JU GIMNAZIJA ISMET MUJEZINOVI

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

AZIJSKI TIGROVI (MALEZIJA, TAJVAN, JUNA KOREJA,
SINGAPUR)

Tuzla, maj 2013.

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

Nastavnik:
kola:
Mentor:
kolska godina: 2012/2013.
Datum: 12.03.2013.
Predmet: Geografija
Razred: IIId
Nastavna tema: Regija Jugoistone Azije
Nastavna jedinica: Azijski tigrovi (Malezija, Tajvan, J.Koreja, Singapur)
Tip asa: Obrada nove nastavne jedinice
Ciljevi asa

Obrazovni: Formiranje predstava i pojmova o opim odlikama zemalja

Azijskih tigrova i njihovim bitnim karakteristikama (geografski poloaj, reljef,
klima, vode, stanovnitvo i privreda), usvajanje znanja. Objasniti pojam

Azijski tigrovi
Funkcionalni: Formiranje
posmatranja,

izraajnih

vjetina,

vjetina,

te

sposobnosti
razvijanje

navika

logikog

pamenja,
miljenja

zakljuivanja.
Odgojni: Formiranje stavova i uvjerenja o opim geografskim odlikama
Njemake i njihovom znaaju te izgraivanje pozitivnih osobina kod uenika.
Razvijati odgovoran odnos prema radu.

Oblik rada: Rad u grupama, individualni

Nastavne metode: Monoloko-dijaloka, metod demonstracije, metoda rada na tekstu
Nastavna sredstva i tehnika pomagala: Udbenik, geografska karta Evrope, tabla, kreda.
Literatura: Udbenik geografije za trei razred gimnazije, kolski atlas za osnovnu i srednju
kolu.

STRUKTURA NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO ASA (5 minuta)
Podijeliti uenike u grupe. Objasniti ta e se i na koji nain raditi na asu. Zapisati
naslov nastavne jedinice na tablu Azijski tigrovi (Malezija, Tajvan, J.Koreja, Singapur)
GLAVNI DIO ASA (35 minuta)
Uenici su podijeljeni u 5 grupa. Svaka grupa e dobiti dio teksta iz udbenika i
drugih izvora koji moraju pripremiti za prezentaciju uz pomo kolskog atlasa.
GRUPA I (Azijski tigrovi)
GRUPA II (Malezija)
GRUPA III (Tajvan)
GRUPA IV (Juna Koreja)
GRUPA V (Singapur)
Usmenim izlaganjem predstavnici prve grupe prezentiraju svoj dio teksta ostatku
razreda i tako redom. Ostali uenici mogu postavljati pitanja ukoliko nisu zadovoljni datom
prezentacijom. Nastavnik zajedno sa uenicima prati izlaganja, otklanja eventualne pogreke
i zajedno sa predstavnicima grupa popunjava plan table.
Oekivana izlaganja
GRUPA I
Azijske tigrove ine etiri zemlje jugoistone Azije koje su u razdoblju izmeu 1960. i 1990,
godine zabiljeile ogroman ekonomski rast. U tigrove ubrajamo Japan, Hong Kong, Singapur,
Junu Koreju i Tajvan. esto ih se naziva i uta opasnost ili Japan i etiri mala Japana.
Veliki privredni rast mogu zahvaliti politici izvoza vlastitih dobara i proizvoda u
industrijalizirane zemlje, dok se domaa potronja ograniila zakonskim odredbama. Azijski
su tigrovi modernizirali svjetsku industriju, te su popularizirali prometne puteve preko Tihog
okeana.
Obrazovanje je stavka na kojoj su sve od navedenih zemalja radile, uvele su obavezno
osnovno i srednjokolsko obrazovanje, te na taj nain poveale produktivnost stanovnitva.
Jo jedna karakteristika koja je atipina za razvijene zemlje zapadnog svijeta jest da su azijski

tigrovi zemljopisno i privredno izolirani od blieg susjedstva.

