You are on page 1of 11

1.

Gasovito stanje materija u ovom stanju nema odreenu zapreminu niti


oblik nego poprima oblik posude u kojoj se nalazi
2. Tenost materija u ovom stanju ima definisanu zapreminu ali ne i oblik
3. vrsta supstanca materija u ovom stanju ima definisanu i zapreminu i
oblik
4. iste supstance materija odreenog sastava i osobina koji se ne
mijenjaju od uzorka do uzorka (voda, kuhinjska so)
5. Element - dio materije koji se ne mie razloiti na jednostavnije
supstance. Svaki element se sastoji od jedne vrste atoma.
6. Jedinjenja - materija koja se sastoji od dva ili vie elemenata.
7. Smjesa kombinacija dvije ili vie supstanci u kojoj svaka draava svoje
osobine.
8. Smjese se dijele na: Heterogene smjese koje nisu jednakog sastava i
izgleda (stijene, drvee) i Homogene-smjese koje su jednakog sastava u
itavoj koliini (vazduh, smjesa soli i vode)- Homogene smjese se nazivaju i
rastvori.
9. MOL Koliina supstance 1 mol je broj estica jednak broju atoma koji se
nalaue u 0,012 kilograma atoma C-12
10.Atom je najmanja estica elementa koja se ne moe razloiti.
11.. Nuklid je svaki hemijski elemnt koji ima talno definisan atomski i
maseni broj.
12.Izotopi su atomi sa istim brojem protona ali razliitim brojem neutrona.
13.Relativna atomska masa atoma masa atoma u odnosu na masu 1/12
atoma 12C
14. relativna atomska masa elementa prosjena masa elementa(svih
njegovih izotopa koji se javljaju u prirodi) u odnosu na masu 1/12 atoma 12C
15.Relativna molekulska masa jedinjenja, Mr je prosjena masa svih
molekula u jedinjenju ( za elemente su uzete njihove reativne atomske
mase, Ar) u odnosu na 1/12 mase atoma 12C.
16.Maseni broj broj protona i neutrona atoma.
17.Atomski broj broj protona u jezgri.
18.Paulijev princip zabrane dva elektrona u odreenom atomu nikada ne
mogu imati ista sva etiri kvantna broja
19. Hundovo provilo Elektroni e imati maksimalno iste spinske kvantne
brojeve u energetski ekvivalentnim ljuskama.
20.Hemijska reakcija nastaje kada na jednoj ili vie supstanci dolazi do
hemijskih promjena (rezultat promjene je supstanca (ili vie njih) sa
drugaijim osobinama od supstance od koje je nastala)
21.Zakon stalnih masenih omjera: elementi se spajaju u hemijske spojeve
u stalnim masenim omjerima (zakonu ne podlijeu nuklearne hemijske
reakcije i radioaktivnost)
22. Kiseline:
- Arrenius - kiseline imaju kiseo okus, boje lakmus papir u crveno , s bazom
daju soli i provode struju. Baze imaju gorak i bljutav okus, boje lakmus
papir u plavo, sa kiselinama daju soli. Kiseline u vodenim rastvorima
disociraju na H+ ione i anionski ostatak, a baze na OH- ione metala.
- Branstedt:kiseline su supstance koje daju H+ ione, a baze supstance koje
primaju H+ ione.
- Lewis : supstanca koja daje kovalentan(sparen) elektronski par ponasa se
kao baza, a supstanca koja prima kov.elektrone ponasa se kao kiselina

