UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Vertikalni transport
Tema
rada:

Kosi liftovi
Predmetni
nastavnik:
Student:
Broj indeksa:
Usmjerenje:
Godina studija:

Prof.dr. Ahmed Ahmi

Hadajlija Lamija i Hadi
Armin
6972
Cestovni saobraaj
II

Rezultat rada:

Datum:

Sadraj

Uvod........................................................................................................................ 3
Definisanje pojma kosi lift....................................................................................... 4

1.
1.1.

Konstrukcija kosog lifta....................................................................................... 5

1.2.

Voice voznog okna............................................................................................ 9

2.

Grassov kosi lift na ciglanama............................................................................. 11

Zakljuak................................................................................................................ 13

Uvod

Od davnina postoji potreba za transportom izmeu ostalog vertikalnim transportom. Liftovi

kao naprava za vertikalno podizanje ljudi I tereta nisu nimalo moderan pronalazak. U jednom
Arhimedovom zapisu, koji datira 200 godina prijenove ere, pominje se dizalica lift. I ova
naprava, mada je u ono vrijeme bila pokretana ljudskom snagom, u principu je bila slina
dananjem elektrinom liftu,poto je imala bubanj oko koga se namotavalo uze.U drugoj
polovini XVII vijeka u Engleskoj je bio uveden hidraulicki tip lifta.Od 1850. godine nastaje
progres u razvitku liftova.Liftovi pokretani pomou pare spadaju u red najstarijih motornih
liftova. Kao rjesenje vertikalnog transporta, danas se najvie primjenjuje elektrini lifta,
azatim hidraulicki. Medjutim sva ova postrojenja nisu imala sigurnosni ureaj koji bi
sprijeiopad kabine usljed kidanja uadi pod djelovanjem teine same kabine. Do poboljanja
liftovskih postrojenja dolazi upotrebom elinih uadi, ija seprimjena I do danas zadrala.
U ovom seminarskom radu e se vie govoriti o kosim liftovima. U nagnutim, kosim i
lomljenim rudnikim prostorijama, zatim po teko pristupanim trasama do gradilita,
posebno onih privremenog karaktera upotrebljavaju se vozovi na poloenim inama, odnosno
kolosjeku, ili po viseoj vodeoj ini sa vlastitim pogonom, ili pogonom sa beskonanim
uetom ili ipak pomou mehanizma na principu vue vitlom. Takve tipove liftova nazivamo
kosi liftovi. Postoje i visei transporteri sa lananom vuom, koji su zbog malog kapaciteta i
skupe izrade rjee u primjeni, a i specifini trokovi kod ovog posljednjeg pogona su visoki.
Primjenjuju se za prevoz komadnog tereta, rasutih tereta i za prevoz ljudi. Ovo se sve postie
brzom i lakom prilagodljivou izvoznih posuda za jednu od navedenih radnih primjena.
Sarajevo se moe pohvaliti da je jedan od rijetkih gradova u svijetu koji posjeduje jedan
ovakav lift, koji slui prvenstveno za prevoz ljudi. Isti se nalazi na Ciglanama.U ovom
seminarskom radu objasniemo osnovne stvari vezane za kose liftove openito, a posebno
emo se bazirati na GRAS-ov kost lift na Ciglanama.

1. Definisanje pojma kosi lift

Kosi liftovi se vrlo rijetko primjenjuju kao rjeenje vertikalnog transporta ljudi i tereta. Broj
ugraenih kosih liftova u Evropi je minimalan, smatra se da ih ima svega tri, dok je u svijetu
njihov broj neto vei. Na slici 1. Prikazan je kosi lift koji se nalazi u Santaderu, u paniji.
U rudnicima se primjenjuju rjeenja istovara tereta preko kose ravni koja u osnovi radi na
principu kosih liftova.

Slika 1. Kosi lift

1.1. Konstrukcija kosog lifta

Kosi liftovi imaju u principu iste ureaje kao i liftovi koji se kreu vertikalno. Postoji
mainska kuica koja je vezana sa voznim oknom. Vozno okno je postavljeno koso pod
uglom, gdje se kree kabina i kontrateg.
Na slici je prikazano rjeenje transporta tereta na kosoj ravni. Teret sa vagonetom se kree
kotrljanjem po voicama vuen preko elinog ueta koje se namotava na bubanj od
pogonske maine, smjetene na najvioj taki kose ravni u mainskoj kuici.

