You are on page 1of 109

ATENTAT U MARSEILLEU

atentat

listopad 1934. - kralj Aleksandar doao u Marseille - ubijen

ubijen i franc. ministar vanjskih poslova Jean-Loius Barthou

pucao makedonski nacionalist Veliko Georgijev Kerin odmah


uhvaen i ubijen

navodno posljednje Aleksandrove rijei bile ''uvajte mi Jugoslaviju''

atentat organizirali makedonski nacionalisti i ustae

posebno aktivni bili Ante Paveli, Eugen Dido Kvaternik i Vjekoslav


Servatzy

znaajnu ulogu imale talijanske i maarske tajne slube

Aleksandar pokopan u Oplenovcu (brdo, blizu grad Topola, 70 km od


BG)

atentat obiljeio dubinu raskola izmeu Hrvata i Srba

Aleksandar imao 3 sina najstariji bio 11godinji Petar

umjesto njega vlast preuzeli namjesnici :

Aleksandrov brati knez Pavle Karaorevi

senator i ministar prosvjete Radenko Stankovi

ban Savske banovine Ivo Perovi

vlast pripadala knezu Pavlu

u naelu blizak idejama zapadne demokracije


elio ouvati unitarno jugoslavenstvo
kako bi odrao Jugoslaviju izvan rata koji se pribliavao poeo je
raditi kompromise na utrb demokracije popustljiv prema
desniarima i nacistima
odmah se suoio s nezadovoljstvom javnosti i zahtjevima opozicije
za preureenjem drave

Zagrebaki memorandum

studeni 1934.
predan Kraljevskom namjesnitvu
protiv politike koje se odnosi prema Hrvatima zlonamjerno kao da su
oni protiv jugoslavenske drave
protiv monopola jedne stranke
da se pusti na slobodu Vladka Maeka
da se ne dopusti djelatnost poluvojnih organizacija
da se javno glasanje pretvori u tajno
39 potpisnika Antun Bauer, Alojzije Stepinac, Ivo Politeo, Ferdo
ii, Ivo Tartaglia, Ivan Metrovi etc.
neki srpski politiari, poput Slobodana Jovanovia pozdravili
memorandum

Pavle brzo bio prisiljen napustiti otvorenu diktaturu

nije naputao ni centralizam ni unitarizam

1934. vladu vodio Bogoljub Jevti

1935. izrazili se za potivanje Oktroiranog ustava, za jedinstvenu


jugoslavensku naciju i dravnu cjelinu

izbori

Bogoljub Jevti predvodio JNS Jugoslavensku nacionalnu stranku


SDK se povezala s JMO, dijelom Demokratske stranke (LJ. Davidovi)
te Savezom zemljoradnika na elu liste V. Maek
u predizbornoj kampanji opozicijski su skupovi bili zabranjivani
izbori odrani 1935.
brojne izborne malverzacije
pritisak dravnog aparata da se glasa za reimsku listu
pobjedio JNS
nakon izbora opozicija nastavila s pritiskom na vlast, traila ukidanje
Oktroiranog ustava i traila izglasavanje novog
nasilje se nastavilo i nakon izbora

na Sveuilitu vrlo jaka bila kmunistika organizacija a ne mnogo


slabija i frankovaka
u Hrvatskoj od sredine tridesetih jaaju totalitarne opcije, lijeve i
desne
politika desnica je nacionalistika i u hukakom tonu istie
antisrpstvo i promie borbu za neovisnost te poziva na unitenje
ljeviarskih ideja i ideologa
ideje dopirale do irokih narodnih masa prihvaale poruke koje su
zagovarale radikalnu drutvenu promjenu
i komunisti i nacionalisti /ustae/ napadali slabe i neuinkovite
demokratske institucije i obeavali masama da e upravo oni donijeti
mir i drutveni boljitak kad preuzmu vlast

KATOLIKA CRKVA

Katolika je crkva nastanak drave 1918. doekala s


nadom da u u njoj postupno ostvariti ravnopravne
vjerske i nacionalne odnose

Katoliku crkvu pogodila agrarna reforma

vlast favorizirala Srpsku pravoslavnu crkvu

biskupi bivali sve nezadovoljniji poloajem Crkve u Kraljevini


Jugoslaviji ali su i dalje usko suraivali s vlastima

Stepinac

solunski dobrovoljac, potporunik jugoslavenske vojske

1934. koadjutor Antunu Baueru

Crkvu i Stepinca smetala stalno prisutna ambicija Srpske


pravoslavne crkve da bude prisutna na itavom dravnom prostoru

1937. BG vlada odustala od konkordata s Vatikanom

potpisano 1935. ali nije ratificirano Stojadinovi raunao da e se s


tim pribliiti Vatikanu i Italiji ratifikaciji se usprotivila Srpska
pravoslavna crkva koja je u konkordatu vidjela opasnost za svoj
povlateni poloaj

Srpska pravoslavna crkva prijetila ekskomunikacijom za sve koji bi


glasali za konkordat

govori o moguoj najezdi ''militantnog katolicizma'' i ''vatikanskoj


ekspanziji''

Krvava litija u Beogradu 1937. uline demonstracije i sukobi sa


andamerijom
u opasnosti bila i Vlada pa je povukla tekst konkordata iz skuptinske
procedure

nakon odbacivanja konkordata Katolika crkva smatrala da u


Jugoslaviji nee nikad postii status na koji je polagala pravo

u razliitim crkvenim institucijama i onima bliskima crkvi gimnazije


i drutva ''Domagoj'', ''Kriari'', ''Katolika akcija'' stvaraju se krugovi
u kojima se promicala ideja samostalne Hrvatske

27.3. 1941. u Beogradu i drugim gradovima izbile masovne


demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu

Alojzije Stepinac

fanatino poboan, beskrajno odan Katolikoj crkvi, strastveno


mrzio komunizam

drao vjerske razlike podlogom i svim ostalim razlikama izmeu


Hrvata i Srba kao i glavnim nevoljama u Jugoslaviji

uvjereni antirasist i protivnik nacizma

tridesetih ojaao utjecaj kriarskog pokreta unutar Crkve

Kriari osnovani 1930. g., organizacija hrvatske katolike mladei

podjele unutar same Crkve zbog stavova prema tradicionalnim


vrijednostima, konzervativizmu, komunizmu te idovskom pitanju

Katoliki list - tvrdilo se da su idovi glavni neprijatelji


ovjeanstva

Hrvatska straa glasilo Hrvatske Katolike Akcije

u zg nadbiskupiji vodio Stepinac

izrazit antikomunistiki stav komunizam je plod idova Marxa


tvrde da se protive i faizmu i komunizmu
u panjolskom graanskom ratu svrstali se uz Franca
podravaju Italiju i Njemaku jer ne trpe idove ni komuniste

na domaoj sceni Straa je napadala politiku HSSa i Vladka Maeka


Lamarqueovu i Darwinovu ideju o postanku svijeta proglasili
protukranskom

Crkva u principu bila protiv bezobzirnih i neopravdanih progona


bilokojeg naroda, pa i idovskog

Katoliki tjednik Sarajevo

list istie da ''ako papa danas ne govori o idovskoj krivnji i


idovskim grijesima u prolosti, nikako iz toga ne slijedi da ih ne vidi''

katolika tampa odavno upozorava na bezbroj negativnih i


destruktivnih utjecaja kojima je nosilac svjetksa idovska plutokracija
u svojoj nezasitnoj elji da malo po malo posve zagospodari
svijetom

slino tom listu piu i Lu, Nova revija i Hrvatska straa te Narodna
obrana (akovo)

Narodna obrana tvrdi da je Hitler 1933. imao pravo to je


progonio idove jer su se oni uvelike ogrijeili protiv njemakog
potenja

JAANJE KOMUNISTA I LIJEVA INTELIGENCIJA

1932. poela obnova partijske strukture i aktivnosti


Komunustike partije

Milan Gorki revitalizirao partijsku organizaciju i njene aktivnosti


(postavila ga Kominterna)

okolnosti ile komunistima na ruku sve je vie stanovnika gradova


ali i sela osjealo socijalne probleme kao bitne

oivljavanje politikog ivota u Jugoslaviji 1932. otvorilo mogunost


rada i komunistima aktivnosti bile maskirane u drugim imenima i
organizacijama

1933. poela se mijenjati politika strategija Kominterne umjesto


dotadanje nepomirljivosti prema socijaldemokratima poelo se
shvaati kako je sve agresivniji nacionalsocijalizam glavni protivnik

potvreno na VII. kongresu Kominterne 1935. g.

dotadanja opa linija borbe radnike klase protiv kapitalizma


zamijenjena je politikom ujedinjavanja svih demokratskoantifaistikih snaga
Splitski plenum 1935. Blagoje Parovi (l. Politbiroa)
vojnofaistika diktatura proglaena zajednikim neprijateljem svih
demokratskih snaga
za izgraivanje to ireg antifaistikog fronta
Partija se prestala protiviti reformiranim socijalistikim strankama
Partija nije vie podcjenjivala rad sindikata
prihvatili da treba djelovati i kroz legalne institucije
bezuspjeno pokuali osnovati legalnu Stranku radnoga naroda
* 1937. sklopljen je Farkaiki sporazum (SDK i Ujedinjena
opozicija) KPJ se
elio prikljuiti bloku no Blok je odbio suradnju
istaknuto kako nacionalni osjeaj nije stran proletarijatu put prema
sazrijevanju ideje o potrebi KP Hrvatske i KP Slovenije
odbaena teza da je Jugoslavija samo tvorevina velikih
imperijalistikih sila po zavretku WWI. i da ju treba razbiti na manje,
neovisne drave komunisti smatrali da bi takve male drave mogle
postati jo podlonije meunarodnim pritiscima (posebno Italije)
poinje se formirati i poltika o rjeavanju nacionalnog pitanja u
okvirima Jugoslavije
budua drava kao demokratska federativna republika
narodi bi se trebali slobodno izjasniti o dravnom ureenju koje bi
onemoguilo bilokakvu hegemoniju
panjolski graanski rat 700 dobrovoljaca iz Hr (1300 iz
Jugoslavije), mahom komunisti na strani republikanaca
dobrovoljci se regrutirali iz prve generacije doljaka u grad sa
osiromaenog sela (iz krajeva koji istih godina daju mnogo lanova i
ustakom pokretu)
Josip Broz Tito

karijera mu 1930ih doivjela strelovit uzlet

1933. odsluio petogodinju zatvorsku kaznu deportiran u


Kumrovec

povlai se u ilegalu i postaje lan Pokrajinskog komiteta KPJ za


Hrvatsku

od 1934. uzeo pseudonim Tito

1934. kooptiran u Beu u Politbiro CK KPJ

1935. u Moskvi postaje referent za KPJ u Balkanskom sekretarijatu


Kominterne

1936. Kominterna ga je uputila u Pariz bio je zaduen za


organizaciju rada u zemlji i prebacivanje dobrovoljaca u panjolskom
graanskom ratu

u meuvremenu ilegalno odlazio u Jugoslaviju i boravio u Zagrebu

1937. Tito povjereno privremeno voenje poslova Centralnog


Komiteta (jer je Milan Gorki uhapen kao rtva staljinistikih istki)

kljuna osoba u zavrnim pripremama za osnivanje KP Slovenije i KP


Hrvatske

travanj 1937. osnovan KP Slovenije unutar KPJ


kolovoz 1937. osnovan KP Hrvatske u Anindolu kod Samobora
na osnivakom kongresu bilo je tek 16 delegata
izabran Centralni komitet od 12 lanova
sekretar uro poljari
KPH se u prvim dokumentima naziva strankom Komunistika
stranka Hrvatske (usklaivanje s duhom hrvatskog jezika)
i Centralni komitet bio je preimenovan u Glavni odbor a zatim u
Sredinji odbor
termini u uporabi do sredine 1940ih
KPH tvrdi da ne zastupa samo interese radnike klase nego je i
nositelj ideje nacionalne slobode i ravnopravnosti te demokratizacije
drutva
temeljna strategija stvaranje pokreta Narodne fronte
raunalo se s mogunou suradnje s graanskom opozicijom u
Hrvatskoj prvenstveno s HSSom

djelovanje KPH ugrozile Staljinove istke stradalo oko 800


komunista koji su se zatekli ili su ivjeli u SSSRu
1938. Tito oformio privremeno partijsko rukovodstvo uz njega ili i
Edvard Kardelj, Milovan ilas, Aleksandar Rankovi

ostali lanovi Josip Kra, Andrija aja, Miha Marinko, Franc


Leskoek, Ivo Lola Ribar

oni bili nova imena u partijskoj hijerarhiji

u vodstvu KPH nije ostao gotovo nitko iz doba stvaranja ili iz 1920ih

1938. rasputeni (zbog nedostatka novca) organizacijski punktovi


KPJ u Pragu, Beu i Parizu
boljevizacija KPJ od kad je Tito postao sekretar promjene u
organizacijskom smislu ukianje svakog oblika demokratskih odnosa
unutar partijskog organizma
militarizacija partije
popularnosti KPJ pridonosila i tradicionalna sklonost prema SSSRu
zbog jo uvijek snanih rusofilskih i panslavistikih osjeaja, doba
kad su ljudi osjeali opasnost od faistike Italije i nacistike
Njemake a jo uvijek do njih nisu dole vijesti o loim stranama
staljinizma i istkama
KPJ u predratnim godinama narastao s 4000 lanova na 10 000
KPH bio najjai i najbolje organizirani dio KPJ
u Komunistiku partiju ulazili mnogi nezadovoljni politikom
graanskih stranaka
1939. Ivan Ribar postao prvi predsjednik Drutva prijatelja SSSRa
1942. prikljuio se KPJ
Ribar isticao industrijalizaciju kao jedini ekonomski izlaz za zemlju
koja je jo umnogoma bila poljoprivredna
traio federalnu ravnopravnost meu postojeim nacionalnim
identitetima
1939. pakt o nenapadanju Reicha i SSSRa zbunjenost i nedoumice
u dijelu lanstva
Kominterna orue u Staljinovim rukama politika saveznitva s
demokratskim snagama protiv faizma bila je naputena

u komunistikom tisku u mnogim zemljama antifaistika


propaganda je prestala a zamijenili su je napadi na britanski i
francuski imperijalizam
KPJ napadao zapadne sile kao uzronike WWII. ali nije tedio ni
suprotnu stranu (za razliku od drugih komunistikih partija)
Tito procijenio da je suradnja SSSRa s Reichom tek kratkotrajni
manevar kome bi uskoro mogao doi kraj
1940. Peta zemaljska konferencija

najvei partijski skup u Jugoslaviji u zadnjih 20ak godina, trajalo 3


dana, 110 delegata

u kui u zg Dubravi

stav da su se u ratu sukobila 2 imperijalistika bloka koji e se


meusobno slomiti i ostaviti mjesta proleterskoj revoluciji

protiv faizma

blagi odmak od generalne linije Kominterne pazilo se da se s


Kominternom ne bi dolo u sukob

KULTURA
knjievnost: Miroslav Krlea, August Cesarec, Slavko Kolar, Ranko
Marinkovi, Vjekoslav Kaleb, Petar egedin, Jure Katelan, Ivan Goran
Kovai
slikarstvo: Krste Hegedui, Oton Gliha, Frano imunovi, Vanja
Radau, Marijan Detoni
opejugoslavenski kulturni pokret 'socijalne umjetnosti' u Hr imao
manje utjecaja ali je u Makedoniji, BiH i Crnoj Gori bio jezgra buduih
nacionalnih knjievnosti
Zemlja osnovana 1929.
skupina lijevo orijentiranih slikara, kipara i arhitekata
Antun Augustini, Fran Krini, Krsto, Drago Ibler, Stjepan Plani
1935. zabranjena djelatnost no ostali i dalje aktivni i utjecajni
Hegedui u Hlebinama 1930. poeo poduavati seljake slikarstvu -.
poetak hlebinske slikarske kole naivne umjetnosti

predstavnici Ivan Generali, Franjo Mraz, Ivan Virius

u prvim godinama slikaju najvie motive iz socijalne zbilje na selu

u poslijeratnom razdoblju priklanjaju se romantinom prikazivanju


podravskog krajolika, lirskoj idealizaciji seoskog ivota i fantastici

Krlea
1936. objavio Balade Petrice Kerempuha
Krlea se zalae za dominantno estetske kriterije u umjetnosti i
negira socijalnu i politiku tendenciju kao vrijednosni kriterij
oponiraju mu marksistiki kritiari
Tito i KPJ ipak suosudili polemike istupe M. Krlee i istomiljenika a
'krleijanci' su bili iskljuivani iz Partije
hajke na nepoudne intelektualce u komunistikim redovima zbog
elje partijskog vrha da postane apsolutni gospodar ivota svojih
lanova
rasprave se zapravo vodile oko toga hoe li se pristati na apsolutnu
poslunost Kominterni i Partiji ii e se smatrati da ne smije postojati
diktat miljenja

STOJADINOVIEVA VLADA: ''HRVATSKO PITANJE''


1935. pobjeda JNSa Bogoljuba Jevtia pirova

pobjeda
nije ostvario uvjerljivu pobjedu
regent Pavle spoitavao Jevtiu jer nije bio spreman na kompromis s
hrvatskom opozicijom
Pavle Karaorevi bio sljedbenik ideje integralnog jugoslavenstva
ali i politiki realist
u lipnju 1935. sastao se s Maekom koji mu je predloio da se tek
konstituirana Skuptina raspusti i da se na temelju novog izbornog
zakona raspiu izbori, kao i da se stanje vrati na 1918. g. knez
Pavle odbacio to
umjesto Jevtia na elo Vlade postavljen je dotadanji ministar
financija Milan Stojadinovi
Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ)

Stojadinovi sastavio vladu od struje radikala, Slovenske ljudske


stranke i Jugoslavenske muslimanske organizacije od te tri stranke
nastala je JRZ
potisnula Jugoslavensku nacionalnu stranku (JNS)
nova stranaka organizacija popularno je nazivana Jereza
nikad nije postala stranka u pravom smislu jer dijelovi od kojih je
sastavljena nisu nikad izgubili svoju individualnost
suprotstavili se zahtjevima iz Hrvatske za preureenjem drave
formiranjem Stojadinovieve vlade bilo je jasno da je propala
estojanuarske diktatura (u smislu da se ideologija integralnog
jugoslavenstva nametne kao jedini vaei politiki i drutveni
koncept)
1935. postupna i vrlo limitizirana demokratizacija HSSu omoguila
razmah stranakih aktivnosti obnovljen rad mnogih ogranaka koji
su obustavili rad poetkom 1929.
postale aktivne i organizacije vezane uz stranku Hrvatski radniki
savez (HRS), Seljaka sloga
1935. osnovana i Gospodarska sloga

ekonomska organizacija koja je imala za ciljpodizanje ekonomske


moi i poboljanje poloaja seljatva u Hrvatskoj

nastojale se poveati cijene poljoprivrednih proizvoda, suzbijati


stone bolesti, ubrzati elektrifikacija seoskih podruja, organizirati
zdravstvena zatita i raditi na opem prosvjeivanju seljaka
Hrvatska seljaka zatita i Hrvatska graanska zatita poluvojne
organizacije koje su trebale sluiti za obranu HSSovih skupova od
andara i provokatora
vodstvo stranke s njima raunalo i u sluaju eventualnih oruanih
sukoba
HSS 1920ih uglavnom bio predstavnik hrvatskog seljatva, 1930ih
sve vie poinje predstavljati hrvatski narod
protiv reima i radikalno desnih ili radikalno lijevih stranaka da
zadobiju vei utjecaj u javnosti
Vladko Maek
uivao veliku podrku naroda, osobito seljaka

u narodu se stvara 'kult Maeka'


po politikom opredjeljenju demokrat no strankom je upravljao
autoritarno
sve vane odluke stranke donosile su se u Maekovoj kancelariji i
stanu nakon Radieve smrti nije vie funkcionirao Glavni odbor i
Predsjednitvo stranke nego je Maek okupljao ljude oko sebe po
vlastitom nahoenju
susreti Maeka i Stojadinovia prolazili su u meusobnoj antipatiji,
dolazili na sastanke esto bez elje da se na njima neto dogovore
njihovi stavovi bili bitno razliiti
Stojadinovi
pristaa centralistiko-unitaristike Jugoslavije pod dominacijom
Beograda
zagovarao tezu 'jedna drava, jedan narod i jedan kralj'
nudio Maeku tzv. 'malo rjeenje' po kojem bi HSSu pripalo nekoliko
ministarskih mjesta u Vladi
nije prihvaao naruavanje dravnog centralizma protiv
federativnog ureenja
pristajao na razgovore samo o lokalnim samoupravnim
autonomijama
Maek traio 'veliko rjeenje' znailo reviziju Oktroiranog ustava
suavao Maeku manevarski prostor koalicijom s Muslimanima i
Slovencima
Stojadinovi na meunarodnom planu elio razvijati odnose s
Italijom i Njemakom (oslon na drave koje ele revidirati Versailleski
poredak)
elio kod Njemake i Italije postii da oslabe svoju podrku ustaama
hrvatsko pitanje istovjetno pitanju demokratizacije itavog
jugoslavenskog drutva
samo je prividno 'hrvatsko' jer obuhvaa cjelokupnu problematiku
jugoslavenske unutarnje politike
hrvatsko je jer najneposrednije tangira hrvatske interese te su Hrvati
problem formulirali, iznjeli u javnost i popularizirali
hrvatsko pitanje jaalo HSS i bliske mu snage

Stojadinovi blokirao rjeavanje hrvatskog pitanja od 1935. do 1937.


jaala opozicija Stojadinoviu i u Srbiji nezadovoljni njegovim
diktatorskim ponaanjem kao i pribliavanjem Njemakoj i Italiji
pogodovalo povezivanju hrvatske i srpske opozicije
Zagreb pregovori SDK i Udruene opozicije (Srbija) sporazum
potpisan poetkom listopada 1937.
Farkaiki sporazum

selo Farkai kod Siska

sreli se potpisnici sporazuma iz Zagreba kako bi se dogovorili o


nainu rada na propagiranju Sporazuma u javnosti

sporazumom bilo predvieno da se oformi vlada koja bi donijela


'privremeni osnovni zakon' i time ukinula postojei ustav

potpisnici formirali Blok narodne demokracije

tekst nije dovodio u pitanje monarhistiki oblik vladavine i dinastiju


Karaorevia

naglaavao da bi u novom dravnom ustrojstvu parlamentarizam i


jamenje politikih i graanskih sloboda bili temeljna naela

glavni problem potpisnici vide u nepostojanju demokracije

farkaike zahtjeve vlasti u Beogradu nisu eljele prihvatiti


Stojadinovi nije pristajao pregovarati tvrdei da e to uiniti kada
maloljetni Petar II. stupi na prijestolje (to je trebalo biti za 4 godine)

negativan stav o pregovorima imao i knez Pavle

NA PUTU PREMA RATU 1939-1941.

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK I USPOSTAVA BANOVINE


HRVATSKE

izbori 1938.