23. Ionska veza elektrostatika sila koja se javlja izmeu iona razliitog
naboja. Ionska veza je rezultat prijenosa jednog ili vie elektrona sa jednog
atoma ili grupe atoma na drugi atom ili grupu toma.
24. Kovalentna veza veza predstavljena elektronskim parovima koje dijele
atomi.
25.Metalna veza- veza u metalima; vezujui elektroni se slobodno kreu kroz
reetku metala.
26. Pravilo okteta Atomi otputaju, primaju ili dijele valentne elektrone do
postizanja okteta (osam elektrona u vanjskoj ljusci)
27.Formalni naboj - naboj koji bi imao atom kada bi svi atomi u molekuli
imali istu elektronegativnost.
28.Meumolekularne sile su elektromagnetne sile koje djeluju izmeu
molekula ili izmeu odvojenih podruja makromolekula.
29.Dipol-dipol sile su sile koje se javljaju izmeu molekula sa stalnim
dipolnim momentom.
30.Dipol je estica koja sadri par odvojenih suprotnih naboja na konanoj
udaljenosti. Time dolazi do asimetrine raspodjele negativnog naboja u
molekuli.
31.Prelazni elementi- su elemnti sredinjeg dijela periodnog sistema sa
nepopunjenim d i f orbitalama.
32.Osobine prelaznih elemenata: Grade obojene supstance, javljaju se u
vie razliitih oksidacionih stanja, dobri katalizatori, imaju srebrno plavu
boju na sobnoj temperaturi (osim bakra i zlata), u vrsom su stanju na
sobnoj temperaturi (osim ive), grade komplekse.
33.Kompleksna jedinjenja su jedinjenja d elemenata.
34.Kompleksne soli su soli iji anion ili kation kompleksan.
35. Energija aktivacije energija estica sposobnih za reakciju prelazi
odreen iznos koji se naziva energijom aktivacije. samo one estice koje
posjeduju energiju jednaku ili veiu od energije aktivacije mogu sudarom
reagovati.
36.Termodinamika je nauka koja prouava energetske promjene.
37.Termohemija je dio termodinamike koja prouava vezu izmeu hemijskih
reakcija i energetskih promjena koje prate reakciju.
38. Energija- osobina vrenja rada ili prenosa toplote .
39.Rad energija koja pokree objekat sa odreenom masom
40.Toplota- energija koja pveava temperaturu objekta
41.Kinetika energija- energija kretanja poveava se brzinom predmeta
42.Potencijalna energija- energija hemijske veze , energija privlaenja i
energija stanja
43.Sila- privlaenje ili odbijanje svake vrste od strane objekta
44.Elektrostatika potencijalna energija- nastaje meudjelovanjem
izmeu nabijenoh estica to je najvaniji oblik potencijalne energije.
45. I zakon termodinamike: zakon o ouvanju energije- energija ne moe
nestati u jednom sistemu. Energija moe prelaziti iz jednog oblika u drugi
ali je ukupna koliina energije u sistemu uvijek konstantna.
46.Entalpija je funkcija stanja jer su to i energija , pritisak i zapremina.
47.Hassov zakon- Promjena entalpije povezana sa hemijskim procesom ovisi
o koliini materije koja podlijee promjeni i prirodi reaktanta i produkta.
48.Entropija (S) veliina koja omoguava razumijevanje spontanih procesa.

49. II zakon termodinamike: svaki ireverzibilni proces rezultira ukupnom


poveanju entropije. Svaki ireverzibilni proces ne dovodi do promjene
entropije.
50. III zakon termodinmike: entropija istih kristalnih supstanci na
apsolutnoj 0 je jednako 0.
51.Brzina hemijske reakcije ovisi o broju sudara reagujuih estica u
jedinici vrmena.
52.

53.

54.. Energija estica sposobnih za reakciju prelazi odreen iznos koji se


naziva energijom aktivacije. Samo one estice koje posjeduju energiju
jednaku ili veu od energije aktivacije mogu sudarom reagovati.
55. Faktori koji utiu na brzinu hemijske reakcije su: priroda reaktanata,
temperatura, povrina vrstih reaktanata, zraenja, prisutnosti
katalizatora.
56.Reakcije izmeu iona- kod njih ne dolazi do sloenijih reakcija nego je
rije o jednostavnom prijenosu protona ili elektrona i to su veoma brze
reakcije.
Sloene reakcije,
talone reakcije i heterogene reakcije su obino spore reakcije.
Brzina hemijske reakcije proporcionalna je koncentraciji reaktanta.
Sa porastom temperature raste brzina reakcije.
to je vea dodirna povrina to je mogunost reagiranja reaktanta vea, a
time je i brzina reakcije vea.
57.Katalizatori su supstance koje ubrzavaju hemijsku reakciju pri emu se
sami ne mjenjaju.(koriste se u malim koiinama)
58.Podjela katalizatora: - homogeni nalaze se u istoj fazi kao i reaktant i
heterogeni nalaze se u razliitoj fazi od reaktanta, to su najee vrste
supstance koje se koriste u gasovitim ili gas- tenost reakcijama.
59.Reaktanti se adsorbuju ili veu na povrinu katalizatora.
60.Enzimi- bioloki katalizatori. Svaki enzim ima aktivno podruje na kojem
se odvija reakcij. Substrat molekula na koju enzim djeluje se uklapa na