Japan, Singapur i Tajvan su otoci, Juna Koreja je poluotok, ali granii samo sa komunistiki
zatvorenom Sjevernom Korejom, dok je Hong Kong grad koji je dugo bio u hladnim
odnosima s Kinom, sve do prije nekoliko godina.
Japan je zemlja koja vodi ovu skupinu. Smjeten na etiri velika otoka i sastavljen od njih jo
4.000, ulazi u poredak najjaih privrednih sila svijeta. Japan je etvrti svjetski izvoznik, ali i
jedan od veih uvoznika zbog nedostatka prirodnih bogatstva.
Juna Koreja je do prije 50 godina glasila kao jedna od najsiromanijih zemalja na svijetu.
Njihov susjed Sjeverna Koreja bila je puno razvijenija, posebno zbog bogatstva ruda. Nakon
Korejskog rata situacija se promijenila. Vode se radikalne privredne promjene te se sve vie
poinje ulagati u obrazovanje, nauku i tehnologiju. Elektronika i automobilska industrija su
najrazvijenije grane provrede u Junoj Koreji.
Hong Kong je grad i jedna od posebnih upravnih regija Narodne Republike Kine, a njenim
djelom postala je 1997. godine kada ga je Velika Britanija prepustila. Hongkonka ekonomija
poznata je kao jako finansijsko sredite. Tamo se nalaze mnoga korporacijska sredita, ali i
berza koja je po veliini sedma po redu na svijetu.
Singapur, poznat i pod nazivom Azijski Gibraltar, smjeten je na jugu Malajskog poluotoka.
Njegova je privreda poznata po jeftinom uvozu sirovina i skupom izvozu gotovih proizvoda.
Zbog svog poloaja najzastupljenije djelatnosti su trgovina i pomorstvo. U glavne idustrijske
grane spada petrohemija, brodogradnja i tekstilna industrija. Hranu, bez obzira na poloaj
moraju uvoziti u velikim koliinama.
GRUPA II
Malezija je drava u jugoistonoj Aziji. Malezija je federacija koja se sastoji od trinaest
drava i tri savezna teritorija. Juno kinesko more dijeli dravu na dvije odvojene
zemljopisne cjeline:

Poluotok Malezija ili Zapadna Malezija, koja zauzima juni dio Malajskog
poluotoka i granii na sjeveru s Tajlandom, a na jugu saSingapurom, s kojim je povezana
mostom. Sastoji se od devet sultanata (Johor, Kedah, Kelantan, Negeri
Sembilan, Pahang, Perak, Perlis,Selangor i Terengganu), dvije drave koje vode
guverneri (Malacca i Penang), te dva savezna teritorija (Putrajaya i Kuala Lumpur).

Malezijski Borneo ili Istona Malezija, koja obuhvaa sjeverozapadni dio

otoka Borneo, a granii s Indonezijom i sultanatom Brunej, kojeg u potpunosti okruuje.
Sastoji se od dvije drave (Sabah i Sarawak) te saveznog teritorija (Labuan).

Najbrojnija etnika grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s

domorodakim narodima Istone Malezije ine veinu stanovnitva. Slijede Kinezi kojih
ima oko 25% i koji jo uvijek imaju znaajnu ulogu u gospodarskom ivotu. Indijaca ima
oko 7%.

U posljednja tri desetljea Malezija je doivjela gospodarsku preobrazbu zahvaljui velikim

inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektronikih ureaja, npr.), te nalazitima nafte.
Danas spada u skupinu srednje razvijenih drava s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku
mjereno po PPP-u u 2004.
GRUPA III
Republika Kina, poznatija kao Tajvan ili Kineski Taipei, a ranije poznata kao Formoza,
jest ostrvska drava u istonom dijelu Azije. Vlada Republike Kine trenutno ima vlast nad
ostrvima: Taiwan, Penghu, Kinmen, Matsu i nekoliko drugih malih ostrva. Susjedne drave
su: Narodna Republika Kina na zapadu, Japan na sjeveroistoku i Filipini na jugu.
Tajvan je odvojen od matice Tajvanskim prolazom. Na severu je Istono kinesko more, na
istoku Filipinsko more a na jugu Juno kinesko more.
Ostrvo je izdueno u smeru severoistok-jugozapad, a paralelno sa duom osiom prua se gora
Chung-yang Shan-mo koja zauzima veinu unutranjosti (najvii vrh Y shan, 3.997 m).
Zapadne padine se, za razliku od istonih, blago sputaju prema moru pa je na zapadnoj obali
i niskom priobalju koncentrisana veina stanovnitva.
Privreda je dinamina, kapitalistika, i izvozno orijentirana, sa dramatinim smanjivanjem
uplitanja drave u investiranje i vanjsku trgovinu. U odranju ovog trenda neke velike
dravne banke i proizvodne firme su privatizirane.
Veinu stanovnitva ine Kinezi, uglavnom potomci prvih doseljenika iz junog Fujiana i
severnog Guangdonga koji govore posebnim dijalektima kineskog, Hokkien i Hakka. Oko

15% stanovnika su su pristalice Kuomintanga iz svih delova Kine koji su stigli nakon 1945. i
koji uglavnom govore mandarinskim. Starosedeoci koji su na Tajvanu iveli pre kineske
kolonizacije ine oko 2% i ive uglavnom u planinskim dielovima zemlje.

