Professional Documents
Culture Documents
Drava SHS nikad nije meunarodno priznata - Hrvatskoj se uri zbog opasnosti od
talijanske okupacije i zbog toga to nije meunarodno priznata.
enevska deklaracija
- trajala je 6. 9. 11. 1918. godine,
potpisnici su Narodno vijee iji lan Antun Koroec koji trai da konferencija bude u
enevi i da se toj konferenciji da na vanosti, a drugi potpisnik je srpska vlada na elu
s Nikolom Paiem.
- enevska deklaracija predstavlja dogovor na vioj razini
- drava SHS i Kraljevina Srbija su ravnopravne do konanog rjeenja: budua e
drava biti federacija (Pai ovo potpisuje pod utjecajem Francuske), on daje ostavku
na mjesto predsjednika srpske vlade, da bi ona odbacila deklaraciju (dogovor).
- Rudolf Horvat, Stjepan Radi i uro Besariek pozivaju Hrvatsku na oprez pri
dogovorima.
- 24. 11. sastaju se lanovi Narodnog vijea u Zagrebu: dogovor o nastavku
pregovora, dolazi do verbalnih sukoba izmeu Svetozara Pribievia i Stjepana Radia.
Svetozar Pribievi predvodi sjednicu, potpredsjednik je Narodnog vijea, odreuje
dnevni red, determinira daljnji raspored, to prije elji ujedinjenje s Kraljevinom
Srbijom. Stjepan Radi poziva na oprez, prijete mu smru.
- Svetozar Pribievi predlae da Srbija poalje svoju vojsku na obalu da brani od
talijanske okupacije. Duan Simovi bio je potpukovnik, on dri govor u kojemu navodi
da Srbiji pripadaju neki hrvatski prostori.
- Zakljuak: formiranje delegacije od 28 lanova: Svetozar Pribievi i Ante Paveli.
- Dokument Naputak sadrava uvjete pod kojima e prihvatiti ujedinjenje s
Kraljevinom Srbijom. Radi ne eli sudjelovati u tome, distancira se. Ne srljajte kao
guske u maglu.
- do 24. 11. postoje tri dravne formacije:
Drava SHS (slovenske zemlje, sve hrvatske zemlje, Bosna i Hercegovina, Vojvodina
= sve zemlje koje su prije pripadale Austro-Ugarskoj Monarhiji)
Kraljevina Srbija (Srbija, Makedonija i Kosovo)
Kraljevina Crna Gora
- narodna skuptina u Novom Sadu, u Vojvodini 24.11. izdvaja se iz drave SHS i
bezuvjetno se prikljuuje Kraljevini Srbiji.
- narodna skuptina Crne Gore u Podgorici 26. 11. odrie se dinastije Pertovi i
prikljuuju se Kraljevini Srbiji, od tada postoje samo dvije dravne formacije:
Drava SHS (bez Vojvodine)
Kraljevina Srbija (Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Srbija + Vojvodina).
1.12. = NOVA DRAVA: Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
- stvorena je na osnovu dokumenta Adresa, koja podrazumijeva bezuvjetno
stvaranje drave
- na elu drave je regent (prestolonasljednik) Aleksandar: sin Petra I. Karaorevia
- delegacija prihvaa Adresu jer nema vremena za analiziranje Naputka.
- stvaranjem Kraljevstva SHS Hrvatska po prvi put u 1000 godina gubi dravnost: iako
su hrvatski politiari predlagali saziv Hrvatskog Sabora kako bi dao svoje miljenje,
Svetozar Pribievi namjerno ga ne saziva jer je znao da bi Sabor ima drugaiji stav.
