgraivanje emocionalne nezavisnosti;
sticanje ekonomske nezavisnosti;
razvijanje intelektualnih vetina;
profesionalno opredeljenje;
postizanje vetina komuniciranja; socijalno odgovorno ponaanje;
pripremanje za brak i porodine obaveze;
stvaranje nove slike o sebi koja ukljuuje nastale promene;
stvaranje vlastitog pogleda na svet i sistema vrednosti.
Promene u adolescenciji
Fiziki razvoj
Uz nagle telesne promene (visine i teine), javljanje primarnih i sekundarnih polnih
karakteristika - menja se slika o svome fizikom izgledu (fiziko Ja), to dovodi do
opteg (ne)prihvatanja sebe i (ne)zadovoljstva sobom. Devojke su osetljivije na
(ne)povoljnu sliku o sebi. Posebno reaguju na svojstva koja su atipina za vlastiti pol.
Postoje vremenske razlike poetka i zavretka faze puberteta kod devojica ideaka.
Prosek za devojice je 12-14 godina a za deake 13-15 godina. Razvojni psi-holozi
posebno analiziraju
posledice ranog/kasnog poetka puberteta
na psihiki razvoj, posebno socijalni razvoj. Deaci koji rano sazrevaju imaju poetne
prednosti u socijalnim odnosima i kontaktima, ali zbog preranog ulaska u odraslost
kasnije mogu biti rigidniji ako se jave potrebe prilagoavanja - tada ele da zadre
status uspenosti bez osetljivosti na socijalni kontekst. Deaci koji kasno sazrevaju
imaju poetne probleme adaptacije ali postepenosazrevanje ih dovodi na vii nivo
socijabilnosti.Devojice koje rano sazrevaju mogu razliito reagovati. Formirana
fizika privlanost moe ih uvesti u socijalne odnose karakteristine za neto starije
devojke. Ove okol-nosti utiu na uspostavljanje odnosa sa osobama suprotnog pola sa
nedovoljno razvijenom psihikom zrelou.
Moralni razvoj
Prema Pijaeovom shvatanju moralnosti u adolescenciji se javlja autonomna
moralnost koja se zasniva na uzajamnom potovanju i recipronosti.Kolbergovi nalazi
ukazuju da adolescent u veoj meri ulazi u konvencionalni i pos-tkonvencionalni nivo
razvoja moralnosti. Meutim, veina ostaje na konvencionalnom nivou, treem i
etvrtom stadijumu. U 16 godini 23% adolescenata je u treem a 33% uetvrtom
stadijumu; istovremeno na postkonvencionalnom nivou je 25% adolescenata -u petom
stadijumu 19% i estom stadijumu 6% (Kolberg, 1976, videti sliku 14,
str. 75).Ispitivanje moralnog ponaanja adolescenata ukazuje da je veza izmeu
moralnih stavova i ponaanja vrlo sloena i esto u raskoraku. Postupci ispitivanja
doslednosti umoralnom ponaanju su: otpor na iskuenje, altruizam. oseanje krivice i
poslunosti(da li moralno rasuivanje podlee uticaju autoriteta).
Formiranje identiteta
Jedan od osnovnih psihosocijalnih zadataka razvoja u adolescenciji je formiranje
identiteta. Poetak adolescencije je u znaku nastojanja da se otkrije vlastita priroda, a
kraj oznaava formiranje oseanja identiteta. Meutim, u odeljku o razvoju linosti
uka-zano je da formiranje identiteta zapoinje u detinjstvu, intenzivira u adolescenciji
a nas-tavlja do kasne odraslosti. Na pitanje zato je period adolescencije u znaku
formiranjalinog identiteta psiholozi odgovaraju da je to u skladu sa nastalim
fiziolokim i psiholo-kim promenama koje zahtevaju redefinisanje slike o sebi i
vlastitom mestu i odnosuna sredinu.Proces formiranja identiteta ukljuuje evaluaciju
osobina, ubeenja, stavova,motiva, sistema vrednosti, stila ponaanja, ranijih uzora ali
i sadanjih uzora, usmere-nja i elja. Identitet obuhvata i kognitivne i afektivne
komponente od kojih su kljuni faktori samorazumevanje i samopotovanje. Smer
razvoja je od fizikih ("povrinskih") ka psiholokim ("dubinskim") svojstvima
linosti. U skladu sa tim se menja samoposmatranje i socijalna percepcija. to je
struktura identiteta razvijenija to je osoba svesnijasvoje jedinstvenosti (osobenosti) ali
i slinosti sa drugima. Osobe slabog identiteta imaju potrebu da se stalno "ogledaju" u
drugima, da na osnovu reakcija drugih sebe procenjuju. Formiranje identiteta
postignut identitet
(konano formiran identitet linim izborom);
zakljuen identitet
(izbor je izvren bez kriznog perioda ali pod uticajem drugih);
difuzija identiteta
(osoba se nije opredelila, niti pokuava da doe do izbora.Stabilnost postignutog
identiteta poveava se sa uzrastom. Studenti prve godinepokazuju vea kolebanja
nego oni koji su u zavrnoj godini. Koje su manifestacije pos-tignutog identiteta?
