You are on page 1of 12

Na osnovu l.

15 Zakona o inspekciji rada propisujem

Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim


merama pri radu u kamenolomima i ciglanama
kao i kod vaenja gline, peska i ljuka

Pravilnik je objavljen u "Slubenom listu FNRJ", br. 69/48 od


14.8.1948. godine. Vidi: l. 125. ta. 13. Osnovnog zakona SL SFRJ, 15/65-681. Vidi: l. 8. Pravilnika - SL SFRJ,
41/68-849. Vidi: l. 69. ta. 4. Zakona - RS, 42/91-1649.

I. - Opte odredbe
lan 1.
U cilju obezbeenja sigurnosti rada i poboljanja radnih uslova kod vaenja kamena, gline, peska i
ljunka, kao i pri obradi kamena i izradi cigle primenjivae se propisi ovog pravilnika.

II. - Odgrtanje neupotrebljivog materijala sa korisnog leita


lan 2.
Pre poetka radova na vaenju kamena i kopanju gline, peska i ljunka, povrinski neupotrebljivi
materijal nad korisnim leitem mora se odgrnuti i otstraniti.
Sa napredovanjem vaenja pomenutog, korisnog stenja neupotrebljivi materijal mora se prethodno
postepeno odgrtati i otstranjivati.

lan 3.
irina odgrnute povrine nad korisnim leitem, koje se otkopava, mora kod rastresitih (sipkih)
naslaga materijala biti najmanje za 1,5 m vea od debljine neupotrebljive naslage.

lan 4.
Odgrtanje neupotrebljive naslage mora se vriti odozgo na dole, a pod nagibom koji odgovara
vrstoi materijala koji se odgre.
Ako je naslaga materijala na povrini tako debela i takvog sastava da bi se mogao odronjavati i pri
prirodnom nagibu usled spoljnih uticaja (potresa pri miniranju, posle jakih kia itd.), otkopavanje se
mora vriti u etaama.
Potkopavanje je zabranjeno.

lan 5.

Visinu i irinu pojedinih etaa treba s obzirom na sastav materijala tako podesiti, da bi se pouzdano
spreilo kotrljanje ili odronjavanje materijala na nie etae.
Izmeu pojedinih etaa mora postojati prolaz za osoblje (stepenice, serpentine i slino).

lan 6.
Kod bagerovanja kaikom visina etaa ne sme biti vea nego to moe grabiti bager. Poetak
bagerovanja i pomicanje vagoneta kao i samog bagera treba oglaavati signalom. U podruju radnog
domaaja bagera niko se ne sme nalaziti za vreme bagerovanja.
Za rad sa bagerima, buldoerima i slinim mainama preduzea e izraditi potrebna uputstva, koja e
dostaviti nadlenoj inspekciji rada na saglasnost.

lan 7.
Ako je materijal neupotrebljive naslage sklone klizanju ili se nalazi na strmim nagibima, najnia etaa
kojom je otkriveno korisno leite ogradie te zatitnim zidom od kamena, drveta ili prua. U tako
ograene zatitne pojase stoka se ne sme putati, da ne bi izazivala kotrljanje kamena na radilita.
Kod klizavog terena nagibi etaa treba da su blagi, a etae srazmerno niske i dovoljno iroke. Kod
opasnog terena treba na podesan nain odvodnjavati klizave povrine.
Posle jaih oborina, kao i za vreme otapanja snega i leda olabavljena i opasna masa mora se
blagovremeno otstraniti na mestima gde se moe oekivati ili je ve utvreno klizanje.

lan 8.
Kad se odgrtanjem pokrova doe u blizinu eleznice, drumova, zgrada i potoka izmeu ovih i gornjeg
ruba otkopa mora se ostaviti dovoljno irok netaknut zatitni pojas, kako ne bi bio ugroen saobraaj
zgrade odnosno rad usled provale vode ili klizanja zemlje.
Nagib zavrnog otkopa zatitnog pojasa mora biti pod prirodnim uglom. Niukom sluaju ovaj otkop
ne sme ostati okomit. Kod nepouzdanog materijala zavrni otkop treba zasaditi vrbom, obloiti,
busanjem ili osigurati na koji drugi podesan nain.

lan 9.
Kod smetaja neupotrebljivog materijala na odreeno mesto (jalovite) treba paziti da ugao nagiba
strana jalovita odgovara svojstvima neupotrebljivog materijala.
Podnoje jalovita mora da bude najmanje 5 m udaljeno od eleznica, komunikacija i tekuih voda.
- Treba obratiti panju odvoenju kinice od jalovita.