Seljako-demokratska koalicija izala je ujedinjena s opozicijom u


Srbiji (Udruena opozicija) u Blok narodne demokracije na elu liste
V. Maek
falsificiranja i pritisci na birae, javno glasanje

vladina lista pobjedila tek s neznatnom veinom- reimske stranke


dobile veinu poslanika u Skuptini
HSS dobio najvei broj glasova u svojoj povijesti
de facto su HSS i Udruena opozicija bili pobjednici izbora

knez Pavle uvidio da je rjeavanje 'hrvatskog pitanja' pretpostavka


za unutranje smirivanje stanja u dravi to je bio zahtjev i
jugoslavenskih saveznika (VB)

Maek i HSS bojkotirali rad Narodne skuptine

Maeku je bilo u interesu da postigne sporazum

1930ih HSS je postao svehrvatska stranka te pokret u kojem je bilo


vrlo razliitih ideolokih strujanja

lijevo krilo HSSa :

isticali socijalne teme, antiklerikalizam


Mihovil Pavlek Mikina i Rudolf Biani, Franjo Gai
neki HSSovci preli u KPJ sredinom tridesetih i od 1937. izdavali list
Seljaka misao

desno krilo HSSa :

do 1941. nije se desnica uoavala u javnom ivotu


Janko Torti, Dragutin Toth (jedan od organizatora Gospodarske
sloge), Lovro Sui
kako se pribliavao rat bili pod pritiskom radikalne desnice u Hr koja
je odbijala bilokakav sporazum s Beogradom i traila izdvajanje Hr iz
Jugoslavije
uspjesi Reicha, Italije i Franca davali su krila desnoj struji HSSa i
ostalim desnim strujama u Hr (ustaama)

Stojadinovi pokazivao ambicije da si priskrbi sve vie vlasti u dravi


te se poeo ponaati poput faistikih diktatora

veljaa 1939. knez Pavle angairao Cvetkovia, Spahu, Kulenovia,


Kreka i Snoja da srue Stojadinovia

Dragia Cvetkovi

postao predsjednik vlade

radikal

dotad prilino nepoznat i neutjecajan ministar


dobio povjerenje kneza Pavla jer je bio voljan izvravati njegove
naredbe
''kneev kurir''

deklaracija nove vlade za sporzum s Hrvatima zasnovan na punoj


jednakosti i ravnopravnosti, naknadno Cvetkovi istaknuo narodni
individualitet Hrvata kao rezultat posebnog razvitka

svibanj 1939. Hrvatsko narodno zastupstvo (poslanici HSSa izabrani


na izborima 1938.) objavili su posebnu izjavu kojom Maeka nazivaju
legitimnim predstavnikom hrvatskoga naroda

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK

26. kolovoz 1939., 5 dana prije izbijanja rata


uspostavlja se Banovina Hrvatska kao uporavna jedinica

BANOVINA HRVATSKA

obuhvatila dijelove BiH naseljene preteno Hrvatima, Baranja izvan


granica Banovine Hrvatske
pri odreenju granice u BiH ignoriralo se muslimansko stanovnitvo i
gledao samo omjer Srba i Hrvata u kotarevima
za bana postavljen Ivan ubai (po volji HSSu i Dvoru, bivi solunski
dobrovoljac, dobri kontakti s vladajuim krugovima)
nova zajednika jugoslavenska vlada : Maek podpredsjednik, SDK
dobila jo 5 ministarskih mjesta (Ivan Andres trgovina i industrija,
Baria Smoljan : ministar bez lisnice, Josip Torbar : pote i brzojavi,
Juraj utej : financije, Sran Budisavljevi : socijalna politika)
obnavljanje Sabora kao zakonodavne vlasti
ban nositelj upravne vlasti, odgovoran kralju i Saboru, imenovao ga i
razrjeavao kralj
dogovoreno da Banovina preuzme i ubiranje pojedinih poreza,
konaan dogovor nije postignut

uspostavu Banovine Hrvatske nije verificiralo Narodno


predstavnitvo (koje je bilo rasputeno 1939.) jer je Ustav
predviao da se i izvanredne mjere moraju naknadno odobriti od
strane Narodnog predstavnitva samo formalnopravna injenica
bez prevelike vanosti

od osnutka Banovine Hrvatske poeli su se pojavljivati zahtjevi za


uspostavom zasebne slovenske jedinice kao i autonomne BiH

27. kolovoz 1939.

Maek izjavio kako pregovori nisu potpuni jer konaan teritorij


Banovine nije utvren i kako e hrvatska strana potraivati vie te
kako e se u naknadnim pregovorima morati proiriti autonomija
Banovine u odnosu na Beograd

Maek 1941. nee eljeti samostalnu Hrvatsku, pogotovo ne da ona


ovisi o silama Osovine

mnogo protivnika sporazuma meu lanovina HSSa koji su smatrali


da je Maek dobio premalo, napadi nacionalistike desnice,
frankovaca i drugih smatrali Maeka izdajicom zastupajui stav da
je jedino rjeenje 'hrvatskog pitanja' u izdvajanju iz Jugoslavije,
srpski nacionalisti smatrali da je sporazum kapitulacija pred
Hrvatima

POLITKA APATIJA, SVE JAI UTJECAJ NJEMAKE


obrambeni sporazum iz 1934. Balkanska antanta

Jugoslavija, Grka, Rumunjska i Turska bezvrijedan


knez Pavle i Stojadinovi oslon na Njemaku i Italiju, tj. da
jugoslavensku politiku dre neutralnom (Nj i I zaustavljale francuski i
britanski utjecaj u regiji)
1939. Anschluss prihvatila Stojadinovieva vlada izavili da taj in
ne ugroava Jugoslaviju nego da jo samo uklanja mogunost
obnove Habsburkog carstva
''Jugoslavija e, od straha da je Njemaka ne siluje, sama lei s njom
u krevet''
1938. sastali se Stojadinovi i Hitler

Stojadinovi uvjeravao Hitlera da J. nee ulaziti ni u kakve paktove


protiv Njemake

Hitler tvrdio da na Balkanu nema interesa osim otvorenih vrata za


svoju privredu
Pavle popustljiv prema desniarima i nacistima ne toliko zbog
simpatija prema Reichu koliko zbog toga da Jugoslaviju sauva od
upletanja u sukob

SPORAZUM CIANO-STOJADINOVI
1937.
skloplkjen sporazum s talijanskim ministrom vanjskih poslova
Galeazzom Cianom
da bi smanjili ovisnost o Njemakoj
Italija i Jugoslavija obvezuju se na potivanje granica
suzdravaju se od svake akcije ako bi jedna strana bila napadnuta
ukraivanje podrke svakoj aktivnosti uperenoj protiv teritorijalnog
integriteta i postojeeg poretka
predvieno i proirenje gospodarske suradnje
dogovoreno da se jedan dio ustake emigracije iz Italije vrati u
zemlju
1938. kako bi dokazao vjernost, Stojadinovi je u Rimu poloio
vijenac 'muenicima faistike revolucije'
sporazum se pokazao mrtvim slovom na papiru
rujan 1939. izbio WWII. Jugoslavija proglasila neutralnost
obje zaraene strane pojaavale su pritisak na Jugoslaviju da se
opredijeli
politika neutralnosti vodila se u praksi tako da je sve vie odgovarala
interesima Osovine
1934. trgovinski sporazum Njemake i Jugoslavije
za jugoslavensku poljoprivrednu robu Njemaka davala industrijsku
robu
nakon ekonomskih sankcija pritiv Italije 1935. (zbog napada na
Etiopiju) Njemaka e preuzeti golem dio jugoslavenskih izvoza i
postati najvei jugoslavenski trgovaki partner
preko gospodarske politke moglo se snano utjecati na vanjsku
politiku Jugoslavije (ali i Rumunjske) zbog njihova ondanjeg
katastrofalnog gospodarskog poloaja
1938. sastali se Stojadinovi i Goring
nakon Anschlussa i raspada ehoslovake naglo su porasle
investicije Reicha u Jugoslaviju

sve vea ovisnost jugoslavenske privrede o Reichu (53% ukupnog


izvoza)
1940. protuidovski zakoni u Jugoslaviji
da bi udobrovoljili Njemaku
na sveuilitima i kolama, zabranjeno bavljenje veletrgovinom
prehrambenim proizvodima
nacionalsocijalistika propaganda od strane legaliziranih 'kulturnih'
drutava njemake narodne manjine
Kulturbund u Vojvodini (zaklinjanje na hakenkrojc zastavu, zakletva
Kako se nee eniti Srpkinjama, Maaricama i idovkama...) od
1939. sve agresivniji u promicanju nacistike ideologije
OBNOVITELJI grupa mladih intelektualaca koji su studirajui u
Njemakoj doli u doticaj s idejama i aktivistima Hitlerove
Nacionalsocijalistike stranke
parole Ein Volk, Eine Wille, Ein Weg; Ehre, Blut und Boden
u meuvremenu Maarska i Italija dovodile u pitanje jugoslavenski
teritorijalni integritet
jugoslavenska vanjska politika bila je nepokolebljivo antisovjetska
dijelom tajh stav bio uvjetovan i prisutnou 'bijele emigracije' u
Jugoslaviji
priznali SSSR tek 1940., no vie kao priznavanje relanosti nego
stvaran zaokret u vanjskoj politici
u raznim krugovima Jugoslavije sve vee nezadovoljstvo politikom
vlasti
centralistiko-unitaristike snage u dravi nisu mogle prihvatiti
stvaranje Banovine Hrvatske
razoaranje graanskim strankama
seljaci izloeni dravnom eksploataciji mrnja prema reimu u
kojemu su vidjeli samo porezni aparat i andarsku silu antireimsku
energiju upotrijebit e ustae i partizani (pa i etnici)
srpski biraki korpus u Banovini Hrvatskoj i itavoj Jugoslaviji bio
podijeljen izmeu JRZ i SDSa (JRZ unitarizam i integralizam, SDS
zagovarao iste ciljeve kao i koalicijski partner HSS)

od 1936. i smrti Svetozara Pribievia voa SDSa bio je Adam


Pribievi (brat) do 1939. kad je Adam podnio ostavku i na njegovo
mjesto j doao Sran Budisavljevi
KRAJINA udruenje za kulturno i privredno podizanje naroda - 1939.
osnovali ju Srbi s podruja Savske i Primorske banovine
okupljali se lanovi zabranjenih etnikih organizacija
cilj stvaranje nove politiko-teritorijalne jedinice Krajine na prostoru
25 kotareva Savske, Primorske i Vrbaske banovine sa srpskom
veinom
deklarirano zalaganje za ouvanje dravne i narodne jedinstvenosti
Krajevine Jugoslavije na temelju unitaristike jugoslavenske
ideologije ustvari promicanje velikosrpske ideologije
SRPSKI KULTURNI KRUG Beograd 1939.
najei kritiari unutarnje politike reforme koja je zapoela
Sporazumom Cvetkovi-Maek i uspostavom Banovine Hrvatske
parola ''Srbi na okup''
intelektualci i pravoslavno sveenstvo
SKK je poetkom 1940. uspjela rganizirati krovnu organizaciju >
SAVET PATRIOTSKIH, RATNIKIH I VITEKIH ORGANIZACIJA
ule gotovo sve vanije jugoslavenske udruge koje su djelovale
meu Srbima poput etnike organizacije i Saveza Sokola Kraljevine
Jugoslavije
Hrvatska iako veinski i dalje za HSS Hrvati su u sve znaajnijom
mjeri optirali za komuniste i frnakovce
na opinskim izborima 1940. g. komunisti postigli jako dobre
rezultate ponegdje i osvojili vlast vlasti nisu mogle dopustiti
komunistiku vlast na lokalnoj razini
u javnosti su desne tendencije postale sve prisutnije
Mile Budak traio od Maeka da se hrvatsko narodno vodstvo izjasni
otvoreno za Osovinu
sve tee ekonomsko stanje dobrim dijelom i zbog rata koji se irio
Europom porasle cijene poljoprivrednih proizvoda

Banska vlada nastojala dravnom intervencijom poboljati stanje


maksimirali cijene kruha
uvedene krune karte ili karte za ishranu svako domainstvo
dobivalo odreenu koliinu racioniranih namirnica
1941. Ivan ubai donio uredbu o izradi kruha od 65% kukuruznog i
35% peninog brana koji je popularno zvan 'ubai'
namirnice se krale
zbog nedostatka autoguma obustavljene neke autobusne linije u
Dalmaciji

TRAGEDIJA WWII. (1941-1945.)

KAPITULACIJA JUGOSLAVIJE I USPOSTAVA NDH


Jugoslavija se nala u okruenju Osovine

nakon Anschlussa Reich je postao neposredan jugoslavenski susjed

1941. pod pritiscima su Maarska, Rumunjska i Bugarska pristupile


Trojnom paktu

Italija okupirala Albaniju i zaratila s Grkom

Trei Reich u to doba na vrhuncu moi VB ostala jedini protivnik,


Fra kapitulirala SSSR je bio saveznik

poloaj Jugoslavije geostrateki vaan


Hitler pokazivao neobino strpljenje prema Kraljevini Jugoslaviji
elio ju mirnim putem privoliti na suradnju Njemaka bi tako
izbjegla vojni sukob prije onog s SSSRom i zadrala bi dobavljivaa
poljoprivrednih proizvoda
Njemaka nudila koncesije Jugoslaviji za pristupanje Trojnom paktu
koje nije nudila ni jednoj drugoj dravi
Pavle, probritanski raspoloen, odbijao je njemake ponude no nije
bio voljan prihvatiti ni britanske VB eljela da se Jugoslavija
odrekne neutralnosti i da krene u rat protiv Osovine Pavle
procjenjivao kako VB nema snage neposredno pomoi Jugoslaviji
25.3.1941. PROTOKOL O PRISTUPANJU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
TROJNOM PAKTU

potpisano u Beu
konano poputanje Jugoslavije pod pritiskom Osovine
jami se potivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta
Jugoslavije
Osovina nee slati vojsku preko jugoslavenskog teritorija
Osovina nee od Jugoslavije traiti vojnu pomo
vodit e se rauna kod preureivanja granica na Balkanu o
jugoslavenskim pretenzijama na Solun
kada je stigla vijest o sklapanju sporazuma demonstracije su se
intenzivirale
bile dijelom spontane, a dijelom su ih potakli Britanci a ponegdje
organizirani komunisti
trajale vie dana
u Hrvatskoj ih gotovo nije bilo
parole 'Bolje rat nego pakt', 'Bolje grob nego rob'
dravi udar
no 26/27. oujka
pod utjecajem demonstracija i antifaistikog raspoloenja u nekim
politikim i vojnim krugovima
grupa probritanski orijentiranih oficira izvrila je dravni udar
kasnije (za NDH) Nijemci taj pu posprdno zvali 'ljivovica pu''
Britanci najavljivali da bi se u sluaju ratnog sukoba Jugoslaviji
pridruila i Turska i Grka
puisti proglasili Petra II. punoljetnim i proglasili ga kraljem
formirana iroka koalicijska vlada pod vodstvom Duana Simovia
pu pozdravili F. Roosevelt i Churchill
zbog pua Jugoslavija je bila okupirana
Simovi i suradnici uplaili se brzo jer britanska pomo nije stizala te
nije bilo dvojbe da Njemaka sprema napad na zemlju

vlada formalno ak ni nije istupila iz Trojnog pakta ve je izrazila


spremnost da sporazum potuje nadajui se da e tako zaustaviti
njemaki napad
Simovi ni u samoj vladi nije imao potpunu podrku
lanovi nove vlade protivili se sporazumu Cvetkovi Maek
Hitler je dogaaje od 27. oujka shvatio kao direktnu uvredu i izazov
Direktivom 25 ve istog dana odredio napad na Jugoslaviju i
unitenje Jugoslavije kao drave
raunao s pomoi Italije, Maarske i Bugarske koje su sve imale
pretenzije na jugoslavenski teritorij
kako bi lake pobijedili Nijemci su naglaavali unutarjugoslavenske
podjele te su tvrdili kako njihova vojska nije neprijatelj Hrvata,
Makedonaca i Bosanaca ve njihov zatitnik od 'srpskih ovinista' koji
bi ih inae gurnuli u rat za britanske interese
Hitler raunao s tim da e Hrvati stati na njegovu stranu to je
trebalo biti osigurano odgovarajuim politikim ustupkom (davanjem
autonomije)
napad 6. travanj bez objave rata

u rano jutro bombardiran Beograd ubijena 2271 osoba, ugl civili

njemake, talijanske, bugarske i maarske kopnene snage sa svih su


strana istovremeno prodrle u zemlju

glavni udar izvrila Drga njemaka armija js vojska nije imala


nikakvih ansi da se obrani ali je kapitulirala i prije nego je to
pokuala otpora gotovo nije bilo

10. travanj Nijemci uli u Zagreb


14. travanj kralj Petar pobjegao avionom iz zemlje ponijevi sa
sobom zlatne rezerve iz dravn blagajne
17. travanj vojska je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju
jugoslavenska vojska
demoralizirana slabom pripremljenou, nadmonou neprijatelja i
moralno razgraena socijalnim antagonizmima te nacionalnim
trzavicama
visoki vojni kadar antikomunistiki

mnogi Hrvati i Bonjaci nisu se eljeli boriti za dravu koju nisu


smatrali svojom
jugoslavenska vojska prestala postojati u travnju 1941.
drava i dalje postojala njena vlada prebacila se u London i odande
vodila poslove
10. travanj 1941. Slavko Kvaternik Radio Zagreb u dogovoru s
opunomoenikom vlade Reicha Veesenmayerom proitao je tekst o
proglaenju NDH
u Pavelievo ime Kvaternik je preuzeo vlast i zapovjednitvo nad
oruanim snagama
VLADKO MAEK

prethodnih dana Nijemci se trudili nagovoriti Maeka da HSS formira


separatistiku i kolaboracionistilku vladu u Hrvatskoj bezuspjeno

Maek se nije elio kompromitirati suradnjom s Nijemcima i


Talijanima raunajui da e HSS zadrati ugled i utjecaj u narodu dok
traje rat te je bio uvjeren da e Hitler izgubiti rat te da Hrvati moraju
na zavretku rata biti na strani zapadnih demokracija

nakon to je 10.4. proglaena NDH Maek je dao izjavu u kojoj trai


od naroda da s enovoj vladi pokorava a od svih pristaa HSSa da
iskreno surauju s novom narodnom vladom

za novu vlast tvrdio da je osnovala slobodnu i nezavisnu hrvatsku


dravu na cijelom historijskom i etnografskom prostoru Hrvatske

ve ubrzo shvatio da je izjava od 10. 4. bila poptuni promaaj i


povukao se u pasivnu rezistenciju

27.3. Hitler odluio da se Jugoslavija vojno i dravno razbije 6.4.


nacrt o organizaciji uprave
predvieno osnivanje hrvatske drave pod maarskim utjecajem
isticalo se da Hrvati imaju pravo na samoopredjeljenje (fraza)
vraanje na stanje prije 1918. (autonomna Hr u okviru Maarske)
odbila vlada u Budimpeti jer su Hrvati 'nepouzdan narod' - u
Berlinu procjenjeno da unija s Maarskom ne bi imala pristaa u
Hrvatskoj
ideja o stvaranju samostalne Hrvatske nejasno tko bi trebao biti
voa Maek, Paveli?
do Pavelia i ustaa Hitler nije mnogo drao

12. travanj Privremene smjernice za podjelu Jugoslavije

nova Hitlerova direktiva

nema vie govora o maarskom utjecaju

Hrvatska se definira kao nezavisna drava unutar narodnosnih


granica

njemake jedinice u NDH bile su podreene Zapovjednitvu za


Jugoistok sa sjeditem u Beogradu (na elu Lothar von Rendulic)

vojne jedinice NDH bile podinjene Wehrmachtu


ovisnost NDH o Italiji i Njemakoj
ustae to tumaile kao povoljnu okolnost jer e tako nae zemlje
ostvariti golemi gospodarski i kulturni napredak

IZGRADNJA DRAVE
Paveli formirao prvu vladu NDH 16.travnja

Paveli za sebe je uzeo mjesto premijera i ministra vanjskih poslova

zamjenik predsjednika Osman Kulenovi (prijanji voa JMOa da


bi iskazao panju bosanskohercegovakim muslimanima)

ministar vanjskih poslova od lipnja 1941. Mladen Lorkovi (ranije


promicao ideje nacionalnog ekskulzivizma i utvrivao opseg
hrvatskog povijesnog teritorija)

ministar unutarnjih poslova Andrija Artukovi

ministar nastave i bogotovlja Mile Budak, kansije ministar vanjskih


poslova (hukai govori, simbol ustakog terora, slogan 'Srbe na
vrbe')

ministar pravosua Mirko Puk

ministar gospodarstva Lovro Sui; ministar financija Vladimir


Koak; ministar uma i ruda Ivica Frkovi
Eugen Dido Kvaternik moniji od veine ministara, ef policijskih
slubi, vrlo se malo pojavljivao u javnosti, na vrhu zapovjednog
lanca koji je organizirao genocidne zloine
''rasovi'' ili ''pukovnika liga''

osobe koje su imale veliku samostalnost u djelovanju i velih utjecaj


na Pavelia

najblii Pavelievi suradnici Ante Mokov, Ivo Hereni, Erih Lisak,


Vilko Penikar i Dido Kvaternik

potrkaj rata i Vjekoslav Maks Luburi, Vjekoslav Servatzy te


zapovjednik Crne legije Rafael Boban

Jura Franceti, Juca Rukavina, Mijo Babi, Franjo Sudar

moglo ih je biti oko 40


teritorij
10. lipnja 1941. podjeljen u 22 upe s 141 kotarom i 1006 mjesnih
opina + 31 gradska opina i posebni Zagreb
za nazive upa Paveli odabrao povijesna imena iz
srednjovjekovne Hrvatske i Bosne kako bi potvrdio kontinuitet
NDH sa starom dravom
na elu upa bili veliki upani koje je imenovao Poglavnik i koji su
njemu bili odgovorni
Sabor
zastupnikr izabrao osobno Paveli, Sabor nema ovlasti, iskljuivo
manifestativni znaaj
sastao se samo na jednoj sjednici od veljae 1942. do prosinca
iste godine
bez pomoi njemakih i talijanskih saveznika Paveli ne bi mogao
dobiti vlast a niti bi je mogao zadrati
ustaka vlast na klimavim nogama
lojalnost stanovnitva bila je upitna
pomo Njemake i Italije NDH mogla dobiti samo ako su njihove
elje i akcije bile sukladne njihovim interesima
kritiari stanja u NDH na samom su njenom poetku mislili da se
loe stvari deavaju bez znanja A. Pavelia
Paveli neprestano bio u strahu da bude likvidiran
''novi poredak'' prema njemako-talijanskom modelu- kult nacije,
drave i voe
''ustaki postupiti'' eufemizam za ubiti

VOJSKA
Ustaka vojnica - stupali samo pripadnici ustakog pokreta
Domobranstvo domobrani e se pokazati neuspjenima,
posebno pred kraj rata
ideja revolucije 'kroz oganj, krv i nasilje' iz liberalno-demokratske
drave u autoritativnu narodnu dravu i dirigirano gospodarstvo
svi pozdravi zamjenjeni onim 'za dom spremni'
neki oekivali i revoluciju na kulturnom planu Vinko Nikoli
protiv ''Krleinih degenerika, bludnika i pijanica, junaci djela koja
ubijaju volju za ivot...''
ustae se ele pokazati kao moralno isti, idealci, borci za
iskonsku nacionalnu pravdu
inzistiranje na redu, radu, estitosti, potenju
ustae morale imati besprijekoran ivot prije (inae prijeki sud)
NDH bila klijentilistika drava u kojoj su osobne veze i novac,
kako i kod visokih dunosnika tako i kod samog poglavnika bile
esto presudne
istatvo kao ideologija je utjelovljenje narodnosti i pokret iznad
svih drugih stranaka i pokreta u hrvatskoj povijesti
Ustav Ustae hrvatske revolucionarne organizacije i Naela
ustakog pokreta u javnom ivotu dobili poziciju kakvu u drugim
dravama ima ustav
10. travanj Zakon o prisezi vjernosti Dravi Hrvatskoj

donio Slavko Kvaternik

morali poloiti svi suci i dravni sllubenici

znalajnom broju Srba i idova t enekim Hrvatima koji su se isticali


suradnjom s omrznutim jugoslavenskim reimom nije bilo doputeno
polaganje prisege
ustaki pokret nije imao dovoljno pristaa, osobito meu
obrazovanim strunjacima,
mnogi inovnici iz pukog oportunizma izraavali lojalnost dravi i
polagali ustaku prisegu
29. travanj Paveli izdao ''Zakonsku uredbu o uskladbi rada
ustake organizacije s dravnim vlastima'' sve zakonske

odredbe ministarstava izvruju se u potpunoj suglasnosti sa


ustakim naelima te u skladu s narodnom i dravnom politikom
po uredbi nadzorni organi ustakog pokreta imaju dunost vaku
neurednost u izvravanju dravne vlasti javiti glavnom ustakom
stanu i nadlenom ministarstvu
time je de facto ustaka organizacija stavljena u nadreeni
poloaj dravnim ustanovama
potaklo ustaku samovolju
dualizam vlasti ustaki pokret i civilna vlast
organizacija ustakog pokreta usklaena s teritorijalnim
ustrojstvom NDH
velike upe stoeri
kotarevi logori
opine tabori
dvije policijske strukture : ustaka (UNS) i civilna (RAVSIGUR)
vojska ustaka: Ustaka vojnica i civilna : Domobranstvo
Ante Paveli
trebao biti pandan navodono 'mlakim' i neodlunim politiarima,
osobito Maeku
Paveli bio voa drave, vrhovni vojni zapovjednik, imenovao
vlade po vlastitoj volji
ministri, veliki upani, dravni tajnici bili izravno odgovorni njemu
a ne Saboru koji bio obnovljen
njegove odluke nisu podlijegale nikakvim ustavnim ili zakonskim
normama
identifikacija poglavnika i drave hodajua inkarnacija Domovine
'krotio ljude poastima, odlikovanjima, visokim mjestima' Slavko
Kvaternik postao prvi vitez NDH
marginalizirao Budaka
nestabilne i nekompetentne vlade u 4 godine izmjenilo se 7
vlada
nestabilnosti pridonosile i osobne nesnoljivosti

vlast NDH obilno potpomagala izdavake djelatnosti, glezbene i


likovne priredbe nastojali pridobiti knjievnike i druge umjetnike
i kulturne radnike pod ptretpostavkom da e svojim djelima
forsirati nacionalni duh
ienje jezika od srpskog utjecaja
Ured za hrvatski jezik smiljaju nove kovanice (munjovoz,
samovoz, krugoval) zabranjuju se rijei koje se smatraju
srpskima a nu pravopis se vraaju rjeenja s kraja 19. stoljea
(''korienski'' pravopis)
izdavanje Hrvatske enciklopedije
zabranjivanje novina, podravljenje tiskara
cenzura striktna i dobro organizirana, knjige nepoudnih autora
bacane iz knjinice
4. lipanj 1941. Zakon o zatiti narodne i arijske kulture hrvatskog
naroda
idovima zabranjeno sudjelovanje u radu, organizacijama i
ustanovama drutvenog, omladinskog, sportskog i kulturnog
ivota hrvatskog naroda uope a napose u knjievnosti,
novinarstvu, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, urbanizmu, kazalitu
i filmu
temelj za intenzifikaciju progona idova
Naredba o utvrivanju rasne pripadnosti dravnih i samoupravnih
slubenika i vritelja slobodnih akademskih zvanja
teilo se uvoenju nacionalnih simbola, isticalo se slovo U kao
simbol ustakog pokreta

