UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Vertikalni transport
Tema
rada:

Sigurnost liftova

Predmetni
nastavnik:
Student:

Doc. Dr. Ahmed Ahmi

Brkovi Rifet, iija Amila

Asistent:
Broj indeksa:

Emir Deljanin

Usmjerenje:

Saobraaj / cestovni

Godina studija:

Druga godina

Rezultat rada:

Datum: 10.03.2015.

Sadraj:

1.

Uvod............................................................................................................. 2

2.

Hronologija razvoja liftova............................................................................3

3.

Ope naznake sigurnosti liftova....................................................................5

4.

PRIMJENA NAREDBE O SIGURNOSTI LIFTOVA U BiH..................................7

5.

OPASNOSTI ZA LICA IZVAN KABINE.............................................................17

6.

OPASNOSTI ZA LICA U KABINI.....................................................................18

7.

OSTALE OPASNOSTI.................................................................................... 19

8.

Sigurnosni sistemi hidraulinih liftova........................................................20

9.

Sigurnosni sistemi vunih liftova................................................................23

10.

Zakljuak................................................................................................. 28

11.

Literatura:................................................................................................ 29

1.Uvod

Zamisliti dananji svijet bez liftova praktino je nemogue. ivot na koji smo navikli bio bi
posve drugaiji da nije ovog izuma. Zgrade vee od 5-6 spratova bile bi nezamislive.
Prema nekim statistikim podacima u dananje vrijeme liftovi prevezu oko dvije milijarde
ljudi dnevno. To je ekvivalent cjelokupne ljudske populacije za 72 sata. Nakon dvadeset
godina upotrebe jedan lift u prosjeku pree 460 000 km, to znai da on faktiki za vrijeme
svog

ivotnog

vijeka

napravi

12

krugova

oko

Zemlje.

Uprkos tolikoj upotrebi, liftovi predstavljaju jedan od najsigurnijih vidova vertikalnog

saobraaja. Ovaj seminarski rad treba da predstavi upravo tu, najvaniju karakteristiku liftova,
njihovu

sigurnost.

Prvi veliki pronalazak vezan za liftove je upravo sigurnosni sistem liftova,koji je zapravio i
uveo liftove u moderni svijet. Godine 1852. Elisha Otis predstavlja prvu verziju sigurnosnog
sistema lifta, odnosno faktiki prvi moderni lift. Njegovi pronalasci omoguavaju masovnu
upotrebu liftova, te uz jo par drugih pronalazaka predstavljaju razlog zbog kojeg su dananji
liftovi toliko sigurni.

2.Hronologija razvoja liftova

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljea, ovjeanstvo je

koristilo domiljate naine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su ovjeka, ivotinje i
snagu vode za podizanje tereta. Ureaji za podizanje koristili su te osnovne naine snage od
ranih poljoprivrednih drutava do poetka industrijske revolucije.
U staroj Grkoj, Arhimed je razvio poboljani ureaj za dizanje kontroliran pomou uadi i
kolotura, pri emu je ue za dizanje bilo namotano na bubanj s vitlom i polugama.
Do 80-te godine n.e. gladijatori i divlje ivotinje dizali su se primitivnim dizalicama do nivoa
arene u Rimskim koloseumima.
Srednjovjekovni zapisi sadre razne crtee dizalica kojima su se podizali ljudi i zalihe na
izoliranu lokaciju. Meu najpoznatijima je okno u manastiru Sv. Barlaam u Grkoj. Manastir
se nalazi na vrhu brda priblino 61 metar (200 ft) iznad zemlje. Njegova dizalica, koja je
sadravala koaru ili mreu za teret bilo je jedino prijevozno sredstvo.
U samostanu na Francuskoj obali, postavljena je 1203. godine dizalica koja je koristila toak
velikog koraka. Magarac je osiguravao potrebnu snagu dizanja. Teret se podizao pomou ueta
namotanog na veliki bubanj.
Do 18. stoljea, za izradu dizala koristila se snaga stroja. Godine 1743. protu-uteni osobni
lift je naruen od strane Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju.
Do 1833., sistem koji koristi naizmjenine tapove za sputanje i dizanje rudara u njemakim
brdima Harz. Dizalo pokretano remenom zvanim teagle je postavljeno u Engleskoj tvornici
1835. godine.
Prvi hidraulini industrijski lift pokretan vodenom parom pojavio se 1846. godine. Kako su
napredovali mehanizmi i strojarstvo, ureaji s drugim pogonskim sredstvima su ubrzo
uslijedili.

Unato tom napretku, jedan problem je i dalje nastavljao optereivati dizala kao i dotada. Nije
postojao efektivan nain sprjeavanja padanja nosivog tereta ukoliko bi dolo do pucanja
ueta. Ta uvijek prisutna opasnost uinila je dizala rizinim postrojenjem.

Godine 1852., Elisha Otis je radio kao glavni mehaniar Bedstead kompanije u Yonkers-u,
New York. Dobio je zadatak da konstruira teretno dizalo za prijevoz produkata kompanije.
Otis je bio upoznat sa problemima pucanja uadi i traio je rjeenje koje bio eliminiralo tu
opasnost.
Odluan u savladavanju velikih opasnosti u konstruiranju dizala, nerijeenih od najranijih
dana, Otis je izumio sigurnosnu konicu koja bi osigurala kabinu u oknu u sluaju puknua
ueta. Tako je roeno prvo sigurnosno dizalo. Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta
sigurnosne konice. Konica je morala funkcionirati automatski tog trena kada bi ue puklo da
bi spasila ivote i opremu.