III. - Vaenje kamena


lan 10.
Kamen se mora uvek vaditi odozgo na dole, i to, po pravilu, u etaama.
Okomita visina etaa, po pravilu, ima da se kree do 8 m vodei pri tom rauna o geolokim
osobinama radnog podruja, vrstoi stenja, nainu rada kao i ostalim mesnim prilikama.
Kad se vadi kamen koji je jedar i koji se pojavljuje u debelim naslagama, etae mogu biti vie no kod
rastresitog kamena i tankih naslaga, kod kojih se ima vriti vaenje niskim etaama.
Kad je kamen uslojen, smer iskoriavanja kamenoloma treba odabrati tako da eventualno klizanje ili
odronjavanje kamena ne bi ugrozilo radnike.

lan 11.

Kad se odreuje visina i irina etaa, mora se voditi rauna o tome da nagib etaa odgovara
osobinama kamena i da niukom sluaju ne bude vei od 75. Kod rastresitog stenja nagib otkopa ne
sme da bude vei od 45.
irina etaa mora da bude jednaka najmanje polovini visine etaa, a niukom sluaju ne sme biti manja
od 1,5 m.
Otstupanja u pogledu visine i irine etaa odobrava ili odreuje nadlena inspekcija rada.

lan 12.
Ako se na etaama obrauje kamen, naroito ako se vade i obrauju vei komadi kamena, irinu
etaa treba poveati tako da se na njima mogu obavljati poslovi bez opasnosti po radnike (klesanje,
tucanje kamena, utovar, prevoz itd.).
Kada ima vie etaa, mora se obezbediti siguran saobraaj izmeu pojedinih etaa i radilita pomou
serpentina, iskopanih stepenica (po potrebi i sa ogradom za pridravanje) ili pomou propisnih lestava ili
slino.

lan 13.
Pri radu na gornjim delovima etaa sa strmim nagibom, kao i kod pregleda radilita i odbijanja labavih
partija kamena, radnici moraju biti vezani ili bar imati pri ruci zatitno ue.
Krajevi takvih ueta moraju biti pouzdano privreni.

lan 14.
Upotreba viseih skela dozvoljena je samo izuzetno, ako je stenje pouzdano i vrsto. Skele moraju
biti solidno konstruisane, sigurno privrene i moraju se svakog dana pregledati.
Na skelama mora biti stalno i vidno istaknuta oznaka o najveem dozvoljenom broju ljudi koji smeju
raditi na skeli, kao i o najmanjoj dozvoljenoj debljini ueta.
Svaka visea skela mora biti tako osigurana, da se ne ljulja pri radu.

lan 15.
Kad se vrtine (rupe) za lagume (mine) bue mainski komprimovanim vazduhom, mora se gumeno
crevo vrsto prikljuiti na dovodnu cev vazduha, da ovaj ne bi odbacio crevo i da odbaeno crevo ili
mlaz vazduha ne bi povredila radnike, kad se otvori slavina. Gumeno crevo spojeno sa dovodnom cevi
mora se nekoliko sekundi produvati pre no to se prikljui na buau mainu da bi se otstranila
nakupljena voda u cevi kao i kamena praina iz creva.
Kad treba izmeniti dleto, podmazati ili pregledati buau mainu itd., prethodno treba zatvoriti slavinu
na dovodnoj vazdunoj cevi i na podesan nain ispustiti vazduh iz creva.
Posle zavrenog buenja otvor za prikljuak gumenog creva na buaoj maini mora se zaepiti i
maina pravilno postaviti ili obesiti da u nju ne bi upadali odlomci ili praina od kamena.

