Univerzitet u Sarajevu

Pedagoki fakultet u Sarajevu

Odsjek za razrednu nastavu

TRADICIJA VJENJANJA NA PODRUJU BIH

Radili: Hodi Amira

Zili Semra
Kljuo Aldina
Hadovi Adna
Buuk Arnela
Alihodi Almin

AIKOVANJE

Sarajevo, mart, 2015. god.

Akikovanje, ah to aikovanje. Ima li ita idealnije i ugodnije od aikovanja?!Doba, kada je

ovjek kao mladi za pogled ljubljene djevojke rtvovao dane i noi, kada nije imao drugih
misli ni elja nego da vidi caricu svoga srca i da uje milu rije njezinu, nikad se ne
zaboravlja. Dani kada je njeni stiskaj dragine ruke, slatki posmijeh s njezinih usana uinio
najsretnijim ovjekom na zemlji, neizbrisivi su u srcu i pameti. A tek prvi zagrljaj, prvi
poljubac?! Ima li ovjeka na zemlji, koji bi na to mogao zaboraviti?!
Pod terminom aikovanje podrazumijevalo se vianje i razgovaranje mladia i djevojke kroz
krai ili dui vremenski period, Djevojke bi poele aikovati izmeu 15 i 16 godina, a
mladii izmeu 17 i 18 godina. Kada djevojci bude 14-15 god, ona tada vie ne smije izlaziti
sama, a kada ide svojoj prijateljici ili rodici valjalo joj je ogrnuti feredu, kao i udatoj eni.
On tada ne smije vie u ariju niti na mjesta gdje se mnogo hoda.
U prolosti bi se momak upoznali po elji illi zapovijedi roditelja ili posredovanje starije ene
koja zna i djevojku i momka. Ne tako rijedak je sluaj da doe i do vjenanje djevojke i
momka koji se prethodno nisu ni vidjeli.
Gonde Meho je isprosio i vjena Hercegovku divojku a da je nije ni vidio,a sada je kui
vodi. Idui planinom kui moli Boga da mu dadne Vihra sa planine, jugovine sa
Hercegovine da vidi sta on kuci vodi. Bog mu se smilovao i dade muvihra sa planine,
jugovine sa Hercegovine. Vjetar joj skine pulli duvak s glave, a ispod njega:
Sinu lice kano arko sunce
Sve svatove groznica pofata
Gongje Meho s konja upanuo.
. Naini na koji bi mladi zagledao" djevojku bili su razliiti. Tako bi petkom djevojke
stajale na vratima ili prozorima, a mladii bi hodali. Onoj djevojci koja bi se dopala mladiu,
a i on njoj, mladi bi iao na prozor, tj. na aikovanje". Zatim, mlade bi se sastajala na
teferiima (veseljima) na koje su djevojke dolazile u pratnji roditelja i starijih udatih ena.

Pri izboru branog druga pazilo se uglavnom na porijeklo. Roditelji su mogli uticati na izbor,
ali odluka je zavisila od djevojke odnosno mladia. Prilikom udaje i enidbe u porodici se
znao redoslijed, ali on nije bio neprikosnoven. Pazilo se da se mlaa sestra ne uda prije starije,
ali je i tu bilo odstupanja, najee u sluaju ako je mladi zaprosio mlau sestru, bio je
dobra prilika" ili ako se djevoka ukrala. Mlaa sestra se mogla udati prije starijeg
neoenjenog brata i tu nije bilo reda.

Ukoliko roditelji ne bi bili zadovoljni izborom branog druga, mladi bi krao" djevojku uz
njezin pristanak, ali se oni ne bi mogli vjenati sve dok im roditelji ne bi dali izun tj
odobrenje.
2

U sluaju ako bi mladi samo i dotakao djevojku, znai potegao je", morao je i oeniti.

Domazetstvo nije bilo rijetko. Za domazeta bi se reklo da se udao" to je oznaavalo pogrdu.

A udavao" se u veini sluajeva onaj mladi koji bi enio imunu djevojku koja ne bi imala
brae i sestara.

