1. to je agrarna ekonomika?

Agrarna ekonomika se moe definirati kao znanstvena disciplina koja primjenjuje ekonomska
naela i kvantitative metode u rjeavanju problema u poljoprivrednoj aktivnosti.
Agrarna ekonomika u sebi ukljuuje makroagroekonomiku i mikroagroekonomiku.
2. Poljoprivreda je aktivnost vezana uz uzgoj korisnih biljaka i ivotinja, te za preradu,
prijevoz i promet vlastitom aktivnou poljoprivrednih biljnih i ivotinjskih proizvoda.
3. Prema sadraju, odnosno prema prirodi proizvoda poljoprivredu dijelimo na:
Biljnu proizvodnju (bilinigojstvo)
ivotinjsku (animalnu) proizvodnju
Preradu, prijenos i promet poljoprivrednih proizvoda.
4. Prema stupnju utjecaja ovjeka na poljoprivrednu proizvodnju poljoprivredu dijelimo na:
- intenzivnu podrazumijevamo poljoprivrednu proizvodnju koja se odvija uz
razmjerno velik utjecaj ovjeka.
- ekstenzivnu za ekstenzivnu poljoprivredu karakteristina su niska ulaganja rada i
sredstava.
5. Specifinosti poljoprivrede jesu:
Ovisnost poljoprivredne proizvodnje o prirodnim uvjetima
Organska proizvodnja
Vlasnitvo fizikih i pravnih osoba poljoprivrednog zemljita, kao opeg uvjeta
poljoprivredne proizvodnje.
Od znaenja su za ope uvjete gospodarenja u tom gospodarskom podruju, za opseg,
strukturu i uspjenost cjelokupne poljoprivredne proizvodnje.
6. Prirodni uvjeti nisu po svojim obiljejima jednaki u prostoru i vremenu. Uvjetovanost bilje,
a preko nje i cijele poljoprivredne, proizvodnje prirodnim uvjetima dovodi do njezine
ovisnosti o tim uvjetima i to u opsegu u kojem prirodne snage djeluju nekontrolirano od
ovjeka. Neke posljedice su: neravnomjernost u ostvarivanju ukupnog prihoda, promjenjivost
cijena poljoprivrednih proizvoda, poveani rizik u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u
uvjetima specijalizacije i dr. Opseg i intenzitet posljedica koje se javljaju zbog utjecaja
prirodnih uvjeta na poljoprivrednu proizvodnju nije, meutim, uvijek jednak, ve ovisi o
sposobnosti i o nastojanju ovjeka poljoprivrednika da im se suprotstavi odgovarajuom
poslovnom politikom.
7. Posljedice koje proizlaze iz specifinosti organske proizvodnje temelje se na zajednikim
osobinama svih ivih bia. iva bia se raaju, primaju obiljeja svojih prethodnika, sloeni
su organizmi koji se razvijaju u skladu sa zakonima razvitka vrste kojoj pripadaju i umiru.
Osnovne posljedice organskog karaktera poljoprivredne proizvodnje su sljedee: sloenost
proizvodnog procesa vezanog za uzgoj svake biljke i ivotinje, velika osjetljivost predmeta
uzgoja, potekoe u preorijentaciji proizvodnje, mogunost koritenja prirodnog svojstva rasta
za poveanje proizvodnje, brzo mijenjanje kvalitativnih svojstava plodova i dr.
8. Posljedice vlasnitva fizikih i pravnih osoba nad poljoprivrednim zemljitem su:
Tekoe u osnivanju eksploatacijskih jedinica optimalne veliine i ekonomski
racionalnih organizacijsko-proizvodnih oblika,
Tekoe u prodiranju suvremene tehnike i tehnologije u proizvodni proces,

Ograniene mogunosti ulaganja,

Neracionalna proizvodna orijentacija i
Pojava zemljine rente i specifian nain oblikovanja cijene poljoprivrednih
proizvoda i poljoprivrednog zemljita.