IV. - Vaenje (kopanje) gline, peska i ljunka


lan 16.
Kopanje gline, peska i ljunka mora se vriti odozgo na dole, a pod nagibom koji odgovara vrstoi
materijala koji se kopa.
Kod otkopa sa veom dubinom, kopanje se mora vriti u obliku stepenica. Pojedine stepenice ne
smeju prei visinu od 2 m. irina pojedinih stepenica ne sme biti manja od 2 m, a kod rastresitog

materijala koji se odronjava, irina stepenica mora biti tolika da posle odronjavanja ostane jo dovoljno
irine za slobodan prolaz.

lan 17.
Kod vaenja gline, peska i ljunka bagerovanjem moraju se primeniti odredbe lana 6 ovog
pravilnika.

lan 18.
Pristup i saobraaj izmeu pojedinih stepenica otkopa mora se vriti pomou propisnih lestava ili
iskopanim stepenitem.

V. - Zajednike odredbe za vaenje kamena, kopanje gline, peska


i ljunka
lan 19.
Ako u nalazitu stenja (kamena, gline, peska i ljunka) ima neupotrebljivih partija, ove se mogu
ostaviti neizvaene samo u sluajevima, kad su dovoljno debele (mone) i kad se ne moe oekivati da
bi se mogle odroniti. U protivnom sluaju takve neupotrebljive partije stenja treba otstraniti.

lan 20.
Zabranjeno je vaenje stenja potkopavanjem.

lan 21.
Nou kao i za vreme guste magle i nevremena rad na odgrtanju i vaenju stenja mora se prekinuti.
Izuzetno nou se moe raditi samo pod jakim osvetlenjem.

lan 22.
Radnici zaposleni na vaenju stenja moraju na radilitima biti tako rasporeeni, da ne rade jedni iznad
drugih.

lan 23.
Nadzorni organi ili druga pouzdana lica, koja odredi odgovorni tehniki rukovodilac, moraju
pregledati sva radilita i to svakog dana pre poetka rada, a po potrebi i ee za vreme rada, zatim
posle kia, pri nastalom mrazu i otapanju snega i leda, kao i posle jaeg miniranja i dueg prekida rada.
Ako preti opasnost od odronjavanja stenja, olabavljene partije moraju se odmah otstraniti. U sluaju
potrebe rad na ugroenim mestima ima se obustaviti, dok se ne otkloni opasnost. Labave partije stenja
moraju se otstranjivati odozgo na dole.

lan 24.
Kad se usled obustave rada ili drugih razloga prestane sa vaenjem, treba zavrno radilite urediti i
ostaviti stepeniasto da se sprei odronjavanje materijala i stenja. Nagib se mora odrediti prema vrsti
materijala.
Dozvoljeno je ostaviti okomit zavrni otkop, ako je stenje jednolino, vrsto i tako lei da nije
verovatno da bi se moglo odvaliti.

lan 25.

Opasna mesta u kamenolomima i otkopima drugog stenja moraju se sigurno ograditi i na podesnim
mestima istai table sa upozorenjem.

lan 26.
U kamenolomima i otkopima drugog stenja, koji lee na brdskim obroncima tako da bi kinica ili
voda pri topljenu snega mogla prouzrokovati odronjavanje, moraju se preduzeti potrebne mere za
odvoenje vode.

lan 27.
Kamenolome kao i otkope drugog stenja treba na pouzdani nain ograditi, da u njih ne bi pali ljudi ili
stoka.
Nain ograivanja treba podesiti prema poloaju mesta, na kome se vri vaenje i njegovoj okolini.

lan 28.
Lica, koja vade kamen ili kopaju glinu, pesak i ljunak, moraju obavljati taj posao obuvena naroito
zbog opasnosti od ankliostomiaze i dr.

lan 29.
Ako se kopanjem gline, peska i ljunka stvaraju jame u kojima se zadrava voda due od dve nedelje
moraju se preduzeti potrebne mere da se sprei mnoenje komaraca na primer upotrebom raznih
dezinsekcionih sredstava, gajenjem ribica - gambuzija i dr.