1. NOVONASTALE DRAVE
- na ruevinama Austro-Ugarskog, Ruskog, Osmanskog i Njemakog carstva nastaju
nove drave.
a) RUSKO CARSTVO nastaje Sovjetska Rusija = SSSR
- nastaju i nove zemlje: Finska, Estonija, Letonija i Litva, te Poljska (stvorena i od
teritorija Njemake i AU-Monarhije)
b) AUSTRO-UGARSKO
- nastaju Maarska, Austrija, ehoslovaka (predsjednik Toma Masarik), Kraljevina
Srba, Hrvata i Slovenaca
c) OSMANSKO CARSTVO gubi sve osvojene prostore
d) NJEMAKO Weimarska Republika
- vraa svoja izgubljena podruja.
2. ZEMLJE GUBITNICE
3 Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata: Kraljevina SHS, novi
poredak poslije Prvog svjetskog rata
- Poljska dobiva izlaz na Baltiko more: odvaja istonu Prusku od ostatka Njemake,
gdje se nalazi grad Gdanjsk koji je pod pokroviteljstvom Lige naroda.
2. Austrija mora vratiti juni Tirol Italiji. Stanovnici Koruke su se izjasnili sa 59% da
ele pripasti Italiji, a ne Kraljevini SHS. Mirovni ugovori potpisani su u Saint-Germanu.
3. Maarska mir je potpisan u Trianonu. Maarska priznaje gubitak Slovake, te
mora korigirati granicu: Banat, Baka i Baranja pripadaju Kraljevstvu SHS.
4. Bugarska mirovni ugovor potpisan u Neji pokraj Pariza. Morala je Grkoj dati
Trakiju, Rumunjskoj dati Dobrudu te je uvrstila granice prema Srbiji
5. Turska mirovni ugovor potpisan u Sevresu [Sevru], Parikom predgrau. Ona gubi
sve osvojene prostore i postaje Republika Turska.
- mirovni ugovori formirani su po vlastitim interesima zemalja pobjednica.
3. ZEMLJE POBJEDNICE
1. SAD predsjednik Wilson: po zanimanju je sveuilini profesor prava i povijesti:
napisao 14 naela kojima je predloio principe meunarodnih odnosa, pripadnik je
demokratske stranke. Dva puta je izabran za predsjednika: 1912. i 1916. godine.
1920. godine na novim izborima pobjeuje republikanska stranka, Wilson je razoaran
jer drava ne postaje lanicom Lige naroda. Daje ostavku i povlai se iz politikog
ivota.
- republikanci vode politiku izolacionizma Amerika Amerikancima predsjednik
Monroe (Monroeova doktrina), ne mijeaju se u Europska pitanja.
- SAD postaje vodea svjetska sila, ona nije bila razruena tijekom 1. svjetskog rata:
dok se Europa obnavlja, SAD napreduje, gradi kartele, koncerne, drava doivljava
preobraaj.
2. FRANCUSKA
a) gospodarski slaba u ratu je najvie razorena. Ulau u poslijeratnu obnovu na
zapadnom bojitu. Puno ulau i u intervenciju koalicijskih zemalja protiv Sovjetske
Rusije pomau Bijelu gardu koja zahtjeva povratak cara, kako ne bi izgubila sve
kredite i investicije koje je uloila u Rusiju. Pomae i novonastalu Poljsku, jer ustaje
protiv irenja crvene opasnosti ne odgovara joj komunizam.
igosanje goveda
- izvravano nad volovima i konjima, namjera je obiljeiti vunu stoku, ona koja je
sposobna za rad. Nulom obiljeavana stoka jest ona koja nije sposobna za vojne
potrebe, a njena je vrijednost minimalna.
- seljaci se bune, bili su revoltirani nainom na kojim je provoeno igosanje, bili su
nasilni i ozljeivali su stoku.
- bune u Slavoniji: Bjelovar i Garenica
- igosanje je zapravo imalo dva cilja: smanjiti vrijednost stoke na tritu i osiromaiti
najbogatije.
Jadransko pitanje
- pitanje je razgranienja izmeu Kraljevine SHS i Italije. Londonski ugovor bio je tajni,
a Wilsonove teze se zalau za to da ugovori moraju biti javni. Stoga je Londonski
ugovor proglaen nevaeim na versailleskoj konferenciji 1919. godine.