aktivno podruje enzima kao klju u bravu. Jedan enzim moe odgovarati
samo odreenom tipu substrata- inducirani mehanizam.
61.Podjela reakcija :- unimolekularne reakcije sa jednim reaktantom,
bimolekularen- sa dva reaktanta i trimolekularne - sa tri reaktanta.
62.Raultov zakon: parcialni pritisak para rastvaraa iznad rastvora je manji
od pritiska para istog rastvaraa.
Semipermeabilna membrana- membrana koja proputa samo rastvore ali
ne i rastvorenu supstancu. Osmotski oritisak je koligativna osobina
rastvora( ovisi o broju estica, a ne ovisi o hemijskoj prirodi rastvora)
Reverzna osmoza : ako je pritisak okoline vei od osmotskog pritiska koji se
nalazi u rastvoru na semipermeabilnoj membrani, ista voda e se dobiti u
blizini elije.
63.Difuzija kretanje molekula rastvaraa iu razrijeenog u koncentrovaniji
rastvor i kretanje molekula rastvorene supstance u suprotnom smijeru.
64.Osmoza proces difuzije rastvaraa kroz polupropusnu membranu iz
rastvora nie koncentracije u rastvor vie koncentracije naziva se
osmozom.
Gasovinajvanije osobine gasova su: pritisak, temperatura, zapremina.
Boylov /Morioteov zakon- zapremina je indirektno proporcionalna pritisku
pri konstantnoj temperaturi.(izotermalni uslovi)
Gay Lussacov (Charlesov zakon) zapremina je direktno proporcionalna
temperaturi pri konstantnom pritisku.
65.

66.

67.

Amontov zakon- pritisak je direktno proporcionalan temperaturi pri


konstantnoj zapremini.
68. Idealni gasovi: molekule bez zapremina, nema privlanih i sila odbijanja ,
kombinovanjem gasnih zakona nastaje jednaina pxV= nxRxT

69.

70.Karbon- ugljen se nalazi u 12 grupi PSE u 2 periodi oznaka C. Veoma


znaajan element, zastupljen svugdje te gradi oko 10 miliona razliitih
jedinjenja, jedinjenja karbona su osnova ivota na zemlji.
71.Alotropija je pojavljivanje elemenata u dva ili vie razliitih molekulskih
ili kristalnih oblika koji imaju razliita hemijska i fizika svojstva.
72.Polimorfizam/polimorfija se odnosi na svaku supstancu koja moe imati
vie kristalnih struktura.
73.Alotropske modifikacije karbona :grafit, amorfni karbon, dijamant,
fuleren. ( Grafit je najmeki karbon, provodi struju, kristalizira u
heksagonalnom obliku te je tamne ili mat boje, dok je dijamant najtvri
poznati mineral, ne provodi struju, kristalizira u kubinom sistemu i
transparentan je. U amorfne karbone spada ugljen , koko, a. Fuleren 60
C atoma u obliku nogometne lopte.
74.Poveanje emisije gasova u atmosferi izaziva globalno poceanje
temperature planete zemlje (efekat staklenika).
75.Organska hemija nauna disciplina koja prouava strukturu, sastav,
reakcije i sintezu organskih jedinjenja koja sadre karbon.
76. Organska jedinjenja jedinjenja koja sadre karbon i vodik a mogu
sadravati i neki drugi element (nitrogen, kisik, halogene elemente i rijetko
fosfor ili sumpor) Podjela prema strukturi: Alifatska jedinjenja- sadri
lance ugljikovodika ; Aromatska jedinjenja sadre jedan ili vie
aromatskih prstenova ; Heterociklusi- heteroatomi mogu biti kisik,
nitrogen, fosfor.
77.Ugljikovodici su hemijska jedinjenja koja se sastoje od atoma karbona i
vodika. Podjela: zasieni ugljikovodici alkani koji nemaju dvostruku ,
trostruku ili aromatsku vezu ; nezasieni ugljikovodici sadre jednu ili vie
dvostrukih ili trostrukh veza izmeu C atoma alkeni,alkini i dieni.
78. Alkani CnH2n+2
Alkeni CnH2n
Alkini CnH2n-2
79.Izomeri su molekule iste molekularne forme ali razliitog rasporeda
atoma.
80.Funkcionalni izomeri su primjer strukturnih izomera gdje supstance
imaju istu molekularnu formulu ali razliite funkcionalne grupe.

