Hrvatsko katoliko sveuilite

Odjel za povijest

HELENISTIKA MEHANIKA
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Povijest znanosti i tehnologije

Student: Zrinka Pavkovi, Marin Pavlovi
Mentor: Tomislav Mati, prof.

Zagreb, oujak 2015.

Sadraj
Uvod............................................................................................................................................3

1. Izumitelji helenistike Grke..................................................................................................4

2. Heron iz Aleksandrije i Pneumatika....................................................................................5
2.1 Fontana sa pticom koja zvidi dok tee voda...................................................................5
2.2 Automat na novie..........................................................................................................5
2.3 Automatska vrata..............................................................................................................6
2.4 Parni stroj..........................................................................................................................6
2.5 Vatrogasna pumpa.............................................................................................................6
2.6. Medicinske price i ostale sprave.....................................................................................6
Zakljuak.....................................................................................................................................8
Literatura.....................................................................................................................................9

Uvod
U ovom seminarskom radu za kolegij Povijest znanosti i tehnologije, pod
mentorstvom profesora Tomislava Matia, istrait emo koja su bila dostignua helenistike
mehanike. Na poetku emo se osvrnuti na neke od izumitelja, ali glavninu rada posvetit
emo Heronu iz Aleksandrije i njegovim izumima. Pri izradi seminarskog rada, ija e
okosnica biti lanak The Pneumatics of Hero of Alexandria, engleski prijevod grkog
teksta, profesora Benneta Woodcrofta, ali i uz pomo dodatne literature, pokuat emo
predoiti najupeatljivije izume helenistikog razdoblja, kao i njihovu namjenu.

1. Izumitelji helenistike Grke

Jo od prve pojave ovjeka, osjetila se potreba za iskoritavanjem prirodnih resursa,
vatre, vode, drva i metala. Kako je tehnika napredovala iz jednog razdoblja u drugo, tako se
nastojalo olakati ovjekov ivot i rad, u emu naroito pomau novi izumi. Tako Grka
postaje izvorom novih tehnikih dostignua, unato tome to je njezinim filozofima i
matematiarima praktian rad bio odbojan te su se vie zanimali za apstraktno miljenje.
Jedan od takvih od izumitelja, matematiar Arhimed iz Sirakuze moe se nazvati praocem
tehnike revolucije.1 Roen je oko 280./290. pr. Kr., a prema Plutarhu, Arhimed je kao i
veina tadanjih suvremenika, imao nisko miljenje o praktinom izumu, na kojemu je
briljirao i ija se primjena nalazi i dan danas u suvremenoj tehnici.2
Jo jedan vaan predstavnik helenistikih dostignua je Ktesib, koji je djelovao u 2.st.
pr. Kr. Njegovi izumi poput crpke za vodu, vatrogasne trcaljke bili su kasnije uzor Heronu.
Ktesibovi izumi tada nisu imali praktinu vrijednost, ve su koriteni kao zabavne naprave.
Slino je i sa Filonom Bizanstkim, a poglavito sa Heronom iz Aleksandrije koji je djelovao u
1. st. nove ere 3

1 Drugo stvaranje svijeta 16.

2 brittanica- Arhimed
3 isto,18.