ODNOS PREMA NOVOJ VLASTI


veina hr stanovnitva sa zadovoljstvom je

prihvatila ratni poraz Jugoslavije i uspostavu NDH


u smislu da se uspostavila samostalna Hrvatska
mnogi bili zadovoljni jer su mislili da je uspostavom nove,
nacistima bliske drave Hrvatska izbjegla ratna stradanja ''Nema
rata a imamo dravu!''
neki se, osjeajui svu rigidnost ustatva, zavaravali da je bolja
ikakva nego nikakva Hrvatska

ne postoje pouzdani onodobni podaci kakvu je podrku reim


uivao u narodu mogunost neslaganja nije postojala
ustako vodstvo po uspostavi NDH irilo posve nerealni
optimizam da e novostvorena drava odmah ostvariti napredak
poto se rijeila beogradske vlasti te postala dijelom 'novog
poretka' s Njemakom na elu
razlozi razoaranja:
Nezavisna Drava Hrvatska bila nezavisna tek po imenu dok je u
stvarnosti bila njemako-talijanski protektorat
oduevljenje splasnulo kad su se pojavili plakati o streljanima i
objeenima protivnicima i nedunim taocima
ekonomski slom u ljeto 1941.
katastrofalna ustaka politika na ekonomskom, politikom i
vojnom planu
zbog tradicionalnog konformizma bilo je mnogo onih koji su se
drali maksime 'nita ne znam, nita ne vidim'
jezgra ustakog pokreta :
200 ustaa-emigranata koji su s Paveliom u pratnji talijanske
vojske stigli iz Italije preko Rijeke u Hrvatsku + 300 ustakih
emigranata naknadno pristiglih iz Italije, Maarske i drugih
zemalja okosnica novouspostavljene vlasti
uspostava vlasti tekla je sporo u krajevima naseljenima Srbima
ustae nisu dulje vremena mogli uspostaviti vlast
deseci teko pristupanih planinskih sela ostaala su gotovo
potpuno izvan njihove kontrole
Pavelia doekalo oko 2000 ilegalno organiziranih ''zakletih''
ustaa u zemlji
ipak je broj emigranata i pristaa u zemlji bio mnogo manji od
potreba nove vlasti za poeljnom bazom izvrne vlasti
masovno pristupanje novog lanstva
do svibnja 1941. ima ih ve oko 100 000
mnogo dravnih slubenika prikljuilo se pokretu kako bi sauvalo
radno mjesto

karijerizam, ansa za bogaenjem, autoritarni reim privlai one


koji su voljni sluati i sluiti ''nastae''
u ustake redove ulazili u veem postotku oni iz niih,
neobrazovanijih slojeva kao i iz nekih siromanijih predjela Hr i
BiH gdje su se za vrijeme Kraljevine Jugoslavije stvorili snani
nacionalni i vjerski antagonizmi
nagla pojava i jaanje politikog i oruanog otpora ustakom
reimu i stranoj okupaciji pokazatelji politikog raspoloenja
hrvatskog i nehrvatskog stanovnitva u NDH
u ljeto i jesen 1941. buknuo ustanak
domobrani masovni izbjegavali mobilizaciju (u pojednim
upanijama nije ih se odazvalo ah 75 ili 83 %)
teror koji su provodile ustae uzrokovao je odlazak pravoslavnog
stanovnitvau partizane a Hrvata meu komuniste
hijerarhija:
na elu je Poglavnik
lanovi ustakog vodeeg vijea doglavnici
Ustaki glavni stan

HRVATSKA SELJAKA STRANKA


ustaki ideolozi htjeli svoj pokret predstaviti kao

openarodni Hr preteno seljaka drava


predstavljanje kao zagovornik seljakih interesa
prilian broj lanova HSSa pomogao je 1941. pri uspostavljanju
ustake vlasti i njoj se poklonio
otpadnici iz HSSa dobili su visoke poloaje
veina HSSa nije se pribliila vlasti
vodstvo Gospodarske sloge ostalo je vjerno Maeku
u veine lanova HSSa, pogotovo onih koji su se pasivizirali ubrzo
je nastupilo zahlaenje i razoaranje prilikama u NDH
kako Maek nakon 10.4. nije vie htio suraivati s vlastima ustae
su poele njega i velik dio HSSa smatrati protivnicima zvali ih
''sporazumaima'' (po sporazumu Cvetkovi-Maek)

janko Torti (bivi HSSovac) pokuao ogranke HSSa kolektivno


inkorporirati u ustaki pokret uspjeh vie nego skroman Torti :
'konzul HSSa u NDH''
rujan 1941. Centralni komitet KPH po Titovu nalogu pozvao HSS
da se prijee preko politikih, nacionalnih i vjerskih
razmimoilaenja poziv na ustanak nije imao odjeka
od lanova HSSa koji nisu htjeli suraivati s ustaama stanovit je
broj bio interniran, neki i likvidirani, Maek je 5 mjeseci proveo u
jasenovakom logoru (kasnije na svom imanju u Kupincu, juno od
Zga pa od poetka 1943. do kraja rata u Zagrebu, 2 mj ak u
stanu Maksa Luburia osobno)
Pavleka Mikinu Hrvatska straa proglasila 'neprijateljem Krista'
zavrio u Staroj Gradii i Jasenovcu gdje je i ubijen
1943. i 1944. priian broj HSSovaca prikljuio se partizanima
najvei dio vodstva HSSa zagovarao je politiku ekanja te potajno
izraavao simpatije za zapadne saveznike i nastojali su s njima
dou i vezu

KATOLIKA CRKVA
Pio XI. 1929. sklopio s Mussolinijem konkordat
od 1929. mnogi su njemaki biskupi optuivali rasistiko i vjersko
uenje nacizma ustrajali u tome d ani jedan katolik ne moe biti
nacist
Rimu se nacizam inio najsnanijim branikom pred komunizmom
Pio XI. 1937. u encikliki Nijemcima optuio nacistiku vlast da sije
nepovjerenje, neslogu, mrnju Mit brennender Sorge
druga enciklika Divini Redemptopris papa jo otrije i direktnije
osuuje komunizam te poziva na uvoenje crkvenog socijalnog
uenja kao protuteu i komunizmu i nemoralnom liberalizmu
naelo vatikanske meunarodne politike nacizam i faizam jesu
zablude, pogreke i opasnosti ali neznaboaki totalitarizam ipak
glavni, smrtni neprijatelj vjere i Crkve
Stepinac 12. travanj u ime Katolike crkve javno izrazio
zadovoljstvo i podrku uspostavi NDH
crkva smatrala da su hrvatska nacionalna ideja i katolika vjerska
ideja u vrstoj vezi
kad je uspostavljena NDH kao nacionalna drava hrvatskog
naroda Crkva je ocjenjivala da je tako ispunjen jedan od bitnih
nacionalnih ciljeva

ustake vlasti objavile da je NDH katolika drava a kri je


istaknut kao jedan od ustakih znamena
vlasti na mnoge naine nastojale ugaati Crkvi
sveenici i kao zapovjednici jasenovakog logora Miroslav
Filipovi-Majstorovi izravni sudionik i poinitelj masovnih
zloina u Jasenovcu Fra Sotona franjevci ga iskljuili iz reda
1945. Austrija ga izruuje jugoslavenskih vlastima koje ga osuuju
na smrt

Katolika crkva bila protiv masovnog prevoenja

pravoslavaca na katolianstvo koje je provodio


ustaki reim te je u vie navrata 1941. slubeno
prosvjedovala
STEPINAC
prosvjedovao zbog ustake politike nasilja i rasne nesnoljivosti,
protiv ubijanja Srba
esto osobnim intervencijama, ponekad i uz pomo predstavnika
Sv. stolice uspijevao spasiti progonjene pojedince ili skupine
spasio od Holokbiausta i mnoge idove koji su bili stupili u
mjetovite brakove i 55 tienika idovskog starakog doma koje
je dao skloniti na crkveno imanje u Brezovici juno od Zg
istovremeno Stepinac ostao dosljedan u svom radikalnom
antikomunizmu i hrvatskoj nacionalnoj orijentaciji pa se osuujui
ustaki reim ne distancira od NDH kao drave
partizane smatrao antikristom i glavnim neprijateljem
manjina sveenstva ostala uz ustaki pokret a jo se i manjina
1943. i 1944. pridruila partizanima ili suraivala s njima
Stepinac nedopustivo tolerantan prema zloinima vlasti NDH,
koristi termin ''nearijevci'', ne dovodi u pitanje deportacije
''nearijevaca'' nego se buni protiv toga da se one ne izvode na
human nain zalae se da oni koji e biti deportirani imaju
priliku spakirati stvari i urediti najhitnije obaveze, da vagoni ne
budu prenatrpani, da ima se daje dovoljno hrane, da se im
omogui lijenika njega, omogui dopisivanje s obitelji

BOSNA I HERCEGOVINA I BOSANSKOHERCEGOVAKI


MUSLIMANI

granice NDH djelomino zadovoljile hrvatske

nacionalistike zahtjeve
nije se moglo oekivati da Srbi, koji su u takvoj zaokruenoj dravi
inili treinu stanovnitva bez otpora prihvate genocidne planove
i teroristike metode
kako bi se BiH to snanije integrirala u novi dravni okvir reim je
namjeravao premjestiti sjedite vlade u Banja Luku
'granica na Drini'
700 000 bosanskohercegovakih Muslimana ukljueni u korpus
hrvatske nacije trebalo ih pridobiti kako bi se osigurale stabilne
prilike
Mile Budak govorio kako ''nema vie Turaka to je najia
hrvatska krv''
kako bi vlast pokazala da favorizira Muslimane na visoke su
poloaje postavljani Dafer i Osman Kulenovi, Ademaga Mei,
Mehmed Alajbegovi, Hakija Hadi...

veina njih pripadala starim begovskim obiteljima koje su i dalje


meu Muslimanima uivale veliki ugled
Muslimani ipak nisu podrali NDH
nisu se osjeali ravnopravno Hrvatima katolicima
zgroavali se nad ustakim zloinima i ograivali se od njih
prvi to uinili lanovi Glavnog odbora ''El Hidaje'' drutva
muslimanskih vjerskih predstavnika
deklaracije muslimana za punu jednakost, red i zakonitost bez
obrzira na vjersku i narodnu pripadnost
s vremenom je lojalnost bosanskohercegovakih muslimana sve
vie dolazila u pitanje
i muslimani koji su ostali vjerni ustakom reimu bili su
nezadovoljni
adaptacija Umjetnikog paviljona kralja Petra u zagrebaku
damiju trebala biti dokaz ravnopravnosti katolika i muslimana 3
minareta stavljeno u funkciju 1944.
marginalizirani u saboru samo 13 muslimana a 193 katolika
treba uzeti u obzir kako je obrazovanih katolika bilo vie, a i
podatci bili samo parcijalni

NDH
relativno malo domaih sudionika u zloinu
puno domaeg otpora zloincima
Andrija Artukovi, Eugen Dido Kvaternik, Paveli, Budak, Lorkovi,
Puk zloini
odgovornost snosili i organizatori i voe pojedinih postrojbi koje
su inile zloine poput Vjekoslava Maksa Luburia, Viktora
Gutia, Viktora Tomia i dr.

RIMSKI UGOVORI I DRUGI TERITORIJALNI GUBITCI


RIMSKI UGOVORI 18.5.1941.
razgranienju Italije i NDH
Paveli i ustae time platili Italiji dugogodinje pokroviteljstvo
Italiji preputena gotovo cijela hrvatska obala Jadrana
najznaajniji gradovi i luke postali su talijanski Split, Trogir,
Suak, ibenik
svi otoci osim Paga, Braa i Hvara
Pula, Rijeka i Zadar ve su prije bili pod Italijom
Italija anektirala i znaajan dio Gorskog kotara
od priobalnih gradova NDH su ostali Senj, Omi i Makarska,
Dubrovnik
Dubrovnik najvei priobalni grad u NDH ali je bio prometno
izoliran
Italiji preputeno 5% teritorija NDH ali su oni svojom
gospodarskom, stratekom, prometnom i kulturno-povijesnom
vanou nadmaivali puki broj kilometara
bilo predvieno da Splitom i Korulom upravljaju vlasti NDH, no to
se nije dogodilo
29. oujak 1941. Mussolini razgovarao s Paveliem
dani prije nego su sile Osovine spremale napad na Jugoslaviju

Mussolini obeao Paveliu kako e napraviti sve da zadobije vlast


u Hrvatskoj
zauzvrat traio vei dio Dalmacije
Paveli mislio da e javnost preboljeti gubitak podruja zbog
prikljuenja BiH
dan nakon potpisivanja Rimskih ugovora Paveli je ponudio
Zvonimirovu krunu lanu Savojske kue to je bio preduvjet da u
ostalom dijelu Hrvatske zadobije punu vlast
tu je odredbu potpisala itava vlada unato tome to se protivila
sporazumijevanju s Italijom
Sporazum o pitanjima vojnog znaenja
potpisan zajedno s Rimskim ugovorima
odlueno da se primorsko podruje koje nije anektirala Italija
zajedno sa njenim irokim zaleem podijeli u 2 zone
Druga zona - zona blie moru zvana demilitarizirana zona
- ukljuivala Liku, Gorski kotar, Dalmatisnku zagoru,
dobar dio
Hercegovine, te sva podruja uz jadransku obalu s
otocima koji su
formalno bili u sastavu NDH
- u njoj vlasti NDH nakon kolovoza 1941. nisu smjele
imati nikakve vojne
objekte, utvrde, vojne baze, vlast NDH gotovo da je
bila formalna
Trea zona preostali teritorij do demarkacijske linije izmeu
njemake i talijanske
vojske u NDH (koju je zacrtao Hilter) koja je prolazila viemanje sredinom
drave
- od Karlovca preko Bihaa, Bugojna, Prozora do Bilee i ajnia
na Drini
- i u toj su zoni vlasti i ingerencije NDH bile suene

informacije hrvatskoj javnosti o potpisivanju Rimskih ugovora bile


su krajnje jednostrane jer su vlasti dobro procijenile da e reakcije
biti krajnje nepovoljne
Nijemci se u ta pitanja nisu htjeli mijeati i drali su se rezervirano
Sandak
ustake vlasti ga smatrale sastavnim dijelom NDH
mnoge molbe muslimanskih izaslanika da se Sandak prikljui
NDH
nije realizirano zbog protivljenja Nijemaca i Talijana koji su
smatrali da se time ugroavaju njihovi interesi na podruju Srbije,
Crne Gore i Sandaka
7. lipanj 1941. Paveli potpisao zakonski dekret o istonoj granici
NDH

drao se bosansko-srpske granice iz 1908.


talijanske ambicije da dobiju teritorij zapadno od Drine i u
Hercegovini
krajem listopada 1941. utvrena je granica po crti stare austrougarsko srpsko-crnogorske granice otprije 1918.
bez pripojenja Sandaka ali i bez gubitaka podruja u istonoj
Hercegovini
neslaganja oko toga treba li Srijem pripasti NDH ili njemakoj
vlasti
nije bilo problema oko sz granice
Meimurje
Horthy se pozivao na to da je Meimurje od 1860. do 1918. bilo
pod maarskom upravom (i tvrdili 'oduvijek')
16.4.1941. maarska vojska okupirala Meimurje
vlasti NDH traile od Nijemaca da posreduju ali su oni to odbili i
savjetovali pregovore no oni nisu donijeli rezultata bio svreni
in
prosinac 1941. maarski parlament anektirao Meimurje ali ta
aneksija nikad nije bila verificirana meudravnim sporazumom
kao ni granica izmeu Maarske i NDH

meimurski sveenici poslali apel vlastima NDH prosvjedujui to


su ih 'dali u zagrljaj Maara'
Baranja i Baka
morale biti ukljuene u NDH, prikljuene Maarskoj
na hrvatskim teritorijima koji su pripali faistikoj Italiji i
profaistikoj Maarskoj lokalni su Hrvati, u pravilu veinsko
stanovnitvo postali meta progona
guverner Dalmacije Giuseppe Bastianini
maarske vlasti ve 1941. donijeli zakonske propise prema
kojima se liavaju posjeda kolonisti koji su dobili zemlju agrarnom
reformom u monarhistikoj Jugoslaviji protjerani ne mogu traiti
nikakvu naknadu
nezairentiresiranost NDH za zaustavljanje deportacija jer su
veina deportiranih bili Srbi, a tek manjina Hrvati
dravni slubenici dobili otkaz s obrazloenjem da ne znaju
maarski jezik
nerijetko bili ispitivani i malteretirani
njemaka narodna skupina
raznim je odredbama dobila povlaten status ak i odnosu na
Hrvate i katolike
nametnuli se kao snaan politiki faktor
razvoj njihovih organizacija tee usporedo s organiziranjem
ustake vlasti
4. lipanj 1941. donesena je Zakonska odredba o privremenom
pravnom poloaju Njemake narodne skupine u NDH
zajameno im neogranieno odranje njemake narodnosti i
nesmetano ispovijedanje nacional-socijalistikog ivotnog
uvjerenja, nepomuen razvoj narodnog ivota

NDH KAO NJEMAKO-TALIJANSKI PROTEKTORAT


Ustaama su bili posve jasni gospodarski,

strategijski i teritorijalni interesi Reicha i Italije

na teritoriju NDH i svjesno su prihvatili ulogu koja


im je bila namjenjena
pijun u provedbi faistike i nacistike imperijalne politike
njemako-talijanski protektorat
sastanak ministara vanjsih poslova Ciana i Ribbentropa
Be, 21. i 22. travanj 1941.
Reich prepustio politiki utjecaj u NDH Italiji
uvaili su namjeru Italije da s NDH uspostavi personalnu uniju
ustupci kojima je Reich elio zadovoljiti svog glavnog saveznika
Reich se ni tada ni kasnije nije elio odrei vojne nazonosti a ni
ekonomskih interesa u NDH
Nijemci imali pristup bosanskohercegovakim rudnicima, jamila
im se sigurnost cesta i pruga te izvoz poljoprivrednih proizvoda,
izvozio se boksit bez carine, bitne bile ume
ekonomska podreenost NDH interesima Reicha
sporazumom se vlada NDh obvezala da e uzimati u obzir
njemake privredne interese, neogranieno iskoritavanje
industrijskih sirovina
NDH se obvezala da podmiruje trokove njemakih okupacijskih
snaga na svom podruju (dokaz da su Nijemci NDH tretirali kao i
druga okupirana podruja u Europi)
sporazumom odreeno da se iz NDH izvoze poljoprivredni
proizvodi a uvozi industrijska roba aranman propao jer je zbog
krize koja e se dogoditi NDH uvozila vie poljoprivrednih
proizvoda nego to h je uvozila
Reich iskoritavao i radni snagu iz NDH
potpisani sporazumi i o tome, Njemaka imala kvotu koju je
traila
potkraj 1941. u Reichu radilo oko 150 000 osoba iz NDH s
tendencijomrasta u kasnijim godinama do kraja rata broj
narastao na 220 000 ljudi
ugovori sklopljeni isprva na godinu dana no neprestano bili
produivani sa ili bez pristanka onih na koje se odnose zaposlenike nisu bili spremni pustiti kui ak i ako su oni to eljeli

zbog toga se mnogi zaposlenici nakon dopusta nisu vie vraali


na rad u Reich Nijemci traili da se te radnike vrati natrag,
makar i silom
mnogi bili prije odlaska neinformirani o i puni iluzija o radnim
uvjetima i stvarnom stanju koje ih ekaju
i nacistika i ustaka propaganda uloile mnogo da bi pokazale
kako je radnicima tamo dobro
zapravo posve drukija slika- radnici bili nezadovoljni radnim i
ivotnim uvjetima i plaama
kad su se radnici bunili policija je hapsila voe pobunjenika
stanje je bilo tako loe da se nije moglo prikriti ni u strogo
kontroliranom tisku
plae isplaivane u obeanim iznosima ali je u NDH bila inflacija
do ljeta 1942. cijene su narasle za 100% a teaj Reichsmarke i
kune nije se mijenjao
logino je da je dobrovoljaca za odlazak u Reich bilo s vremenom
sve manje
Nijemci pribjegavali prisilnoj regrutaciji
jo uvijek bil zainteresiranih za rad posebno ako bi na taj nain
izbjegli vojnu slubu za koju su dobili poziv
prije su Nijemci takve bjegunce vraali u NDH a kasnije ih primali
bez obriza na to to su pobjegli od vojske
u ljeto 1942. 20 000 Srba koje su vlasti NDH eljele zatoiti u
Jasenovcu deportirano je na rad u Reich
Jasenovac, osim to je bio logor smrti bio je i svojevrsno
sabiralite mukaraca i ena pohvatanih u racijama po selima i
prikupljanih za deportacije 'na rad u Njemaku''
mnogi radnici bili loeg zdravstvenog stanja (sifilis, tuberkuloza,
ratne rane, pothranjenost, epilepsija...)
nema podataka koliko je radnika skonalo u Reichu od bolesti,
gladi, direktne fizike sile nacista, tijekom saveznikih
bombardiranja...
jedini mogui povoljan uinak odlaska tolikog broja ljudi i slanja
novca u NDH bio je poniten klirinkim raunom pa su tak vlasti
NDh morale tiskati novac da bi isplatile radnike obitelji a da za
njega iz Reicha nije dolazilo pokrie poticala se inflacija
nezahvalan poloaj NDH i prema Italiji

NDH se usprotivila carinsko-monetarnoj uniji izmeu dvije zemlje


Talijani su reagirali tako da su bojkotirali carinski ustroj NDH,
ukinuli su kontrolu uvoza iz NDH
NDH se obvezala prepustiti Italiji ekspoloataciju rudnog
bogatstva, uma
NDH morala opskrbljivati talijansku vojsku u demarkacijskoj zoni
NDH nije inila nita kako bi regulirala status stanovnitva
anektiranog podruja njihova dravljanstva, optiranja i njihovih
prava kao nacionalne manjine u talijanskoj dravi
dihotomija odnosa prema Talijanima
s jedne strane ideoloka i politika bliskost
s druge strane mrnja zbog anektiranog teritorija i talijanske poze
superiornosti
kada se Paveli elio iskazati kao saveznik poslao je na istono
bojite u sastav njemake vojske pjeatvo, lovaku eksadrilu,
bombardersku eskadrilu te nekoliko malih brodova
sve su jedinice trpjele velike gubitke
lovaka ekadrila povuena jer su mnogi piloti prebjegli na
sovjetsku stranu
15. travnja 1941. NDH stekla diplomatsko priznanje Njemake i
Italije
NDH je nakon Slovake postala druga drava koja je svoje
postojanje trebala zahvaliti nasilnom europskom 'novom poretku'
samo je 11 zemalja priznalo NDH, uglavnom potpisnice Trojnog
pakta
od njih 11 samo je 8 uspostavilo diplomatske odnose
Sv. Stolica nije priznala NDH ali je u Zagreb poslala stalnog legata,
diplomatske odnose odravala je s vladom u Londonu ime je
priznavala kontinuitet Jugoslavije
u meunarodnoj je politici za vrijeme svoga postojanja vjerno
slijedila Reich jer zapravo drukije ni nije mogla
dvojica najvanijih predstavnika Reicha u NDH :
Siegfried Kasche

veleposlanik Reicha u Zagrebu


meunarodnu slubeni odnosi
prijateljevao s ustakim vrhom i podravao njegovu politiku
prema Srbima
Edmund Glaise von Horstenau
'njemaki opunomoeni general'
zastupao posebne vojne interese to je bilo osjetljivo mijeanje u
unutarnje poslove NDH, isprva planirano da samo savjetuje vlasti
pri izgradnji vojske ali je s vremenom preuzimao ovlasti u voenju
operacija njemake vojske na teritoriju NDH
Horstenau se distancirao od ustakih metoda i ve ih je u
srpnju/kolovozu 1941. optuivao da su glavni uzronik ustanka
koji je zahvatio zemlju i destabilizirao ju
KRALJEVSKA VLADA U LONDONU

pobjegli preko Grke i Palestine u London

VB i SAD nisu priznale podjelu Jugoslavije

vladine aktivnosti veinom je financirala britanska vlada a djelom su


troene i zlatne rezerve Narodne banke koje su prije rata prenijete u
inozemstvo ili su iznijete prilikom naputanja zemlje
emigrantska vlada premijera Simovia

u njoj se nalazili Juraj Krnjevi, Rudolf Biani, Juraj utej kao


predstavnici HSS-a Sava Kosanovi, Sran Budisavljevi, Vjeeslav
Vilder kao predstavnici SDS-a