Karakterie ih visoko samopotovanje, otporne su na stres, manjekonformistine,
sposobnije da izraavaju svoju naklonost, sigurnije u svoja ivotnaopredeljenja, vieg
motiva postignua (Kapor-Stanulovi, 1988)
Polni identitet
Polni identitet najpre oznaava poimanje i prihvatanje svoje polne
pripadnosti I uloge. U jednoj linosti ne moraju se muke i enske
osobine, kako su klasifikovane udanoj kulturi, meusobno iskljuivati.
ena sa razvijenim polnim identitetom moe bitinena majka, supruga a
baviti se "mukom" profesijom. Takoe mukarac moe bitinezavisna
linost koja je blage naravi.
Razvoj polnog identiteta
Polni identitet se najranije javlja na uzrastu od 1;6 do 3;0 godine, ali uz
znanje opolnoj pripadnosti ostaje nejasno, ogranieno poimanje polnih
razlika od strane deteta.Ono jo ne shvata da je pol postojan, da ga ne
odreuju spoljna obeleja (odelo) ili vrs-ta posla kojim se neko bavi. U
ispitivanju su deci pokazivane gole muke i enske lut-ke. Mala deca
su smatrala da enska figura postaje deak kad je obuku u muko odelo
220
i, obratno, da muka figura postaje devojica kad joj obuku haljinu. Pravo
poimanjepolnih razlika zapoinje sa 5-6 godina.Zapaeno je da deca
veoma rano znaju o socijalnim oekivanjima u odnosu naodreeni pol. Sa
tri godine deca ve biraju "prigodne" igre i igrake; sa 4-5 godina razlikuju tipine poslove mukaraca i ena. Devojice preferiraju posao
negovateljice iliuiteljice, a deaci policajaca ili pilota. Formiraju
se stavovi o polnim stereotipijama:
konformisanje deaka i devojica u skladu sa socijalnim pritiskom;
226
Dete u toku
ranog detinjstva
obogauje obrasce ponaanja koji se uklapaju u zah-teve sredine ali tek
pri kraju ovog perioda poinju da se razvijaju pojmovi "dobar" pos-tupak
i "rav" postupak. Meutim, mnoge "dobre" ili "rave" postupke nee
smo pri-metiti ili izdvojiti - ono ih tako shvata tek kad mu na to neko
drugi posebno skrene pa-nju.Polazak u kolu i potreba prilagoavanja
normama ponaanja u novoj sredinioznaava prekretnicu u socijalizaciji
deteta. Dete se jo vie uklapa u grupne normeponaanja u koli i grupi
vrnjaka. Oko desete godine poinje da shvata principe kojilee u osnovi
standarda ponaanja. Prvo se javlja verbalno razumevanje tih principa
azatim se razvija sve snanije unutranje oseanje pravde i
dunosti.Vrednosti se odreuju kao sloene dinamike strukture koje
se formiraju i menja- ju u socijalnoj komunikaciji i izraavaju (pr)ocenu
subjekta o svemu saznatom. U skla-du s tim su reakcije, pa su vrednosti
izvor motivacije linosti. S obzirom da je odreenjapojma "vrednosti" jo
uvek predmet rasprave, ukazujemo kako je njihovo
formiranjekoncipirano u taksonomiji za afektivno podruje (Krathwohl et
al. 1964). Na grafikomprikazu (slika 57) ilustrovani su ciljevi i znaenja
pojmova u taksonomiji.
Slika 57: Ilustracija optih pojmova taksonomije za afektivno podruje
(Krathwohl et al. 1964)
Autori daju
hijerarhijski model vrednosti
: primanje, reagovanje, vrednovanje,organizacija i karakterizacija. To je
prikaz procesa interiorizacije vrednosti, gde razvojtee po principu: od
konkretnog ka apstraktnom. Pri tome se od poetnih oblika reago-vanja,
preko usmerene panje, interesovanja za saznato, procenjivanja,
miljenja, sta-vova - stie do vrednovanja i usvajanja vrednosti koje se
konceptualizuju, organizuju usistem i na vrhu ine ivotnu filozofiju
linosti.Bitan atribut vrednosti je
poeljnost
("usvajanje", "preferiranje" i "pristajanje uzvrednosti"). Vrednosti imaju
integrativnu funkciju
jer formirani sistem vrednosti ima fun-
227
kciju "opteg usmeravanja", to predstavlja osnovu doslednosti ponaanja
linosti.Autori nisu propustili ni priliku da vaspitaima ukau na znaajan
element vrednosti:njihovu
funkciju u prilagoavanju
gde slue kao orijentiri, kriterijumi i standardi u ivotulinosti, njenoj
interakciji sa okolinom.Shvatanja koja pod vrednosnim orijentacijama
podrazumevaju smernice, uverenjai ciljeve koji reguliu aktivnosti
linosti su pogodan okvir za tumaenje nalaza istraiva-nja razvoja
moralnih vrednosti