Momci sa djevojkama su se najee sretali kod komuanja, zatim na hatmama, pri

sunneenju i na vjenanjima. Kakav imuni gospodar bi pozvao veerom momke i djevojke iz
komiluka ili iz svoje mahale na komuanje. Djevojke dolaze uvijek u pratnji svojih majki ili
neoenjene brae,a momci sami. Momci posjede na kukuruz, a djevojke na zemlju kraj
kukuruza.
Ako koji momak begenie djevojku baca joj kukuruz u krilo. Ako ona kukuruz prihvati pa da
iskomua, zna se da se i njoj momak svia da i moe s njom aikovati. Dok kukuruz komuaju
domain dobro pazi da meu mlade ne dolaze oenjeni momci ili momci druge
vjeroispovijesti.
Nakon ovakvog upoznavanja slijedi aikovanje, aikovalo se samo petkom ili blagdanom
poslije podne. Momci tada odlaze pod prozore ili na vrata svojih djevojaka. Djevojke su se
dotle obukle u najljepsa odijela, ukrasile se nakitom i stoje iza svojih demira ili na vratima i
ekaju ko e proi putem. Ako djevojka nije zadovoljna sa momkom koji joj je dosao ili eka
svog drugoga onda e se u razgovoru ko bejagi poeti odazivati da bi je momak pitao Ko je
to zove? a njen odgovor je Zove me nana da pitu kuham ili Boji se nana da ne dodje
dedo. Kada momci vide da je jedan momak zavolio curu, drugi joj nee prilaziti ili ukoliko
to i urade uzalud. Dok se ne doe pravi djevojka nee se pojavljivati na prozor. Momci nose
svojim djevojkama poklone, posebno ukoliko su u duoj vezi npr. Groice, narande,
smokve, a one njima kite cvijea, gurabije, jabuke i sl.

PRONJA DJEVOJKE
U pronju su ile starije osobe, ee ene nego mukarci. To je obino bila blia rodbina,
tetka, strina, ili prijateljica momkove majke, nerijetko u pratnji majke. Ilo se u kuu
3

izabranice, kao bajagi (toboe) nenajavljeno, a u stvari na neki tajnoviti nain uhabereno
(dojavljeno) roditeljima djevojke. Osobe koje idu u pronju zovu se prosci i obino nose zlatni
prsten djevojci ili neki drugi vrijedan amanet, koji je momak kupio. Poslije erbeta (slatko
osvjeavajue pie) i kahve uz koju se govori o sasvim drugim stvarima, prosac iznenada
spomene momka hvalei ga, njegove karakterne osobine, a zatim i djevojku, njezinu ljepotu i
vrednou. Izvadivi amanet, svatica ga preda djevojinoj majci i povjeri joj tajnu svog
dolaska. Uz nekoliko tobonjih odbijanja, kao npr. da je djevojka jo premlada, da joj je
dobro i kod roditelja, te da joj nigdje nee biti kao u majke i oca, majka prihvaa dar i
djevojka je isproena. Budui da se momak o pronji ve ranije s curom dogovorio, curu samo
formalno pitaju. Rijetki su sluajevi da prosci iznenade izabranicu i njezine roditelje. To moe
biti samo u sluaju poutegle djevojke (koja vie nije u cvijetu mladosti), koja nije imala
sree (anse), pa se javio neki udovac s djecom, te se po preporuci rodbine i prijatelja naao
muterija ovoj sirotoj djevojci. I takvi brakovi, sklopljeni iz potrebe i obostranog interesa,
mogu itekako biti usjeni i stabilni, jer u njih ulaze osobe sa ivotnim iskustvom i preivjelim
tekim

danima

enje.

Ponekad se dogodi da proena djevojka ima stariju sestru, pa majka djevojina istakne i to kao
prepreku, jer nije lijepo da mlada preskae stariju sestru i udaje se prije nje; ili da majka eli
prije udatu neku drugu ker iz samo njoj poznatih razloga. I narodna pjesma govori o tome:
Zaprosio Alija, u majice Sevliju.
Ne da majka Sevlije, ve mu dade Hajriju,
Nee Hajrija da radi, ve se s majkom inadi.

Primanjem momkova amaneta, pronja je obavljena uspjeno, djevojka je zaruena, a prosci

se vraaju zadovoljni momkovoj kui donosei veselu vijest. Institut dugih zaruka nije obiaj
kod Bosanskih Muslimana. Poslije pronje ubrzo dolazi do niaha (vjenanja).
Zanimljivo je da je erijat mnogo neposredniji i otvoreniji od obiaja u posredovanju do
braka. Tako erijat preporuuje da otac (ili stariji brat) djevojin trai prikladna i solidna
momka za svoju ker (sestru). U obiajnim regulama to je nezamislivo i smatra se
nedostojnim.
Za podruje Sarajeva karakteristino je bilo da u pronju ide starija nana, dalji rod, koja se
nazivala svatica. Ona je posredovala u prosidbi, a razgovor bi poinjao obino drugim
4