Slika 2. Konstrukcija kosog lifta

Putanje u pogon vagoneta se izvodi preko runih komandi, a pogon je elektrini. Ovaj
transport, kako se vidi na slici, izvodi se bez kontratega, a pogonska maina vue optereenje
od vagoneta (V) i tereta koji se prenosi (Q0).
Na slici se vidi da se optereenje vagona i tereta razlae na optereenja (Q1) i (Q2), pa
imamo:

Qn = Q0 + V (kp)
gdje su veliine:

Q1 = Qn sin (kp) i
Q2 = Qn cos (kp)

Na slijedeoj slici dato je rjeenje sa dva vagoneta, od kojih se natovareni die, a prazan se
sputa. Kod veih uglova nagiba kose ravni primijenjuje se nagnuti vagon zbog transporta
materijala, kao to je pokazano na sl.2. i sl.3. Normalno, umjesto vagona (2) moe se uzeti
kontrateg pa imamo rjeenje transporta po kosoj ravni sa kontrategom.
Rjeenje transporta preko kosih liftova ima primjenu kod zgrada koje su postavljene u nizu na
brdovitom terenu, kao to je sluaj upravo na Ciglanama. Na osnovu ovog rjeenja moe se
doi liftom do svih stajalita u zgradi koja su postavljena pod uglom

Slika 3. Princip rada kosog lifta

Kosi liftovi imaju u principu iste ureaje kao i liftovi koji se kreu vertikalno. Postoji
mainska kuica koja je vezana sa voznim oknom. Vozno okno je postavljeno koso pod
uglom, gdje se kree kabina i kontrateg.
Ovi liftovi imaju sljedee tehnike karakteristike (u zagradi su karakteristike lifta na
Ciglanama):

Broj liftova:
Nosivost:

m = 2 komada ( 4 komada)
Q = 750 kp ili 10 osoba ( 20 osoba,

1500kg)
Brzina vonje:
Broj stanica i prilaza:

Vn = 1,2 m/sec
Z1 = Z2 = 6 ( 3 stanice)

Slika 4. Primjer stepena nosivosti lifta

Spratna visina:
Visina dizanja:
Duina putanje:
Ugao uspona:
Sistem pogona lifta: Vard-Leonardov sistem sa

h = 3,5 m
H = 17,5 m
S = 17,5 m
16
pogonskom mainom preko punog

reduktora

Sistem elektrine komande:

sabirna komanda iz kabine i spolja u oba

smjera vonje, sa komandom za liftboja

Sistem otvaranja i zatvaranja

vrata kabine i voznog okna:

automatska vrata dupla teleskop

irina vrata:
Broj ukljuaka na as:

B = 1500 mm
Z = 180

1.2. Voice voznog okna

Slika 5. Voice voznog okna

Kabina je vezana elinim uadima za specijalni nosa koji se nalazi ispod postolja frema.
Frem je izraen od elinih profila; on ima osam tokova koji su zglobasto vezani za njega, i
koji su podeeni da izdre dozvoljeni pritisak izmeu podloge voice kabine i obloge toka.
Tu se nalazi regulator brzine, hvataki ureaj i vjealjka za elinu uad. Regulator brzine radi
na principu centrifugalne sile, i pri prekoraenoj brzini kretanja kabine vri otvaranje
hvatakog ureaja koji prinudno zaustavlja kabinu. Normalno, tu se nalaze i sigurnosni
kontakti koji su vezani za regulator brzine, hvatakog ureaja i vjealjke za ue. Na grudnim
povrinama frema nalaze se odbojnici koji slue da se kabina zaustavi u krajnjim poloajima
ako se elektrinim putem ne zaustavi. Iznad frema je postavljena kabina koja je vezana za
njega, a preko odbojnika je ukruena da bi mogla primiti bone sile. Kabina je izraena od