9. Pri ocjenjivanju znaenja poljoprivrede za narodno gospodarstvo neophodno je polaziti sa

stajalita zamjenjivih i nezamjenjivih funkcija. Nezamjenjivom funkcijom smatramo
proizvodnju biljnih i stoarskih proizvoda za prehranu stanovnitva. Zamjenjivim funkcijama
smatramo:
poljoprivreda kao trite za razvoj industrije,
proizvodnju sirovina
potrebnih za industriju,
proizvodnju poljoprivrednih proizvoda namijenjenih izvozu,
sudjelovanje u stvaranju drutvenog proizvoda,
pruanje zaposlenja dijelu radno
sposobnog stanovnitva,
pruanje mogunosti dijelu ukupnog stanovnitva da na dohotku
stvorenom u poljoprivredi nae osiguranje vlastite egzistencije.
10. Funkcije poljoprivrede u gospodarstvu mogu se promatrati i preko inputa i outputa
odnosa. Kao outputi se mogu oznaiti: hrana za stanovnitvo, sirovina za industriju, radna
snaga za nepoljoprivredne djelatnosti, izvoz proizvoda u druge zemlje.
Kao inputi poljoprivrede iz nepoljoprivrednog sektora mogu se istaknuti: sredstva za rad,
reprodukcijski materijal i roba za iroku potronju.
11. Uvjeti poljoprivredne aktivnosti predstavljeni su velikim brojem utjecaja ili initelja, a da
ih lake obuhvatimo, svrstavamo ih u sljedeih osam skupina. To su:
Prirodni uvjeti
Poljoprivredni stanovnitvo i radna snaga
Posjedovna struktura
Tehnika opremljenost
Organizacija poljoprivredne proizvodnje
Potronja poljoprivrednih proizvoda
Drutveno ekonomsko ureenje
Ostali uvjeti poljoprivredne aktivnosti.
12. Prirodni uvjeti poljoprivredne proizvodnje su:
Poljoprivredno zemljite
Reljef
Klima i
Vode.
13. Zemljite je rastresit sloj na povrini litosfere, koji se razvio pod utjecajem mnogobrojnih
initelja iz stijena odnosno minerala, od ijih su agregata stijene sazdane. Zemljite je
prirodna sredina za razvie biljaka na povrini zemlje, odnosno prirodno tijelo na povrini
zemlje na kojem rastu biljke.
14. Pod ciljevima agrarne politike razumijevamo promjene za kojima nositelj agrarne politike
tei, odnosno koje eli postii u oblasti poljoprivrede. Dijelimo ih na osnovne i izvedene.
Osnovni su ciljevi dugoroni, strategijski ciljevi ije ostvarenje omoguuje postizanje eljenih
promjena u poljoprivredi.
Izvedeni kratkoroni ciljevi su kao izraz taktike, koja se primjenjuje u ostvarivanju
dugoronih ciljeva, pa ih prema tome nazivamo jo i taktikim ciljevima. Konkretni su kako u

odnosu na svoj sadraj tako i u odnosu na vrijeme u kojem se trebaju ostvariti predstavljaju
ekonomsko-politike zadae.
15. Nositelji agrarne politike su fizike i pravne osobe koje svojom djelatnou, stvarajui
potrebne preduvjete i usmjeravajui aktivnost drutva, omoguuju i osiguravaju ostvarenje
pojedinih ciljeva u oblasti poljoprivrede. Dijelimo ih na:
Neposredne imaju zakonsko pravo djelovanja na ostvarenje utvrenih ciljeva
(organi drave, izvrni organi drave te banke, institucije osiguranja i neki
fondovi)
Posredne nemaju ovlatenje utvrivati ciljeve i sredstva agrarne politike
(meunarodne organizacije, politike stranke).
16. Pod sredstvima agrarne politike razumijevamo mjere, instrumente i djelatnosti pomou
kojih nositelji agrarne politike utjeu na ostvarenje postavljenih ciljeva. Dijelimo ih na:
Ekonomska sredstva (krediti, porezi, cijene)
Tehnika sredstva (mehanizacija, kemizacija)
Organizacijska sredstva i
Administrativne mjere
17. Trite je splet odnosa ponude i potranje, splet cjelokupne ponude i cjelokupne potranje
robe, usluga i proizvodnih sredstava i kredita, uvijek u odreenom vremenu i na odreenom
prostoru.
1. Prema vrsti dobara: - trite proizvoda i usluga
Trite proizvodnih sredstava i potronih dobara
Trite radne snage
Trite novca i kredita
Trite nekretnina itd.
2. Prema koliini robe veleprodajno i maloprodajno trite masovne ili
individualne prodaje
3. Prema geografskom prostoru : lokalno, regionalno, nacionalno,
meunarodno i svjetsko trite.
4. Prema vremenu funkcioniranja stalno i povremeno
5. Sa stajalita stupnja vrijednosti opa i specijalizirana
6. Prema utjecaju nositelja ekonomske politike na odnos ponude i
potranje slobodno i ogranieno
Trite ima za cilj da usredsredi na jednom mjestu ponudu i potranju robe, novca itd.
18. Trite poljoprivrednih proizvoda predstavlja skup i splet svih odnosa, koji nastaju u vezi
s poljoprivrednim proizvodima u njihovu kretanju od poljoprivrednog gospodarstva do
krajnjeg potroaa. Omoguuje plasman poljoprivrednih proizvoda i utjee na oblikovanje
cijena. Ima posebne funkcije 1. prikupljanje poljoprivrednih proizvoda, 2. uvanje poljop.
Proizvoda, 3.prijevoz poljop.proizvoda, 4.prodaja poljop.proizvoda na veliko i malo,
5.predujmljivanje sredstava.
19. U specifina obiljeja ponude ubrajamo:
Nestabilnost ponude
Sezonski karakter ponude
Razliitu kvalitetu poljoprivrednih proizvoda
Zamjenjivost proizvoda

Vezanost proizvoda
Tekoe u prilagoavanju zahtjevima potranje.