Ivan ubai djelovao je u SADu

u vladi bile stalno prisutne svae o odgovornosti i krivnji za sadanje


i prole dogaaje, najee izmeu Srba i Hrvata

nepodnoljiva atmosfera paralizirala rad vlade i krnjila njezin ugled

Rudolf Biani napisao promemoriju u kojoj je odbacio kolekvitnu


odgovornost hrvatskog naroda za ustake zloine
1942. na Simovievo mjesto doao Slobodan Jovanovi
stanje se pogoralo jer je Jovanovi otvoreno poeo zastupati
velikosrpske poglede i politiku

u meuvremenu se na meunarodnoj pozornici poeo afirmirati


antifaistiki pokret s Titom na elu
u daljnjem toku rata, kada je postalo vidljivo da e pobjediti
antifaistike saveznice javljale su se u Hrvatskoj ideje kako
spasiti NDH kao dravu ali odbaciti ustaki reim bezizgledno
sve velike antifaistike sile priznavale su Jugoslaviju kao nasilno
raskomadanu rtvu nacifaistike agresije i svoju saveznicu kojoj
se poslije rata ima vratiti puni dravni suverenitet

PROPAGANDA PROTIV SVIH NEPRIJATELJA


(SRBI, IDOVI, KOMUNISTI)
kako bi se uope stvorila atmosfera u kojoj bi

zloin bio mogu vlasti NDH su priktiki od


osnutka drave pokrenule bjesomunu harangu
protiv komunista, Srba, idova, Roma
da bi se opravdao masovni zloin koji se pripremao trebalo se
uvjeriti stanovnitvo da su oni najvea i konstantna opasnost za
hrvatsku dravu i narod
Srbi - proirili kod Hrvata sve to ne valja, uroeni im nemoral,
kocka, tua, kraa
''narod mora stresti sa svoga tijela sve nametnike'', ''iz narodnog
tijela treba izrezati sve ireve''
propaganda se s vremenom samo sve vie intenzivirala i prijetnje
su postajale sve izravnije
velik dio stanovnitva nije itao novine pa su Budak, Lorkovi, Puk
tijekom prvih mjeseci postojanja NDH govorili pred velikim
masama ljudi osnovna im je ideja bila ukazati narodu tko su
osnovni neprijatelji hrvatskog naroda
hukaki govori Mile Budaka, ak je izravno poticao na zloin

'Srbe na vrbe'

'S Vlahom jedi samo pola zdjele, a s pola zdjele ubi ga zdjelom po
glavi'

Budak nije pripadao zapovjednom lancu izvrenja genocidnih


zloina i najvjerojatnije nije nikad sudjelovao u njihovom
direktnom planiranju i organiziranju, jo manje u izvrenju
percipiran kao njihov najgorljiviji zagovornik i poticatelj, gotovo
simbol

USPOSTAV SUSTAVA TERORA, GENOCID


kao i svuda u Europi primjer i poticaj progonima i

ubijanjima bila je politika Reicha koja je u NDH


imala presudni utjecaj
Nijemci su doveli na vlast grupu za koju su znali da e im po
ideologiji i praksi biti vrlo slina
Zakonska odredba za obranu naroda i drave
ve dan po uspostavi vlasti 17. travnja 1941.
temelj sustava politikog terora od masovnih streljanja talaca do
osnivanja logora
uz redovne predvieni su i izvanredni sudovi
ugroavanje drave proglaava se veleizdajom i kanjava smru
(pod to ulazilo i sluanje neprimjerenih radiostanica npr. BBC,
kasnije sovjetskih, partizanskih i drugih)
rasni zakoni
proglaeni 30. travnja 1941.
njima definirano arijsko i nearijsko podrijetlo te su bili osnova za
sve kasnije mjere protiv idova i Roma
u vrlo kratko vrijeme NDH spremno prihvatila nacistiko
zakonodavstvo, u nekim segmentima i sa znatnim zaotravanjem
IDOVI
ve u tri prva mjeseca po uspostavi drave idovi su izgubili
dravljanstvo, nareeno im je noenje ute trake, izbacivani su iz
stanova i kua, oduzimana su im poduzea i druga imovina,
donesene su uredbe o upuivanju u logore u kojima e veina biti
ubijena
14. travnja spaljena je sinagoga u Osijeku

tijekom 1941. devastirane i druge sinagoge u Hrvatskoj


idovi su u Zagrebu ( i u nekim drugim gradovima) morali predati
1000 kg zlata (oko 100 g po lanu zajednice) da bi time navodno
bili izuzeti iz programa ali u velikoj veini to nije pomoglo
prve vee grupe idova hapene su ve u travnju i svibnju
masovna hapenja poela oko 21. lipnja kada je internirano oko
2500 idova od kojih je veina ubrzo deportirana u Gospi a
potom u logore na Velebitu (Jadovno i drugi) te na Pagu (Metajna i
Slana)
od gotovo 40 000 idova prije rata preivjelo ih je samo 9000, tek
nekoliko stotina doekalo je kraj rata na okupiranom podruju
zahvaljujui mjeanim brakovima, osobnim i obiteljskim vezama,
podmiivanju ustakih slubenika te zauzimanju Katolike crkve,
posebice A. Stepinca
manje od 1000 vratilo ih se iz koncentracijskih logora
oko 700 se spasilo prikljuivanjem Titovim partizanima, bijegom u
talijansku okupacijsku zonu ili u samu Italiju gdje su faistike
vlasti idove diskriminirale ali ih nisu ubijale niti preputale
nacistima
dvije masovne deportacije u Njemaku kolovoz 1942. i svibanj
1943. otpremljeno 6000 idova u nacistike logore smrti u
okupiranoj Poljskoj
ROMI
stradali gotovo svi s podruja NDH, njih izmeu 8 500 i 15 000
takoer bili meta novinskih napada iako je tekstova o njima bilo
mnogo manje u odnosu na protusrpske i protuidovske
bili optuivani za krae konja, domaih ivotinja, poljskih plodova,
otimanje novca, pale kua, otimanje i sakaenje djece,
oskvrnua ena i djevojaka
srpanj 1941. svi Romi popisani a krajem mjeseca strijeljana je
prva skupina 15 mukaraca iz okolice Karlovca
od svibnja do srpnja 1942. svi su Romi deportirani u Jasenovac
malobrojni su prilikom hapenja bili spremni pruiti otpor ali bez
uspjeha
tek nekolicina je prebjegla u partizane ili na podruja pod
njihovom kontrolom

pred javnosti se deportacija opravdavala time da se ''po prvi puta


Cigani privode konstruktivnom radu''
Romi koji su dolazili tokom prva dva tjedna smjeteni su u
naputeno selo Utica u blizini Jasenovca koje je potom bilo znano
kao 'ciganski logor' gdje su vrlo brzo poela ubijanja
oni koji su stigli kasnije uglavnom su bili prebacivani na desnu
obalu Save, na Gradinu gdje su ubijani, mukarci, ene i djeca
ivot poteen tek neznatnom broju Roma ali i posljednji od tih
preivjelih smaknuti su poetkom 1945.

SRBI
vlasti nisu imale precizan i slubeno verificiran plan to e se
initi sa gotovo 2 milijuna Srba u granicama drave
jedna od kljunih postavki ustake ideologije bila je stvaranje
etniki istog hrvatskog prostora
poloaj idova i Roma bio odreen prema rasnoj pripadnosti
znaajan dio ustakih dunosnika tvrdio kako bi srpsko pitanje
trebalo rjeiti po naelu ''treinu pobiti, treinu iseliti, treinu
pokrstiti'' maksima nikad nije zabiljeena u programskim
spisima ili zabiljeena u tisku NDH
ideju o treinama nije izmislip Paveli ni itko od njegovih
suradnika ve ju je kao usputnu primjedbu, gotovo na razini
sarkazma izrekao teolog i konzervativni savjetnik ruskog cara
Aleksandra III. Konstantin Petrovi Pobjedonoscev (to govorio za
idove u Rusiji) 1881.
neformalni sastanak Hrvatskog Ustakog Nadzora, tajnog
organizacionog centra Ustakog pokreta

veljaa 1941., sastanak vodio Mile Budak

raspave o problemu pravoslavlja

Danijel Crljen tvrdio kako jasno treba luiti srpski narodnost od


pravoslavne vjere

drugi (nisu imenovani) bili miljenja da je pravoslavlje usko povezano


s velikosrpstvom

Crljen vidi rjeenje u pokatoliavanju Srba i njihovoj asimilaciji

poticaj masovnom iseljavanju i preseljavanju na i s teritorija NDH


dali su nacisti jer su eljeli etniki oistiti neke dijelove slovenskog
prostora kako bi na njih naselili Nijemce
otpori doseljavanju Slovenaca
kljuan poticaj Paveliu da otpone s masovnim iseljavanjima i
zloinima dao je sam Hitler na sastanku 6. lipnja u Berghofu, na
sastanku kojeg je Paveli uspio izmoliti
Hitlerov savjet ako Paveli doista eli da hrvatska drava bude
trajna mora 50 godina voditi politiku nesnoljivosti
Hitler pohvalio Pavelieva nastojanja da se smanji vrlo brojna
srpska manjina
predloio da se iseljavanje Srba kompenzira s doseljavanjem
Slovenaca trebalo ih smjestiti na srpske posjede planirano bilo
da stignu 11. srpnja Srbi morali iseliti prije tog datuma
pripreme bile tajne, hapenja se morala odvijati mirno i tiho, nije
ih se smjelo tui meu ljudima
njihova imovina postala dravnim vlasnitvom
23. lipanj naredba o dunosti prijave Srbijanaca
Srbijancima se smatraju svi koji su doselili na prostor NDH nakon
1. sijenja 1900. kao i njihovi potomci
5. i 6. srpanj dani velikog lova na Srbe u Zagrebu pohapeno 2
166 Srba 794 otpremljeno u Srbiju a ostali u logor Sisak-Caprag
odkuda su i oni uglavnom deportirani u Srbiju
10. i 11. srpnja masovna iseljavanja diljem NDH
hapenja se provodila u pravilu nou
uhapeni iz sz Hr, dijela Slavonije i dijela BiH su deportirani u
logore u Poegi, Sisku i Bjelovaru ( nakon nekoliko dana u Poegi
ih bilo 8000, u Sisku 8000 a Bjelovaru 7000)
u konanici je tek polovina zatoenih bila iseljena u Srbiju - 12
500 ljudi
mnogo Srba i sami bjeali pred nasiljem i zloinima preko Drine
u Imotskom admisnitracija svjesno sabotirala iseljavanje lijenici
ljude proglaavali nesposobnima, protiv deportacije protestirali i
intelektualci, inovnici, ugledni seljaci, sveenici zahvaljujui
tom pritisku imotski su se Srbi, njih 200tinjak mirno vratili kui

selidba Slovenaca doivjela fijasko stiglo ih samo 26 000


(oekivalo se desetke i stotine tisua ljudi)
zastraivanje preostalih Srba da ih se prisili na katolizaciju a sve
s ciljem stvaranja etniki istog prostora
ZLOINI
organizaciju ubijanja Paveli je povjerio specijalno povjeljivoj
slubi unutar Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) i
Ustakoj obrani koja je bila trei odjel Ustake nadzorne slube
prve masovne zloine provodile su jedinice pod zapovjednitvom
Maksa Luburia
'ustaki Himmler' Eugen Dido Kvaternik, kontrolirao u obje
spomenute slube
Danica prvi vei sabirni i radni logor, kod Koprivnice formiran 15.
travnja, kroz njega prolo 5 000 zatoenika
formirano ukupno 30ak logora, od srpnja 1941. osnivaju se i logori
smrti
27-28. travanj prvi masovni zloin

Gudovec kraj Bjelovara - odmazda za neke incidente u bjelovarskom


kraju streljano 196 Srba
sinkroniziranost nasilja dirigirano iz jednog centra objanjava
datum 6. svibnja je urevdan simboliki, najpogodniji za
demonstraciju sile

razlog zato nije dolo do pobune iroko rasprostranjena ubojstva


dogaala su se u udaljenim selima od kuda su vijesti sporo stizale

ustae smiljeno likvirale pojedince koji bi svojim utjecajem i


aktivizmom mogli pridonjeti nemirima i konano ustanku
ustaki se teror tijekom srpnja pojaavao put ka ustanku sve
izvjesnije otvoren
po selima su deurale naoruane strae, neka sela ve kompletno
bila po zbjegovima po brdima i umama
dobro organizirani liki komunisti krenuli su meu ljude koje nije
bilo teko organizirati za otpor
u progonima su ustae nakon 22. lipnja 1941. posebno okrutni bili
prema komunistima i drugim antifaistima

27. srpanj ustanak, 29. srpanj i 2. kolovoz etniki zloini


ustae reagirale jo ee
u krajeve zahvaene ustankom ustake snage nisu mogle
prodirijeti bez jaih snaga i rtavpa su stroga organizirale
osvetnike akcije po selima na Baniji, Kordunu, u Cazinskoj krajini
i u dijelovima Like koje ustanak jo nije zahvatio
posljednji dani srpnja i prvi dani kolovoza postali najkrvavije
razdoblje etverogodinje ustake vladavine (samo u Slunju ubili
3 000 ljudi od kojih je samo 100-200 bilo sposobno za oruje,
ostalo bili bolesnici, ene, djeca, starci)
2. listopad Zakonska odreba o postupku kod komunistikih
napadaja, kad se poinitelj ne pronae
za svakog poginulog strijelja se 10 osoba iz reda redarstveno
ustanovljenih prvaka komunista
policijski sat
predsjednik Pokretnog prijekog suda bio je Ivan Vidnjevi za
zagrebako podruje
teror bio paljivo smiljan i ne moe ga se opisati kao ludilo
ratnog vremena
stradali su suradnici partizana ili obitelji iz kojih je netko otiao u
partizane
brojne odmazde kada je reim shvatio da cijela sela ili regije
podravaju partizane
u zloine se ukljuili i Nijemci i kvislinke jedinice koje su oni
potkraj rata povukli s Istonog bojita
uspostavom logorskog sustava u lipnju 1941. Gospi Velebit
Pag teror u NDH dosee vrhunac
poinje zavrna faza genocida- masovno ubijanje
logorski sustav planiran i dirigiran iz sredinjice RAVSIGURA u
Zagrebu
glavna poprita ubijanja Slana na Pagu i Jadovno na Velebitu
Slana
smjeten na pustom pakom rtu, 5 km od najblieg zaselka
Metajne

kamena golet, najdirektnije izloena velebitskoj buri, bez zdrave


vode i vegetacije ni danas ne postoje uvjeti za kakav normalniji
ivot
zatoenici su teko radili, jeli su krajnje skromno taktika ubijanja
izglaivanjem i iznurivanjem koju su preuzeli od nacista
dovoenjem veeg broja ljudipoela su masovna ubijanja, od 3.
srpnja
prema oevidcima stradalo od 4 000 do 15 000 ljudi
Jadovno
neposredna fizika likvidacija zatoenika
potpuna izolacija logora za razliku od svih drugih logora u NDH
nitko u tom logoru nje primio nijedno od mnogobrojnih upuenih
pisama i paketa, nitko se sa Jadovna nije smio javiti
potkraj kolovoza trebalo preivjele s Paga, Jadovna i Gospia
prebaciti u Jastrebarsko Jadnovna vie nije bilo
svi su logorai ve prije bili poubijani i baeni u bezdane krakih
jama u okolici logora najvie u aranovu jamu
jedan svjedok mjetanin tvrdio da su se jauci iz jama uli po
nekoliko dana a onda bi sve utihnulo
procjene o broju rtava se razlikuju ukupan zbroj rtava u 3
logora mogao bi biti oko 24 000
polovinom kolovoza logorski je kompleks morao biti naputen jer
su Talijani doznali za zloine i prestraili se sve jaeg partizanskog
ustanka i s vojskom reokupirali teritorij
JASENOVAC
osnovan krajem kolovoza 1941.
logorski sustav koji jw dobio ime po oblinjem selu
od osnutka do 22. travnja 1945. bio sredinji i daleko najvei
sustav logora u NDH
najvei logor u Europi za WWII. u kojem se ubijalo bez
neposrednog sudjelovanja njemakih nacista
sustav od 5 zasebnih logorskih cjelina obiljeenih rimskim
brojevima I-V

najvei bio Jasenovac III na rubu samog naselja Jasenovca na


velikom posjedu i u industrijskim pogonima poduzetnika Ozrena
Baia i obitelji koji su kao pravoslavci emigrirali ve 1941.
Jasenovac IV uspostavljen tek 1942. u samome Jasenovcu u bivoj
nevellikoj tvornici koe
poetkom 1942. kaznionica u Staroj Gradii pretovrena u
Jasenovac V
pogubljeno izmeu 80 000 i 100 000 ljudi 45-52 000 Srba, 17
000 idova, 10 000 Roma i 10 000 Hrvata meu koje su ubrajani
i Muslimani Bonjaci
27.7. ustanak u Lici u Srbu komunisti
jezgra partizanskog ustanka u Hrvatskoj bila je Lika

EKONOMSKI KOLAPS
ekonomski kolaps uslijedio brzo po osnivanju NDH
20. lipanj 1941. ''Sporazum o opskrbi stacioniranog njemakog
Wehrmachta na podruju NDH koji se ne nalazi u prolazu''
obvezali se opskrbiti njemaku vojsku potrebnim sredstvima za
plaanje u novcu zemlje s potrebnim sredstvima za prehranu ljudi
i ivotinja, potrebnim civilnim radnim silama, prostorima za urede,
skladitima itd.
razlog za takve ustupke nisu bili njemaki ili talijanski pritisci
vlasti NDH su tu obvezu preuzele elei pokazati kooperativnosti i
snagu ali bez prave protuusluge

time je NDh dola u loiji poloaj nego druge saveznice Osovine

NDH je nazonost njemake vojske od travnja 1941. do kraja 1942.


na svom teritoriju platila golemih 2,3 milijarde kuna
od 25. travnja u NDH bile u opticaju i novanice Reichskreditkassenscheine
Nijemci su te marke tiskali bez pokria a njmaki su vojnici
kuama slali stvari iz NDH koje su njima nedostajale
time dramatino destabilizirao monetarni i ekonomski sustav NDH
Italija je NDH oduzela pomorsku privredu i brodogradnju

Maarska joj je oduzela dijelove najnaprednijih poljoprivrednih


podruja
partizani nekoliko mjeseci kasnije pod svoju kontrolu stavili i velik
dio poljoprivrede te umarstvo i blokirali vitalne prometne pravce
ekonomski kolaps
uslijedio zbog navedenih razloga ali i zbog potpune
nepripremljenosti i nedosraslosti vlade NDH da se suoe s takvom
situacijom jer je ve prije Travanjskog rata vladala nestaica
prehrambenih proizvoda a kad je izbio rat ona je postala jo vea
skladita se brzo ispraznila a cijene se naglo poveale
u tridesetim godinama nakon ekonomske krize suvremene
ekonomske teorije nalagale su dravni intravencionizam a takav
je intravencionizam poticala i nacistika i faistika ekonomska
teorija
na manjkove koji su se pojavili na tritu vlast je reagirala
nastojanjem da kontrolira privredne tokove i da spreava
nastanak crnog trita
mjere koje je NDH podizala samo su postigle suprotne uinke od
eljenih
najavljene mjere racionaliziranja samo su potakle novu kupovnu
groznicu
trgovci pokuali prikriti zalihe i prodavati ih na crno
irila se ilegalna trgovina, cijene su i dalje rasle
novine objavljivale da su trokovi ivota ak i pali, da je poloaj
najamnog radnika bolji a da se popravlja i poloaj seljaka
neuspjeli pokuaj zavaravanja
INFLACIJA
cijene do oujka 1944. narasle za 1650%
cijene prehrambenih proizvoda rasle jo brim stopama one koje
je drava odredila za 2500% a na crnom tritu za 9000%
teke posljedice i zbog klirinkog ugovora unaprijed fiksirane
cijene cijene u NDH rasle a roba se izvozila po cijenama bitno
niima od realnih
reim do veljae 1942. morao omoguiti neke vidove slobodnog
trita no i kada se trite donekle liberaliziralo cijene su ostale
strahovito visoke

porezni sustav

nikada nije profunkcionirao

manje od 5% stanovnitva davalo je oko treine poreznih prihoda

u krajevima juno od Save porez se gotovo nije naplaivao zbog


gotovo nepostojee slube naplate poreza

vlasti nisu na djelotvoran nain kontrolirale granicu prema


anektiranim talijanskim teritorijima

rezultat toga bio je da se ni uvoz ni izvoz nije adekvatno kontrolirao


ni naplaivao

praktiki je sav promet bio ilegalan

procijenjuje se da je samo tokon 1942. u Italiju izvezeno drva i drvnih


preraevina u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna

u Italiju se izvozila i hrana, rude, ugljen, kamioni, strojni ureaji itd.


glad zima 1941/1942. u Dalmaciji, Hercegovini i Lici
istodobno ojaao masovni otpor seljaka protiv prisilnog dravnog
otkupa
hrane bilo toliko malo da su uvoene rigorozne mjere tednje
koliine ita bile premale za preivljavanje
s drugim proizvodima bilo je jo tee meso, krumpiri i druga
hrana
stanovnitvo dobilo bonove za proizvode no to nije znailo da e
se propisana hrana stvarno i dobiti stanovnitvo bilo upueno na
crno trite
u Sarajevu demonstrirale ene ''kruha, kruha, gladni smo''
policija je smatrala da su te demonstracije rezultat 'komunistike
promidbe' pa su uslijedila hapenja
na Branimirovoj trnici ljudi oekivali da e se dijeliti krumpir no
podijelili im samo bonove za idui put demonstracije dovele do
pucnjave u kojoj je smrtno stradala jedna ena a vie je ljudi
ranjeno
nedostajalo je svega, mlijeka, djejih cipelica, sirovina poput
papira pa se cijene tiskanja dramatino poveavaju a neki listovi
prestaju izlaziti, benzina
stoni fond se smanjio za 40% do jeseni 1941.

njemaka eksploatacija s vremenom sve slabija boksita, eljeza


prvenstveno je razlog tome bio ustanak jer su partizani zauzeli
regije u kojima su se nalazili rudinici ili su blokirali eljeznike
pruge
drava bila zaduena Italiji 472 milijuna kuna, Rumunjskoj 113
milijuna kuna, pozitivna bilanca samo s Reichom no njemaka
strana nije htjela obraunavati dug ve je prisiljavala NDH na
odgaanje istog

OSLOBODILAKI RAT
nakon raspada Jugoslavije u travnju 1941. KPJ je

bio jedina politika snaga s organizacijskom


mreom u svim dijelovima zemlje a KPH njen
najbrojniji i najbolje organizirani dio
KPJ je uoi ustanka 1941. dosegla broj od 12 000 lanova od kojih
oko treinu u KPH
k tome jo treba pribrojiti oko 30 000 aktivnih komunistilkih
simpatizera i lanova komunistike omladine (SKOJ)
revolucionarno raspoloeni ljudi, gotovo fanatino spremni
izvravati adatke svoga vodstva
u trenutku proglaenja NDH ue vodstvo KPJ s Titom na elu bilo
je u Zagrebu gdje je i 10. travnja odrana sjednica CK KPJ
poetkom svibnja odrano Majsko savjetovanje s predstavnicima
nacionalnih i pokrajinskih rukovodstava na kojem je anallizirano
stanje u zemlji
odlueno je da se ne prizna komadanje Jugoslavije
zakljueno kako postoje vani preduvjeti za organiziranje i
voenje borbe protiv okupatora
ubrzo su Tito i CK preli u Beograd gdje su uvjeti za njihovo
djelovanje bili povoljniji
iz Beograda su odravali redovite kuriske a kasnije i ifrirane
radioveze s vodstvom KPH u Zagrebu kao i s organizacijama u
drugim dijelovima Jugoslavije
KPJ je kao lanica Internacionale disciplinirano izvravala naredbe
iz Moskve iako s umjesnim i vjetim primjenama na jugoslavenske
prilike

