HRVATSKA SREDNJOVJEKOOVNA SFRAGISTIKA

Sfragistika (sigilografija) je pomona povijesna znanost koja prouava razvitak, izradu i

uporabu peata. Usko je povezana s heraldikom (na peatnjacima su najee grbovi),
diplomatikom (peati sastavni dio isprava), numizmatikom i genealogijom.
PEATNJAK predmet s urezanim likom, oznakom ili slovom kojim se utiskuje peat.
Sastoji se od kovinske, kamene ili staklene ploice za koju je privren drak. Pravo
posjedovanja peatnjaka bilo neogranieno, ali skupa izrada.
PEATI otisci likova na peatnjacima. Najee se nalaze na donjem dijelu povelje ili na
kraju teksta, a mogu biti i privreni uzicama. Slue kao sredstva potvrde pravovaljanosti
isprava.
Prvi peati javljaju se u 3. tis. pr. Kr., a kasnije ih preuzimaju Grci, Rimljani i Germani. U 6.
st. peate koriste pape i bizantski carevi, a od 8. st. i veina zapadnoeuropskih i
srednjoeuropskih vladara. Od 13. peatima se slue i nie plemstvo, gradovi, opine, cehovi
Od polovice 19. st. potpis sve vie potiskuje peat iz uporabe.
Razlikujemo peate oblikovane u mekoj tvari (vosak), metalne peate (bule) i suhe peate.
Veliina peata odgovara njegovoj namjeni.
Naini peaenja:

SIGILLUM PENDENS
SIGILLUM IMPRESSUM
SIGILLUM INNEXUM

Peatnjaci se dijele na:

VELIKE P. esto od srebra, lik vladara na prijestolju, za ovjeru vanih dokumenata

MALE P. od neplemenitih materijala, manje vani dokumenti
SREDNJI P. rijetko

DVOSTRUKU PEATNJACI likovi na jednoj i drugoj strani => dvostrani peati

PROTUPEATI manji peati koji se otiskuju na vee kako bi se sprijeilo krivotvorenje
SIGNETE manji peati koji se koriste u privatnom dopisivanju
ZAJEDNIKI PEAT otisnut peatom kojeg je izradilo nekoliko ljudi u zajedniku svrhu.
OBLIK PEATA najee kruni, ali i ostali (ovalni, duguljasti, jajoliki, trokutasti)
TIPOVI PEATA:

VLADARSKI

KONJANIKI
PJEAKI
HERALDIKI
HAGIOGRAFSKI
MONUMENTALNI
NATPISNI

NATPISI na peatima obino okruuju peatnjak po rubu, ali mogu biti smjeteni u peatnom
polju ili kao rubni natpis na rubovima dvostranih peata. Najee poinju kriem, a rijei se
rastavljaju tokicama, zvjezdicama, kriiima i sl. Pisani kapitalom, uncijalom ili
minuskulom, u srednjem vijeku na latinskom jeziku, a kasnije se javljaju i narodni jezici
Vlasnici peata bili su kraljevi, carevi, plemstvo, sveenstvo, crkvene institucije, gradovi,
upanije, cehovi
Postojale su i mjere zatite od krivotvorenja peata (protupeat i otre kazne)
Nakon smrti vlasnika peatnjaci se unitavali ili prenosili na sina.
Najstariji hrv. peati su onaj kralja PETRA KREIMIRA IV. iz 1070. i banova OPAJA iz
1235. te HENRIKA iz 1267.
Najstariji peati gradova su iz RABA I SENJA (1268.)
Najstariji peati crkvenih i svjetovnih (ubii, Babonii) velikaa potjeu iz 13. st.
Prvi peatnjak za slavonski sabor izraen je krajem 15. st., a prvi poznati peat Kraljevine
Hrvatske nalazi se na Cetingradskoj diplomi.
PEAT KNEZA IVANA II. NELIPIA
Sauvan na ispravi izdanoj u Sinju 1418. godine. Okrugli votani peat koji pripada tipu
grbovnih peata. U peatnom polju nalazi se koso u desno okrenuti tit na kojem je prikazana
kruna iz koje raste liljan i sa svake strane kugla, a na titu kaciga iz koje raste glava,
najvjerojatnije, noja i visi plat. Natpis glasi: S(igillum) IOH(anni)S COMITIS CETINE ET
CLISSI.
Pojava ljiljana u grbu Nelipia neobina (nema ih kod drugih obitelji s ovog prostora) =>
moda se javlja nakon to je Ludovik I. porazio udovicu kneza Nelipia 1345. godine te tada
obitelji podjeljuje novi grb s likom ljiljana (koji se nalazio na grbu Anuvinaca).
Najstariju vijest o grbu Nelipia donosi Pavao Ritter Vitezovi u djelu Banologia, no njegov
se opis razlikuje od grba prikazanog na peatu.
PEAT PAVLA I. BRIBIRSKOG I ZRINSKIH
Peatnjak Pavla I. pronaen je 1961. godine u Zadru prilikom gradnje nove zgrade. To je
jedini poznati peatnik hrv. velikaa iz tog razdoblja. Bronani peatnik, krunog oblika,
promjera 6 cm, ubraja se u grbovne peatnike. U peatnom polju prikazan je trokutasti tit s