Slika

1.

Dijagram

U.S.

patenta

za

Otis

ureaj

koji

je

izazvao

revoluciju

industriji

dizala

Prva sigurnosna konica za dizala na svijetu. Od tog izuma, osnovni dizajn sigurnosne konice
je ostao u sutini nepromijenjen.

Prema tome, liftovi slue za vertikalno podizanje ljudi i materijala. To su kabine, postavljene u
posebnim prostorijama sa voicama, po kojima kliu podizane pomou uadi, prebaenih
preko koturova ili direktno namotavanih na bubanj izvoznog postrojenja lifta.
5

Postoje razliite podjele liftova. Meutim, prema vrsti pogona liftove moemo podijeliti na:
1. vune liftove;
2. hidrauline liftove;
3. penjajue liftove;
4. pneumatske liftove.

3.Ope naznake sigurnosti liftova

Nakon uvoda i opeg hronologije razvoja liftova te same podjele liftova veoma je bitno da
doemo do same sre tematike naeg seminarskog rada, a to je sigurnost liftova. U slijedeem
dijelu seminarskog rada upoznat emo vas sa opim naznakama sigurnosti liftova to e
kolege poslije mene detaljnije razraditi na svojim primjerima. S obzirom da su najee u
upotrebi hidraulini liftovi i liftovi sa elinom uadi na njima emo se najvie i fokusirati.

Slika 2. hidraulini lift

Sigurnosni sistemi kod liftova slue da zadre kabinu lifta u sluaju kidanja ueta, kod
vuenih liftova ili loma cijevi hidraulike kod hidraulinih liftova. Zbog propisa koji
zahtijevaju veliku sigurnost i pouzdanost pri radu ureaja, liftovi su snabdjeveni sigurnosnim
ureajima od kojih su najvaniji ureaj za prinudno koenje (hvataki ureaj), ograniiva
brzine i zabravljiva vrata voznog okna.
Novi zahtjevi za sigurnost liftova su stupili na snagu posljednjih godina. Koritenje
elektronskih ureaja za mjerenje preoptereenja kabine, foto-zavjese na ulazu u kabinu
cijelom visinim svijetlog otvora vrata, Interfonske komunikacije u kabini, automatski
evakuacioni sistemi, sve u cilju poveanja sigurnosti putnika.

Kao i u svakom drugom vidu transporta, odnosno saobraaja, tako i u vertikalnom transportu
postoje odreena naela i zakoni kojih se proizvoai liftova moraju drati prilikom same
kreacije liftova, u posebnom pogledu sigurnosti jer kao to se moe desiti da otkau konice
kod automobile tako se moe desiti da popusti hidraulika ili prekinu se uadi na liftu. A to
zaista moe imati posljedice opasne po ivot.
Shodno s tim i Na osnovu lana 6. stav 1. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i
ocjenjivanju usklaenosti ("Slubeni glasnik BiH", broj 45/04) i lana 2. Uputstva o nainu
izrade i postupku donoenja tehnikih propisa ("Slubeni glasnik BiH", broj 35/06)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Komiteta za tehnike propise
Bosne i Hercegovine, donijelo je naredbu o sigurnosti liftova.

4.PRIMJENA NAREDBE O SIGURNOSTI LIFTOVA U

BiH

Naredba o sigurnosti liftova primjenjuje se na liftove koji su u stalnoj upotrebi u zgradama i

konstrukcijama i na sigurnosne komponente liftova, a to su:
1. Ureaji za zabravljivanje vrata voznog okna.

2. Ureaji za sprjeavanje padova koji se koriste za sprjeavanje pada kabine nekontroliranog

kretanja prema gore.
3. Ureaji za ogranienje prekoraenja brzine.
4. a) Odbojnici koji akumuliraju energiju :

b)

nelinearni

ili s priguenjem povratnog kretanja

Odbojnici koji rasipaju energiju

5. Sigurnosni ureaji postavljeni na cilindre hidraulikih pogonskih krugova kada se koriste

kao ureaji za sprjeavanje pada.
6. Elektrini sigurnosni ureaji u vidu sigurnosnih prekidaa koji sadre elektronske
komponente.

Definicije o sigurnosti liftova imaju slijedee znaenje:

a) lift znai ureaj koji opsluuje odreene nivoe i koji ima nosa koji se kree du krutih
voica s nagibom veim od 15 stepeni prema horizontali, a namijenjen je za prijevoz:
1) lica,
2) lica i tereta,
3) samo tereta ako je nosa dostupan, odnosno u koji lice moe ui bez potekoa, i ako
je opremljen komandama postavljenim unutar nosaa ili na dohvat ruke lica unutar
nosaa,

b) nosa je dio lifta u kojem su lica i/ili tereti smjetena kako bi mogla biti podignuta ili
sputena,