KPH je cijelo vrijeme rata disciplinirano izvravala ope direktive


Centralnog komiteta KPJ i Tita ali se takoer prilagoavala
okolnostima u Hrvatskoj
do 22. lipnja 1941. bio je na snazi pakt o prijateljstvu SSSRa i
Reicha komunisti su se u Hrvatskoj suzdrali od otvorenih akcija
protiv njemakih okupatora i njihovih saveznika ali su se
pripremali za njih potajno su prikupljali oruje, organizirali
sastanke na kojima su isticali osnovni zadatak pripremiti
partijske organizacije i narodne mase za oruanu borbu kojoj su
neminovno ili u susret
izdavali proglase s mobilizatorskim sloganima
komunisti osnivali vojne komitete i irili svoju konspirativnu
organizaciju meu sve nezadovoljnijim stanovnitvom
partija organizacijski ojaala jedinstvena politika snaga bez
veih razmimoilaenja u lanstvu
boljeevizaciju proveo Tito - pokazala rezultate
napad Njemake na SSSR poziv komunistima da obrane ''glavnu
tvravu svjetskog proletarijata'' pokrenuti i hrvatski komunisti
22. lipanj 1941. Sisaki partizanski odred
ne ekajui instrukcije, 15ak hrvatskih komunista iz Siska otilo u
oblinju umu Brezovicu i osniva prvi gerilski odred
zapovijedali Vladimir Janji-Capo i Marijan Cvetkovi
ukupno 77 boraca
ve 23. lipnja minirali prugu Sisak-Sunja to je prva oruana akcija
antifaistikog otpora u Hrvatskoj
od poetka srpnja deiverzantske akcije komunistikih udarnih
trupa u nekim gradovima, najvie u Zagrebu, Karlovcu i Splitu
kidanje telefonskih linija i elektrinoh vodova, napadi na vojnike,
miniranje pruga
Maksimir
ustae pokuali zagrebake srednjokolce javno podijeliti prema
nacionalnoj osnovi, mladi zagrepani, uglavnom Hrvati reagirali
su spontano pri emu su odreenu ulogu igrali i skojevci
Hrvati su preli na stranu igralita koju su ustae namijenili za
Srbe i idove te su se s tim inom s njima solidarizirali

najvanija diverzija u rujnu Glavna pota serijom eksplozija na


vie dana su prekinute ili su oteane meumjesne i meunarodne
telefonske veze
4. srpanj osnovano Operativno vodstvo KPH vodstvo
partizanskog ustanka u Hrvatskoj
Rade Konar, Andrija Hebrang, Vladimir Popovi
Kerestinec ustaki logor pobjeglo oko 90 antifaista i
komunista, uglavnom intelektualaca zbog loe organiziranog
bijega veina je stradala ili uhvaena i strijeljana meu njima i
August Cesarec
lipanj i srpanj 1941. seljaci u sredinjoj Hrvatskoj i Dalmatinskoj
zagori te Hercegovini i dijelovima Bosne vie nisu ostajali u
kuama kad bi dolazile andarske ophodnje sklanjali se u
oblinje ume ili u brdovita bespua
stvaralo se raspoloenje za oruani otpor ali nije bilo oruja
talijansko podruje narod bio revoltiran nasilnom talijanizacijom
i drugim grubim postupcima faistike vlasti
nakon velikih gubitaka nakon diverzantskih akcija u gradovima
Tito se odluuje na gerilski (partizanski) nain ratovanja
hrvatsko komunistiko vodstvo upuuje svoje najbolje
prganizatore u sela, u brdovite krajeve da povedu opu pobunu i
gerilski rat koji e biti efikasniji od diverzija u gradovima
Kordun Ivo Marinkovi, Veeslav Holjevac
Gorski Kotar Ivo Marinkovi, Veljko Kovaevi
Lika Marko Orekovi
Slavonija Pavle Pajo Gregori
Dalmacija Pavle Pap iljo, Rade Konar, Mirko Kovaevi
Hrvatsko Primorje Josip era
Hrvatsko zagorje i Meimurje Karlo Mrazovi Gapar
s ranije prikupljenim orujem organiziraju prve partizanske
odrede, u poetku preteno sastavljene od srpskih seljaka koji su
pobjegli u ume pred ustakim pokoljima
u Zagrebu Operativno partijsko rukovodstvo na elu s iznimno
sposobnim Vladom Popoviem

vojne akcije predvode iskusni komunistilki ratnici bivi


dobrovoljci iz panjolskog graanskog rata
partizane je predvodio i stanovit broj oficira iz kraljevske
jugoslavenske vojske koji su izbjegli zarobljavanje u Travanjskom
ratu
USTANAK
27. srpanj 1941.
praktiki spontano organizirane grupe (koje tek kasnije prerastaju
u partizanske jedinice) prekinuole su komunikacije koje su vodili k
Srbu, a potom i zauzele taj liki gradi
nekoliko dana kasnije osloboen je i Donji Lapac te znatan dio
june i srednje Like
sljedeih dana i tjedana komunisti vode novoosnovane odrede u
prepade na manje ustake i policijske garnizone i u druge gerilske
akcije i tako osvajaju sve vie oruja i jaaju svoje odrede
dominiralo je komunistiko vodstvo ali su u ustanku tih privih
dana sudjelovale i neke grupe pod etnikim utjecajem koje su
odgovorne za masovna ubijanja hrvatskog stanovnitva
tijekom ljeta ustanak se rasplamstavao u sredinjim dijelovima
Hrvatske (Kordun, Banija)
na Kordunu sreidte ustanka bilo na Petrovoj gori a na Baniji se
formira partizanski odred 'amarica'
list Hrvatski narod za njihopve akcije krivi etnike
Drvar bio centar aktivnosti u Bosanskoj krajini
grad u i okolina osloboeni su koordiniranomn akcijom 27.
srpnja
ustanici kontrolirali podruje do kraja rujna a u memoriji
socijalistikoga razdoblja ti su dogaaji nazivani. bez formalno
pravnog uporita, Drvarska republika
Hercegovina
ustanak buknuo najranije
ve prih dana lipnja grupice ustaa (ugl lokalnih Muslimana uz
relativno mali broj Hrvata) po srpskim su selima u I Hercegovini,
pod izgovorom da trae navodno skrivreno oruje, odvodili
mukarce i ubijali ih

mupkarci iz okolnih sela se digli na ustanak, osvojili okolne


andamerijske stanice i poruili telefonske stupove poetak
ustanka koji e se s vremenom samo razbuktavati
do kraja mjeseca ustanici krenuli i u ofenzivne akcije ali zbog
neorganiziranosti i nediscipline nisu krenuli u Gacko koje su mogli
osvojiti nego su pljakali i ubijali neborako muslimansko
stanovnitvo
ustanak u istonoj Hercegovini bio je sponatan, neorganiziran i
kao takav osuen na brzo gaenje
ni Mihailovievi etnici ni vodstvo KPJ nisu imali nita s erupcijom
bunta iako se dobar dio ustanika kasnije prikljuio etnicima a
manjina partizanima
Stjepan Steva Filipovi fotografija pred vjealima sa
uzdignutim rukama, isticao se herojstvima za ustanka, nacisti ga
uhvatili 1942., viemjeseno muenje, vrijeao Hitlera prije nego
je bio vjean
Hrvatsko primorje i Dalmacija
ustanak imao drukija obiljeja
Talijani u anektiranim podrujima prisiljavali stanovnitvo da ui
talijanski koji je postao nastavni jezik u kolama
sva su imena i prezimena promijenjena kao i toponimi
dravni su slubenici morali pozdravljati faistikim pozdravom,
beneficijama su nastojali pridobiti i domae ljude na suradnju to
im gotovo uope nije uspijevalo
kada su komunisti organizirali prve diverzije talijanske su vlasti
poduzimale drastine osvetnike mjere to je samo poticalo
buntovno raspoloenje
poziv komunista na borbu protiv talijanskog okupatorskog faizma
bio je djelotovoran
u Splitu je ve u kolovozu organiziran generalni trajk
15. kolovoz u Dalmaciji se organizira 7 partizanskih odreda koji
dobivaju imena po mjestima iz kojih je dolazila veina boraca
Splitski, Solinski, ibenski, Primotenski, Katelansko-trogirski,
Vodiko-zatonski, Sinjski
to se organiziralo prema nalogu delegata CK KPH koji su stigli iz
Zagreba

veina odreda je ubrzo prela u Dalmatinsku zagoru, neki i na


teritorij BiH (livanjski kraj)
u sukobima s Talijanima i jedinicama NDH svi su razbijeni
samo je mali broj od njih 500 izbjegao hapenje ili preivio
usprkos tragediji stanje se nije smirilo, nemiri su postali
konstantni
zapadna Srbija, umadija
ljeto 1941. Komunistika partija podigla je ustanak u zapadnoj
Srbiji i dijelu umadije
stvorili Uiku republiku na ijem se teritoriju organiziralo 25
000 partizana
u isto je doba osloboena gotovo cijela Crna gora
taj su teritorij ujesen te godine zaposjele njemake i talijanske
jednice razbijene partizanske jedinice povlaile su se prema BiH
gdje je, uz Hrvatsku, sljedee 3 godine bio centar ustanka
u Srbiji sljedee 3 godine nije bilo znaajnijih partizanskih jedinica
KOMUNISTIKA PARTIJA

u tadanjim proglasima ni u propagandi KPH nema spomena 'klasne


borbe' (Kominterna ih upozoravala da se u sadanjoj etapi radi o
osloboenju od faizma a ne o socijalistikoj revoluciji)

pozivi na ustanak iskljuivo su antifaistiki i patriotski, usmjereni


protiv strane okupacije i ustakog reima

osuuju ustake zloine nad Srbima, etniko osvetnitvo i zloine


nad Hrvatima

najavljuju borbi za bolje poslijeratno ureenje zemlje demokraciju i


meunacionalnu ravnopravnost
13. srpanj 1941. proglas KPH
ciljevi NOBa : osloboenje zemlje od tuinske vlasti i dominacije,
uspostava nove demokratske Jugoslavije slobodnih i ravnopravnih
naroda u kojoj e na bazi samoopredjeljena biti izgrena i
Hrvatska
s tim parolama antifaistiki se otpor postupno iri i na podruja
naseljena samo Hrvatima

jesen 1941. do tada prilino samostalni odredi, dijelom i izolirani


dobivaju organizacijsku strukturu
rujan 1941. Stolice, zapadna Srbija
sastali se politiki i vojni rukovodioci na elu s Titom
dogovoreno je formiranje eta kao osnovnih borbenih jedinica,
usvojena odluka o jedinstvenom amblemu petokraka zvijezda,
pozdrav (Smrt faizmu-sloboda narodu)
Glavni tab Narodnooslobodilake vojske i partizanskih odreda
Hrvatske
osniva se 26. listopada 1941. na Petrovoj gori
na elu bivi oficiri panjolske vojske, lanovi KPH
Ivo Rukavina, Marko Orekovi, Franjo Ogulinac Seljo
politiki komesar postao Vladimir Bakari
u prvim mjesecima ustanka stradao i velik broj komunista:
20. listopada poginuo Orekovi muki ga ubili etnici prvi
dramatian znak raskola izmeu partizana i etnika u Hrvatskoj
stradao i Josip Kra kojega su ustaki agenti u studenom ubili na
ulici u Karlovcu
potkraj godine Radu Konaara uhvatila je u Splitu talijanska
policija te su ga kasnije strijeljali
dalmatinski partizani bili su u kolovozu 1941. praktiki razbijeni
kao i odred Matija Gubec na umberku
usprkos tome komunistike aktivnosti sve su intenzivnije a
partizanski pokret sve snaniji
Drenica- prvi osloboeni teritorij koji je bio aneksijom talijanski
talijanska se vojska bojala prolaska kroz umu i ubrzo je napustila
itav kraj
17. studeni 1941. grupa partizana pod vodstvom Vjeeslava
Holjevca, preobuena u domobranske uniforme ula u Karlovac i
iz lokalne bolnice pokuala izvui sekretara Mjesnog komiteta KPH
Marijana avia
nisu ga uspijeli pronai jer je bio odveden na policiju ali su tijekom
povlaenja ubili i ranili neke ustae i talijane

dogaaj podigao moral partizanima


do kraja 1941. partizanski odredi u Hrvatskoj ve broje oko 7000
naoruanih boraca emu treba pribrojati jo tri puta vie
organiziranih pomagaa uz podrku stanovnitva u veini srpskih i
nekim hrvatskim selima
osloboeni teritoriji proteu se uglavnom samo na neka planinska
i seoska podruja
tijekom zime partizani su blokirali prometnice, oteavali
eljezniki promet
na prijelazu iz 1941. u 1942. partizanski pokret ve znatno ojaao
to mu priznaju i protivnici
Dido Kvaternik, Ante Mokov, Vjekoslav Luburi zakljuili da se
partizane ne moe vie smatrati ''uljivcima, koljaima,
razbojnicima, koji su sastavljeni iskljuivo od domaih Srba i
voeni bivim orunicima (andarima)''
'LIJEVA SKRETANJA'
krize u partizanskom pokretu prijelaz 1941/1942. vodstvo
potaklo istku, inzistirali na ideolokoj istoi
akcija kasnije nazvana 'lijeva skretanja'
ponajvie u Bosni i Crnoj Gori, mnogo manje u Hrvatskoj
samo u sijenju i veljai 1942. strijeljano je u I Hercegovini oko
250 ljudi optuenih da su petokolonai, nekima oduzeta imovina,
nekima spaljene kue
''lijeva skretanja'' bila jedan od glavnih razloga zato su partizani
izgubili Uiku republiku kao i podrku velikog dijela naroda u
Srbiji i Crnoj Gori
takav je kurs ublaen tek u travnju 1942., kada su jugoslavenski
komunisti, dijelom i zbog pritiska Kominterne odluili naglaavati
oslobodilaku stranu svoje borbe a prikriti njezin klasni sadraj

MEUETNIKI I GRAANSKI RAT


velikosrpske i integralnojugoslavenske snage

dobile su zaetke svoje vojne organizacije u


svibnju 1941. kada se na Ravnoj gori u Z Srbiji

okupila skupina jugoslavenskih oficira i podoficira


pod zapovjednitvom pukovina Dragoljuba
Mihailovia
Mihailovi objavio da se oni nisu htjeli predati i poloiti oruje kao
to je to uinila glavnina jugoslavenskih snaga te je pretendirao
da bude legitimni nasljednik poraene vojske
jugoslavenska vlada u Londoni prihvatila je njegovu vojnu
organizaciju kao svoje legalno vojno krilo
Mihailovi je promaknut na in generala, 1942. imenovan je i
ministrom vojske
oko Mihailovia su se poeli okupljati politiari i drugi javni radnici
koji su u kolovozu 1941. osnovali u Beogradu ravnogorski
Politiki odbor
kasnije formirali i Centralni nacionalno komitet
u njemu sudjelovali Dragia Vasi, Stevan Moljevi
IDEOLOGIJA
etnika propaganda tvrdila da su etnici uvari ugroenog srpstva
u stvarnosti su Mihailovi i sljedbenici od kad su se okupili kiptili
osvetnikim gnjevom zbog navodne izdaje Hrvata i Muslimana u
Travanjskom ratu a potom i zbog ustakih zloina
Mihailoviev pokret zalagao se navodno za kontinuitet Jugoslavije, s
prvenstvom Srbije
smatrali da je pobjeda Saveznika neminovna
Tito i Mihailovi
rujan i listopad 1941. dva sastanka
pokuali utanaiti zajedniku osnovu za ustanak protiv njemake okupacije
i njenih pomagaa
ideoloko-politike razlike i rivalitet bili su veliki
do kraja listopada dolo do sukoba u kojima su etnici ubijali
partizane a njihove ranjenike predavali Nijemcima
sukobi do proljea 1942. posvuda prerasli u pravi graanski rat
izmeu bivih kratkotrajnih saveznika
PARTIZANI
pod vodstvom komunista
zastupali stalne ofenzivne borbe bez obzira na vlastite rtve i rtve
neprijateljskih represalija nad civilima

ETNICI
bili protiv ofenzivnih akcija protiv Nijemaca, Talijana i drugih
premonih vojski
smatrali da to donosi prevelike rtve, naroito nakon to je Hitler naredio
da se za svakog ubijenog Nijemca smakne 100, a za svakog ranjenog 50
civilnih talaca
zagovarali taktiku ekanja dok ne doe pogodan as za opi ustanak
do tad je trebalo braniti srpsko stanovnitvo od ustakog genocida u NDH
istovremeno se etnici koje je Mihailovi kontrolirao osveivali Hrvatima i
Muslimanima (ubijeli ene, djecu i starce) i od Muslimana etniki listili
istone dijelove BiH
etniki je pokret bio nejedinstven (za razliku od partizanskog kojeg je Tito
uspijevao kontrolirati) - mnogi etniki vojvode prerasli u prave oblasne
gospodare no ipak ih je u jedan pokret povezivala jedinstvena ideologija i
zajedniki strateki i vojni ciljevi
etnici Koste Peanca
jedina etnika organizacija koja nije bila pod Mihailovievom
kontrolom
Kosta Peanac bio etniki vojvoda jo iz WWI.
sklopio sporazums nacistima i otvoreno ratovao protiv partizana
organizacija jaka u Junoj Srbiji
antikomunistiki, antialbanski i antimuslimanski nastrojeni
organizacija se poela raspadati ve tijekom 1941. a tek manji odredi
postojali su do kraja 1942.
ZLOINI
15. travanj 1941. prva etnika osvetnika akcija
etniki odred u selima blizu Mostara pobio nekoliko desetaka
hrvatskih civila koji su se povlaili iz Mostara kojeg su zauzimale
ustae
etnici ubili Petra Milutina Kvaternika brata Slavka Kvaternika
masovnije genocidne akcije etnici poeli provoditi tek od kraja 1941. kada
su raskinuli s partizanima i u kasnijim godinama
najvie je etnikih rtava bilo meu Muslimanima u I i JI Bosni
masovni etniki zloin nad Hrvatima i Srbima koji se nisu slagali ostao je
u Hrvatskoj ogranien na Dalmatinski zagoru, Kninsku krajinu i mali dio
Like
VELIKA SRBIJA
etniki je pokret promicao ideju o velikoj i homogenoj Srbiji koja je
podrazumijevala stvaranje nacionalno i vjerski iste i kompaktne
cjeline 'oiene' od nesrpskih naroda i nacionalnih manjina
okupljanje svih Srba proglaavalo se najpreim zadatkom
Srbija se prema tim projektima trebala proiriti na cijelu BiH, veliki dio
Hrvatske do linije Virovitica Karlovac Gospi Karlobag

trebalo je ispraviti granice s Rumunjskom, Bugarskom, Albanijom i


Maarskom
za Hrvatsku zamiljali federativno povezivanje sa Srbijom
na tim se postavkama temelji Memorandum Stevana Moljevia, lana
Nacionalnog komiteta
partizani se tome suprotstavljali svojim jugoslavenskim
programom 'ravnopravnih naroda', parolom o 'bratstvu i
jedinstvu' a naroito mjeovitim nacionalnim sastavom svih
jedinica
ZLOINI PARTIZANA
poneka osvetnika akcija palea i ubijanja u hrvatskim selima
potekla je 1942. mjestimino i iz redova partizana ali su
nadreeni takve psotupke ponekad spreavali a ponekad
kanjavali
bilo je i masovnih strijeljanja zarobljenih ustaa
Mihailovi proglasio etnike Jugoslavenskom vojskom u otadbini,
pod parolom 'za kralja i otadbinu' ratuje za kontinuitet i obnovu
monarhistike Jugoslavije
PARTIZANI
partizani otvoreno istupali protiv kralja i izbjeglike vlade i protiv
obnove starog poretka
za razliku od etnikog velikosrpskog koncepta partizani su se zalagali za
Jugoslaviju sa 6 ravnopravnih federalnoh republika i demokraciju iako se, s
obzirom na njihovo komunistiko vodstvo moglo naslutiti da e
demokracija biti prema komunistikom kroju
Tito i Mihailovi jedan u drugom brzo prepoznali najveeg rivala u
borbi za poratnu vlast i sukob je bi neminovan
s navedenim programom etnici su u Srbiji i Crnoj Gori
1942/1943. imali vie pristaa nego partizani
i meu srpskim ustanicima u Hrvatskoj bilo je etnikih
raspoloenja i utjecaja s osvetnikim protuhrvatskim parolama i
namjerama ali komunisti su bili daleko bolje organizirani a i bili su
efikasniji u obrani srpskih sela od ustaa pa su meu Srbima u
Hrvatskoj stekli mnogo jai oslonac nego etnici
vie etnika :Kninska krajina, istona Lika, sredinja Bosna,
istona Bosna, istona Hercegovina
vie partizana : ostala Lika, Kordun, Banija, Slavonija
poetak ustanka 1941.
u Hrvatskoj etnici nisu imali svoje posebne odrede pa su se
pojedinano ili u grupama prikljuili partizanima dok su drugi
prikriveni ekali razvoj dogaaja

kolovoz i rujan 1941. Talijani vidjeli da im ustako nasilje izaziva


neprilike u zonama njihova interesa pa su proirili svoju faktinu
vlast na june dijelove NDH (na zonu II i zonu III) ime su zatitili
neka srpska podruja od daljnjeg ustakog terora
to je dovelo do prve diferencijacije u redovima ustanika
etnici smatrali kako se treba boriti samo protiv ustaa a suraivati s
Talijanima u obrani srpskih sela
partizani tvrdili da je njihova borba uperena protiv svih faistikih sila pa
prema tome i Talijana kao okupatora
do kraja 1941. etnici u Kninu osnovali 2 puka i nekoliko odreda
tih je mjeseci etniki pokret ojaao taktikom razbijanja iznutra
partizanskih postrojbi u kojima su veinu boraca inili Srbi
ti 'etniki puevi' poinjali ubojstvom istaknutijih partizanskih
rukovodilaca
zima/proljee 1942. preraslo u otvoren rat na podruju Hrvatske izmeu
etnika i ustaa kakav je ve mjesec-dva ranije poeo u Srbiji i Crnoj Gori
etnici se u Hrvatskoj sklonili u talijanske garnizone (Knin, Graac, Medak,
Gomirje..) gdje su primali svu opskrbu i ratovali protiv partizana pod
neposrednim talijanskim nadzorom
sasvim su prestali ratovati protiv ustaa i Nijemaca
Dinarska etnika divizija sve postrojbe objedinjenje, stavljene pod
zapovjednitvo taba zapadnobosanskih, likodalmatinskih i
hercegovakih vojnoetnikih odreda sa sjeditem u Splitu
na elu vojvoda Ilija Trifunovi Biranin kao zapovjednik i vojvoda
Radovan Ivanievi kao naelnik taba
ljeto 1942. etnike su jedinice uklopljene u ratni stroj njihovih talijanskih
patrona Dobrovoljaka antikomunistilka milicija (MVAC)
vlasti NDH su morale te jedinice priznati saveznikima usprkos tome to se
to protivilo njihovim ideolokim postavkama
etnici su s Nijemcima, a preko njih i s ustaama poslije talijanske
kapitualaicje 1943. uspostavili i neposrednu suradnju
sve su to opravdali 'taktikom koritenja trenutnog neprijatelja' ako bi se
unitio 'dugoroni neprijatelj' (partizani)
na teritoriju Hr etnici nikad nisu predstavljali relevantniju vojnu i politiku
snagu

na hr teritoriju 1944. bilo oko 5 000 a pred kraj rata oko 3 000 etnika ali
su intenzivno suraivale s onima u BiH pa se procijenjuje da ih je na
teritoriju NDH bilo 1944. 36 500 a 1945. 35 000