VI. - Prevoz materijala i korisnog stenja


lan 30.
Sve pruge za prevoz materijala i korisnog stenja moraju se izgraditi na dovoljnom otstojanju od ivica
obronaka i odravati u dobrom stanju. Jaina ina mora odgovarati teretu koji se prevozi.
ine (tranice) moraju biti dobro privrene za pragove, a kod glavnih odvoznih pruga, kao i na
kosinama meusobno spojene pomou vezica.
Kod postavljanja pruga treba izbegavati vee nagibe i nagle promene nagiba, kao i otre zavoje.

lan 31.
Vagoneti moraju biti tako konstruisani da rukovanje njima nije opasno. Upotreba neispravnih
vagoneta je zabranjena.
Vagoneti, ureeni na prevrtanje koeva, moraju biti tako konstruisani da se koevi pri kretanju ne
ljuljaju, a pri prevrtanju ne iskau iz svojih leita.

lan 32.
Kad se dva ili vie vagoneta voze zajedno, moraju biti meusobno dobro ukopani. Kope moraju
biti takve da se ne mogu same od sebe otkaiti, po zemlji vui, ni zapinjati za zemlju. Vagoneti se smeju
prikopavati samo sa strane kad miruju.

lan 33.
Kolosek se mora tako postaviti, da pri kretanju vagoneti budu najmanje 0,70 m udaljeni od bilo
kakvog stalnog ili pokretnog objekta pored koloseka.

Vagoneti se smeju tovariti samo do dozvoljenog optereenja i dozvoljene visine tako, da natovareni
materijal ne moe iz njih ispadati pri prevozu.

lan 34.
Kod koloseka sa slabim nagibom vagoneti se smeju sputati svojom vlastitom teinom samo
pojedinano, i to samo ako su snabdeveni sa sigurnom konicom kojom se moe lako rukovati. Lice,
koje se vozi na vagonetu, mora stajati na zadnjoj strani prema smeru vonje.
Kod koloseka, iji je nagib vei od 3 m po pravilu, vagoneti se smeju sputati samo pomou zasebnih
ureaja za sputanje vagoneta.

lan 35.
Ako se vagoneti pokreu ljudskom snagom, radnici ih ne smeju vui, ve ih moraju gurati.
Ako se za prevoz vagoneta upotrebljava zaprena stoka, za vuu vagoneta mora se upotrebljavati
lanac ili ue tako dugako, da stoka bude najmanje 2,5 m daleko od vagoneta.
Zaprena stoka mora se uvek voditi, i to po mogunosti idui pored koloseka, a tamo gde to uslovi
zahtevaju (pri uzbrdici) i terati.
Ako zaprena stoka ide sredinom koloseka, treba ga nasuti zemljom, peskom ili slinim materijalom,
tako da se ne vide pragovi.

lan 36.
Za vreme prevoza otstojanje izmeu pojedinih vagoneta kod pruga bez nagiba ne sme biti manje od
10 m, a kod pruga sa nagibom, gde vagoneti mogu krenuti sami najmanje 20 m. Kod prevoza stokom
ova otstojanja moraju iznositi najmanje 20 m.

lan 37.
Na kraju svakog koloseka mora postojati na siguran nain uvren odbojnik koji e u svakom
sluaju spreiti da vagoneti ne siu sa koloseka. Tle pruge, ako je klizavo ili podvodno, mora se posipati
ljunkom ili pokriti daskama. Kod jae nagnutih pruga na poloene daske moraju se prikucati i poprene
letvice, da se sprei klizanje lica koja guraju vagone.
Okretnice za vagonete moraju biti uvek tako osigurane da se ne mogu okretati, kada se prelazi preko
njih.