c) montaer lifta je fiziko ili pravno lice koje preuzima odgovornost za projektiranje,
proizvodnju, montau i stavljanje lifta na trite i koje postavlja znak usklaenosti i
sastavlja izjavu o usklaenosti,
d) stavljanje lifta na trite je moment kada montaer lifta prvi put stavi lift korisniku na
raspolaganje,
e) sigurnosna komponenta su predhodno nabrojane kompnente,
f) proizvoa sigurnosne komponente je fiziko ili pravno lice koje preuzima
odgovornost za projektiranje i proizvodnju sigurnosnih komponenti i koje postavlja znak
usklaenosti i sastavlja izjavu o usklaenosti,
g) model lifta je reprezentativni lift ija tehnika dokumentacija pokazuje nain na koji
e biti ispunjeni osnovni sigurnosni zahtjevi za liftove koji su u skladu s modelom lifta,
definiranim objektivnim parametrima i koji koristi iste sigurnosne komponente,
h) imenovani organ za ocjenjivanje usklaenosti je organ za ocjenjivanje usklaenosti
koji imenuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Imenovati se mogu
certifikacijski organi, inspekcijski (kontrolni) organi, laboratorije ili drugi organi,
i) prijavljeni organ je imenovani organ za ocjenjivanje usklaenosti koji Ministarstvo
prijavljuje Evropskoj komisiji za obavljanje postupaka ocjenjivanja usklaenosti i koji je
Evropska komisija objavila u Slubenom glasniku Evropske komisije i dodijelila mu
odgovarajui identifikacijski broj.
Naredba o sigurnosti liftova u BiH se ne primjenjuje na:
a) ureaje za dizanje ija brzina nije vea od 0,15 m/s,
b) dizalice na gradilitima,
c) iare, ukljuujui uspinjae,
d) liftove specijalno projektirane i proizvedene za vojne i policijske namjene,
e) ureaje za dizanje s kojih se mogu izvoditi radovi,
f) ureaje za dizanje u rudnicima,
g) ureaje za dizanje namijenjene za podizanje izvoaa u toku umjetnikih predstava,
h) ureaje za dizanje ugraene u transportna sredstva,

10

i) ureaje za dizanje spojene s mainama i namijenjene iskljuivo za pristup radnom

mjestu, ukljuujui mjesta za pregled i odravanje na mainama,
j) vozove na zupastim inama i vozove s nazubljenim tokovima,
k) pokretne stepenice i pokretne pjeake trake.
Prije stavljanja na trite sigurnosnih komponenti, proizvoa sigurnosne komponente ili
njegov ovlateni zastupnik mora:
a) 1) dostaviti model sigurnosne komponente radi ispitivanja tipa i provjere proizvodnje
koju vri imenovani organ
2) ili dostaviti model sigurnosne komponente radi ispitivanja tipa i provesti sistem
osiguranja kvaliteta u cilju provjere proizvodnje,
3) ili provesti potpuni sistem osiguranja kvaliteta
b)

postaviti znak usklaenosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti izjavu o

usklaenosti ovisno od sluaja koji je primijenjen;
c) uvati kopiju izjave o usklaenosti 10 godina od dana kada je proizvedena posljednja
sigurnosna komponenta.
Liftovi se mogu staviti na trite i u upotrebu samo ako ne ugroavaju zdravlje i sigurnost lica
ili sigurnost imovine, ako su pravilno ugraeni i odravani i ako se koriste za predvienu
namjenu.
Sigurnosne komponente mogu se staviti na trite i u upotrebu samo ako liftovi u koje e se
ugraditi ne ugroavaju zdravlje i sigurnost lica ili sigurnost imovine, ako su pravilno ugraene
i odravane i ako se koriste za predvienu namjenu. Lice odgovorno za izvoenje radova na
zgradi ili konstrukciji i montaer lifta, meusobnose informiraju o potrebnim injenicama i
poduzimaju odgovarajue mjere kako bi osiguralipravilan rad i sigurnu upotrebu lifta.
Vozna okna namijenjena za liftove ne smiju sadravati nikakve cjevovode, oienja ili
prikljuke osim onih koji su potrebni za rad i sigurnost lifta.
Da bi se lift stavio na trite, neophodno je da on i njegove sigurnosne komponente
ispunjavaju zahtjeve koje su zadane u naredbi o sigurnosti liftova, te dostaviti model
11

sigurnosne komponente radi ispitivanja, postaviti znak usklaenosti, te uvati kopiju izjave o
usklaenosti 10 godina od dana kada je proizvedena poslijednja sigurnosna kopija. Nadleno
ministarstvo je duno da nakon ispitivanja tipa obavi zavrne inspekcije, te da primjeni
postupak osiguranja kvaliteta. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH imenuje
organe za ocjenjivanje usklaenosti koji provode navedene postupke.
Zavrna inspekcija je postupak kojim montaer lifta, koji ispunjava obaveze,
osigurava

izjavljuje

da

lift

koji

se

stavlja

na

trite

zadovoljava

zahtjeve.