temama, prelazilo se na pohvale momka od strane svatice i djevojke od strane njene majke.
Ako je dobijala slatku kafu nastavljala je sa pronjom sve dok ne dobije erbe koje je znailo
pristanak, gorka kafe znaila je da ta kua nema curu za udaju. Po zavretku prosidbe svatica
je urila da momku donese vijesti, a on je postavljao pitanje: Jel rogato il ugato?
Ako je odgovor bio da je rogato vijesti su bile radosne za njega.
Na irem podruju BiH obiaji su se razlikovali, npr. sjevernije u pronju nije ila svatica
nego mukarci, prosac. Prije nego li prosac ode u prosidbu po pouzdanoj osobi pitao bih oca
djevojke kada i moe li doi. Tek nakon odgovora, prosac uzima darove i krece u prosidbu.
Nakon razgovora buduih prijatelja mlada poasti prosca ili prosce erbetom, a budui svekar
je daruje dukatima.
SVADBENI OBIAJI U NAEM NARODU
Primjerice u Bosni i Hercegovini, na dan vjenanja, svatovi se skupe u mladoenjinoj kui,
gdje se proboravi neko vrijeme. Hrana ve bira, svakako, servirana za doek svatova, te idu i
pripreme za to. Naravno, prije svadbe, ugovore se neke obaveze pojedinih osoba iz porodice,
npr. odredi se "Stari svat" (po obiaju bude mladoenjin amida, to je najee, ili evt.
daida, i on predstavlja "glavnog svata"), zatim "Mutulukdija" (onaj koji e prvi
mladoenjinoj majci prenijeti haber, da joj vode mladu ili kako se kae "da joj vode
djevojku"). Takoe, "Bajraktar", onaj koji e nositi zastavu - bajrak (danas je to uobiajena
zastava bijelog polumjeseca i zvijezde na zelenoj podlozi, ili zastava sa ljiljanima R BiH,
slubena zastava Kraljevine Saudijske Arabije - ehadet), a koji je zaduen da itavo vrijeme
uva zastavu, jer ako je "ukradu" mladini, onda on mora davati novac za nju. Takoer,
muziar ili svira, koji e biti svo vrijeme prisutan, obino biva sa mladoenjine strane.
Obino je to harmonika, u starije vrijeme, neki od ianih instrumenata (saz, argija i sl.). U
mladinoj kui odrede se dvije "Jene", djevojke koje e biti zaduene oko mlade, njenog
spremanja i svega to joj zatreba.

Takoe, kao strani obiaj uvedeni su "Kum i kuma", od kojih kum bude sa mladoenjine
strane, a "kuma" sa mladine. Obino se biraju roaci, rodice, sestre, ili najblii prijatelji.
OBRED VJENANJA I OSTALO

Svatovi se dakle prvo skupe kod mladoenje, boravei neko vrijeme, tj. dok se svi ne skupe da
idu po mladu. Danas automobilima (nekada konjima dok su pjevali pjesmu) kreu po nju i
dolaze kod nje u kuu. Svatove doekuje, otac, majka, mladin amida i sl. Takoe, ni ovdje
zadravanje ne traje dugo. Pjesme koje se pjevaju u ovim prilikama su "Zlatni topi u grad
udarie", "Vrani se koni igraju" i druge. Nakon nekog provedenog vremena, mladu iz njene
odaje izvodi, npr. brat, ili roak. Tada kum vri otkup za nju, dajui tom ko je izveo novac
(simbolino). Tada oni budu neko vrijeme jo, a onda kreu. Moe se, takoe i kolo poigrati
tu. Obino, mladine rodice, prijateljice ili neke od ena, kite automobile sa cvijeem,
karanfilima, i raznim vrstama cvijea u dananje vrijeme. Nekad su se konji kitili tako lijepim
nakitom, dukatima i orvanima, prostirui preko sedla lijepe rukotvorine, cvijeem i sl.da su
svi zveckali dok bi ili po bosanskim gudurama. Nekad se i putovalo po nekoliko dana po
mladu. Istinita je pria da su jedne prilike svatovi krenuli iz Stoca po mladu u Trebinje, ali je
ona ve bila preselila od neke bolesti. Nije bilo mobitela ili maila da se javi. To je poznata
Fata Zubevi, ker iz poznate begovske porodice koja je opjevana u pjesmi "U Trebinju
gradu, vel'ka alost kau". Tada je imala svega trinaest godina. Ostavila je majci u amanet
rijei koje su opjevane u navedenoj pjesmi: "Svakom svatu po boaluk dajte, mome dragom
vezenu mahramu, nek se znade da je im'o dragu...". Nekad je mlada morala i za svakog svata
otkati po ilim. Nevjerovatno! A danas - no coment. Mlada ne zna ispei "jaje na oko". Nekad
je i mlada dok je dijete bila, tkala i vezla sebi ruho, pekire i sve ostalo. Stari svat, svira,
bajraktar, mutulukdija i kum se kod mlade kite posebno. Na lea im se stavlja koulja ili
pekir. Takoe, neizostavan obiaj je i "bacanje". Naime, dvije djevojke, obino mlae,
rodice, nose dvije tacne, na jednoj su salvete ili u dananje vrijeme, umjetne ruice s iglicom
ili naljepnicom, kite sve svatove, tako da svata zakite, a on baca na tepsiju (tacnu) novac. Po
pravilu je da taj novac ostane kod mladinih roditelja, to eto predstavlja kao neki vid
satisfakcije za nju, ali danas te pare idu mladencima (opet sve zavisi od mjesta i porodice), od
ega oni idu na medeni mjesec. Danas je obiaj da se ide prvo u opinske organe da se
mladenci vjenaju. Nakon obavljenog vjenanja u opini, ide se na erijatsko vjenanje u
neku od damija. Nakon erijatskog vjenanja, kui tri prvo mutulukdija. Svatovi dolaze u
kuu mladoenje. Na vratima eka svekrva koja mladoj daje hljeb i sito sa itom koje mlada
prebacuje rukom (ito, ili ria) iza sebe, da kua bude to berietnija. Obiaj je da i mlada
poljubi prag i svekrvu u ruku. Mlada moe i da ue u kuu ispod mladoenjine ruke, sve
zavisno od mjesta. Mladu izuva obino manje dijete, kojem ona u cipelu stavlja novac. Mlada
i mladoenja nakon to sjednu, prvo uzimaju erbe. Hurmaice i baklava su neizostavne, kao i
kadaif. Mladoj se donese manje muko dijete koje ona u svom krilu okrene tri puta, radi
6