rairenim orlovskim krilom, a na titu stoji ljem iz kojeg se sputa perjanica. Na ljemu se
nalazi buket od est stabljika sa cvjetovima. Ostatak prostora ispunjen je biljnom
ornamentikom. Natpis na peatu pisan goticom: PAULUS DE BREBERIO BANUS
CROATORUM D(omi)N(u)S ET BOSNE. Vrlo dobro uuvan, visoka kvaliteta izrade.
Sauvana jo dva peata Pavla I. (na ispravama iz 1300. i 1307. godine). Ti se peati
razlikuju od peatnjaka po poloaju tita, perjanici, ukrasu ljema, a najvie po natpisima. Na
prvom: S(igillum) PAULI BREBERIENSIS BANI TOCIUS SCLAVONIE, a na drugom:
S(igillum) PAULI BREBERII COMITIS TOCIUS SCLAVONIE B(ani). Kod tih peata
vidljiva nia razina kvalitete izrade u odnosu na peatnik. Na ispravi iz 1300. godine sauvani
i peati njegove brae, Jurja i Mladena, koji se malo razlikuju.
Peatnik se sigurno upotrebljavao od 1307. do 1312. godine. Iako se Pavao u ispravi iz 1299.
godine naziva gospodarom Bosne (kao i na peatniku), na peatima iz 1300. i 1307. te titule
nema, iako je u ispravama iz tog razdoblja ona zabiljeena. Peat je pronaen u Zadru vj.
zbog toga to je 1311. tamo izbila pobuna protiv mletake vlasti koju je Pavao podupirao
vojno i diplomatski te je moda donio peatnik sa sobom prilikom posjeta gradu.
Na kasnijim peatima Zrinskih javlja se npr. 1492. (peat Petra Z.) tit s orlovim krilom i na
njemu ljem iz kojeg izrasta orlovo krilo. Meutim, 1554. grbu Zrinskih pridodan je i grb
obitelji Ernut (naslijedili i Meimurje) te se prikazuje i na peatu Jurja Z. 1619. uz orlovo
krilo i kameni zid s kulom i dvjema zvijezdama, a na titu raskriljeni zmaj ili grifon.
Petar Z. koristio je razliite peate s prikazom orlovog krila i kule u titu, a najvei je bio
banski peat koji je kao ukras tita sadravao krunu i okrunjenog zmaja.
Katarina Zrinski koristila je peat u kojem je bio spojen grb Zrinskih i Frankopana(dva lava
koji prednjim apama dre 4 kruha i izmeu njih zvijezda) s krunom sa 7 listova kao ukrasom
na titu. Njihova ki Petronela Judita koristila je redovniki peat s likom sv. Trojstva, a
Jelena peat slian oevom.
PEATI FRANKOPANA
Najstariji peati Ivana i Stjepana Krkih iz 1365. godine koji prikazuju raspolovljeni tit (u
gornjem polju zvijezda) sa ljemom na kojem se nalazi orlovo gnijezdo i zvijezda. Papa
Martin V. priznao 1430. Nikoli Krkom podrijetlo od rimskih Frangipana i podijelio mu novi
grb s dva zlatna lava u modrom polju koji lome dva kruha. Od tada se na peatim pojavljuju
oba grba. Na peatu Vuka F. na Cetinskoj ispravi nalazi se popreno razdijeljen tit s tri
ljiljana i na njemu ljem s orlovim krilom i zvijezdom. Od kraja 16. st. koristi se iskljuivo
novi grb na peatima, a od 17. st. kao ukras na titu javlja se kruna.
VARADINSKI PEATI
VELIKI PEATNJAK GRADA VARADINA (1464.) danas u Gradskom muzeju Varadin.
Od srebra, krunog oblika, lik anela koji dri tit na kojem je preko vodoravne grede
etverostrani toranj i sa strana esterokraka zvijezda, odnosno polumjesec. U upotrebi do
1934.