lan 38.
Na mestima, gde poinje sputanje ili zavrava uvlaenje vagoneta pomou zasebnih ureaja, za
sputanje ili uvlaenje vagoneta, mora postojati sigurna brana koja e se otvarati tek, poto su vagoneti
koji se sputaju sigurno ukopani uetom za sputanje odnosno poto vagoneti koji se uzvlae stignu
pred vrh kosine.
Za vreme manipulacije sa vagonetima na vrhu kosine brana mora biti zatvorena.
Kod uvlaenja uz kosinu vagonete treba snabdeti ustavljaem (maak).
Kod pruga sa nagibom veim od 30 treba, po pravilu, upotrebljavati postolja. Pri prevozu pomou
postolja vagonet se mora na njemu osigurati tako da se za vreme prevoenja ne moe micati.

lan 39.
Prolaz prugom za sputanje ili uzvlaenje kao i svaki rad u blizini kosine ili njenog podnoja strogo je
zabranjen, to e se pismeno istai na gornjoj i donjoj strani kosine.

lan 40.
Pruga koja vodi sa kosine ne sme se produavati u istom pravcu, nego mora odmah ispod kosine
skrenuti, kako bi se vagoneti koji se sluajno otkae i slete niz kosinu na tom mestu prevrnuli da bi se na
taj nain izbegli nesreni sluajevi.

lan 41.
Radnici, koji na donjoj strani kosine doekuju ili prikopavaju vagonete, moraju se za vreme
sputanja ili uzvlaenja vagoneta skloniti dovoljno daleko od pruge. Ukoliko nema dovoljno mesta za
sklanjanje u stranu, mora se podii vrst i siguran zaklon.

lan 42.
Vagoneti, koji se sputaju ili uzvlae po kosini, moraju biti na siguran nain ukopani uetom za
sputanje ili uzvlaenje (karabin ili sl.).
Konica za sputanje vagoneta niz kosinu mora biti tako ureena da sama koi, kada se ne rukuje
njome.
Upravljai konica ili vitlova moraju biti pouzdani i uvebani u svom poslu. Oni moraju svakog dana
pre poetka rada pregledati konice ili vitlove. Odgovorni tehniki rukovodilac mora upravljaima
konica ili vitlova dati potrebna uputstva za njihov rad.

lan 43.
Kad se skreperom prevlai materijal, stajalite upravljaa vitla mora biti celishodno osigurano za
sluaj prekida ueta.
Ni kad skreper miruje, staza skrepera ne sme se prelaziti niti se sme njome kretati.
Radovi na skreperu ili njegovim uetima smeju se vriti samo kad se skreper ne kree.
Izmeu vitla skrepera i radilita treba urediti pouzdano signalno sporazumevanje.

lan 44.
Mehanike dizalice moraju biti snabdevene ispravnom i sigurnom konicom i ustavljaem.
Ako treba sputati teret njegovom sopstvenom teinom, dizalica treba da je ureena tako da ne moe
automatski nastaviti ubrzano kretanje tereta.
Na pokretnoj mehanikoj dizalici upravlja mora da ima ograen prostor, iz koga mu mora da bude
omoguen izgled na radilita i stazu kretanja.
Niko se ne sme zadravati pod viseim teretom. Ako u radnom krugu dizalice ima ljudi, nad njima se
ne sme prevoziti teret. U takvom sluaju upravlja mora odreenim signalom upozoriti ljude da se
sklone.

lan 45.
Na svakoj dizalici mora biti vidno istaknuto njeno dozvoljeno optereenje.
Sve delove dizalice izloene naprezanju struno lice mora najmanje jedanput godinje ispitati u
pogledu nosivosti i sigurnosti dejstva. Dizalice - do nosivosti od 25 tona imaju se ispitati 25% veim
optereenjem, a dizalice sa veom nosivou 10% veim optereenjem od onoga koje je dozvoljeno.
Kad se vri ispitivanje, ovo optereenje treba da traje najmanje 20 minuta. O izvrenim ispitivanjima
mora se voditi evidencija.
Dizalicama smeju da rukuju samo iskusna i pouzdana lica, koja moraju svestrano poznavati rukovanje
dizalicom, rad koji obavljaju i vaee propise.