GODINA 1942. : JAANJE PARTIZANSKOG POKRETA


zima 1941/42. bila je dugotrajna, s velikim potekoama
u komunikacijama i opskrbi stanovnitva
20. sijenja 1942. partizani zauzeli Vojni zarobljeno 380 domobrana,
zaplijenjeno 410 puaka i mnogo razne opreme bez ijednog poginulog
partizana
do proljea 1942. partizani tako drali iroka ruralna i brdovita podruja
podalje od glavnih komunikacija s nekoliko manjih opinskih mjesta u
sredinjim dijelovima zemlje
Horstenau tvrdi da je u veljai 1942. dobar dio stanovnitva ogoren
teritorijalnim gubitcima u Dalmaciji i uasnut terorom vlasti otkazao reimu
poslunost te da mrnja prema ustaama jedva da moe biti vea
tijekom 1942. vlast NDH odrala se samo uz vojnu 'asistenciju'
okupacijskih sila
sijeanj 1942. pojavljuju se i prve partizanske novine
Banija - Vjesnik Nacionalnooslobodilake fronte za Baniju
Hrvatsko primorje Primorski borac
Lika Partizanski vjesnik, ena u borbi, Omladinski borac
Slavonija Slavonski narodno-oslobodilaki partizan
Kordun Glas Korduna
Partizan glasilo Glavnog taba Hrvatske
jesen 1941. osnovana partizanska bolnica na Petrovoj gori koja je
funkcionirala do kraja rata
tijekom 1942. formiraju se pokretne (maneverske jedinice) - brigade
u proljee 1942. stvaraju se pokretni bataljoni najprije u Lici, Baniji i na
Kordunu
pokretne jedinice, brigade s prosjenom snagom od oko 600 do 1000
boraca
do kraja 1942. u Hrvatskoj formirano 18 brigada
brigade stjeu relativno dobro naoruanje otimanjem od neprijatelja, ugl
gerilskim prepadima i zauzimanjem manjih garnizona
potkraj 1942. partizanske brigade,odredi i samostalni bataljuni u Hr broje
ukupno oko 25 000 naoruanih boraca

u susjednoj BiH koja takoer ima svoj glavni tab brojnost partizana
osjetno je vea ali organizacija znatno slabija dok je u Sloveniji brojna
snaga daleko manja ali organizacija najbolja, osobito ilegala u Ljubljani
Glavni tab Hrvatske
u posljednja 2 mjeseca 9141., a kako vrijeme prolazi sve vie unosi u
partizanski pokret nunu hijerarhijsku strukturu i disciplinu
jednomjeseni oficirski teajevi
odlueno je da se u Hrvatskoj formira 5 operativnih zona , da se
partizanske djelatnosti proire na sve dijelove Hrvatske
Glavni tab Hrvatske dobio ovlsti prkatiki po linijama budueg
razgranienja 1945. ukljuivao Baranju, Meimurje, Istru ali ne i teritorij
Srijema
pitanje je li to razgranienje ingerencija utjecalo na kasnije razgranienje
izmeu republika
oujak 1943. Glavni tab Hrvatske poslao proglas domobranskim vojnicima
i oficirima kojim ih poziva da sabotiraju mobilizaciju te da prijeu na stranu
partizana
poziv u prvo vrijeme nije rezultirao znaajnijim brojem odziva, on stoji na
poetku procesa koji e, kako vrijeme bude odmicalo biti sve intenzivniji
suradnja s antifaistikim pokretom u BiH, slovenskim partizanima
na umberku je 1943. osnovan zajedniki Operativni tab koji je pod
svojom komandom imao 3 slovenske i 2 hrvatske brigade
od proljea 1942. NOB u Hrvatskoj postupno opet jaa
1. svibnja 1942. osloboen Brod na Kupi prvo vee mjesto u isto
hrvatskom kraju
komunistike aktivnosti odvijale su se i u gradovima 1. svibnja 1942. vie
stotina zg komunista, skojevaca i simpatizera djelilo je letke, u Splitu su
izvjeene crvene zastave na brodogradilitu, Marjanu, na zvoniku crkve sv.
Duje gdje se zastava vijorila uz prasak male koliine eksploziva
srpanj 1942. na dalmatinskim otocima izbio masovni ustanak protiv
Talijana
jedna od jezgri bio Mali I na Iu
200 mloadia prelo na kopno, u partizane te osnovalo samostalni bataljon
koji se kasnije prikljuio Drugoj dalmatinskoj brigadi
zbog opasnosti Talijani od ljeta 1942. sve vie svoju vojsku povlae u velike
garnizone a borbu protiv partizana preputaju antikomunistikoj miliciji
(MVAC) etnike jedinice koje su se u borbi protiv Narodnooslobodilake
vojske prikljuile talijanskim okupatorskim trupama
talijanska vojska ne zna i ne moe parirati partizanskoj taktici

travanj 1942. iz Zagreba otila u partizane skupina istaknutih kazalisnih


umjetnika koji su na partizanskom podruju osnovali Kazalite narodnog
osloboenja
prva predstava 1. svibnja u Korenici gdje je bilo sjedite Glavnog taba
Hrvatske
KNJIEVNICI
potkraj 1942. na partizanski je teritorij preao i najugledniji hrvatski
pjesnik starije generacija Vladimir Nazor i jedan od najtalentiranijih i
najpoznatijih mlaih pjesnika i prozaista Ivan Goran Kovai
ustaki reim u prvi mah tvrdio da je Nazor otet
o svom prelasku na osloboeni teritorij Nazoj je napisao antologijsku
pjesmu amac na Kupi
1943. postao je predsjednik Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog
osloboenja Hrvatske (ZAVNOH) vrhovnog tijela partizanske civilne vlasti
u Hrvatskoj
Kovai napisao Jamu, najpotresnije poetsko djelo o ustakim zloinima
Miroslav Krlea cijeli rat proveo u Zagrebu
odbio je bilokakvu suradnju s ustakim vlastima i nije objavio ni retka
tokom 4 godine ve se izdravao prodajom stare robe
i sam Paveli ga je htio nagovoriti na suradnju, 3 puta je bio hapen,
jednom se nalazio na putu za stratite
Kozar lipanj 1942. zdruena njemako-ustaka ofenziva
uhvaeno vie desetaka tisua srpskih civila, djeca odvojena i odvedena u
logore u Staroj Gradici, Jasenovcu, u Sisak, Mlaku mnogi u logorima
ubijeni, umrli od gladi ili bolesti
kasnije su na intervencije nekih njemakih predstavnika vlasti NDH
dopustile da se dio djece odvede u Jastrebarsko te u Zagreb gdje su bila
smjetena u prihvatilitu Josipovcu
ljeto 1942. glavnina partizanskih snaga u velikoj ofenzivi iz JI dijelova BiH
napreduje prema SZ Bosni i sredinjoj Hrvatskoj
Prozor, Gornji Vakuf, Tomislavgrad, ujica, Livno, Posuje etc.
jedinice NDH uspijevaju obraniti samo Kupres
Biha osloboen poetkom studenog
partizani zauzeli Veliku Kladuu, Slunj, napredovali u pravcu Karlovca
tako su potrkraj 1942. drali veliko i kompaktno podruje u sredinjim
dijelovima NDH
teritorij pod kontrolom partizana kasnije se poeo nazivati 'Bihaka
republika' vie od polovice NDH
ustae i domobrani uz pomo Nijemaca na sjeveru i Talijana na jugu jakim
su garnizonima drali sve vee gradove i djelomino neke glavne
komunikacije

partizanima pogodovalo to to su se talijanske jedinice vrlo slabo borile,


bile demoralizirane i dezorganizirane
sve je slabija bila i borbenost veine domobranskih postrojbi vojske NDH,
sve ee kapitulirali pred partizanskim naletima oni ih razoruane
putali kuama te se obilno opskrbljivali njihovom opremom i orujem
DIVIZIJE
1. studeni Titovom naredbom poinju se formirati divizije koje su bile
sastavljene od 3 ili vie brigada
nove organizacijske forme sukladne rastu i jaanju tadanjih partizanskih
jedinica
zapovjednici divizija imali su veu samostalnost u odluivanju i mogli su
izvoditi mnogo sloenije operacije nego brigade
ve sljedeih dana Druga dalmatinska brigada ula je u sastav Druge
proleterske divizije
22. studeni formirano od 9 brigada 3 divizije:
esta lika divizija 'Nikola Tesla'
Sedma banijska divizija
Osma kordunaka divizija
Deveta dalmatinska
Dvanaesta slavonska divizija
posljednje dvije formirane do kraja godine
Trinaesta divizija borili se u Primorju i Gorskom kotaru
34. divizija umberak, Pokuplje, Turopolje
jo vane
PRVI HRVATSKI KORPUS
22. studeni, formiran Titovom naredbom
ule 3 divizije i nekoliko lokalnih odreda
AVNOJ
26. i 27. studeni 1942.
Tito u Bihau osnovao Antifaistiko vijee narodnog osloboenja
Jugoslavije kao svoje vrhovno predstavniko tijelo
otvoreno najavljivali budue planove
osnovan je Izvrni odbor 6 odsjeka poeli obavljati funkcije dravnih
organa
program jo uvijek bio samo antifaistiki a parole demokratske no sve je
vidljivije da komunisti imaju monopol odluivanja i da ne kane isputati
vlast
iako su komunisti dominirali u radu AVNOJa sudjelovali su i pojedini
nekomunisti poput Ivana Ribara, Nurije Pozderca
Ivan Ribar predsjednik, Nurija Pozderec bio potpredsjednik

HSS e biti zastupljeniji od 1943.


NOO Narodnooslobodilaki odbori
osnivani po osloboenim selima i gradiima
pored partizanske slube za partizansku vojsku preuzimaju i ovlasti civilne
vlasti
komunisti dre kljune pozicije ali se jo uvijek dre
narodnooslobodilakoga a ne revolucionarno-socijalistikog programa
Obavjetajno centri iz njih e u posljednjim godinama rata izrasti Ozna i
Udba
ve su u ratno osloboenim podrujima provodili 'istke' stvarnih i
izmiljenih ' suradnika okupatora' i drugih 'narodnih neprijatelja'
ENE
istovremeno se partizanske vlasti trude djelovati u duhu nekih naprednih
drutvenih stremljenja, pogotovo zato to je ustanak jaao uglavnom u
nerazvijenim, esto patrijarhalnim krajevima
zalaganje za snaenje pozicije ena u NOPu osobito je bilo izraeno
ene ravnopravno ulazile u borbene jedinice i sudjelovale u borbi
trai se da se AF (Antifaistiki front ena) angaira u politikom
osvjeivanju ena, da se ukljuuju u rad NOOa i opismenjavaju
Tito je na prvoj zemaljskoj konferenciji AFa u prosincu 1942. rekao da
nakon rata u Jugoslaviji 'vee nee biti sve po starom, da ene opet prijeu
u kuhinju i ne odluuju ni o emu'

LJETO-JESEN 1942: PRVA VELIKA KRIZA VLASTI NDH


ve 1942. kriza vlast i NDH kao drave dola do punog
izraaja
partizani su drali velik dio poljoprivrednih i umskih podurja, mnoge
rudnike, i pilane i uglavnom onemoguili cestovni i eljezniki promet u
velikom dijelu zemlje
kolko-toliko normalan promet odvijao se samo na pruzi Zagreb-Beograd
dok su one od Karlovca prema Rijeci, Splitu te neke u Slavoniji bile
potpuno ili djelomino prekinute
u gradovima zavladala nestaica hrane i mnogih industrijskih artikala
nasilje ustaa produbljivalo je nezadovoljstvo
na vijesti o zloinima u NDH u Reichu bili ravnoduni Hitler govorio kako
treba pustiti Hrvate da se izbjesne
njemaki predstavnici u NDH, poput Horstenaua upozoravali kako ustaki
zloini izazivaju nemire i pobune koji su nepoeljni po njemake interese

u kolovozu 1941. njemaka obavjetajna sluba konstatira da ustaki


postupci mogu dovesti do toga da reim bude odbaen od znatnog dijela
hrvatskog naroda, i to ne samo od HSSovaca ve i od hrvatskih
nacionalista, pa ak i pristalica ustaa
Nijemci se pred rat morali sve vie angairati kako bi se Pavelieva drava
uope odrala
pod njemakim pritiskom Paveli je 1942. donekle revidirao politiku prema
Srbima
proglasio ih je Hrvatima pravoslavne vjere
obeao je obustavu progona
osnovao Hrvatsku pravoslavnu crkvu za NDH
priznat im status 'pravoslavnih dravljana'
pozvani su da se ukljue u ustaki pokret
slani su im pozivi za vojsku
umjesto hukakih natpisa pojavljuju se pomirljivi tonovi prema Srbima
o ustanku Paveli govori kakopartizani prisiljavaju pravoslavno
stanovnitvo na diverzije, te da su prisiljavali pravoslavno stanovnitvo,
osobito ene, djecu i starce da odu u umu
istovremeno ustae pokrenule ofenzivu na Petrovu goru partizani probili
ustaki obru izmeu Vojnia i Gvozda a ustae su poinile niz zloina
uglavnom nad starcima, enama i djecom i naknadno odveli oko tisuu
civila u Jasenovac
mjesec dana kasnije poinje ustako-njemaka ofenziva na Kozaru s
mnogo zamanijim ubijanjem i odvoenjem civilnog stanovnitva a zauzeti
je teritorij pretvaran u spaljenu zemlju
promjenu nabolje od Pavelievog 'zaokreta' osjetili su samo Srbi u
gradovima nije vie bilo masovnih protjerivanja u Srbiju, aci su mogli u
kolu, no te promjene nisu bile dosljedne
kao rtveno janje, tobonje jedine krivce za politiku terora, Paveli je
oznaio Didu Kvaternika i njegovu zloglasnu Ustaku nadzornu slubu
Dido Kvaternik natjeran na ostavku i nekoliko mjeseci kasnije prisiljen otii
u Slovaku
UNS rasputen
djelomino ublaavanje odnosa prema Srbima nije ublailo opu situaciju
reim je ve bio toliko kompromitiran da ga ni te mjere nisu mogle uiniti
kredibilnim kod Srba a sve manje i kod Hrvata
Pavlieva promjena politike nije bila iskrena i on nikada nije poalio zbog
toga to su njegovi ljudi uinili

Paveli maknuo Didu Kvaternika i oca Slavka Kvaternika i zbog osobne


nesnoljivosti i zbog toga je rnitko ni prije ni kasnije od
visokopozicioniranih dunosnika reima nije bio osuen za masove zloine
koje su ustake jedinice poinile
STJEPAN RUBINI
zapovjednik logora Slana i Jadovno poetkom 1942. osuen
'odstranjenjem iz ustakih redova' jer je samovoljno preselio logor iz
Jadovna u Gospi i jer je kao zapovjednik logora u Gospiu i Slavetiu
postupao nekorektno sa zatoenicama logora stupajui s njima u ljubavne
odnose
nakon presude upuen je u Staru Gradiku gdje je proveo blizu godinu
dana kao vrlo privilegirani zatvorneik koji je stanovao i hranio se zajedeno
s ustakim komandnim kadrom
ni talijanske se vlasti nisu znale nositi sa sve jaim partizanskim pokretom
partizani su poeli djelovati i na teritorijima koji su i prije 1941. pripadali
Italiji
1. svibnja KP i SKOJ organizirali u Zadru paljenje vatri s raketama, pisanje
parola i distribuciju letaka velik propagandni efekt velik dio lanova KPa se izvukao iz grada i prikljuio patizanima
na sve jai partizanski pokret jedini je talijanski odgovor bio represija
LOGORI
u ljeto 1942. na otoku Molatu osnovan logor za smjetaj obitelji iji su
lanovi otili u partizane smjeteno ak 2000 osoba dijelom je to bio
sabirni logor odakle su zatoenici bili transportirani u druge logore u Italiji
u logoru umirali od pothranjenosti, tuberkuloze i malarije
kroz taj logor prolo oko 10 000 ljudi
sredina 1942. talijanska ofenziva u Gorskom kotaru deportirano st iz 14
goranskih sela u logore, civili, obitelj partizana
novi logori Gonars, Monigo, Chiesanuova, Visco, privremeni na Lovranu
pa i u Kamporu na Rabu, na Zlarinu
smjetaj i hrana loi, jaka zima, epidemije
broj i sustavnoat zloina svjedoe kako se radilo o strategiji a nikako ne o
pojedinanim ispadima za koje bi bili odgovorni nii zapovjednici

PRIJELOMNA 1943. GODINA : BITKE NA NARETVI I


SUTJESCI

izvjetaji o vojnim i politikim uspjesima NOBa 1942. u


Vrhovnoj komandi njemake vojske shvaeni kao
alarmantni signali
ocjenjeno da je ugroen cjelokupni njemaki okupacijski sistem na
podruju raskomadane Jugoslavije i cijeloga Balkana
sam Hitler izdao jasne upute za unitenje komunistikog otpora
operacija WEISS
sijeanj 1943. Nijemci su zapoeli veliku ofenzivnu operaciju
u poslijeratnoj historiografiji poznata kao etvrta ofenziva
cilj im bio unititi glavninu partizanskih snaga na podruju NDH
ukupno 120 000 vojnika:
3 operativne divizije i jedna rezervna (Volksdeutscherska SS-divizija Prinz
Eugen), jedna legionarska i probrane jedinice NDH (njih oko 50 000) i
etnici
Talijani sudjelovali u trima kompletnim divizijama i kasnije dijelovima jo
triju (40 000)
napali partizanske jedinice koji su na tom podruju brojali oko 40 000
vojnika pod neposrednom komandom Vrhovnog taba i Tita
brojem i naoruanjem premoni Nijemci u 5 su tjedana oduzeli partizanima
teritorij i poeli ih potiskivati
kako bi oslabile pritisak Vrhovni tab je zahtijevao od svih jedinica da
napadaju i na drugim podrujima, osobito komunikacije
Slavonske jedinice oslobodile su dobar dio Poepke kotline i ugrozile prugu
Zagreb- Beograd
u stanici Dragali zapaljena su skladita lokomotiva i 20 vagona, unitena
pruga na 6 mjesta promet prekinut na 48 h
partizanske su snage u povlaenju iskazale veliku snagu
zauzeli Gornji i Donji Vakuf, Makljen, planinu Raduu, Prozor, Posuje,
Imotski
u nadiranju razbili talijansku diviziju Murge
Tito je smatrao da ga Nijemci nee progoniti duboko u planinske krajeve
pa je glavnina partizanskih snaga kada je stigla u dolinu Neretve poruila
sve mostove preko rijeke kako bi sprijeila etnike snage na lijevoj obali
da eventualno prijeu i ugroze ih
meutim, Nijemci su nastavili napredovati i svakodnevno pojaavali
pritisak
potkraj veljae i u oujku 1943. inilo se da je za opkoljene partizanske
snage stanje bezizgledno
partizanski su inenjerci tada umjesto poruenog eljeznog mosta
improvizirali svojevrsni pjeaki visei most preko Neretve a pertizanske su
iznenadnim udarom prele na lijevu obali rijeke

teko su potukli tamo stacionirane etnike snage, ostak etnikih jedinica


bio je protjeran do Crne Gore i Srbije koje od tad na prostoru zapadno od
Drine nisu operativno relevantne
od hrvatskih jedinica do kraja etvrte ofenzive sudjelovale samo Sedma
banijska i Deveta dalmatinska divizija
Ivan Rukavina
komandant este like i Osme kordunske divizije povlaio se samo do
Pljeevice na hrvatsko-bih granici gdje je priekao i izbjegao frontalno
sukobljavanje i daljnje povlaenje
sauvao jezgru hrvatskih partizana od velikih rtava
Vrhovni mu je tab predbacio tu operaciju jer se nije trudio slijedititi
partizansku glavninu
nakon Neretve i Sutjeske tab ga je stavio na nii vojni poloaj
na njegovo mjesto imenovan Ivan Gonjak
PREGOVORI PARTIZANA I NIJEMACA NA TERENU
oujak 1943.
glavnina partizanskih snaga nala se u opasnosti i trebalo je kupovati
vrijeme zbog smrtne opasnosti 3 000 ranjenika u dolini Rame
delegacija Vrhovnog taba Milovan ilas, Vladimir Velebit, Koa Popovi i
visoki njemaki vojni predstavnici (Horstenau primio Velebita) pregovarali
su o tome da se uzajamno prizna status zaraene strane, da se redovito
razmjenjuju zarobljenici i da se na nekim prostorima ostvari primirje
partizanska (zapravo Titova osobna) inicijativa kojoj su njemaki
komandanti na terenu bili skloni ali je Hitler osobno zabranio daljnje
pregovore
od tih inicijativca ostvarene samo brojne zamijene zarobljenika
OPERACIJA SCHWARZ
Nijemci nezadovoljni nepotpunim uspjehom operacije Weiss
nareen daljnji progon i unitavanje glavnine Narodnooslobodilake vojske
od oujka do svibnja 1943. partizanske su se jedinice u blizini Foe
oporavljale od etvrte ofenzive
tab krivo procijenio da ih na tome teko dostupnome mjestu Nijemci vie
nee progoniti
do sredine svibnja Nijemci, Talijani, ustae-domobrani (ukupno 127 000)
stvorili novi obru oko partizana
partizana bilo 6 divizija 2 hrvatske
bitka se vodila mjesec dana od sredine svibnja do sredine lipnja 1943.
u poslijeratnoj historiografiji zabiljeeno kao Peta (neprijateljska) ofenziva
po estini najvea i najtea bitka narodnooslobodilakog rata
partizani s Titom na elu i ovog su se puta izvukli iz obrua preko rijeke
Sutjeske i planine Zelengore ali uz gubitke kakve nikad prije ni poslije
nisu imali oko 7 500 ljudi mrtvih i isto toliko ranjenih

mnogi ranjenici, zajedno s lijenicima ostali su u obruu te su po


zarobljavanju bili ubijeni
najvie je poginulih bilo hrvatskih partizana ak 4 750
heroizam nekih jedinica i pojediaca tijekom okraja na prostoru oko
Suteske prerastao je u legendu
na samom prijelazu preko Sutjeske, predvodei juri svojih vojnika na
neprijteljske rovove smrtno je stradao Sava Kovaevi
nastojei unititi bazu partizanskog pokreta Nijemci i njihovi saveznici su
tijekom etvrte i Pete ofenzive u svom pohodu spalili vie stotina sela i
vrili teke represalije nad stanovnitvom
im su njemake divizije otile na druge fronte u Europi partizani su
najprije u Hrvatskoj a zatim i u BiH ponovno zaposjeli svoja podruja i
relativno se brzo oporavili
od tada pa do kraja rata Nijemci vie nisu bili dovoljno jaki da bi mogli
frontalno udariti na glavninu partizanskih snaga

PROLJEE-LJETO 1943 POETAK PREOKRETA


oujak 1943. elja AVNOJa da se osnuju politika
predstavnika tijela u pojedinim jugoslavenskim
zemljama
selo Ponori kod Korenice sastali se lanovi AVNOJa iz Hrvatske
formirali Inicijativni odbor ZAVNOH-a
zadatak mu bio preuzeti funkcije privremenog najvieg organa narodne
vlasti i poeti pripremati to skorije sazivanje prvog zasjedanja ZAVNOHa
13.- 14. lipanj 1943. osnovan ZAVNOH
u Otocu, a sutradan na Plitvicama
vrhovno predstavniko tijelo za Hrvatsku
izabran i Izvrni odbor ZAVNOHa
ZAVNOH
osnivanje ZAVNOHa bio je najbolji dokaz autohtone snage antifaistikog
pokreta u samoj Hrvatskoj
potvrdili orijentaciju na federativno ureenje budue Jugoslavije
isticali da okupljaju sve rodoljubive i demokratske snagfe bez obzira na
nacionalnu, politiku i vjersku pripadnost
predsjednik ZAVNOHa bio Vladimir Nazor
NA ELU Izvrnog odbora bilo 7 lanova

sam Zavnoh uz lanove izvrnog odbora imao jo 98 lanova (vijenika)


nadzirali funkcioniranje znaajnog broja Narodnooslobodilakih odbora na
podruju pod kontrolom NOVa
reorganiziran je rad NOO-ova
Zavnoh osudio reim, istaknuo potrebu izgradnje nove narodne vlasti u
cijeloj Hrvatskoj kao jamstva za novu demkratsku Hrvatsku u okviru nove
demokratske Jugoslavije
Proglas narodima Hrvatske
istakli ciljeve NOPokreta i potrebu da se svi narodi Hrvatske okupe oko
Zavnoha
njemaka ofenziva u srpnju s oko 10 000 boraca na Papuk i Krndiju radi
zatite veze Zagreb Beograd
tamo bio esti slavonski korpus koji je kako bi izbjegap nadmonijeg
neprijatelja izbjegao u Bosnu da bi se kasnije ponovo vratio na Papuk
partizani tih dana zauzeli kaznionicu u Lepoglavi i oslobodili zatoenike
oko 100 politikih zatvorenika se prikljuilo partizanima
neki zatvorenici puteni kuama, kriminalci vraeni u kaznionicu
jedna od prvih akcija na podruju sjeverno od Save gdje su partizani
frontalno napali i zauzeli odreene lokacije
takvih e akcija u narednim mjesecima biti sve vie
listovi
pokazuju stabilnost partizanske vlasti na teritorijima koje su drali
tiskare i redakcija selile su se usporedo s partizanskim jedinicama
poetkom 1943. poinje na umberku tiskanje Rodoljuba
travanj 1943. u Bijelim Potocima kod Korenice poinje izdavanje lista
Naprijed
lipanj 1943. u Gorskom kotaru poinje objavljivanje Goranskog vijesnika
na Biokovu Slobodna Dalmacija
u Zveevu (Papuk) Glas Slavonije
srpanj 1943. u Lici nastaje Slobodan dom glasilo HSSa koje je ureivao
Boidar Magovac
poetak rujna 1943. - Crna Lokva (Kordun) nastao asopis Srpska rije kao
glasilo Srba u NOPu - izdavao ga je srpski klub vijenika ZAVNOHa
gimnazije
Otoac otvorena partizanska realna gimnazija
druga gimnazija na osloboenom teritoriju prva je bila u Baniji
do jeseni 1943. otvoreno je jo 5 gimnazija

poetkom 1944. radikla su na osloboenom teritoriju 24 razreda srednjih


kola s 1412 uenika
godina 1943. prijelomna je po tome to su snage NOP preuzimale
inicijativu na ratitu a jo vie po tome to se stanovnitvo u veem broju
priklanja partizanskoj strani
u oujku 1943. njemaki general R. Luters, odgovoran za izvoenje
operacije Schwarz procijenjivao je da Paveliev reim podrava samo 2%
stanovnitva zbog ega mjere njemakih oruanih snaga u pogledu
smirivanja ne mogu donijeti trajnijeg uspjeha
simpatije pravoslavnog stanovnitva su na strani ustanika
ustaniki pokret, unato udara njemakih snaga stalno napreduje
Titove pokretne jedinice raspolagale sa 65 70 000 ljudi