81. Stereoizomeri- javljaju se kada atomi u molekuli imaju razliit raspored u


prostoru. Geometrijski izomeri mogu imati veoma razliite fizike osobine
ali imaju iste hemijske osobine. Optiki izomeri imaju iste fizike i hemijske
osobine ali jedna struktura rotira u desno a druga u lijevo.
82. Kvantno mehaniki brojevi predstavljaju Srodingerove jednaine. Tri
kvantna broja (n,l,m) odreuju poloaj elektrona u odnosu na jezgru a
etvrti s opisuje sam elektron. To su: n- glavni kvantni broj, koji oznaava
udaljenost od jezgre. Ima sve cijele vrijednosti : 1,2,3,4,5..
- l (el) - sporedni kvantni broj koji odreuje oblik orbittale, ovisi o
glavnom kvantnom broju i ima vrijednosti 0 do (n-1)
- ml magnetni kvatni broj koji odrauje oblik orbitala i iste energije (iste
vrijednostin i l). Osivi o glavnom i sporednom kvantom broju, on ima
vrijednost od el do + el.
- ms - spinski kvantni broj, opisuje elektron (ima samo 2 vrijednosti: +1/2
, -1/2)
83. Redox reakcija- hemijska reakcija u kojoj se kombinuju oksidacija i
redukcija. Oba procesa se deavaju u isto vrijeme u rastvoru.
84.Oksidacija: supstanca, Red, otputa elektrone (poveanje oksidacionog
broja)
85.Redukcija: supstanca, Ox, prima elektrone (smanjenje oksidacionog broja)
86.Ionski radijus ( kationi su uvijek manji od atoma od kojeg nastaju, anioni
su uvijek vei od od atoma od kojeg nastaju; unutar iste grupe, sa ionima
istog naboja, veliina iona se poveava od vrha ka dnu kolone.)
87.Izoelektrina serija grupa iona sa istim brojem elektrona. U
izoelektrinoj seriji, veliina iona se mijenja sa poveanjem atomskog broja
(naboja) iona.
88.Ionizaciona energija poveava se sa poveanjem atomskog broja.
Manji atomi imaju veu ionizacionu energiju.
89.Elektronski afinitet - Afinitet je mjera za primanje elektrona.
Ionizaciona energija je mjera za otputanje elektrona. to je vea
ionizaciona energija, to je tee izbaciti elektron iz atoma.
90.Hemijska reakcija nastaje kada na jednoj ili vie supstanci dolazi do
hemijskih promjena (rezultat promjene je supstanca (ili vie njih) sa
drugaijim osobinama od supstance (supstanci) od koje je (kojih su)
nastala (nastale)) supstance koje reaguju = reaktanti ; supstance koje
nastaju = produkti ; reaktanti i produkti se opisuju formulama. Hemijske
reakcije se opisuju hemijskim jednainama. Hemijske jednaine su osnova
za kvantitativno opisivanje hemijskih reakcija
91.Zakon o odranju materije (mase) (Lavoisier 1789) u hemijskim
reakcijama ne dolazi do promjene mase (zakonu ne podlijei nuklearne
hemijske reakcije)
92. Zakon stalnih masenih omjera: elementi se spajaju u hemijske spojeve
u stalnim masenim omjerima (zakonu ne podlijeu nuklearne hemijske
reakcije i radioaktivnost
93.
Hemijska ravnotea - Hemijska reakcija u zatvorenom sistemu
tee do odreenog stanja u kojem se koncentracije reaktanata i produkata
vie ne mjenjaju
94.Ravnotena konstanta - Kc se uvijek odnosi na hemijsku jednainu
koeficijenti u jednaini se uvijek piu u indeksu u izrazu za konstantu

hemijske ravnotee visoka vrijednost K: ravnotea je na strani produkata


(desna strana) niska vrijednost K: ravnotea na strani reaktanata (lijeva
strana) koncentracije su ravnotene (NE poetne)! K ne daje informacije o
kinetici (brzini) reakcije! K je ovisna o temperaturi! K vrijedi za povratne
reakcije (povratna reakcija mora biti mogua)! katalizator ne mjenja K, li
poveava brzinu reakcije.
95.rastvara komponenta rastvora prisutna u velikoj koliini. Proces
rastvaranja u vodi hidratacija. Ukoliko je rastvara neka druga
supstanca solvatacija.
96.rastvorena supstanca komponenta rastvora koja se rastvara u
rastvarau.
97.Reakcije taloenja- reakcije u kojima nastaje talog; talog
nerastvorljivo jedinjenje koje nastaje reakcijama u rastvorima;
rastvorljivost - koliina supstance koja se pri datoj temperaturi rastvara u
odreenom rastvarau. ; Talone reakcije sastoje se od molekulske, ionske i
ukupne ionske jednaine; Ioni posmatrai ioni koji direktno ne
uestvuju u hemijskoj reakciji a prisutni su reakcionoj smjesi i smjesi
produkata.
98.Baze:
- Arrhenius-u: baze su supstance koje daju hidroksidne ione ili
poveavaju koncentraciju hidroksidnih iona, [OH-] u vodi kao rastvarau
- Lowry-ju: Baze su supstance koje mogu primiti protone od reakcionog
- partnera (proton akceptori)
- Broensted: kada kiselina otpusti proton ona postaje baza i obratno;
kiselinsko-bazna reakcija se sastoji od dva konjugovana kiselinskobazna para
99.puferi su supstance koje sprjeavaju veliku promjenu pH vrijednosti
rastvora vana primjena u hemiji i biolokim ; puferski kapacitet: koliko
H3O+ ili OH- moe biti vezano
100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

You might also like