- 1920. godine Rapalski ugovor u Italiji, podjela obale: Italiji pripojeno Slovensko
primorje, Istra, Kvarer, Cres, Loinj, Zadar, Lastovo, Suac i Palagrua tonije,
najvei dio nae obale.
- Rijeka je proglaena slobodnim gradom-dravom i bit e pod pokroviteljstvom Lige
naroda.
- 1924. godine = Rimski ugovor po kojemu Rijeka pripada Italiji. Potpisao ga je
Pai jer ne eli ui u ratne sukobe s Italijom zbog tog pitanja. rtvovao je hrvatske
prostore da se ne bi kompromitirao i zaratio s Italijom.
- talijanizacija prostora izaziva otpore: najsnaniji otpor postigli su rudari u Labinu
1921. Labinska republika.
Liga naroda
- osniva je ameriki predsjednik Wilson, njezino su osnivanje potpisale 42
zemlje, meu njima i Kraljevstvo SHS. Sjedite drutva u ENEVI (vicarska)
- nisu potpisale 3 velike zemlje:
a) Njemaka jer je izgubila rat
b) Sovjetska Rusija zbog komunizma politika izolacionizma voena
prema Rusiji (politika utnje)
c) SAD nakon rata odluuje se na politiku izolacionizma
- ustroj:
o Skuptina ini ju po 1 delegat iz svake drave
o Vijee stalne lanice (Francuska i V.B.)
nestalne lanice (biraju se ovisno o emu se raspravlja)
- zadatak joj je ouvanje svjetskog mira. Njemaka i Sovjetska Rusija takoer se posije
prikljuuju
- Liga Naroda nakon 1935. Vodi pogrenu politiku politiku poputanja, to e dovesti
do njenog sloma (Etiopija, panjolski graanski rat, ehoslovaka)
Ostale stranke
1. Stranke s hrvatskim predznakom borba za nacionalne interese
a) HSP - od 1919. godine se zovu HSP program joj je uspostava neovisne i
suverene Hrvatske, predsjednik joj je Ante Paveli mlai.
b) HZ (Hrvatska zajednica) - bore se protiv nametanja nacionalnog unitarizma i
centralizma iz Beograda: Matko Laginja i Ivan Lorkovi
c) HPSS - zalae se za jednakost svih vjera i naroda
Faizam u Italiji
- pokret se javlja 1919. ako se gleda godina pojave jezgre pokreta. Svi pokreti koji se
javljaju nose ime talijanskog pokreta (to im je opi naziv) nacizam u Njemakoj i
militarizam u Japanu.
1870. godine ujedinjuju se i Italija i Njemaka. Italija je zemlja siromatva, razliitih
razvijenosti, socijalnih nejednakosti, razvijenog nacionalizma. Dok Njemaka
ujedinjenjem poinje s razvojem, gradnjom koncerna i monopola.
- 1915. godine Italija je ula u 1. svjetski rat tajnim Londonskim ugovorom na stranu
Antante. Rapalskim i Rimskim ugovorima rjeavaju se dogovori Londonskog ugovora.
U ratu je Italija bila beskorisna, gotovo tetna za svoje saveznice.
- javlja se nezadovoljstvo zbog nepotivanja Londonskog ugovora.
1919. godine borbeni snopovi Milano: najavljuju da e osnovati pokret iji
e znak biti facis = snop sa sjekirom (stari Rim), oznaava jedinstvo/snagu, vlast
Uzimaju starorimski pozdrav ispruanja desnice: naglaavaju program obnove
nekadanje moi Rimske drave program Velike Italije. Ne ele postati stranka nego
ostati pokret.
PROGRAM: na prvi pogled program je ljeviarski, zalau se za jednakost svih pred
zakonom, osmosatno radno vrijeme, pravo na kolovanje svima, saziv narodne
skuptine, ope pravo glasa i slino No program je zapravo demagokog karaktera
jer niti jedna toka ne trai radikalne promjene koje bi omoguile realizaciju tog
programa, stoga im je glavni cilj pridobiti mase.