lan 46.
Mostovi i rampe koje su podignute iznad povrine zemlje, moraju biti solidno konstruisani i sa strana
osigurani dovoljno jakim letvama. Ako ispod njih prolaze ljudi, moraju biti pokriveni grubim podom, sa
strane osigurani najmanje 6 cm visokim letvama kao i snabdeveni najmanje 1 m visokom ogradom.
Utovarne rampe sa gvozdenim ploama moraju se na utovarnoj strani osigurati protiv pada vagoneta
gvozdenim inama ili drvenom graom visokom najmanje 10 cm iznad ploe.
Mostovi na jalovitima moraju biti na krajevima tako osigurani, da sa njih ne mogu pasti ni ljudi ni
vagoneti.
Radnici zaposleni na utovarnim i istovarnim mostovima i rampama moraju biti zatieni za sluaj kie
krovom ili kinim kabanicama.

VII. - Prerada i obrada kamena


lan 47.
Sve maine koje lome, drobe, seku i prosevaju kamen, moraju biti osigurane protiv ispadanja veih i
manjih delova kamena pri radu da ne bi dolo do ozleda zaposlenih lica.
Ove maine mogu biti smetene i na otvorenom prostoru, ukoliko nije potrebna zatita od vremenskih
nepogoda.
Iznad eljusti velikih drobilica treba postaviti reetku sa rupama veliine kamena, koji drobilica moe
da primi na drobljenje da ne bi dolo do zastoja u radu maine, a u cilju da se izbegnu nesreni sluajevi
koji bi mogli nastati u vezi sa otklanjanjem zastoja u radu maine, kao i da se radnici zatite od
mogunosti pada u eljusti drobilice.

lan 48.
Maine za obradu i rezanje kamena moraju biti smetene pod krovom u prostranim i svetlim
prostorijama tako da se u njima nesmetano obavlja rad i saobraaj.
Ureaji za dizanje, pomicanje i prenos kamena na radilitu moraju uvek biti u ispravnom stanju.
Povremeno se mora vriti detaljan pregled ovih ureaja i aparata radi ispitivanja njihove ispravnosti.

lan 49.
Praina koja nastaje u zatvorenim prostorijama pri obradi i preradi kamena kod pojedinih maina i
ureaja mora se isisavati sa mesta nastajanja i izvoditi van radnog prostora.

VIII. - Mainska izrada cigle i crepa


lan 50.
Mainski ureaji i prese za ciglu i crep moraju biti smeteni u prostranim i svetlim prostorijama, tako
da bude osigurano dovoljno prostora i svetlosti za nesmetan rad, manipulaciju i saobraaj u vezi sa
radom.
Transporteri cigle i crepa na mestima koja slue za rad ili saobraaj moraju biti zatieni tako da
radnici ne budu ozleeni ni od transportera, ni zbog pada predmeta sa transportera.

lan 51.
Otvori za ubacivanje gline u mealice moraju biti snabdeveni jakom gvozdenom reetkom, da
zaposlena lica ne upadnu u otvor mealice.

lan 52.
No na automatskom stolu za seenje cigle mora biti zatien zatitnim oklopom.

lan 53.
Kod revolver-prese za presovani crep smeju se zapoljavati samo iskusna lica, koja su potpuno
upoznata sa opasnostima toga posla. Zabranjeno je vaenje otpale gline zavlaenjem ruku pod mainu.
Taj se posao mora obavljati podesnim alatom.

lan 54.
Tvrdi predmeti, koji upadnu u naprave za meenje ili ureaje za presovanje, smeju se vaditi samo
poto se obustavi pogon i preduzmu potrebne mere, da neko nepanjom ili sluajno ne stavi u pogon
naprave ili ureaje.

lan 55.
Kolica za prevoz cigle u suaru moraju biti dovoljno stabilna tako da se ne mogu lako prevrnuti.
Otvori, koji na podu slue za dodavanje ili sputanje cigle ili crepa, moraju biti potpuno pokriveni ili
ograeni za vreme, dok se ne radi na tim mestima.

lan 56.
Prostor iznad krune pei mora se dobro provetravati. Zabranjeno je svako nepotrebno zadravanje,
kao i spavanje u prostoru iznad krune pei.

