APSORPCIJA

Apsorpcija je proces u kojem se hranjive tvari u obliku glukoze (oblik ugljikohidrata),

aminokiselina (oblik bjelanevina), masnih kiselina i glicerola (oblik masti) preuzimaju
iz crijeva u krvotok kako bi se mogao odvijati stanini metabolizam.
Znatniji dio apsorpcije dogaa se u tankom cijevu. Ono je prekriveno vili resicama
koje sadre limfne kanale i kapilare, a koji su glavni kanali apsorpcije, ovisno o tipu
tvari. Masti i vitamini koji su topivi u mastima krvlju putuju do stanica dok druge
odlaze iz izdanaka kapilara u portalnu venu koja vodi do jetre.
U jetri razliiti enzimi potiu promjenu molekularne strukture hranjivih tvari kako bi se
iste pripremile za daljnju apsorpciju i transport. Takoer, jetra u toj fazi pomae tvarima
stvarajui potrebne produkte. Neke od njih koristi sama jetra, dok ostale zadrava i
otputa u tijelo prema potrebi. Minerai i vitamini koji su topivi u vodi apsorbiraju se
izravno u krvotok u tankom cijevu.
METABOLIZAM
U ovoj fazi hrana u tijelu je dostigla zavrnni stadij. Metabolizam ukljuuje dakle sve
kemijske promjene koje hranjive tvari prolaze od trenutka kada su apsorbirane do
trenutka kada su postale dio tijela ili su odstranjene iz organizma. Metabolizam je
pretvaranje probavljenih tvari u graevni materijal za tkivo ili energiju koja zadovoljava
potrebe ivog organizma. Metabolizam se odvija u dvije glavne faze istovremeno, a to
su anabolizam i katabolizam.
Anabolizam ukljuuje sve kemijske reakcije koje hranjive tvari prolaze u izgradnji
kemijskih sastojaka i tkiva u tijelu kao na primjer krv, hormoni, enzimi i ostalo.
Katabolizm ukljuuje reakcije u kojima se razliiti sastojci razgrauju kako bi se
stvorila energija iz istih. Energija za stanice potjee od metabolizma glukoze koja se
spojila s kisikom u nizu kemijskih reakcija do stvaranja ugljikovog dioksida, vode te
konano stanine energije.
Ugljini dioksid i voda su otpadne tvari koje stanice odbacuju putem krvotoka. Glavni
je zadatak metabolizma aminokiselina proizvodnja tvari za rast, obnovu i odravanje
tkiva, iako se njegovim putem moe prevesti i proizvesti energija. Otpadne tvari iz
metabolizma aminokiselina takoer se odstranjuju putem krvotoka.
Obzirom da je cijeli metabolizam irok i kompliciran sustav koji zahtijeva da velik broj
razliitih organa i tkiva rade zajedno, u njega su intergrirani enzimi ija je glavna zadaa
regulirati stupanj pod kojim ta tkiva i organi reagiraju. Kako bi enzimi funkcionirali
pravilno, esto zahtijevaju prisutnost odreenih vitaminna i minerala.