- prvo ime pokreta jest pjesnik, komandant D' Anuncio koji je 1919. godine izvrio
tzv. deanuncijadu tj. pohod na Rijeku zauzeli su Rijeku i u njoj uspostavili svoju
vlast.
LANOVI POKRETA: mladi su ljudi razliitih zanimanja (radnici, intelektualci,
inovnici), obueni su u crne koulje crnokouljai, na ijem elu je bio Benito
Mussolini (po zanimanju uitelj). Ulazei u pokret, mladi ljudi rjeavaju pitanje
egzistencije dobivaju odjeu, obuu, hranu, stan i osobnu afirmaciju.
- dok je D' Anuncio boravio u Rijeci, Mussolini se prikazuje kao njegov simpatizer,
pomonik, a zapravo je kovao planove kako da osobno preuzme vlast.
1920. godine Rapalskim ugovorom Rijeka postaje slobodan grad-drava pod
pokroviteljstvom Lige naroda, a to znai da D' Anuncio mora napustiti Rijeku, a to za
njega oznaava politiku smrt, to je iskoristio Benito Mussolini.
1922. godine Mussolini poduzima uveni pohod na Rim, mar na Rim iz Napulja
kree sa 40 000 crnokouljaa, a na ulicama Rima, do kraja se nalo oko 100 000 ljudi.
Kralj Emanuel II. ne uputa se u sukob ve je Mussoliniju dao mandat za sastav nove
vlade: on je predsjednik vlade (ministar unutranje i vanjske politike), a jo dvojica
faista su u vladi: dobili su dva vana resora: ministarstvo i pravosue, tako se vlast
nala u rukama faista.
- Mussolini uvodi DIKTATURU iako Italija i dalje formalno ostaje monarhija.
Kult linosti Mussolini razvija kult najboljeg i najsposobnijeg.
- eli rijeiti crkveno pitanje: Rimsko pitanje. 1929. godine sklopljen je Lateranski
ugovor u Rimu:
- u ime pape potpisan od strane kardinala nekog tamo, a od strane vlade potpisao ga
je Mussolini. Papa time dobiva odtetu od 1,750 milijardi lira za izgubljenu papinsku
dravu, papa postaje neovisan vladar Vatikana, koji postaje neovisna drava povrine
44ha, odnosno 0.44 km2, uz to dobiva jo tri bazilike izvan Vatikana: Bazilika Santa
Marie Majore (Velike), bazilika St. Paul i Lateransku baziliku te rezidenciju u Kastol
Gandolfu (u Rimu).
Stanje u Turskoj
- Osmansko je Carstvo izgubilo rat, svedeno je na svoje osnovne etnike prostore:
Anadoliju, Dardanele, Bospor i Istambul. Njihove kolonije dijele Francuska, Velika
Britanija i Grka.
- nezadovoljni su novonastalim stanjem, organizacija nacionalno-oslobodilakog
pokreta na elu kojeg je Mustafa Kemal-paa Atatrk (otac Turske otac svih
Turaka) formiraju novu vladu i parlament u Ankari, zalau se za reforme u Turskoj,
ele vratiti izgubljene prostore i modernizirati dravu:
1923. godine zbaen je posljednji sultan Mehmed VI. Turska postaje republika, a
predsjednik joj je Kemal-paa. Zamjeraju mu da je poinio genocid u dvogodinjem
ratu nad Grcima, procjene su da je nastradalo i prognano nekoliko milijuna kranskih
Armenaca i Grka.
POZITIVNO: reformama je Tursku uinio suvremenom i suverenom dravom: uvedena
je viestranaka demokracija, ope pravo glasa, latinica i gregorijanski kalendar,
moderno zapadnoeuropsko pravosue, uvode se prezimena, prema titulama ili
imenima, zabranjuje se noenje ferede jer je izraz podreenosti ene.