PEATNJAK NASLJEDNOG GOSPODSTVA STAROGRADSKE TVRAVE I

KAPETANATA GRADA VARADINA iz 17. st., od mjedi, krunog oblika, grb obitelji
Erddy u peatnom polju
RAPSKI PEATI
Najstariji poznati peat rapske komune potjee iz 1268. g. Nalazi se na povelji kojom se
utanauje mir izmeu Raba i Senja. Sadri lik sv. Kristofora (zatitnika grada) kako stupa po
vodi s djetetom Isusom na ramenu. To je votani peat koji se ubraja u hagiografski i portretni
tip peata. Sadri natpis na lat. pisan gotikom kapitalom.
PEAT RAPSKOG KAPTOLA likovi sv. Kristofora i Djevice Marije u peatnom polju,
izmeu njih polumjesec i osmerokraka zvijezda.
PEAT OBITELJI BIZZA obiteljski grb u peatnom polju (jednoglavi orao).
PEAT OBITELJI BON(O) dva lava jedan nasuprot drugom prednjim apama dre krunu.
PEAT OBITELJI DOMINIS u poetku na peatu grb s ljiljanom, zatim grb sa
esterokrakom zvijezdom i naposljetku etverostruko razdijeljeni grb s orlovskim glavama i
osmerokrakim zvijezdama.
PEAT OBITELJI GALZIGNA obiteljski grb (lav koji dri krilo)
PEAT OBITELJI KAI (CASSIO) obiteljski grb (dvije vodoravne grede u titu koje
nadvisuje polumjesec s tri esterokrake ili osmerokrake zvijezde od kojih jedna repatica na
prsima orla)
PEAT OBITELJI NIMIRA obiteljski grb (etiri okomita iljka u titu i iznad tita dvoglavi
okrunjeni orao iznad kojeg kri s polumjesecom)
PEAT OBITELJI SPALATIN obiteljski grb (u vodoravno podijeljenom titu u gornjem
dijelu tri osmerokrake zvijezde, a u donjem tri ljevokose grede)
CRKVENA SFRAGISTIKA
Peati crkvenih osoba i institucija (kaptola i samostana) javljaju se na privatnopravnim i
javnim ispravama od sredine 11. st.
Razlika izmeu AUTENTINIH PEATA (peati vie crkvene ili svjetovne vlasti koji u
potpunosti jame vjerodostojnost nekog dokumenta) i NEAUTENTINIH PEATA (peati
privatnih osoba ija vjerodostojnost nije neupitna).
Dekretom Andrije II. iz 1231. g. kaptoli i samostani dobivaju pravo sklapanja privatnopravnih
ugovora, prepisivanja isprava, pisanja oporuka, vrenja razvoda mea, pravo da strankama
izdaju isprave o svim ugovorima sklopljenim pred kaptolom i pravo uvanja originalnih
povelja te izdavanja njihovih autentinih prijepisa. Tim dekretom je postavljen temelj za
razvoj kaptola kao LOCA CREDIBILIA

U pogledu obujma djelatnosti kaptola, dalmatinski su kaptoli manje vani od kaptola sj.
Hrvatske budui da je u dalmatinskim gradovima postojao javni notarijat koji je vrio ulogu
koju su u sj. Hrvatskoj obavljali jedino kaptoli.
Originali isprava u kaptolima obino uvani u prostoriji koja se nazivala
CONSERVATORIUM, SACRISTIA ILI CAMARA
Pisanje, prepisivanje i izdavanje isprava pod nadlenou KANONIKA LEKTORA.
uvar kaptolskog peata i arhiva KANONIK KUSTOS.
Prve dokumente, kao locus credibilis, poeo izdavati Zagrebaki kaptol 1228. g., a posljednji
Senjski kaptol 1392. g.
Kaptoli su dozvolu za djelovanje kao loca credibilia mogli dobiti samo od kralja.
Svoje peate osim kaptola imale i crkvene osobe (biskupi, opati, kanonici). Njihovi peati se
nazivali SIGILLA AUTHENTICA MINORA i uivali su javnu vjeru samo na odreenom
podruju, a ne na teritoriju cijelog kraljevstva kao peati kaptola koji su djelovali kao loca
credibilia i iji su se peati nazivali SIGILLA AUTHENTICA MAIORA.
Oblici crkvenih peata => KRUNI, OBLIKA MANDROLE I OKTOGONALNI
Peatna ikonografije razvijala se pod utjecajem gotike i renesanse. Najei lik Bogorodice s
Isusom.
-kaptoli i samostani imaju likove svetaca, a na peatima duhovnih osoba imamo i likove
svetaca i likove biskupa, opata s njihovim grbom.
Peatni natpis na peatima kojoj osobi ili instituciji peat pripadao.
Osim viseih i otisnutih crkvenih peata, u 16. st. javljaju se i suhi peati na papirnim
ispravama korulanskog kaptola.
PEAT ZAGREBAKOG KAPTOLA :