IX. - Higijena rada


Zatitna tela
lan 57.
Radnicima, kojima su u opasnosti oi usled leteih delova stenja koje se obrauje, moraju se staviti na
raspoloenje zatitne naoari sa ianom mreom, ili titnici za lice i oi. Za zatitu ostalih radnika od
leteih delova stenja moraju se, kad je to potrebno, urediti zatitne ograde ili mree.
Za zatitu ruku od otrog stenja pri tovarenju ili radu, kao i kod sleganja i iznoenja cigli iz krune pei
lica zaposlena pri tim radovima moraju biti snabdevena sredstvima za zatitu ruku (titnici za prste i
dlanove, rukavice i sl.).

Zatita od vremenskih nepogoda


lan 58.
Kod radova koji se vre na otvorenom prostoru treba u blizini radnih mesta podii prostoriju
(baraku), gde se radnici mogu skloniti u sluaju vremenskih nepogoda a zimi povremeno grejati. U
ovakvoj prostoriji treba predvideti i vealice za smetaj odela, kao i ormani sa runom apotekom i
potrebnim sanitetskim materijalom za pruanje prve pomoi ozleenim licima.
Ova prostorija moe se koristiti i za ruavanje, poto se snabde potrebnim stolovima i seditima.

Voda za pie

lan 59.
Svi izvori pitke vode, koji se nalaze u blizini radilita i stanova, imaju se ve pre poetka rada
osigurati, tj. oistiti i ograditi da budu sposobni za snabdevanje radnika zdravom i pitkom vodom.
U nedostatku zdrave i pitke vode mora se zaposlenim radnicima staviti na raspoloenje dezinficirana ili
prokuvana voda sa osveavajuim dodacima.

Nunici
lan 60.
Za zaposlena lica mora se podii dovoljan broj solidno izgraenih nunika - latrina.
Kod izgradnje nunika jame moraju biti sasvim zatvorene i moraju se na podesan nain provetravati.
Nunike jame moraju se nalaziti najmanje 30 m daleko od najbliih bunara sa vodom za pie, a na
terenu u nagibu, nie bunara.
U pripremi mora stalno biti dovoljna koliina krenog mleka (gaeni kre razblaen sa 2 do 3 dela
vode) ili neko drugo dezinfekciono sredstvo radi redovne dezinfekcije nunika i nunikih jama.
Otstojanje nunika od radilita, po pravilu, ne sme da bude vee od 100 metara ni manje od 20
metara.
Nunici moraju biti ograeni i pokriveni tako da lica u njima ne budu izloena vremenskim
nepogodama.

Radniki stanovi
lan 61.
Vea preduzea sa stalnim radom koja se ne nalaze u blizini naselja te zapoljavaju radnike iz
udaljenih mesta obavezna su da za takve radnike podignu zdrave i udobne stanove.
U zajednikim spavaonicama na svako lice koje u njima spava mora da otpadne najmanje 10 m3
prostora. U jednoj prostoriji ne sme biti smeteno vie od 20 lica. Spavaonice moraju biti najmanje 2,6
m visoke. Podovi ovih prostorija moraju biti od materijala koji se lako isti i pere, a zidovi moraju biti
pogodni za kreenje.
Svako lice u zajednikim spavaonicama mora imati zaseban krevet sa potrebnom posteljinom.
Preduzee je duno da posteljinu zajednikih spavaonica odrava u istom stanju povremenim pranjem.
Slama u slamaricama mora se promeniti najmanje jedanput godinje, i to pre poetka radne sezone a
prema potrebi i vie puta.
Prostorije u kojima se spava ne smeju biti pretrpane nepotrebnim stvarima i u njima se ne sme drati
nikakav alat ni materijal. ienje i pranje prostorija za spavanje mora se obavljati redovno. Za vreme
jae hladnoe prostorije za spavanje moraju se grejati.
U blizini radnikih stanova mora biti dovoljno zdrave i pitke vode. Za zajednike spavaonice na
svakih 6 lica postavie se po jedan umivaonik, a na svakih priblino 30 lica i po jedan propisan nunik.
Uz radnike stanove treba da postoji prostorija za pranje rublja, a po potrebi i prostorija za
dezinfekciju. U sluaju da se u radnikim stanovima pojavi gamad ili tetoine moraju se odmah
preduzeti potrebne mere da se unite.
Na svim prozorima radnikih stanova u sluaju potrebe moraju se postaviti iane mree za zatitu od
komaraca.