20. Potranja poljoprivrednih proizvoda predstavlja ukupnu koliinu poljoprivrednih

proizvoda koja e biti kupljena od odreenih proizvoaa na odgovarajuem podruju u
odgovarajuem vremenskom razdoblju. Prema geografskom podruju moe biti UKUPNA
(agregatna) i POJEDINANA (specifina). Odreena je sljedeim initeljima:
Broj i struktura stanovnika zemlje
Veliina realnih dohodaka stanovnitva
Cijene poljoprivrednih proizvoda
Navike u potronji.
21. Paritet cijena je ureeni, odreeni poeljni odnos izmeu razine cijena za poljoprivredne
proizvode i razine cijena proizvoda koje troe poljoprivrednici. Imamo:
- Interni paritet odnosi se na cijene proizvoda unutar poljoprivredne proizvodnje i
osigurava vrednovanje rada kod proizvodnje pojedinih proizvoda.
- Eksterni paritet osigurava odreeni odnos cijena poljoprivrednih proizvoda i
sredstava za proizvodnju industrijskog podrijetla.
22. Disparitet se javlja kao posljedica specifinosti poljoprivredne proizvodnje i
poljoprivrednih proizvoda. Razlikujemo:
- vremenski disparitet
- prostorni disparitet
- meuzavisni disparitet izmeu cijena biljnih i ivotinjskih proizvoda
- disparitet izmeu maloprodajnih i otkupnih cijena
- disparitet izmeu cijena industrijskih i poljoprivrednih proizvoda.
23. Cjenovna elastinost potranje pokazuje za koliko e se poveati ili smanjiti kupovina
poljoprivrednih proizvoda zbog snienja ili poveanja cijena.
Kcd/c = Q/P * P/Q
24. Dohodovna elastinost potranje pokazuje kako e se odraziti promjena dohotka na
potranju poljoprivrednih proizvoda. Porast dohotka dovodi do poveanja potranje, te je
kretanje dohotka i potranje istovjetno.
Kcd/d = Q/D * D/Q
25. Koeficijent elastinosti potranje pokazuje u kojoj e se mjeri promijeniti potranja
odreenog proizvoda ako se poveaju dohoci ili cijene za 1%. Elastinost e biti:
Visoka koeficijent iznad 1
Umjerena koeficijent izmeu 0,5 i 1
Mala ako je koeficijent ispod 0,5
Pozitivan predznak znai da poveanje dohotka dolazi do poveanja potronje a negativan
predznak da poveanjem dohotka dolazi do smanjenja potronje.
26. Subvencije ili novani poticaji predstavljaju sustav politike poticanja poljoprivrede koji se
jo i danas razvija i usavrava. Najvaniji elementi tog sustava su: regresi, premije, novani
poticaji, povlateni uvjeti investiranja, kreditiranje proizvodnje i zaliha, financiranje
znanstveno-istraivakog rada, potpora razvoju savjetodavne slube i sl.

27. Carine su vrste posrednog poreza koji se obraunava i naplauje kada roba, na koju se
plaa carina, prelazi carinsku granicu zemlje. Carinu plaaju svi koji uvoze robu koja se
carini. Carina je dravni prihod, a ujedno je i sredstvo zatite domaeg gospodarstva od
inozemne konkurencije. Imamo UVOZNE, IZVOZNE, TRANZITNE, ZATITNE,
FISKALNE i PROHIBITALNE carine.
28. Prelevman je poseban oblik dodatne carinske zatite, najee za uvoz poljoprivrednih
proizvoda. Za razliku od carinske stope koja je statina, prelevman je dinamian jer se moe
mijenjati u vremenu od sedam dana.
Superprelevman je dodatna zatita iznad prelevmana. Ako carina i prelevman dovoljno ne
zatiuju domau proizvodnju od inozemne konkurencije, vlada utvruje dodatnu mjeru
zatite superprelevman.
29. Kontigenti ili kvote su od strane nositelja ekonomske politike utvrene vrijednosti ili
koliine roba koje u odreenom vremenskom razdoblju mogu biti uvezene ili izvezene.
Kontigenti su sredstvo vanjskotrgovinske politike kojim se ograniava vrijednost ili koliina
robe u uvozu ili izvozu. to je gospodarstvo otvorenije udio kontigenta je manji.
30. Komasacija predstavlja postupak grupiranja rasutih i usitnjenih odvojenih dijelova
zemljita u vee komplekse. Komasacija je kompleksna mjera kojom se ureuje zemljini
teritorij. Rezultat komasacije je uinkovitija, jeftinija, ekonominija i rentabilnija
poljoprivredna proizvodnja.