U sklopu postupkla zavrne inspekcije, provode se se slijedee provjere i ispitivanja:

i) Pregled dokumentacije radi provjere da li je lift usklaen s reprezentativnim
modelom lifta
ii) Rad praznog lifta i lifta sa maksimalnim optreenjem da bi se utvrdila ispravnost
montae i rad sigurnosnih ureaja
iii) Funkcioniranje sigurnosnih ureaja u sluaju prekida napajanja elekrinom
energijom
iv) Statiko ispitivanje s optereenjem jednakim 1,25 nazivne nosivosti
Nakon ovih ispitivanja imenovani organ provjerava da li ima deformacija koja bi mogla
ugroziti upotrebu lifta, s tim da se sve to dokumentuje.
Imenovani organ i njegovo osoblje moraju poslove inspekcije ili nadzora obavljati uz najvei
stepen strunog integriteta i tehnike osposobljenosti, bez bilo kakvih pritisaka i uticaja,
posebno finansijskih, koji bi mogli uticati na njihovo prosuivanje ili na rezultate inspekcije,
posebno od lica ili grupa koje su zainteresirane za rezultate inspekcije ili nadzora.
Imenovani organ mora imati na raspolaganju potrebno osoblje i prostor da bi mogao na
odgovarajui nain obaviti tehnike i administrativne zadatke vezane za inspekciju ili nadzor; i
mora takoer imati pristup opremi koja je potrebna za posebnu verifikaciju.
Osiguranje kvaliteta proizvoda je postupak kojim proizvoa sigurnosne komponente

izjavljuje da su sigurnosne komponente usklaene s tipom opisanim u certifikatu o ispitivanju

tipa i da zadovoljavaju zahtjeve koji se primjenjuju na njih, i osigurava i izjavljuje da e
sigurnosna komponenta omoguiti liftu, u koji je pravilno ugraena.
Proizvoa sigurnosne komponente ili njegov ovlateni zastupnik mora postaviti znak
usklaenosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti izjavu o usklaenosti.

12

Svi elementi, zahtjevi i propisi koje je usvojio proizvoa sigurnosnih komponenti moraju biti
dokumentirani na sistematian i ureen nain u vidu pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova
dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora osigurati ope razumijevanje programa,
planova,

prirunika

zapisa

kvalitetu.

Ova dokumentacija mora posebno da sadri odgovarajui opis:

a) ciljeva kvaliteta,
b) organizacijske strukture, odgovornosti i ovlatenja rukovodstva u odnosu na kvalitet
sigurnosne komponente,
c) pregleda i ispitivanja koji e biti izvreni nakon proizvodnje,
d) naina verifikacije efikasnog provoenja sistema osiguranja kvaliteta,
e) zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, podaci o
kalibraciji, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
Imenovani organ mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta, te Tim za provjeru
(eng.audit) mora imati najmanje jednog lana s iskustvom u ocjenjivanju
predmetne tehnologije liftova. Proizvoa sigurnosnih komponenti mora se obavijestiti o
odluci. Obavijest mora da sadri zakljuke pregleda i obrazloenu odluku o ocjeni. Svrha
nadzora je da osigura da proizvoa sigurnosne komponente u potpunosti izvrava obaveze
koje proizilaze iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta.
Imenovani organ mora periodino vriti provjere (eng.audit) da se uvjeri da proizvoa
sigurnosnih komponenti odrava i primjenjuje sistem osiguranja kvaliteta i mora proizvoau
sigurnosnih komponenti dostaviti izvjetaj o provjeri (eng.audit).
Osim toga, imenovani organ moe vriti nenajavljene posjete proizvoau sigurnosne
komponente.
Svaki imenovani organ mora drugim imenovanim organima dostaviti odgovarajue
informacije vezane za izdata i povuena odobrenja za sistem osiguranja kvaliteta.
Svi elementi, zahtjevi i propisi koje je usvojio proizvoa moraju biti dokumentirani na
sistematian i ureen nain u vidu pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija o
sistemu osiguranja kvaliteta mora omoguiti ope razumijevanje politike kvaliteta i postupaka

13

kao

to

su

programi,

planovi,

prirunici

zapisi

kvalitetu.

Ova dokumentacija mora posebno da sadri odgovarajui opis:

ciljeva kvaliteta i organizacijske strukture odgovornosti i ovlatenja rukovodstva u odnosu

na projektiranje i kvalitet sigurnosnih komponenti,

tehnike projektne specifikacije, ukljuujui standarde koji e biti primijenjeni te

ukoliko se standardi nee primijeniti u potpunosti, naine koji e se koristiti kako bi se
osiguralo ispunjavanje osnovnih zahtjeva koji se primjenjuju na sigurnosne
komponente,

tehnika kontrole i verifikacije projekta, procesa i sistematskih radnji koje e se koristiti

kod projektiranja sigurnosnih komponenti,

odgovarajuih tehnika proizvodnje, kontrole kvaliteta i osiguranja kvaliteta, procesa i

sistematskih radnji koje e koristiti,

pregleda i ispitivanja koji e se izvriti prije, u toku i nakon proizvodnje, i uestalosti

kojom e se izvravati,

zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, podaci o

kalibraciji, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.

naina praenja postizanja traenog kvaliteta projekta i kvaliteta proizvoda i efikasnost

provedbe

sistema

osiguranja

kvaliteta.

Sve postupke koje provodi proizvoa sigurnosne komponente lifta da bi se njegov proizvod
verifikovao i dokumentovao mora ispuniti i uraditi i montaer lifta, te oba zavise od odluke
imenovnog organa.
Znak usklaenosti postavlja se u kabinu svakog lifta, istaknuto i vidljivo i na svaku sigurnosnu
komponentu, ili gdje to nije mogue, na naljepnicu koja je trajno spojena sa sigurnosnom
komponentom.
Zabranjeno je postavljanje oznaka na liftove i sigurnosne komponente koje bi trea lica

14

mogla navesti na pogreno tumaenje oblika i znaenja znaka usklaenosti. Dozvoljeno je

postavljanje drugih oznaka na liftove i sigurnosne komponente pod uslovom da ne smanjuju
vidljivost i itljivost znaka usklaenosti.
Do pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma o
ocjenjivanju usklaenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda izmeu Evropske unije i Bosne
i Hercegovine, kao znak usklaenosti koristi se C znak usklaenosti, tano odreenog oblika
i proporcija.