evlada i potomstva. Ostala "procedura" slijedi neoficijelno. Nekada je mlada "dvorila", tj.
stajala obino u jednom dijelu prostorije svo vrijeme. Mlada je nosila na glavi "duvak" (veo)
koji bi prekrivao njeno lice i ostalo. U ovim situacijama, kod mladoenje pjevaju se pjesme
"Dobro doli, kieni svatovi", "Trepetljika trepetala", kao i "Veseli se, kuni domaine" i dr.
Takoe, prije nije bio obiaj "medeni mjesec", ali to je danas postala neizostavna praksa.
Prije bi, odmah, sutradan dolazili gosti i rodbina sa boalucima

DAN NAKON VJENANJA

Dan nakon vjenanja prireivao se tzv. Niah za ene", na koji bi dolazila samo
mladoenjina enska rodbina. Tom prilikom mlada bi sjedila na sredini sobe, prekrivena
velom i prebirala" bi, tj. prelistavala Kur'an, a zatim bi mladoj prisutne ene estitale, a ona
bi ih redom, poev od svekrve, ljubila u ruku. Veo bi oj se tada skidao i ponovo bi je posipali
bombonama i novcem. ene bi bivale obavezno poaene. Nakon izvjesnog vremena
pozivane su tzv. Mladine sjelkinje, tj. njena enska rodbina. I one bi bivale poaene, dok
djevojke koje bi dolazile da gledaju mladu, mogle su i nisu morale biti poaene. Kod
gledanja mlada bi stajala na stolici kod ulaznih vrata.

Poznat je bio i obiaj da se prvog petka ili eventualno dva do tri petka od dana nakon
venanja u mladoenjinu kuu skupljaju tzv. Sjelkinje koje su mladoj, te svekrvi i zaovi
ponekad donosile darove. Mlada bi se tom prilikom po vie puta presvlaila da bi se vidjelo
ta joj je ko od mladoenjine porodice poklonio.

RUHO

Nije bilo uobiajeno da ruho ide istog dana kad se povede djevojka, ve i nekoliko mjeseci
poslije. Uz ruho bi iao neko od djevojine blie rodbine i prijatelja. U Sarajevu se ruho
nazivalo ejzluk" ili ejz". Ruho se ve pri prenoenju iz mladine u mladoenjinu kuu
slagalo na lice" da bi se i tada vidjelo. Naroito se pazilo da njen runi rad bude stavljen na
vidno mjesto. Ruho su obino raspakivale zaove ili neko drugi od ukuana. Procjenjivanja
nije bilo.

POSJETA MLADINOJ PORODICI

Zet je prvi iao u posjet tazbini. Obino bi s mladom odlazio predvee i ostajao na veeri. Uz
njih bi iao i neko ko bi nosio darove (najee djevojka, koja bi za tu uslugu bila darivana).
Mlada bi zatim svakog petka ili s muem ili sama odlazila u posjet majci.

Iza prviina" (prvog odlaska), slijedili bi pohodi, kojom prilikom bi mladina porodica
darivala mladoenjine ukuane. Ni pri pohodima se nije ostajalo dugo. Sa pohodima bi i
enidbeni ceremonijal bio okonan.