metala sa dva ulaza i sa jednim vratima koja se runo zatvaraju preko vrata izraenih od
lamela. Pri otvaranju vrata, krila vrata odlaze iza kabine sa strane. Kabina sa fremom se na
tokovima kree po voicama koje su izraene od NP 8 profila i na svakih 1300 mm
oslonjene na eline nosae koji su vezani za betonski pod voznog okna. Razmak izmeu
voica je 950 mm, a u sredini izmeu njih se nalazi elini profili 70 -70-8 mm koji slui kao
voica pravca kabine. Na putanji kabine, izmeu voica, nalaze se valjci od =60 mm koji
slue da se elino ue oslanja o njih. Komandni kabl je jednim krajem vezan za kabinu, a
drugim za prikljunu dovodnu kutiju u voznom oknu. Da bi se mogao pravilno skupiti i
odmotati pri kretanju kabine, kabl je vezan sa 12 stezaa koji klize po voici za noenje kabla.
Ovakvo reenje je dosta dobro i ono se moe primijeniti za manje brzine vonje.
Tokovi kabine su postavljeni izmeu varene eline konstrukcije koja je zglobasto vezana za
frem kabine . Tokovi prenika D = 150 mm imaju kotrljajua leita, a sama nagazna obloga
je izraena od tvrde gume.

2. Grassov kosi lift na ciglanama

Zbog stanova koji su se nalazili na vrhu naselja, stvorila se potreba za nekom vrstom
prijevoza. Tako je osamdesetih godina napravljen kosi lift, koji je privlaio veliko
interesiranje graana. No, prvobitno se esto kvario. Tanije, vie nije radio nego to jeste.
Nakon agresije je obnovljen pa je i danas u stalnoj funkciji.
Lift je izgraen 1988. godine, prevoz se prvenstveno obavljao sa etiri kabine, dok je danas,
kako sami graani kau, u funkciji tek jedna.
Za vonju liftom potrebno je kupiti posebnu kartu kod konduktera koji se nalazi u samoj
kabini lifta. Lift se zaustavlja na tri stanice.
Na slici 6 . mogu se vidjeti etiri kabine kosog lifta na Ciglanama, kao i jedna od stanica.

Slika 6. Kosi lift na ciglanama

Slika 7. Mainska prostorija kosog lifta na ciglanama

Liftovsko postrojenje radi bez kontratega i vua se izvodi preko doboa za namotavanje uadi.
Mainska kuica je postavljena ispod voznog okna, gdje je pogonska maina vezana za
betonsko postolje koje prima optereenje od 5 600 kp, a preko doboa i pogonskih uetnjaa
koje su tako rasporeene da vre vuu kabine sa teretom (presjek AB i EF). Gornje
prenosne uetnjae ulaze u vozno okno i postavljene su izmeu voica kabine, tako da kad je
kabina u svojoj posljednjoj stanici, one se nalaze ispod nje.

Zakljuak
U ovom seminarskom radu smo obradili detaljnije temu kosi liftovi. Zakljuili smo da su kosi
liftovi, liftovi koji su jako ptrebni u svakodnevnom ivotu ovjeka. Takoer smo se upoznali
sa konstrukcijom samog kosog lifta uopte te kosog lifta na Ciglanama.
Moemo zakljuiti da lift koji je obraen u ovom seminarskom radu, odnosno kosi lift na
Ciglanama spada u grupu kosih osobnih liftova, s obzirom na njegove karakteristike. U
Evropi postoji vrlo malo kosih liftova, kao to je na poetku reeno i jedan od njih jeste kosi
lift na Ciglanama koji predstavlja specifian vid transporta ljudi, pa mu je potrebno posvetiti
vie panje, kako bi na taj nain nastavio u potpunosti realizirati svoju namjenu.
Prvenstveno slui mjetane u naselju Ciglane ija je geografska osobenost i uslovila njegovu
izgradnju.Uz malo vee interesovanje vlasti i nekoliko investicija ovom liftu bi se mogao
vratiti prijanji sjaj i rad u punom kapacitetu. Danas je to u velikoj mjeri zaputeno i graani
su ostavljeni i preputeni sami sebi, da iskoriste i ono malo kapaciteta koji su ostali.