GRUPA IV

Juna Koreja (slubeno Republika Koreja) je drava u Istonoj Aziji. Zauzima juni
dio Korejskog poluotoka, a nastala je u doba Hladnog rata kada je poluotok podijeljen na
komunistiki sjever i kapitalistiki jug. Ima kopnenu granicu samo sa Sjevernom Korejom.
Izlazi na Japansko (ili Istono) more na istoku, Istonokinesko more na jugu i uto more na
zapadu.
Republika Koreja (ili uobiajeno Juna Koreja) preteno je planinska zemlja, u kojoj nizine
zauzimaju manje od treine ukupne povrine.
Klima June Koreje pod utjecajem je monsuna (to se odraava na koliinu i godinji
raspored padalina) te okolnih mora i oblinje goleme kopnenen maseazijskoga kontinenta.
Openito, zime su dosta hladne s malo padalina, a ljeta su topla, kiovita i mogu biti dosta
sparna.
Zbog geoloke grae i dovoljne koliine padalina rijena mrea dosta je razvijena. Zbog
asimetrinog pruanja glavne razvodnice (gorja Taebaek) prema istoku (Japanskom moru)
odvodnjava se vrlo malen udio povrine, a tokovi su kratki.
Rudna su bogatstva ograniena, meu najvanijima su kameni ugljen (ali je Juna Koreja i
dalje drugi najvei uvoznik), olovo i cink, grafit, neto eljezne rude, zlata i srebra, te
vapnenac koji je vana sirovina u cementnoj industriji. Juna Koreja je velik potroa
energije. Iako su izgraene mnogobrojne hidroelektrane, u proizvodnji elektrine struje
sudjeluju sa 1 %. Najvanije su termoelektrane, nekad na ugljen, danas sve vie na naftu, a
oko 35 % proizvodi se u nuklearnim elektranama. Industrija je od poetka bila izvozno
orijentirana. Danas su meu najvanijim industrijama elektrotehnika i elektronika, posebice
ind. telekomunikacijske opreme, raunala, raunalnih komponenti i zabavne elektronike, pri
emu je Samsung postao jedna od vodeih svjetskih tvrtki. Juna Koreja drugi je najvei

proizvoa televizora i peti proizvoa osobnih automobila, sirova elika i cementa te vodea
u svjetskoj brodogradnji. Ostale vane grane industrije su kemijska i petrokemijska (Juna
Koreja je 7. svjetski potroa nafte), strojarska, prehr. i tekstilna.

GRUPA V

Singapur, slubeno Republika Singapur, je ostrvska drava na samom vrhu Malajskog

poluostrva, 137 kilometara sjeverno od ekvatora, u jugoistonom regionu Azije.
Odvojen je od Malezije Vratima (morskim prolazom) Johor, na svom sjeveru, i od
indoneanskih Riau ostrva Singapurskim prolazom, na svom jugu.
Grad-drava, Singapur je po znaaju etvrti finansijski centar u svijetu. Takoe je i
kosmpolitski svjetski grad, koji igra kljunu ulogu u svjetskoj trgovini i finansijama.
Singapur ima raznoliku populaciju od 5 miliona ljudi, sastavljenu od Kineza, Malajaca,
Indijaca, Bijelaca i ostalih Azijata (razliitog porijekla).

ZAVRNI DIO ASA (5 minuta)

Uputiti uenike na literature i istai najbitnije gradivo. Otkloniti eventualne nejasnoe.
Nagraditi voe grupa ili cijelu grupu pripadajuom ocjenom. Za domai zadatak istraiti jo
neke zanimljivosti o zemljama Azijskih tigrova.

Plan table
Azijski tigrovi (Malezija, Tajvan, J.Koreja, Singapur)
-Razvijene zemlje koje odlikuje veliki ekonomski razvoj
Malezija

Tajvan

P-329 000 km2

P-360 000 km2

S-18 mil.

S-22,8 mil.

Gl. grad-Kuala Lumpur

Gl. grad-Taipei

Juna Koreja

Singapur

P-100 210 km2

P- 697 km2

S-50 mil.

S-4,6 mil.

Gl. grad-Seul

Gl. grad- Singapur