VITAMINI
Vitamini su prirodne organske supstance hrane koje nalazimo u namirnicama biljnog i
ivotinjskog podrijetla. Do danas je otkriveno oko dvadeset tvari za koje se smatra da
djeluju kao vitamini u ljudskom tijelu. Svaki od njih je u jedinstvenoj koliini i
odreenim namirnicama nuan za pravilan rast, rad i razvoj tijela. Osim u svega
nekoliko iznimnih sluajeva, tijelo ne moe samo sintetizirati vitamine, ve se oni
moraju unijeti u organizam putem hrane ili dodataka prehrani.
Vitamini djeluju u kombinaciji sa enzimima koji, kao to je ve spomenuto, imaju vanu
ulogu u koordiniranju i pravilnom funkcioniranju organizma i funkcija unutar njega.
Enzimi su sastavljeni od dva glavna dijela: molekule bjelanevine i koenzima. Upravo
taj koenzim je esto neki vitamin, moe ga sadravati u nekom svom dijelu ili to pak
moe biti molekula proizvedena od vitamina.
Enzimi su odgovorni za proces oksidacije koji se dogaa u tijelu. Ona zapoinje u
trenutku kada kisik ue u krvotok i u stanicama se dogaa proces oksidacije. Otpadne
tvari u obliku ugljinog dioksida izuene su putem plua, a ostale otpadne tvari putem
urina. Takoer, enzimi su vaan imbenik u rastu, razvoju, staninoj reprodukciji i
probavi. Najvei dio enzima ostaje u stanici u ulozi katalizatora, tj. omoguuju drugim
prisuntnim tvarima da nastave svoj rad.
Obzirom da vitamini djeluju na razini stanica, manjak istih moe prouzroiti razliite
vrste tegoba i simptoma. Slabo hranjena stanica moe i dalje imati prisutan enzim, ali
ona e s vremenom raditi sve sporije i manje efektivno. Iz toga se moe zakljuiti zato
se pomaci na bolje ili loije kad su u pitanju takve manjkavosti ne vide preko noi, za
razliku od otrova ili zaraznih bolesti iji simptomi nastupaju gotovo trenutno. Tako
slabe stanice kojima manjka vitamina e funkcionirati sve slabije dok jednostavno ne
nestanu, a ako je manjak prisutan due vrijeme, slaba funkcija e s vremenom zahvatiti i
itave organe i tkiva.
Naravno, potrebe za vitaminima su razliite ovisno o dobi, spolu, eventualnim tegobama
ili pak ako se radi o trudnici ili dojilji. Stoga je RDA (Recommended Dietary
Allowances) u literaturi zasnovan premastandardima koje je utemeljila Komisija za
hranu i prehranu (Food and nutrition board) Nacionalnog savjeta za istraivanje
prehrane, a odnose se na potpuno zdrave ljude i temelje se na dostupnom znanstvenom
istraivanju. Samim time, te se smjernice mogu primijeniti na gotovo sve zdrave ljude.
Viak vitamina u metabolizmu biti e izluen na kraju metabolikog procesa i nee
imati nikakav uinak ili e se uskladititi unutar tijela. Ipak, prekomjerna konzumacija
vitamina moe biti toksina i izazivati niz nuspojava, a u nekim sluajevima ak i smrt.

MINERALI
Minerali su tvari koje postoje u tijelu, hrani, u organkim i anorganskim oblicima. Iako je
samo 4 do 5 posto ljudskog tijela minerana tvar, oko sedamnaest minerala je neophodno
u ljudskoj prehrani i vani su za pravilne mentalne i fizike funkcije. Minerali su
sastavni dio kostiju, zuba, mekih tkiva, krvi i ivanih stanica te samim time unosom
potrebnih minerala navedeni dijelovi tijela su zdravi, ouvani i pravilno funkcioniraju.
Kao i vitamini, minerali imaju uinak katalizatora za velik broj biolokih funkcija kao
to su kontrakcije miia, prijenos poruka kroz ivani sustav, probavu , metabolizam i
iskoritavanje drugih hranjivih tvari u hrani. Takoer, igraju vanu ulogu u proizvodnji i
odravanju normalne razine hormona u tijelu.
Minerali su povezani s vitaminima i njihov je rad meusobno povezan. Na primjer, neki
se vitamini B-kompleksa apsorbiraju samo uz dovoljnu koliiu fosfora, vitmain C uz
dovoljnu koliinu eljeza, a kalcij se ne bi dovoljno dobro apsorbirao uz nedostatak
vitamina D. Neki minerali su ak sastavni dio vitaina: tako vitamin B1 sadri sumpor, a
B12 sadri kobalt.
Minerai su vani za odravanje pravilne ravnotee vode, uvaju krv i tkivnu tekuinu od
prevelike kiselosti ili lunatosti te doputaju drugim hranjivim tvarima da prou kroz
krvotok. Imaju vanu ulogu i kod izmjene tvari u stanicama te pomau u stvaranju
antitijela. Svi minerali koji su ovjeku potrebni moraju se unijeti putem hrane.
Vano je uoiti kako minerali djeluju povezano unutar tijela te kako niti jedan ne moe
djelovati bez da djeluje na druge. Fiziki i emocionalni stres mogu naruiti tjelesne
opskrbe mineralima, a njihova manjkavost esto izaziva razliite bolesti, ali koje mogu
biti zaustavljene promjenom naina prehrane ili uzimanjem dodataka prehrani.