REICH EKSPLOATIRA NDH, NEIZDRIVO EKONOMSKO


STANJE
seljaci u selima koja nisu bila u neposrednoj ratnoj zoni
mogli su se bolje prilagoditi katastrofalnoj
poljoprivrednoj situaciji od gradskog stanovnitva
1943. veina poslodavaca plaa svoje radnike u naturi a seljaci su
iskoritavali mogunost 'slobodnog' trita
tijekom rata sve se vipe razvijao sustav naturalne razmjene izmeu
stanovnika sela i grada
seljacima su trebali obrtniki i industrijski proizvodi a stanovnicima grada
hrana seljacima u gradu mogao biti partner samo onaj koji je proizvodio
potrebnu im robu a takvih je bilo vrlo malo
sol traena roba jer su solane kod Tuzle unitili partizani a uvoz iz
Dalmacije bio je nemogu zbog transportnih tekoa
podrugljivi naziv 'neslani Jovane' koji su ustae i domobrani pridjenuli
partizanima dobro pogaa bit ekonomskog stanja iako ni na podrujima
pod kontrolom vlasti NDh nije stanje bilo mnogo bolje, ako i uope
takva ekonomska situacija poticala je inflaciju i smanjivanje vrijednosti
kune to je samo jo vie otealo gospodarsku situaciju

kako bi djelotvornije suzbili crnu trgovinu i pridobili seljatvo za predaju


hrane, vlast je od proljea 1943. nastojala organizirati djelominu
razmjenu robe za hranu
26. studeni 1943. seljak pri isporuci proizvoda iznad propisanih koliina
moe dobiti odreenu monopolsku robu i industrijske proizvode po
maksimiranim cijenama
partizani su, iako obodreni uspjesima u borbi bili na rubu oaja - glad
stanje prehrane bilo jo gore jer se oko nje vodio estok rat izmeu
partizana i vlasti NDH
partizani su zatvorili dovoz mesa, povra i voa u gradove gotovo na
svim prilazima Zagrebu seljake su zaustavljali partizani i upozoravali ih da
ne voze hranu u glavni grad u sluaju protivljenja bilo im je zaprijeeno
streljanjem
partizani unitavali strojeve za vrenje ita, palili su ito, spreavali
otpremu i pozivali seljake da bojkotiraju dravne propise uspijeli blokirati
spremanje ita pod kontrolu vlasti NDH (od 300 000 t oni su skupili samo
70 000 t)
procijenjivalo se da je broj onih koji nemaju dovoljno hrane u NDH 1943.
bio 3,3 milijuna ljudi vie od polovice stanovnitva
do kraja 1943. stanovnitu se pod kontrolom vlasti u NDH moglo dijeliti
samo 6-7% stvarno potrebnih ivenih namirica a ostalo su ljudi morali
nabavljati na slobodnom tritu
opskrba se na teritorijima NDH neto poboljala 1944.
poljoprivreda proizvodnja u NDH u meuvremenu je bila unitena o em
svjedoe statistike uvoza i izvoza
NDH je i dalje plaala trokove za stacionirane njemake jedinice to je
postajalo sve nepodnoljivije to je poetkom 1943. njemaka strana i
uvaila
Reich e ubudue snositi te trokove
to je bio samo predah koji se gotovo nije ni osjetio jer je ve u drugoj
polovici 1943. NDH morala plaati opskrbu pripadnika dobrovoljaca NDH u
Wehrmachtu i SS trupama
potkraj 1944. veina proizvodnih pogona u NDH bila je unitena, dobava
repromaterijala bila je krajnje oteana a manjak strunih radnika sve
oigledniji
potkraj 1944. nije radilo 80% cjelokupne industrije u NDH
epidemija pjegavog tifusa
zahvatila velik dio teritorija NDH

tifus napao i glavninu partizanskih snaga i civile koji su se tijekom


operacija Weiss i Schwarz povlaili prema Neretvi i Sutjesci
poduzimanje razliite mjere da se epidemija suzbije karantene, kopane
septike jame, proizvodio se kre
rezultati bili slabi u doba kada je stanovnitvo bilo pothranjeno i gladno,
higijenske prilike bile loe a ljudi slabo educirani

KAPITULACIJA ITALIJE I NJEMAKA PROTUOFENZIVA


kapitulacija Italija oekivala se od srpnja 1943.
znajui da predstoji kapitulacija, glavnina talijanskih jedinica koncentrirala
se na jadranskoj obali u namjeri da se vlastitim ratnim brodovljem pod
punim naoruanjem prebaci u Italiju
taj manever Talijana onemoguile su jedinice NOVJa kojima je masovnu
podrku pruilo cjelokupno stanovnitvo
kako nisu mogle odstupiti talijanske su jedinice bile razoruane
kapitulacija 8. rujan 1943.
partizanske su jedinice oslobodile vei dio Dalmacije sa Splitom i svim
otocima, vei dio Istre i Primorja
na podrujima gdje nije bilo partizanskih jedinica izbio je spontani ustanak
Istra
za svega 5 dana po izbijanju ustanka 8.-13. rujna itava je Istra, osim Pule
osloboena od faistike vlasti
uobiajno je miljenje da je ustanak bio dobro pripremljen i organiziran no
novija istraivanja pokazuju kako vodstvo NOPa nije znalo ni moglo
usmjeravati tadanji antifaistiki bunt
lokalni rukovodioci su ga nastojali kanalizirati i organizirati te postaviti
novu vlast na zdravim politikim i vojnim temeljima
razoruano oko 8600 talijanskih vojnika te vie tisua karabinjera,
policajaca i faista
u situaciji improvizacije i spontanosti, kada je sve ovisilo o pojedincima na
terenu dogaale su se i odmazde nad faistima i onima koje je puanstvo
takvima dralo zbog ega su stradali i nevini ljudi samo zbog toga to su
bili imuni ili ugledni ili odnaroeni Hrvati koji su isticali da su Talijani
u naprijateljskim rukama ostali samo Zadar, Pula i Rijeka u kojoj su
partizani oklijevali preuzeti vlast bojei se da su previe slabi u sluaju
njemakog protunapada

partizani nakon kapitulacije razoruali mnoge talijanske jedinice i doli do


velike koliine oruja, municije, hrane i opreme
partizanske jedinice bitno smanjile inferiornost u oruju i definitivno stekle
brojanu premo
od tada pa do kraja rata partizani imaju inicijativu
PRIKLJUENJE ISTRE
13. rujan 1943. Okruni NOO za Istru u Pazinu donosi povijesnu odluku o
prikljuenju Istre matici zemlji i proglasuje 'ujedinjenje s ostalom
hrvatskom braom'
20. rujna 1943. ZAVNOH je proglasio sve dotadanje ugovore s Italijom
nitetnima te obznanio odluku o prikljuenju Istre i svih anektiranih i
okupiranih podruja (Rijeka, Zadar, Lastovo, Cres, Loinj i drugi) Hrvatskoj
a preko nje novoj demokratskoj bratskoj zajednici naroda Jugoslavije
odluke potvrdio Istarski sabor na zasjedanju 26. rujna 1943.
JADRANSKO PRIMORJE
nakon kapitulacije Italije Hitler je na podruju june Slovenije, Hrvatskoj
primorja, Istre i Furlanije formirao operativnu zonu Jadransko primorje
imala 6 pokrajin
Nijemci su se bojali da bi se Britanci i Amerikanci mogli iskrcati na istonu
obalu Jadrana te su bili prisiljeni s drugih fronti odvojiti sedam operativnih
divizija koje su uz pomo vojske NDH od rujna 1943. do poetka 1944.
potiskivale partizane s netom osloboenih teritorija
12 000 Istrana prikljuilo se partizanima na brzinu okupljeni i slabo
naoruani
jedinice Erwina Rommela lako su probile linije obrane ubijeno oko 2 000
partizana
Nijemci su za osvetu ubijeli civile, palili sela, ruili gradove
Suak
Trea primorsko-goranska brigada
brigada imala i artiljerijsku podrku (bateriju haubica) no pretrpjela je
goleme gubitke preko polovine boraca od njih 2000 izbaeno je iz stroja
SPLIT
elitna SS divizija 'Prinz Eugen' napredovala prema Splitu - partizani poruili
jak otpor
27. rujna 1943. Nijemci uli u Split
Tito elio podii moral pa je slao izvjetaje u kojima je stajalo kako su
Nijemcima nanjeti teki gubitci u ljudstvu i tehnici no to nije bilo tono,
njemaki su gubitci bili relativno maleni

uspostavljena vlast NDH vlast se suoila s krajnjim nepovjerenjem


lokalnog stanovnitva
de facto u Splitu vlast preuzeli Nijemci a vlast NDH nije nikada zaivjela
Nijemci su provodili represalije i odvodili idove ali ne u neki od logora u
NDH ve u onaj u Banjicu (u Beogradu)
u sljedeih nekoliko tjedana uspjeli su ovladati cijelom obalom i svim
otocima osim Visom i Lastovom
poput ZAVNOHa sline odluke o prikljuenju teritorija koje je anektirala
Italija obznanio je i Ante Paveli
ponitio je Rimske ugovore i zakljuio kako oni nisu bili pravovaljani poto
talijanska strana nije izvrila ni jednu obvezu predvienu uguvorom
na veini bivih talijanskih teritorija NDH je uspostavila vlast tek
posredstvom njemake vojske ili ju uope nije uspostavila
uskoro postalo jasno da Osovina nee dobiti rat te da oni koji su na toj
strani trebaju razmiljati kako dalje
nakon kapitulacije Italije u partizanske jedinice dolazi velik broj Hrvata iz
obalnih krajeva ali i drugih dijelova Hrvatske
od jeseni 1943. oslobodilaka borba u Hrvatskoj uglavnom biljei samo
uspjehe
broj pripadnika partizanskih jedinica stalno raste, do kraja rata brojka
sustavnom mobilizacijom samo jo vie raste
na drugoj strani je domobranska vojska potkraj 1943. imala najvie vojnika
130 000 da bi ih nakon godinu dana imala upola manje
HSS
u proljee i ljeto 1943. politika HSSa pribliava se partizanima odnosno
pojedinci i skupine HSSovaca sve vie izraavaju lojalnost partizanskoj
strani
HSSovci prekinuli posljednje kontakte istaknutih pripadnika HSSa s
vlastima NDH o eventualnoj koalicijskoj ili nadstranakoj vladi
u listopadu 1943. lanovi Izvrnog odbora HSSa, okupljeni na slobodnom
teritoriju izrazili su podrku partizanima
u travnju 1944. konstituira se Izvrni odbor HSSa za osloboena podruja
ipak je veina vodeih ljudi HSSa sve do kraja rata oklijevala i spekulirala
DRUGO ZASJEDANJE ZAVNOHa
12-.14. listopad 1943. u Plakom
pravilniko o Plenumu Zavnoha koji je trebao je birati Izvrni odbor
Zavnoha predsjednik, 3 potpredsjednika i deset lanova

Izvrni je odbor kolektivno upravljao svim poslovima preko Tajnitva


tajnik i petorica lanova Zavnoha
osnovani Sudsko-upravni, Gospodarski, Prometni, Socijalni, Porpagandni i
Prosvjetni odborm kojim je rukovodio po jedan lan Izvrnog odbora

JESEN 1943. PROLJEE 1944. JAANJE NOVa I


USPOSTAVLJANJE NOVE VLASTI
u Hrvatskoj je u rujnu i listopadu 1943. brzina jaanja
NOPa bila takva da su bili potrebni novi organizacijski
oblici
19. dalmatinska divizija (sastavljena od 5., 6. i 7. brigade) i 26.dalmatiska
divizija (od 11., 12. i 13.)
obnovljena je 9. dalmatinska divizija
formiran i Prvi slavonski korpus (6. korpus NOVJ, kansije Drugi hrvatski
korpus)
formiran 8. korpus u koji su uli 26. divizija i neke dalmatinske jedinice
poetkom 1944. formiran 10. korpus (zagrebaki korpus) koji je do kraja
rata imao znaajnu ulogu u borbama u sjevernozapadnoj Hrvatskoj
brigade 'Matija Gubec', 'Braa Radi', 'Mihovil Pavlek Mikina' nazvane su
prema nekomunistikim linostima iz hrvatske povijesti to pokazuje
nastojanje NOPa da u borbu privue to vie Hrvata
u Dalmaciji se provodila i mobilizacija (u kojoj je bilo elemenata prisile)
Tito u proljee 1944. tvrdio kako NOV ima u svom sastavu 44% Srba, 30%
Hrvata, 10% Slovenaca, 4% Crnogoraca i 2,5% Muslimana dok je ostatak
pripadao drugim narodnostima
Hrvati u relativnim omjerima nadjaali Srbe jer su se ujesen 1943.
masovno prikljuivali NOPu
jaanje NOPa na podruju NDH, uz istovremeni relativno mir na podruju
Srbije dovelo je do toga da partizanski pokret o oima britanskih diplomata
u jednom trenutku bude percipiran kao 'hrvatski' a etnici kao 'srpski'
jesen 1943. njemake snage osvajale jadransku obalu i otoke u drugim
dijelovima NDH jedinice NOVJa preuzimale inicijativu i ve se toliko
osnaile da su zauzimale vee gradove : Varadinske Toplice, Tuzla, na
kratko Virovitica, Koprivnica na 3 mjeseca
partizani djelovali i na irem zagrebakom podruju
u prosincu 1943. ak se odvaili na napad na zagrebaki aerodrom
Borongaj te aerodrom Kurilovec kod Velike Gorice

kako bi suzbile partizanske ofenzive vlasti NDH samo su jo vie pootrile


teror
odmazde nad taocima se poele vriti javno vjeanjem u najblioj okolici
grada (prve tri rtve na cesti izmeu Stenjeca i Podsuseda, u Dubravi
16eto objeeno na stupove)
osvajanja Nijemaca u Dalmaciji potakla su izbjegliki val tamonjeg
stanovnitva (strah od represalija, kao i nestaica hrane)
Vrhovni tab NOVa i POJa (Partizanski odredi Jugoslavije) i Saveznika
komanda za Sredozemlje dogovorili su da se stanovnitvo evakuira El
Shatt na istonoj obali Sueskog kanala
u sijenju 1944. krenula je prva skupina izbjeglica
Vis Bari Taranto gdje su se ukrcali na brod
konano odredite bilo je izbjeglicama nepoznato
Saveznici se obvezali da e zbjegu osigurati materijalnu, zdravstvenu i
drugu pomo a izbjeglicama su jamile neovisnost u pogledu unutarnje
organizacije i samouprave
stiglo 28 000 ljudi, od toga 12 000 djece
meu odraslima bilo 60% ena, mukarci nisu bili sposobni za borbu
na pijesku i surovoj klimi organiziran je ivot
obrti, vrtovi, njive, kole, kazalite
mnogi umrli tijekom putovanja do El Shatta a mnogi u izbjeglitvu
povratak izbjeglica poeo je u veljai 1945., posljendje izbjeglice stigle su
u oujku 1946.
osim El Shatta mnogo je ljudi bilo prebacivano i u Italiju ranjenici,
bolesnici, djeca
DRUGO ZASJEDANJE AVNOJA U JAJCU
studeni 1943.
Avnoj konstituiran kao vrhovno zakonodavo i izvrno tijelo naroda
Jugoslavije
donijet niz kljunih odluka ustavnoga i politikog karaktera
Avnoj potvrdio pripadnost partizanskog pokreta antifaistikoj koaliciji i
naglasio odlunost da se bori protiv nacizma i faizma do konane pobjede
odlueno da Jugoslavije bude federativna republika sa 6 federativnih
jedinica kojima su naelno odreene i granice
Avnoj za svoj izvrni odbor imenovao NKOJ (Nacionalni komitet
osloboenja Jugoslavije) s ovlatenjem privremene vlade
izbjeglikoj vladi u Londonu oduzeto je pravo da predstavlja zemlju a kralju
Petru II zabranjen je povratak a o sudbini monarhije odluivat e se na
opim izborima ili referendumu
Andrija Hebrang

sve se vie afirmirao na hrvatskoj politikoj sceni


prije nego je zavrio u zatvoru bio je nadreen Titu a nakon izlaska 1941.
tek se trebao uspinjati
kada je izbio ustanak ostao je u Zagrebu
kasnije je deportiran u Staru Gradiku izvuen u rujnu 1942. u prvoj veoj
partizansko-ustakoj razmjeni zatoenika
1942. izabran za politilkog sekretara CK KPH najutjecajnija linost u
hrvatskom antifaistikom pokretu
od 1943. i 1944. sve se vie sukobljavao s viim tijelima pa i s Titom
osobno
njegovi protivnici tvrdili da premalo naglaava jugoslavenstvo
u rujnu 1944. Hebrang predlagao nastavu vjeronauka i organizirao
samostalnu hrvatsku telegrafsku agenciju (TAH Telegrafska agencija
Hrvatska) to je Tito ocijenio kao klienje u separatizam
ubrzo je Hebrang smijenjen a u javnost je otila vrlo suzdrana informacija
da je Hebrang premjeten na novu dunost
Hebrang je u Beogradu postao vodei ovjek za privredu u NKOJu i u CK
KPJ
sukob s Titom se nastavio
Vladimir Bakari
zamijenio Hebranga na mjestu sekretara CK KPH u listopadu 1944.
jedan od organizatora ustanka
dolaskom na poloaj sekretara Bakari praktiki postaje prvi ovjek u vlasti
u Hrvatskoj da bi poloaj uvrstio i nakon rata (1945.-1953.) dugogodinjim
predsjednitvom hrvatske Vlade
Titov bliski suradnik glavni provoditelj njegove politike u Hrvatskoj
TREE ZASJEDANJE ZAVNOHA U TOPUSKOM
8. i 9. svibanj 1944.
Zavnoh se proglasio vrhovnim zakonodavnim i izvrnim narodnim
predstavnikim tijelom i najviikm organom davne vlasti demokratske
Hrvatske
poetsak stvaranja nove federalne Hrvatske u 'drugoj' ili 'socijalistikoj'
Jugoslaviji
stvoreno Predsjednitvo Zavnoha
predsjednik, 3 potpredsjednika, tajnik, 2 zamjenika i najmanje 25 lanova
odreeno da Predsjednitvo obnaa vlast izmeu 2 zasjedanja Zavnoha
osnovana Narodna vlada Hrvatske
njeno stvarno formiranje odgoeno te je njene funkcije preuzeo Zavnoh
Jedinstvena narodnooslobodilaka fronta

osnovana isto na zasjedanju u Topsukom


lipanj Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske 200 knjievnika,
novinara, likovnih umjetnika, glazbenika...
uvrena pozicija NOPa u redovima inteligencije
vidljivo da reim uiva podrku tek manjeg dijela kulturnih radnika
usprkos tekim prilikama mnogi su stvaraoci bili aktivni i tijeom rata
Zlatko Prica i Edo Murti objavili grafiku mapu na temu Jame
savezniko bombardiranje
Saveznici u dogovoru sa Glavnim tabom bombardirali jedinice NDH i
Reicha u Hrvatskom primorju jo od studenog 1943.
uz veljai 1944. poela bombardiranja gradova koji su bili pod kontrolom
Nijemaca i NDH napadnut i Zagreb
Saveznici upotrebljavali taktiku 'prostornog bombardiranja' tzv. 'tepih
bombi'
u gradovima se promijenio nain ivota strah je bio dominantna reakcija
a svijest da e Nijemci i njihovi saveznici neizbjeno doivjeti slom bila je
meu ljudima sve prisutnija
meta saveznikih zranih napada bile su komunikacije i vana industrijska
postrojenja
u Zagrebu bombardirani kolodvor i aerodrom na Borongaju
preciznost bombardiranja bila slaba itav grad
zbog straha od bombardiranja u travnju ak prekinuta nastava uenici
bili pozivani da polau ispite
rtve su bile goleme
do kraja rata Zagreb bio bombardiran 21 put i poginule su 554 osobe od
toga samo 38 vojnika
najvie je stradalih bilo u Slavonskom i Bosanskom Brodu

MEUNARODNA AFIMACIJA NARODNOSLOBODILAKOG


POKRETA
da bi osvojili vlast nakon rata partizanima su bili
potrebni novi vojni uspjesi i priznanje Saveznika (VB,
SSSR i SAD)
te su sile odravale i diplomatske odnose s jugoslavenskom izbjeglikom
vladom u Londonu koja je sve do proljea 1944. bezrezervno podravala
etnike i Drau Mihailovia iako je kod nekih lanova vlade bilo u sumnji
pa i opozicije takvom stavu
VELIKA BRITANIJA

u prvoj fazi rata relativno je malo vijesti s jugoslavenskog ratita stizalo u


London
vijesti esto bilo proturjeno tumaene (brkalo se etnike i partizane), i
Moskva i London prilino su tono ve od jeseni 1941. znali to se zbiva u
Jugoslaviji
imali su informacije o etnikoj pasivnosti i kolaboraciji s Talijanima te o
daleko uspjenijoj borbi partizana
takve podatke imao ogranien broj ljudi
politike simpatije bile su i dalje na strani monarhistikih,
antikomunistikih etnika
Churchilla nije zanimalo stanje u Jugoslaviji sve do kasne jeseni 1942. od
kada se nazirala pobjeda u S Africi i poeo planirati napad na Italiju pa
balkanski teritorij postaje vaan
britanski vojni planeri zagovaraju uspostavljanje veza s partizanima
poetkom 1943. Britanci su od izbjeglike vlade zatraili da se prestanu
boriti protiv partizana i da se udrue u borbi protiv Nijemaca u njihovih
saveznika
do vidljivije promjene u praktinoj politici VB dolazi poetkom 1943. to se
podudarilo s etnikim slomom na Neretvi
glavni zagovornik nove strategije bio je sam Churchill
neki politiari mislili drukije jer su smatrali da zapadna politika ne bi
smjela podravati komuniste a zanemarivati ideoloki bliske pokrete koje
je podravao Mihailovi
Churchill odbacio ideju o podjeli Jugoslavije s granicom na Drini
elio odrati veze i s partizanima i s Mihailoviem
Churchill vidio da je etniki pokret slab vojno i politiki te da je
jednostrano nacionalno orijentiran i da je monarhija srpska institucija te da
ona vie ne moe biti integrativbi faktor na jugoslavenskom prostoru
SSSR
informirali se od jeseni 1941. redio depeama koje je Tito osobno slao
Kominterni
sve do Staljingradske bitke 1942/43. SSSR je imao preih briga nego da
zbog podrke Titu ugroava odnose sa zapadnim saveznicima
preputali VB vodeu ulogu u stvaranju i realizaciji politike prema
Jugoslaviji
1943. kada su se anglo-amerike snage iskrcale na Siciliju Britancima je
bilo vano da na 'balkanskom' frontu imaju jakog saveznika
na promjenu britanske politike utjecala je i sovjetska, ponajprije
rasputanjem Kominterne

SAD odluio da im jugoslavenski prostor nije od primarnog interesa pa su


prepustili Britancima voenje jugoslavenskih poslova
SSSR
drao se krajnje rezervirano nisu eljeli da njihova ideoloka bliskost i
eventualna snanija podrka partizanima bude razlog za prijepore s VB i
SADom
od poetka partizanskog ustanka Moska je bila rezervirana prema KPJ, nije
eljela razumijeti specifinu poziciju Partije niti je slala pomo iako su Tito i
suradnici to traili
SSSR tek od ljeta 1942. dostavio zapadnim saveznicima informacije o
etnikoj kolaboraciji
rasputanje Kominterne
Kominterna je bila rasputena zbog Staljinove politike ustupaka zapadnim
saveznicima
KPJ rasputanje pozdravio smatrajui da su komunistike partije izrasle u
samostalne i neovisne imbenike
Sovjeti e prvi put posumnjati u Titovu samostalnost povodm odluka II
zasjedanja Avnoja u studenome 1943. koje Tito donosi bez konzultacije s
Moskovom koja mu energino prigovara (no to je jo uvijek daleko od
bilokakve konfrontacije)
KONTAKTI NOPa I VB
dvije trojke specijalno obuenih kanadskih vojnika jugoslavenskog
podrijetla spustile su se padobranom 17. i 20. travnja 1943. na teritorij pod
kontrolom NOVa
prvi stigli u Bosnu kod Zvornika
drugi pod Malu Kapelu kod Brinja Petar Erdeljac, Pavao Paveli,
Aleksandar Simi
druga grupa uhvatila radijem vezu s partizanima
dopremili su ih u Glavni tab NOVa Hrvatske koji se tada nalazio u Krbavici
(Lika)
odmah uspostavljena radio veza s Britancima u Kairu
prva grupa je mnogo tee dospjela do partizana
britanska pomo
potkraj lipnja 1943. Britanci alju prvu veu pomo jedinicama NOVa
1500 kg eksploziva i prilinu koliinu sanitetskog materijala
po kapitulaciji Italije 1943. Britanci su poeli partizane obilno pomagati
opremom i orujem
u Bariju je osnovana partizanska baza koja je organizirala dostavu i pomo
te koordinirala prihvat ranjenika i izbjeglica u bijegu pred njemakom
ofenzivom i glau iz Dalmacije
Tito ve 1943. nastoji igrati ulogu znaajnog dravnika (estita Staljinu
obljetnicu Oktobarske revolucije itd.)