PRVI PEAT u upotrebi do 1323. g., natpisnoportretni peat, tamnosmei vosak,

oblik mandrole, lik sv. kralja Stjepana, natpis majuskulnom uncijalom S CAPITULI
ZAGRABIEN(SIS) + IMAGO SCI STEPHANI REGIS
DRUGI PEAT u uporabi od 1323. do 1371. g., izraen kako kaptol ne bi zbog
krivotvorenja peata izgubio status locus credibilis po nalogu biskupa Augustina
Kaotia, svijetlosmei vosak, oblik mandrole, lik sv. kralja Stjepana na prijestolju i
prikaz kaptolske zgrade, natpis S CAPITULI SAGRABIENSIS pisan rustinom
kapitalom, hagiografski i portretni tip peata
TREI PEAT u uporabi od 1371. do 1640. g., nastao iz istog razloga kao i
prethodni po nalogu kralja Ludovika I., sauvan njegov srebrni peatnjak (u riznici
zagrebake katedrale), oblik mandrole, oko vanjskog ruba valovita crta kao ukrasni
motiv, lik BDM s Isusom i sv. kralja Stjepana koji daruje zagrebaku katedralu Isusu,

natpis S CAPITULI ECCLESIE 3AGRABIENSIS pisan gotikom majuskulom,

likovno natpisni tip peata, vosak u nijansama smee
PEAT SPLITSKOG KAPTOLA:

PRVI PEAT na ispravi iz 1091./2. g., dvostruki peat krunog oblika s likovima sv.
Dujma i sv. Anastazija, natpis DOMNO I ANASTASII, ne zna se do kada se koristi
DRUGI PEAT prva pojava 1311. g., koristi se i krajem 16. st., tamnosmei vosak,
kruni oblik, lik sv. Dujma i prizor Peristila, natpis S CAPITULI ECCLESIE
SPALATENSIS pisan gotikom majuskulnom kapitalom
TREI PEAT u uporabi od kraja 16./po. 17. st., sauvana 4 njegova peatnjaka
(veliki i mali mjedeni, olovni i eljezni) u riznici Splitskog kaptola, krunog oblika s
likom sv. Dujma nad Peristilom, natpis S CAPITULI MAIORIS ECCLESIE
SPALATENSIS pisan gotikom majuskulnom kapitalom

PEAT DUBROVAKOG KAPTOLA (vj. nije bio locus credibilis)

PRVI PEAT iz 13. st., oblik mandrole, od smeeg voska, lik sv. Vlaha, natpis
SIGILLUM CAPITULI RAGUSII pisan rustinom majuskulnom kapitalom
DRUGI PEAT pojavljuje se izmeu 1372. i 1376. g., sauvan njegov mjedeni
peatnjak (u Muzeju Kneeva dvora), lik Djevice Marije, oblik mandrole, natpis
SIGILLUM CAPITULI RAGUSII pisan gotikom majuskuloma, u uporabi do 1816.
g.

PEAT ZADARSKOG KAPTOLA:

PRVI PEAT iz 1248. g., svijetlosmei vosak, okrugli, lik sv. Stoije, od natpiusa
sauvano samo SIGILLUM pisano rustinom majuskulnom kapitalom
DRUGI PEAT iz 1371. g., dodijelio ga kralj Ludovik I. i tada kaptol postaje locus
credibilis, crveni vosak, oblik mandrole, likovi Bogorodice s Isusom, sv. Krevana i
sv. Stoije, natpis SIGILLUM CAPITOLI IADRENSIS pisan gotikom majuskulom,
u upotrebi do sredine 15. st.