X. - Zavrne odredbe
lan 62.

Odredbe ovog pravilnika primenjivae se pri svim radovima na vaenju kamena, gline, peska i
ljunka, kao i pri obradi kamena i izradi cigle, koji e se poeti po stupanju na snagu ovog pravilnika.
Ve postojea takva preduzea, koja ne ispunjavaju odredbe ovog pravilnika, duna su da se u to
kraem roku, a najkasnije za jednu godinu, postepeno usklade sa ovim propisima.
Rokove za postepeno ispunjavanje propisa ovog pravilnika u ve postojeim preduzeima odreivae
nadleni inspektor rada vodei pri tom rauna o objektivnim materijalnim i tehnikim mogunostima.

lan 63.
Sve ostale higijenske i tehnike zatitne mere pri radu u napred navedenim preduzeima, koje nisu
obuhvaene ovim pravilnikom imaju se urediti po propisima Opteg pravilnika o higijenskim i tehnikim
zatitnim merama pri radu od 13. januara 1947. godine ("Slubeni list FNRJ", br. 16/47).

lan 64.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu Federativne Narodne
Republike Jugoslavije".
V br. 753
14. jula 1948. godine
Beograd
Ministar rada,
Ljubo Arsov, s.r.

IZMENE

lan 125. taka 13. Osnovnog zakona o zatiti na


radu

Zakon je objavljen u "Slubenom listu SFRJ", br. 15/65 od


5.4.1965. godine.

lan 125.
Do donoenja novih odnosno do izmena i dopuna propisa o zatiti na radu primenjivae se pravila
(mere i normativi) zatite na radu sadrana u sledeim propisima, ukoliko nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog zakona:
...
13) Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i
kod vaenja gline, peska i ljunka ("Slueni list FNRJ", br. 69/48).

lan 8. Pravilnika o obezbeivanju smetaja i


ishrane radnika odnosno njihovog prevoza od
mesta stanovanja do mesta rada i natrag

Pravilnik je objavljen u "Slubenom listu SFRJ", br. 41/68 od


9.10.1968. godine.

lan 8.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da vae odredbe l. 152. do 154, 156. i 157.
Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama u graevinarstvu ("Slubeni list FNRJ", br. 46/47),
l. 58. do 61. Pravilnika o higijenskim i tehnikim merama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i
kod vaenja gline, peska i ljunka ("Slubeni list FNRJ", br. 69/48), lana 62. Pravilnika o tehnikim i
zdravstveno-tehnikim zatitnim merama pri graenju puteva, mostova i eleznica ("Slubeni list FNRJ",
br. 80/49 - prilog br. 4), l. 111. do 132. Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu
na eksploataciji uma ("Slubeni list FNRJ", br. 41/61).

lan 69. taka 4. Zakona o zatiti na radu

Zakon je objavljen u "Slubenom glasniku RS", br. 42/91 od


18.7.1991. godine.

lan 69.
Do donoenja propisa o optim i posebnim merama zatite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim
zakonom, primenjivae se mere zatite na radu (pravila), sadrana u sledeim propisima:
...
4. Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu u kamenolomima i ciglanama kao i
kod vaenja gline, peska i ljunka ("Sl. list FNRJ", br. 69/48), osim l. 58. do 61;
...

You might also like