Nakon pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma o
ocjenjivanju usklaenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda izmeu Evropske unije i Bosne
i Hercegovine, kao znak usklaenosti koristi se evropski znak usklaenosti CE.

15

Obaveze koje proizilaze iz osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva primjenjuju se samo

ako za lift ili sigurnosnu komponentu postoji odgovarajua opasnost kada se koriste na nain
koji je odredio montaer lifta ili proizvoa sigurnosnih komponenti.
Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi sadrani u ovoj Naredbi imaju imperativni karakter.
Meutim, obzirom na najnovija dostignua, ciljevi koje ona propisuje mogu biti i nedostini.
U takvim sluajevima, liftovi i sigurnosne komponente moraju biti projektirani i izraeni na
takav nain da se to je mogue vie priblie tim ciljevima.
Proizvoa sigurnosne komponente i montaer lifta su obavezni da procijene opasnosti kako
bi identificirali sve opasnosti koje se odnose na njihove proizvode, zatim ih moraju projektirati
i izraditi uzimajui u obzir tu procjenu.
4.1.

Nosa

Nosa svakog lifta mora biti kabina. Kabina mora biti projektirana i izraena tako da ima
prostor i vrstou koja odgovara maksimalnom broju lica i nazivnoj nosivosti lifta koju je
odredio montaer lifta.
Kad je lift namijenjen za prijevoz lica, i kada njegove dimenzije dozvoljavaju, kabina mora
biti projektirana i izraena tako da njene konstruktivne karakteristike ne sprjeavaju i ne
ometaju pristup i upotrebu licima s posebnim potrebama i tako da dozvoljavaju sva
odgovarajua prilagoavanja kako bi se ovakvim licima olakala upotreba lifta.

16

4.2.

Sredstva za vjeanje i podupiranje kabine

Sredstva za vjeanje i/ili podupiranje kabine, njeni dodaci i svi prikljuni dijelovi, moraju biti
odabrani i projektirani tako da osiguravaju adekvatan nivo sveukupne sigurnosti i darizik od
pada kabine svedu na minimum, uzimajui u obzir uslove upotrebe, koritene materijale i
uslove proizvodnje.
Ako se za vjeanje kabine koriste uad ili lanci, moraju postojati najmanje dva neovisna ueta
ili lanca, svaki sa svojim ankerskim sistemom. Ovakva uad i lanci ne smiju imati nikakve
spojeve niti upletanja, osim tamo gdje je potrebno za uvrivanje ili pravljenje petlje.
4.3.
4.3.1.

Kontrola optereenja (ukljuujui prekomjernu brzinu)

Liftovi moraju biti projektirani, izraeni i montirani tako da se sprijei
normalno pokretanje ako je prekoraena nazivna nosivost.

4.3.2.

Liftovi moraju biti opremljeni graninikom brzine.

Ovi zahtjevi se ne odnose na liftove iji je pogonski sistem projektiran tako da
sprjeava prekomjernu brzinu.

4.3.3.

Brzi liftovi moraju biti opremljeni ureajem za praenje brzine i ureajem za

ogranienje brzine.

4.3.4.

Liftovi koji imaju pogon s frikcijskim bubnjem moraju biti projektirani tako da
osiguraju stabilnost vune uadi na bubnju.

4.4.
4.4.1.

Pogonska maina
Svi putniki liftovi moraju imati vlastitu pogonsku mainu. Ovaj zahtjev se ne
odnosi na liftove kod kojh su protivtegovi zamijenjeni drugom kabinom.

4.4.2. Montaer lifta mora osigurati da se onemogui pristup pogonskoj maini i

pripadajuim ureajima lifta, osim za potrebe odravanja i u sluaju vanredne
situacije.

17

4.5.

Komande

4.5.1.

Komande liftova namijenjene za upotrebu lica s posebnim potrebama bez

pratnje

moraju biti projektirane i smjetene u skladu s potrebama za takvu

upotrebu.
4.5.2. Funkcije komandi moraju biti jasno oznaene.
4.5.3. Krugovi za pozivanje grupe liftova mogu biti zajedniki ili meusobno povezani.
4.5.4. Elektrina oprema mora biti montirana i povezana tako:
- da ne dolazi do eventualne zabune sa strujnim krugovima koji nemaju nikakvu
direktnu vezu s liftom,
- da se napajanje elektrinom energijom moe iskljuiti pod optereenjem,
- da kretanje lifta ovisi od elektrinih sigurnosnih ureaja u odvojenom
sigurnosnom elektrinom krugu,
- da greka na elektrinim instalacijama ne dovodi do opasne situacije.