2. Heron iz Aleksandrije i Pneumatika

Kao to smo ranije spomenuli, okosnicu ovoga rada ini Heron iz Aleksandrije i
njegovi izumi. Detaljan opis principa rada pojedinih izuma donosi u knjizi Pneumatika, u koju
je uvrstio radove svojih prethodnika Arhimeda i Filona.4Heron je ukratko uz slikovni prikaz
objavio i kratak opis principa rada pojedinih izuma, koji su najee funkcionirali pomou
zakona hidraulike i pneumatike. Tako on navodi vreve iz kojih se po volji lijevalo vino ili
voda, zatim fontane sa pticama koje zvide, hramska vrata koja se otvaraju uz pomo vatre,
parni stroj, kao i automatsko kazalite sa figurama koje pleu. 5 Ovi ureaji su, moemo rei
prije imali reprezentativnu ulogu, nego da su stvarno mogli imati ozbiljniju primjenu.
2.1 Fontana sa pticom koja zvidi dok tee voda
Ovaj izum je napravljen tako da uz pomo posude u koju se ulije voda, figura ptice
proizvodi zvidei zvuk. Ovo je mogue uz hermetino postolje, lijevak i cijevi, uz prisustvo
vode koja je smjetena u dodatnu posudu. Ako se voda izlije kroz lijevak, uz pomo
protjeranog zraka kroz cijevi i pod uvjetom da dio cijevi bude uronjen u vodu, proizvodi se
zvuk ptice, a u odsustvu vode zaut e se samo zviduk. Sama kvaliteta zvuka, varirat e o
debljini i duini cijevi te ovisno o tome koliko su uronjene u vodu. Na ovaj nain se mogu
proizvesti razliiti zvukovi ptica. Ovdje Heron, za dodatan efekt, daje upute o postavljanju
razliitih skulptura ptica .6
2.2 Automat na novie
Ovaj Heronov izum je bio namijenjen hramovima za ritualno umivanje lica i ruku prije ulaska
u hram.7 Kada bi vjernik ubacio novi od pet drahmi, zauzvrat dobiva vodu. Izum
funkcionira pomou uravnoteene poluge. Kada novi padne na malenu pliticu postavljenu
4(http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochester
Collection/Hero/translator.html)
5 drugo stvaranje svijeta 18.
6http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection
/Hero/translator.html

7 Drevni izumi 128.

na jedan krak poluge, taj krak se pod teinom novia sputa, a podie suprotni, koji bi
podigao donji zaklopac na posudi sa svetom vodom, koja bi potekla. Drugi krak se sputa te
zatvara ispust vode.8
2.3 Automatska vrata
Heron je smislio mehanizam kojim e se otvarati i zatvarati hramska vrata uz pomo
topline, a to e naizgled obinom vjerniku koji ulazi u hram, izgledati kao da nevidljiva sila
otvara vrata.9 Kada sveenik zapali vatru na rtveniku, ona

zagrijava zrak u skrivenoj

prostoriji ispod rtvenika, koji se iri i ulazi u kuglu, iz koje istiskuje vodu kroz cijev u vjedro,
koje je polugama i koloturnicama povezano sa vratima te ih otvara. Kada se vatra ugasi, zrak
se naglo hladi te vraa vodu kroz cijev u kuglu te se vrata ponovno zatvaraju.10
2.4 Parni stroj
Heronova vjetrena kugla ili eolipila je pretea parnog stroja. 11Funkcionira tako da
se nad izvor topline postavi hermetiki kotao s vodom, koja kada prokljua prelazi u paru,
koja se odvodi dvjema cijevima, koje na svojim krajevima imaju hermetike leajeve oko
kojih se okretala uplja kugla. Kroz cijevi para ulazi u kuglu, a iz nje izlazi kroz dvije
nasuprotne cijevi. Potisak izlazee pare bi zavrtio kuglu velikom brzinom. Iako je tada ovaj
ureaj spadao u skupinu onih koji proizvode zanimljive efekte, bez naroite primjene, danas
se na ovom slinom principu temelji mlazni pogon.12
2.5 Vatrogasna pumpa
Jedan od Heronovih zanimljivijih izuma je i vatrogasna pumpa nastala u prvom
stoljeu prije Krista u Aleksandriji. Iako se ovaj izum prvi put spominje kao djelo Ktesiba,
8http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterC
ollection/Hero/translator.html
9 Drevni izumi 130.
10http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochester
Collection/Hero/translator.html
11 Drevni izumi 132.
12isto132.,http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/UR
ochesterCollection/Hero/translator.html,