5.OPASNOSTI ZA LICA IZVAN KABINE

5.1. Lift mora biti projektiran i izraen tako da je prostor u kom se kree kabina
nepristupaan osim za potrebe odravanja i u sluaju vanredne situacije. Prije nego
to lice ue u taj prostor mora biti onemoguena normalna upotreba lifta.
5.2. Lift mora biti projektiran i izraen tako da se izbjegne rizik od prignjeenja kad je
kabina u jednom od njenih krajnjih poloaja.Ovo se postie ostavljanjem
slobodnog prostora ili sklonita ispod i iznad krajnjih poloaja. Meutim, u
posebnim sluajevima, mogue je kada se daje prethodno odobrenje, posebno u
postojeim graevinama gdje je nemogue ispuniti ovaj uslov, da se dopuste i
drugi odgovarajui naini kako bi se izbjegla ova opasnost.
5.3. Stanice za ulaz i izlaz iz kabine moraju biti opremljene vratima voznog okna
18

odgovarajue mehanike otpornosti za predviene uslove upotrebe.

Ureaj za zabravljivanje mora u toku normalnog rada sprjeavati:
- poetno kretanje kabine, bez obzira da li je ili nije namjerno pokrenuta, ukoliko sva
vrata voznog okna nisu zatvorena i zabravljena,
- otvaranje vrata voznog okna dok je kabina jo u pokretu i ako je van propisane zone
pristajanja.Meutim, pristajanje s otvorenim vratima je dozvoljeno u odreenim
zonama pod uslovom da se kontrolira brzina prstajanja.

6.OPASNOSTI ZA LICA U KABINI

6.1.

Kabine liftova moraju biti potpuno zatvorene zidovima po cijeloj duini,

ukljuujui podove i tavanice, s izuzetkom otvora za ventilaciju, i moraju imati vrata
po cijeloj duini. Ta vrata moraju biti tako projektirana i ugraena da se kabina ne
moe kretati, osim u sluaju pristajanja, ako vrata nisu zatvorena i da se kabina
zaustavi ako se vrata otvore. Vrata kabine moraju ostati zatvorena i zabravljena ako se
lift zaustavi izmeu dva nivoa, ako postoji opasnost od pada izmeu kabine i voznog
okna ili ako nema voznog okna.

6.2.

U sluaju prekida napajanja ili otkazivanja komponenti, lift mora imati ureaje
za sprjeavanje slobodnog pada ili nekontroliranog kretanja kabine prema gore. Ureaj
koji sprjeava slobodan pad kabine mora biti neovisan od sredstava vjeanja kabine.
Ovaj ureaj mora biti u mogunosti zaustaviti kabinu kada je ona pod nazivnim
optereenjem i pri maksimalnoj brzini koju je predvidio montaer lifta. Svako
zaustavljanje usljed aktiviranja ovog ureaja ne smije izazvati usporenje koje bi bilo
tetno za lica koja se prevoze bez obzira na uslove optereenja.

19

6.3.

Odbojnici moraju biti ugraeni izmeu dna voznog okna i poda kabine. U tom
sluaju, slobodni prostor naveden u taki 2.2. mora biti izmjeren kada su odbojnici
potpuno sabijeni. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje na liftove kod kojih kabina ne moe
ui u slobodan prostor naveden u taki 2.2. zbog naina na koji je projektiran pogonski
sistem.

6.4.

Liftovi moraju biti projektirani i izgraeni tako da se ne mogu pokrenuti

ako ureaj naveden u taki 3.2 nije u radnom poloaju.

7.OSTALE OPASNOSTI

7.1.

Vrata voznog okna i vrata kabine ili oboja vrata zajedno, ako su pokretana
motorom moraju imati ureaj koji e sprijeiti rizik od prignjeenja kad se ona kreu.

7.2.

Vrata voznog okna, ukoliko trebaju doprinijeti zatiti zgrade od poara,

ukljuujui i ona sa staklenim dijelovima, moraju u cijelosti biti propisno otporna na
poar i po svojim svojstvima koja se tiu izolacije (zaustavljanje plamena) i prijenosa
toplote (toplotna radijacija).

7.3.

Protivtegovi moraju biti montirani tako da bi se izbjegao svaki rizik od sudara

s kabinom ili od pada na kabinu.

7.4.

Liftovi moraju biti opremljeni sredstvima koja e ljudima zarobljenim u kabini

pomoi da se oslobode i evakuiraju.

7.5.

Kabina mora biti opremljena sredstvima za dvosmjerno komuniciranje, koja e

omoguiti stalni kontakt sa slubom spaavanja.

7.6.

Liftovi moraju biti projektirani i izraeni tako, da u sluaju da temperatura u

pogonskoj maini lifta pree maksimum koji je postavio montaer lifta, liftovi mogu
zavriti kretanje koje je u toku, ali da odbiju daljnje komande.

7.7.

Kabine moraju biti projektirane i izraene tako da osiguravaju dovoljnu

ventilaciju za putnike, ak i u sluaju dueg zastoja.

20

7.8.

Kabina mora biti adekvatno osvijetljena kad god je u upotrebi ili kada su vrata
otvorena, a mora postojati takoer nuna rasvjeta.

7.9.

Sredstva komuniciranja navedena u taki 4.5. i osvjetljenje u sluaju opasnosti

navedeno u taki 4.8. moraju biti projektirana i izraena tako da funkcioniraju i bez
normalnog napajanja el. energijom. Period njihovog rada mora biti dovoljno dug da
osigura normalnu proceduru spaavanja.

7.10.

Komandna strujna kola liftova koja se mogu koristiti u sluaju poara moraju

bit projektirana i proizvedena tako da mogu sprijeiti zaustavljanje liftovana

odreenim nivoima i omoguiti spasilakim ekipama prioritetno upravljanje liftom.

8.Sigurnosni sistemi hidraulinih liftova

1,2

Elektromotor i hidraulina pumpa

Rezervoar hidraulinog ulja

Komandni blok

Uljni cjevovod

Hidraulini cilindar

Klip cilindar

Kabina lifta

Ventili za zatvaranje dovoda ulja

10

Manometar

Slika

3.Dijelovi

hidraulinog

lifta

21
11

Prelivni cjevovod

Hidraulini liftovi proizvode se kao:

-

putniki liftovi;

teretni liftovi.

Hidraulini liftovi razlikuju se prema vrsti pogona pa stoga postoje dva sluaja:
-

hidraulini liftovi sa centralnim direktnim pogonom;

hidraulini liftovi sa indirektnim pogonom.

Hidraulini lift sa centralnim pogonom (ruksak lift) radi sa jednim hidraulinim cilindrom
koji je vezan za gornji dio kabine. Ovaj sistem pogona slui za manje nosivosti do 1500 kg i
visine dizanja do 5 m. Brzina vonje lifta kree se do 0,7 m/s.
Hidraulini lift sa indirektnim pogonom (ruksak lift) mora da radi sa hvatakim ureajem,
kao indirektni proces dizanja. Ovo rjeenje daje mogunost vee visine dizanja i mnogo se
primjenjuje u stambenim zgradama. Visina dizanja je do 24m, brzina dizanja od 0,08 m/s do
1,0 m/s, a maksimalna nosivost je do 1000 kg.
Opa karakteristika hidraulinih liftova je mogunost veoma tanog pristajanja u stanici +/2mm, to se sa liftovima sa vuom uadima tee postie.

22

Za podizanje kabine hidraulinih liftova pogonska jedinica je elektro-hidraulini agregat. ine

ga:
1. elektromotor
2. hidraulina pumpa
3. elektronski set za regulaciju rada
4. protoni ventili za tok hidraulinog ulja
5. mjerni instrumenti
Pogon se ostvaruje preko elektro-hidraulinog pumpnog agregata, ventilskog razvoda,
cjevovoda, cilindra i klipa.
Pumpni ureaj-elektromotor i hidraulina pumpa, potopljena u rezervoar hidraulinog ulja,
vri potiskivanje hidraulinog ulja preko komandnog bloka, koji je cjevovodom vezan za
hidraulini cilindar, koji potiskuje klip cilinda i tako vri podizanje i sputanje kabine sa
teretom Q.
Ureaj za prisilno koenje ugraen je u nosivi okvir kabine, djeluje jednako na obje voice
kabine, te prisilno zakoi kabinu i prekine vonju u sluaju oputanja ili loma makar nosivog
ueta. Radi mogunosti loma cijevi na hidraulici, ona je osigurana ventilom protiv cjevnog
loma. U sluaju loma, ventil zaustavlja izliv ulja iz cilindra i tako sprjeava pad kabine.
Elektrini prekida prekida krug struje upravljanja i dovod struje pogonskom stroju.
Svi zidovi voznog okna treba da budu glatko obraeni, bez udubljenja i izboina veih od 15
mm. Vozno okno izvedeno je kao zatvoreno. Vozno okno mora imati mogunost stalne
ventilacije. Vrata voznog okna izvedena su kao automatsko teleskopsko otvarajua.
Vrata su osigurana fotoelijama, tako da se ne mogu zatvarati ako putnik stoji u snopu svjetla
fotoelije. Meutim, ako bi se vrata poela zatvarati, te istisnula putnika, ve kod pritiska od
15N zatvaranje se prekida i vrata se ponovo otvaraju.

23

Strojarnica je smjetena u prizemlju pored voznog okna. Pogonski stroj je izolovan protiv
prijenosa umova i vibracija na zgradu pomou gumenih elastinih podmetaa. Strojarnica
mora biti izvedena i dimenzionisana prema propisima: suha, zrana i svijetla, sa uvedenom
rasvjetom iz kune ravjetne mree. Strojarnicu i vrata strojarnice treba izvesti vatrostalno.

9.Sigurnosni sistemi vunih liftova

Slika 4. Vuni lift

Osnovna podjela ovih liftova je na:

1. vune liftove sa stepenom prenosa;
2. vune liftove bez stepena prenosa.

24

Vuni liftovi sa stepenom prenosa se pokreu pomou jednosmjernih ili naizmjeninih

elektromotora. Ova postrojenja koriste puni prenos da kontroliu kretanje kabine lifta.
Podizanje se vri pomou elinih uadi koja su prebaena preko koturova i privrena za
mjenja stepena prenosa koji se pokree motorom velike brzine. Ova postrojenja su generalno
najbolje rjeenje za prizemlje ili povrinsku vuu brzinama do 2,5 m/s.
Vuni liftovi bez stepena prenosa su sklopovi sa veoma malim brojem obrtaja u minuti. Imaju
elektromotore velikog obrtnog momenta, koji mogu biti jednosmjerni ili naizmjenini.
U ovom sluaju, pogonsko ue je direktno privreno za kotur koji se nalazi na osovini
motora. Ovi liftovi mogu dostii brzine do 10 m/s, pa i vie. Konica je montirana izmeu
motora i mjenjaa stepena prenosa i ima funkciju da zadrava lift na odreenoj poziciji.
Konica lifta obino funkcionie na principu dobo konica i mehaniki se aktiviraju pomou
elastinih opruga. Konice se reaktiviraju elektrinim putem. U sluaju nestanka energije,
konica se aktivira da bi se sprijeilo propadanje lifta.
U ovakvom sluaju, kablovi su privreni za noseu plou na vrhu kabine, a zatim prebaeni
preko sistema koturova. Dalje se nastavljaju u kontrateg, privren za suprotan kraj kablova,
a koji ima funkciju da smanji koliinu snage potrebne za pokretanje kabine. Kontrateg je
smjeten u oknu lifta i kree se zasebnim sistemom ina.