izumitelja iz 2. stoljea prije Krista, Heron je dodatno usavrio ideju pa ona nije ostala samo
slovo na papiru. U Bolseni u Italiji i u Silchesteru u Engleskoj naeni su materijalni ostaci
pumpi baziranih na Heronovim nacrtima.13 Pumpa je radila na principu hidraulike, gdje bi
jedan cilindar crpio vodu iz izvora u kojem se kompletna konstrukcija nalazila, a drugi
cilindar gurao vodu pod tlakom kroz centralnu cijev.
2.6. Medicinske price i ostale sprave
No nije to jedini Heronov izum koji je djelovao na principu hidraulike. Heron je
napravio i nacrte za djelotvorne medicinske price kakve i danas koristimo u bolnicama. Ove
price bile su vee, napravljene od tada dostupnih materijala, no ideje iza njih i danas se
koriste u znanosti.14 Zanimljiva je i sprava koja se vodom puni po danu a po noi ostaje
prazna. Naime sastoji se od kugle, u kojoj se nalazi voda, koja stoji na pedestalu. Kroz
pedestal prolazi cijev u posudu koja se puni. Kada sunce zagrije kuglu, zrak u noj se iri i gura
vodu kroz cijev u praznu posudu.15
Takoer dobar primjer je i posuda iz koje se moe toiti tekuina a da se nikada ne
isprazni. Ova sparava, koja nema ime, sastojala se od dvije posude. Jedna posuda drala je
nedefiniranu koliinu tekuine, a iz druge se toilo tekuinu. Sprava je radila tako da bi pluto,
koji se nalazio u drugoj posudi, pri istjecanju vode pod polugom otvorio ventil na cijevi ili
oluku koji je spajao dvije posude. tako bi tekuina iz vee posude prelazila u mnaju i drala
istu razinu tekuine sve dok se pluto ne bi vratio u orginalni poloaj, i zatvorio ventil.16
Heron se nije bavio samo tekuinama, nego je koristio i druge elemente u svojim
izumima. Primjerice, jedan od izuma je kuno zvono, ili kuna truba. Kada bi gost otvorio
vrata kue ili kada bi se vrata hrama otvorila, taj izum je stvorio zvuk da obavijesti one
unutra. Funkcionirala je na principu sabijenog zraka gdje je truba, koja se nalazila u posudi s
vodom, pri otvaranju vrata pala u vodu i tako izbacila zrak koji bi pod pritiskom stvorio

13 P. James, N. Thorpe, Drevni izumi, Zagreb, 2007., 368.

14 B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., p. 57.
15 B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., p. 47.
16 B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., p. 20.

zvuk.17 Jo jedan primjer jesu i orgulje na vjetar. Orgulje bi bile spojene na cilindar s klipom
koji bi kompresirao zrak i tako ga gurao kroz cijevi orgulja. Cijelu konstrukciju pokretala bi
vjetrenjaa koja je snagom vjetra pomicala klip unutar cilindra.18
Jedna jako zanimljiva sprava, koji nije imala nikakvu definiranu funkciju, bila je i
"plutajua loptica". Heron napravio ancrt za posudu u kojoj je grijana voda do kljuanja. Vrela
para koja bi nastala gurana je kroz usku cijev koja je na vrhu imala posudu u kojoj bi se mogla
namjestiti lagana loptica. Vodena para bi drala lopticu u zraku. 19 Mogue je da su ovakve
sprave zamiljene za zabave, kazalita ili kao ukrasi.

17 B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., p. 17.

18 B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., p. 77.
19 B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., p. 45.

Zakljuak
Neopisiva je vanost helenistike znanosti, a pogotovo mehanike, ak i u danaenjem
svijetu. Bez teorija koje su osmislili helenistiki uenjaci danas mnoge tehnologije ne bi
mogle djelovati i mijenjati svijet. Arhimedov zakon uzgona i danas nalazi primjenu u prometu
te omoguava brodovima plovidbu. A njegov uveni vijak, koji je prvotno imao svrhu crpke,
danas obrnutim okretajima pokree brodove.20
Heronovi pak izumi vidljivi su nam i danas na nekim od najvanijih podruja. Dostava
vode i topline u domove diljem svijeta bazirana je na njegovim izumima i teorijama.
Vatrogasna kola orginalno su njegov izum, pa su ak i koritena u nekim dijelovima antikog
svijeta.
Iako su helenistiki uenjaci voljeli teorije a imali vrlo nisko miljenje o praksi,
njihovi izumi utjecali su na vrlo praktian razvoj svijeta od njihovih vremena pa sve do danas,
a pogotovo u vrijeme renesanse i u 18. i 19. stoljeu kada se znanost kao disciplina doista
budi.

20 Drugo stvaranje svijeta 16.

Literatura
1. P. James, N. Thorpe, Drevni izumi, Zagreb, 2007.
2. B. Woodcroft, The pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851
3. Encyclopedia Britannica - http://www.britannica.com/