Liftovi sa uadima su izgraeni od nekoliko sigurnosnih sistema:

Uad - Svako ue se izrauje od elika, to su obino eline ice upletene jedna oko druge. Sa
ovakvom strukturom jedno ue moe drati i kabinu i kontrateg. Meutim, liftovi se izrauju
sa nekoliko uadi (izmeu 4 i 8), tako da u sluaju kidanja jednog ueta, preostala uad e
drati lift.

25

U sluaju kidanja uadi lift bi pao na dno. Meutim, liftovi sa uadima imaju ugraen koioni
sistem, koji zahvata voicu i zaustavlja lift. Sigurnosni sistemi se aktiviraju od strane
regulatora, i to u sluaju da se lift kree veoma brzo.
Veina sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smjeteni su na vrhu lifta. Ue
regulatora prebaeno je preko kotura, i preko jo jednog kotura koji se nalazi na dnu.
Ue je takoe povezano sa kabinom lifta, tako da se kree kada lift ide gore - dole. Kako
kabina lifta ubrzava, tako ubrzava i regulator.

Kotur je opremljen sa dvije tzv. metalne ruke a koje rotiraju na zavrtnjima. Metalne ruke su
postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed - nazad. Ali u veini sluajeva nalaze se u
stanju veoma velike gipkosti (odskonosti).
Kada se obrtni moment poveava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani,
potiskujui ih ka opruzi. Ako kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila e biti jaka
toliko da e potisnuti metalne ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajui u ovoj
poziciji, nazubljeni krajevi metalnih ruku, zahvatit e kotur. Na ovaj nain, regulator se
zaustavlja.
Ali kada se kotur zaglavi (zakoi), tada uad regulatora izbacuju aktivatorski krak navie. To
dovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira konice. U ovom sluaju poluga potiskuje
trouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trouglastoj voici. Na taj nain je
zaustavljen lift.

Elektromagnetne konice koje se ukljuuju kada lift stane. Elektromagneti ostavljaju konice
u otvorenom poloaju. Sa ovakvim dizajnom konice e automatski reagovati ukoliko lift
izgubi napajanje.

26

AKS (automatski koioni sistem) koji je smjeten na vrhu i na dnu. U sluaju da lift krene
preko dozvoljenih granica gore ili dole, konice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne uspije
zaustaviti lift, i on poinje padati ka dnu, tada postoji jo jedno sigurnosno rjeenje koje e
vjerovatno spasiti putnike.
Sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji je ispunjen uljem) - Ovaj ureaj je od
velike koristi za lift.

Sistemi za zaustavljanje lifta - Iako zrak koji se nalaze ispod lifta i frikcija stvaraju mali
otpor, ipak e se lift strmoglaviti na dno.

Meutim, dvije stvari e ublaiti pad. Prvo, lift e kompresovati zrak na dno prilikom pada.
Drugo, mnogi liftovi imaju ugraen sistem za apsorpciju udara na dno, koji e tako ublaiti
pad.
Na sljedeoj slici (sl.5.) prikazano je kako reaguju sigurnosni mehanizmi.

27

Ostaje jo da vidimo ta se deava na dnu lifta, u sluaju kidanja uadi. To je prikazano na

(slici 6.).

10.

Zakljuak

28

Liftovi su danas postali integralni dio svjetskih gradova. Kako se razvijaju tehnologije
graenja, zatim sama tehnologija, razvijaju se i nove ideje. Osnovni zadatak proizvoaa
liftova i njihovih inenjera je u predvianju budunosti, fokusirajui resurse istraivanja na
svjetskoj razini i razvojnih timova u potrazi za novim rjeenjima.
Sve do danas, uoljivo je da su postignuta velika tehnoloka dostignua u njegovom
usavravanju. Unapreenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili
buni i nesigurni, bez sigurnosnih mehanizama. Danas su to maine sa neujnim motorima,
velikih brzina kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje sam ve spomenula u seminarskom
radu.
Liftovi, danas predstavljaju nezaobilazne maine kako za prijevoz ljudi, tako i za prijevoz
tereta. Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve vie neophodni. Iz
toga proizilazi i potreba za njihovim usavravanjem jo vie.

29

11.

Literatura:

1. "Slubeni glasnik BiH", broj 45/04

2. "Slubeni glasnik BiH", broj 35/06
3. Grupa autora Nedad Repi, TRANSPORTNI UREAJI, IP Svjetlost d.d.,
Sarajevo 1998 godine
4. www.gradimo.hr
5. www.europrost.com
6. http://www.mkt.gov.ba/Aktuelno/?id=1647

30