TEHERAN
Roosevelt, Churchill, Staljin
istovremeno II zasjedanje Avnoja u Jajcu
umjesto dotadanje doktrine jednake pomoi objema stranama
dogovoreno je da se partizane treba pomagati u najveoj moguoj mjeri
to je podrazumijevalo i formalno priznanje NOVJa kao saveznike vojske
prekinuli svaki kontakt s etnicima u veljai/oujku 1944.
saveznici prihvatili Tita i partizane kao jedini oslobodiaki pokret u
Jugoslaviji i Hrvatskoj
vlada u Lonodmu pokuala parirati diplomatskoj ofenzivi NOPa
1944. smatrali odluke II zasjedanja Avnoja 'teroristikim aktima'
Svetosavski kongres
sijeanj 1944., selo Ba u zapadnoj Srbiji
pod patronatom D. Mihailovia
zakljueno je da su odluke II zasjedanja Avnoja ustako-komunistike
podrana vlada u Londonu i Mihailovieva Jugoslavenska vojska u
otadbini
odstupili od najradikalnijih vidova svoje velikosrpske politike
istakli da se zalau za federaciju, te za ustavnu i parlamentarnu monarhiju
sa srpskom jedinicom
Svetosavski kongres pokuao revitalizirati koncept trijalistike monarhjske
federacije koja je bila aktualna 1939. i 1940. g. a koju su i samo nosioci
velikosrpske ideje tada odbacili
4 godine kasnije takve su ideje bile besmislene i nitko ih nije uzimao
ozbiljno
VLADA U LONDONU
situacija na terenu nije ila u prilog etnicima ni izbjeglikoj vladi
vlada se, da bi uope ostala u igri, morala u proljee 1944. odrei
Mihailovia
manadatarom nove vlade imenovan je Ivan ubai
saveznici odbavili Mihailovia jer nisu prihvatili velikosrpski koncept
ureenja poslijeratne Jugoslavije, odnosno shvatili da je taj koncept
neprovediv

DESANT NA DRVAR I PREGOVORI TITO-UBAI


DESANT NA DRVAR
njemaki posljednji napor nako bi unitili vojni i politiki centar NOPa s
Titom na elu

koncentrirali su jake snage u zapadnoj Bosni i sredinjoj Hrvatskoj


25. svibanj 1944.
900 padobranaca izvelo desant na zapadno bosanski grad Drvar gdje je
boravio Vrhovni tab
operacija Konjiev skok
cilj bio uhvatiti ili likvidirati Tita i njegove najblie suradnike i lanove
saveznike misije te unititi bosanskohercegovake i hrvatske jedinice koje
su branile slobodan teritorij
tog dana bio Titov roendan jedinice NOVa bile neto oputenije i oprez
je donekle oslabio pa je njemaki desant bio potpuno iznenaenje
3. brigada 6. like divizije trala 20 km u pomo
petnaestosatna borba uniten elitni njemaki SS lovaki padobranski
bataljon udarna snaga desanta bila slomljena
Tito se sa suradnicima uspio sigurno izvui iz Drvara
4. lipnja 1944. Tito je kuprekog polja avionom prebaen u Italiju
desant bio samo manji dio sloene operacije u kojoj je sudjelovalo oko 40
000 vojnika
26. svibnja 1944. uli u Drvar
do 6. lipnja 1944. voene teke borbe da bi se u sljedeih nekoliko dana
Nijemci i njihovi saveznici gotovo u potpunosti povukli na ranije poloaje
u socijalistiko doba ta operacija nazivana Sedmom ofenzivom
imala kratkotrajni uinak, krajnje neuspjena Tito nije uhvaen niti su
Nijemci postigli kakav strateki pomak
prvih dana 1944. osnovana kod Pokupskog brigada 'Franjo Ogulinac Seljo'
800 boraca
djelovali od Turopolja do umberka
listpad 1943. Nijemci smatrali da je raspad NDH ve oliko uznapredovao
da se s njim treba pomiriti
4 upravna podruja u NDH
podruje pod okupacijom njemakih snaga
podruje koje nadziru vlasti NDH (samo Zagreb)
autonomna srpska podruja koja su sama izborila neovisnost i koja ovisno
o okolnostima surauju ili ne s Nijemcima
Titovo podruje, sovjetska drava s dobrom civilnom upravom i ureenom
vojnom organizacijom (100 000 pripadnika)
Nijemci piu o Paveliu da je on tek gradonaelnik Zagreba, bez predgraa
bijeg iz Dravara u Italiju bio prvi Titov odlazak iz tadanje Jugoslavije

iz Barija se za 3 dana vratio na Vis na kojemu je boravio sljedea 3


mjeseca Vis bio privremeno sjedite Vrhovnog taba i glavna pomorska i
zrana baza za oslobaanje susjednih otoka, Dalmacije i itave zemlje
britanska vlada potakla pregovore izbjeglike i nove jugoslavenske vlade
raunali na to da e Tito, oslabljen nakon bijega iz Drvara i udaljen od
svojih jedinica na kopnu biti spremniji na kompromise
Churchill inzistirao da na Vis doe kralj Petar i da razgovara s Titom ali su
Tito i suradnici bili nepopustljivi i inzistirali da se kralj ne smije vratiti u
zemlju
u lipnju 1944. na Vis stigao ubai koji je tada razgovarao s Titom
uz ubaia bio stalno prisutan i Ralph Stevenson
trodnevni pregovori okonani Prvim sporazumom Tito-ubai
PRVI SPORAZUM TITO UBAI
kompromis
ubai je morao prihvatiti neke odluke II zasjedanja Avnoja i federativno
ureemnje Jugoslavije, odao priznanje NOVJu pod Titom, suglasio se s
potrebom jaanja borbenih napora protiv okupatora te osudio suradnike
okupatora
NKOJ i kraljevska vlada obvezali su se da rade na formiranju zajednike
vlade ali do toga nije dolo
dogovoreno da se do konanog osloboenja Jugoslavije ne pokree pitanje
poslijeratnog ureenja drave (monarhija ili republika)
u redovima NOPa bilo prigovora jer je Tito pregovarao s vladom koju je
tokom protekle 3 godine estoko kritizirao i protiv ijeg se vojnog krila
borio
23. lipnja Tito poslao pismo svim zemaljskim antifaistikim vijeima i
iznio razloge zbog kojih je potpisao sporazum s ubaiem
tvrdio da se nije odrekao ni jedne odluke II zasjedanja Avnoja
kralj Petar poetkom srpnja imenovao novu vladu
ubai, osim to je ostao premijer obnaao i dunost ministra vanjskih
poslova te vojske, mornarice i zrakoplovstva
ubai u kolovozu objavio deklaraciju kojom je pozvao na borbu protiv
okupatora pod vodstvom marala Tita
potivanje dogovorenog ovisilo je o odnosu snaga :
iza ubaia i vlade nije bilo vojne sile a masovno iskazivanje privrenosti
naroda njima bilo je nemogue, ubai mogao raunati samo s mlakom
podrkom britanske i amerike vlade
NOVJ je s druge strane bio respektabilan vojni faktor a i svakim danom sve
jai, komunisti su imali narodnu podrku

TITO I CHURCHILL
Napulj, kolovoz 1944.
Tito nekoliko puta ponovio kako u Jugoslaviji ne namjerava uvesti
komunizam
Tito blokirao svaku mogunost da Britanci ostvare neki utjecaj na
jugoslavenskom prostoru
Churchill se zapitao nee li Tito iskoristiti svoju snagu i njihovo oruje za
podinjavanje itave zemlje
ministar Eden odgovorio kako je upravo on sam, Churchill neko vrijeme
forisao suradnju s Titom i tako rtvovao dugorone britanske interese za
raun kratkoronih vojnih interesa
Tito najavio kako e predstojei izbori biti slobodni i da e se na njima moi
kandidirati sv politike stranke i osobe osim zloinaca i onih koji su se
kompromitirali suradnjom s neprijateljina
iako su jugoslavenskim komunistima Sovjeti ideoloki najblii saveznici
injenica da su Britanci neporedno pomagali mnogo je pridonosila
srdanosti i neposrednosti odnosa
britansko-partizansko saveznitvo bilo je mjestimino vrlo srdano i iskreno
ali mjestimino je bilo i zategnutosti, neporazuma pa ak i konfrontacija
znaajan broj britanskih misija boravio u Hrvatskoj jer je tu antifaistiki
pokret bio najsnaniji
jesen 1944. Britanci se iz saveznika transformiraju u ideoloke
neprijatelje
vrijeme kada je obraun s narodnim neprijateljem dobivao na zamahu a
komunisti se poeli pripremati za potpuno preuzimanje vlasti
britanska obavjetajna sluba Intelligence Service postaje najvei protivnik
ljudi su stradavali samo zbog tobonje povezanosti s Intelligence Serviceom
unato tome, dugo je godina ostalo sjeanje na ratno prijateljstvo,
drugarstvo, iskrenu zajedniku borbu...
SPORAZUM TITO-STALJIN U MOSKVI
Tito s Visa odletio u Moskvu u rujnu 1944.
sastao se sa Staljinom
zakljuili sporazum po kojem je sovjetskoj vojsci bio dozvoljen ulazak u
Jugoslaviju na teritorij koji granii s Maarskom
sovjeti time prvi put priznali NOB kao savezniku silu a Titovu vladu kao
jugoslavensku

sporazum obrazloen potrebnom da sovjetska vojska to djelotvornije


razvije svoje efektive u pripremi borbi protiv njemakih i maarskih
jedinica u Maarskoj
sporazum imao privremen karakter jer su se Sovjeti obvezali da e povui
trupe im obave operativne zadatke
na temelju tog sporazuma sovjetske su jedinice sudjelovale u oslobaanju
Beograda u listopadu 1944. g. te potom Vojvodine, naposljetku su pri
samom kraju rata ule u Meimurje
HSS
na osnivi legitimiteta iz predratnih izbora (1938.) stvoriti oslonac kako bi
mogao utjecati na poratno ureenje zemlje
1944. predsjednik HSSa bio August Kouti preao je na osloboeni
teritorij i ponudio NOPu raspodjelu vlasti izmeu HSSa i Kpa
predloio da se stvori Vrhovno vijee Republike Hrvatske od jednakog broja
zastupnika Zavnoha i zastupnika HSSa
NOP nije bio zainteresiran za razgovor s predstavnikom stranke koja nije
imala uporite u vojnoj sili a slijedom toga izgubila je i politiki utjecaj
Kouti je potom i uhapen. puten kasnije ali mu politiko djelovanje bilo
onemogueno Tito bio dovoljno samosvjestan da si je mogao dopustiti
takav postupak
unutarnju i vanjsku politiku diktirala je realnost na terenu
zapadni su saveznici dovedeni pred gotov in

PREMA KRAJU RATA


20. listopad 1944. osloboen Beograd
zajednika akcija NOPa i sovjetske vojske
u gradu se smjestile institucije nove savezne vlasti
na zahtjev savezne vlade Zavnoh upuuje u Beograd znatan broj sovjih
rukovodeih i strunih kadrova oko 200 lanova
iz Beograda je Tito od tada vodio poslove
DRUGI SPORAZUM TITO UBAI
Beograd, poetak studenog 1944.
dogovorena uspostava namjesnitva na koje je kralj Petar trebao prenijeti
kraljevske ovlasti u domeni meunarodnog predstavljanja
dogovoreno stvaranje zajednike, koalicijske vlade
inovniki aparat ve bio pod kontrolom Titovih ljudi
prosinac sporazumima dodana 2 nova amandmana:

1. amandman suglasnost da se izbori za Ustavotvornu skuptinu


(Konstituantu) odre u toku 3 mjeseca od osloboenja itave zemlje prema
Zakonu o izborima za Ustavotvornu skuptinu ime je neizravno zajamen
slobodan rad politikih stranaka i grupa, sloboda izbora, udruivanja i tiska
2. amandman Avnoju je ostavljena zakonodavna vlast dok Ustavnotvorna
skuptina ne obavi svoj zadatak, jedan od prvih zadataka vlade trebalo bi
biti osiguranje neovisnog sudstva, zajamena prava kralju Petru da moe
odravati veze s namjesnitvom u zemlji, da moe mjenjati lanove
namjesnitva ali njegov povratak nije bio omoguen
u budunost e se dogaaji odvijati sukladno stvarnoj moi na terenu bilo
je jasno da se komunistike vlasti nee obazirati na uglavljene obveze
SALONSKI DRAVNI UDAR
uspostavu namjesnitva nad samim sobom i daljnje pregovore o njemu a
bez njega Petar je shvatio kao 'tihu abdikaciju'
11. sijenja kralj Petar II otkazao povjerenje Ivanu ubaiu
time se kralj sam eliminirao s politike scene potez osudile i britanska i
sovjetska politika
dvadesetak dana kasnije Petar je ipak potpisao da svoje ovlasti prenosi na
namjesnitvo smatrajui da e time povratiti neku vanost u diplomatskoj
igri no kraljeve s nade bile nerealne
namjesnici Sran Budisavljevi, Ante Mandi, Duan Sernec (2 iz Hr, 1 iz
Slo) sva trojica se tokom rata prikljuila partizanima i aktivno sudjelovala
u uspostavi nove vlasti
u meuvremenu Tito u Beogradu predsjedavao sjednicama NKOJa i
ponaao se kao mirnodopski vlastidrac
privredni oporavak zemlje po staljinistikim obrascima
AMNESTIJE
Tito predloio amnestiju za etnike te slovenske i hrvatske domobrane
I amnestija : 30. kolovoz 1944.
grupacije imaju rok predaje do 15. rujna te da e im, ukoliko se do tog roka
predaju biti oproteno sudjelovanje na neprijateljskoj strani, oficirima je
ak bilo zajameno da e zadrati inove
snaan odjek meu domobranima NDH ije su itave ete sa svim
naoruanjem i komandnim kadrom prelazile na stranu NOVja 15 000 ljudi
bilo je to doba kad im je moral bio poljuljan i kada bi bili i bez amenstije
spremni ui u jedinice NOVJa
podatci potvruju kako je i prije meu domobranima bilo mnogo suradnika
i simpatizera NOPa
u partizanske su jedinice prelazili i pojedinci iz njemakih i Nijemcima
saveznikih jedinica
II amnestija : studeni 1944.
ponovljen poziv vrijedio je do 15. sijenja 1945.

izriito se tvrdi da se to ne odnosi na one koji su organizirali ili izvravali


razne kriminalne radnje pred narodom
vijesti s frontova bile nepovoljne po Reich mnogima bilo jasno da e rat
zavrti uskoro
signal da se posljednji tren prijee na partizansku stranu
ipak je odaziv domobrana bio mnogo slabiji informacije da su nakon
prikljuenja partizanima u vrijeme prve amnestije neki bili progonjeni i
kanjavani iako im je bilo zajameno da e biti izuzeti iz progona
kako je teklo konstituiranje komunistike vlasti a rat se primicao kraju tako
su obrasci ponaanja postajali sve manje demokratski a sve su se vie
oitovale i represivne metode
od naela dobrovoljnosti partizani su preli na regrutaciju i mobilizaciju
partizani su ak i u selima koja su im na poetku bila sklona te ih mnogo
puta nahranila, iako su i za sebe imala vrlo malo, poeli prisilno rekvivirati
hranu pa je stanovnitvo ostajalo bez nunog minimuma
Zakon oi suzbijanju nedoputene spekulacije i privredne sabotae iz 1945.
drakonski se kanjavalo ak i zbog zadravanja vika odjee
tenje za liderstvom i luksuzom kod Tita i drugih komandanata
u neskladu sa proglaenim naelima socijalne pravde i jednakosti
obavjetajna djelatnost
u partizanskim se jedinicama razvijala praktiki od njihova osnutka
od travnja 1943. obavjetajni se rad organizira unutar novoosnovane
Komisije za suzbijanje pete kolone i terorizma ili PPK (Protiv pete kolone)
rujan 1943. osnovan Odsjek za zatitu naroda
svibanj 1944. OZNA Odjeljenje zatite naroda
prva brigada OZNE organizirana u lipnju
slubeno je Ozna bila obavjetajna i informativna sluba koja je prikupljala
informacije o stanju protivnika i potencijalnih suparnika, sastavljala popise
osoba predvienih za hapenja i oduzimanje imovine
suraivala i s drugim organima i planirala je djelovanje dravnih i lokalnih
slubi te proizvodnih i uslunih djelatnosti kako bi se svakodnevni ivot
nesmetano odvijao
prema Titovim rijeima svrha Ozne bila je da utjera strah u kosti onima koji
ne vole ovakvu Jugoslaviju, a takvih je uistinu bilo mnogo
KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije)
do poetka 1945. bio organiziran u 7 divizija
imao zadatak osiguravati red u pozadini fronte, uvati dravne granice i
boriti se protiv neprijateljskih diverzantskih grupa, preostalih kvislinga i
ubaenh obavjetajaca
vlast se preuzima po uzoru na sovjetski boljtevizam i staljinizam

'narodni neprijatelj' okupatorske jedinice i domai izdajnici


'klasni neprijatelj' buroazija, reakcionarski i klerikalni ostatci te sve
stvarne i potencijalne pristalice 'starog graanskog poretka' (klerikalci,
masoni, dekadenti u znanosti), mnogi su etiketirani kao ustae iako nikada
nisu pripadali ustakom pokretu a jo manje obukli uniformu, potom i
'ustaki krvoloci', 'suradnici ustaa', 'Pavelievi sluge i agenti'
neprijatelji i oni koji su to potencijalno mogli biti ubijani su i progonjeni bez
sudova, oduzimana im je imovina, brojne su bile deloacije iz stanova
razni oblici represije osjeaju se posebno nakon svibnja 1945., stanje ipak
neto ublaeno do kraja 1945. ali zapravo traje do 1949/1950. g.

oslobodilake akcije
hrvatski partizani u nove oslobodilake akcije krenuli tijekom rujna 1944.
osloboeni svi srednjodalmatinski otoci
18. listopada osloboen je Dubrovnik
26. listopada Split
u sljedeih tjedan dana Zadar i ibenik
oslobodili i Knin ime je oslobaanje Dalmacije bilo zavreno
1.1.1945. osnovane 3 armije Prva, Druga i Trea (etvrta bila osnovana u
oujku)
imale od 55 do 70 000 boraca (svaka)
trebale omoguiti organizaciju velikih operacija pri konanom osloboenju
zemlje
SRIJEMSKA FRONTA
njemaka vojska nastrojala kontrolirati prugu ZG prema istoku i
komunikacije prema Grkoj kako bi odande izvukla svoju vojsku
nametnuli frontalnu borbu u Srijemu
Vrhovni tab prihvatio elei pokazati da jedinice NOVJa i u pozicijskom
ratovanju mogu pobjeivati
NOVJ oslobodio Zemun i istoni Srijem, fronta se stabilizirala pred Ilokom
u sijenju 1945. pripadnici eltinih njemakih jedinica izvrili su proboj
fronte
Prva armija u svega nekoliko dana imala 4 000 poginulih i nestalih
fronta probijena u travnju
gubitci Jugoslavenske armije pokazuju kako Nijemci i njihovi saveznici nisu
ni pomiljali na predaju
POSLJEDNJA OSLOBAANJA

16. travanj 1945. zavrne operacije poele su napadom etvrte armije


prema Lici i Hrvatskom primorju gdje je ire podruje istono od Rijeke
osloboeno
istovremeno su uz sudjelovanje mornarice osloboeni i kvarnerski otoci,
Rab, Krk, Cres, Loinj odakle su se jedinice prebacile u Istru
do 20. travnja jedinice etvrte armije izbile su na staru jugoslavenskotalijansku granicu
nastavili pritisak prema Trstu glavnom cilju armije
u Trst uli 1. svibnja pa potom izbili na Sou
saveznike jedinice ve idui dan takoer ule u Trst grad e postati
predmet spora
Titu i suradnicima bilo je osobito stalo da grad pripadne Jugolaviji
jugoslavenska se vojska pod snanim diplomatskim pritiskom Zapada
(kojem se u posljednjoj fazi pridruio i sam Staljin) u lipnju 1945. morala
povui iz tog grada i dijela Julijske krajine teritoriji bili izgubljeni
3. svibanj osloboena Rijeka
njemake se snage estoko borile i kada su bile potpuno opkoljene
6. svibnja osloboena Istra u potpunosti
9. svibnja uli u Klagenfurt (Celovec)
22. travanj stigli do Bosanskog Broda
7. svibnja osloboen Karlovac
11. travnja osloboen Osijek
14. travanj Vinkovci
osloboeni Slavonski Brod i Poega
8. svibnja posljednji bio osloboen Zagreb
Nijemci i jedinice NDH napustile grad prije dolaska Jugoslavenske armije
nova vlast uspostavljena bez borbi

RASAP I SLOM NDH, BLEIBURG I KRINI PUT


NDH se uruavaloa zajedno sa svojim nacistikim
saveznikom

mnogima je u vodstvu NDH to postajalo jasno - u ljeto 1944. stvara se


zavjernika grupa na elu s 2 ministra realistinijeg odnosa prema
postojeoj situaciji - Ante Voki i Mladen Lorkovi
navodno eljeli ukloniti najkompromitiranije i najradikalnije ustae s vlasti
nadajui se da e se tako moi povezati sa zapadnim saveznicima i spasiti
NDH od jugoslavenskih komunistikih partizana i 'sauvati dravu'
Lorkovi bio ministar vanjskih poslova i ministar unutarnjih poslova te
istaknuti ideolog ustatva
Voki jedan od osnivaa zloglasne Crne legije i general a od poetka 1944.
i ministar oruanih snaga
oboje su bili toliko kompromitirani da ih nitko u antifaistikome taboru, ni
zapadni saveznici ni SSSR nije mogao prihvatiti kao spasitelje
kompromitirane drave i njezina reima
NDH kao dravu nitko vie nije mogao spasiti jer su se velika trojica na
konferenciji u Teheranu u prosincu 1943. dogovorili da e drave koje je
Reich nasilno anektirao, raskomadao ili okupirao poslije rata biti ponovno
uspostavljene i nikakve po Hitleru prekrojene granice nee biti priznate
uz pomo Nijemaca ustae su na elu s Paveliem uguile zavjeru,
pohapsili i kasnije poubijali vodee zavjernike i ostali vjerni Reichu sve do
zajednikog sloma
Pavelie je ostao 'posljednji Hitlerov saveznik'
HOS
domobrani na partizanske pozive masovno prelazili u partizanske jedinice
kako bi sprijeili masovno osipanje domobrana potkraj 1944. g. ustaka je
vlast ujedinila domobranske, orunike i ustake jedinice u Hrvatske
oruane snage
kada su partizani u svibnju stigli u Zagreb ustaki dunosnici i mnogi
graani, a meu njima i V. Maek nisu eljeli doekati novu vlast bojei se
represalija
dani rasula, znalo se da se Hitler ubio i da je sovjetksa vojska ula u Berlin
te da predstoji konaan slom njemake vojske
ustaki je vrh pokuavao uspostaviti kontakte sa zapadnim saveznicima
kako bi s njima sklopio separatni sporazum i tako spasio sebe i NDH
nerealne nade
povlaenjem njemake vojske posljednjih mjeseci rata zapovjedao je
pukovnik Aleksander Lohr, njemaki komandant JI bojita pod njegovom
komandom bila i vojska NDH
vodio njemaku vojsku prema Korukoj da se predaju Britancima od kojih
su oekivali bolji tretman od sovjeta ili Jugoslavneske armije, Nijemci ili
naprijed kako bi to bre stigli, vojska NDH iza

ve 30. travnja Paveli donio odluku o povlaenju s tom odlukom odmah


upoznat i Glavni vojni stoer HOSa koji je od 1. svibnja poeo razraivati
pripreme za povlaenj
7. svinja 1945. Lohr je telefonom obavijestio Pavelia da e Njemaka
sutradan potpisati opu kapitulaciju i da Paveliu preputa zapovjednitvo
nad oruanim snagama NDH
8. svibnja Paveli je u Rogakoj Slatini sazvao sastanak Glavnog stana
zakljuili da e i vojska NDH kapitulirati ali samo pred britanskim i
amerikim trupama kao bi se izbjeglo da budu zarobljene od ruskih i
Titovih snaga
Maks Luburi imenovan zapovjednikom hrvatske vojske i povlaenja
to je bio Paveliev posljednji in kao poglavnika NDH
Paveli zatim s nevelikom pratnjom napustio Glavni stan i vojsku i odvezao
se u Austriju, presvukao u civilno lovako odijelo i 10 dana tumarao
austrijskim umama i Alpama pa zatim dospio u unaprijed pripremljeno
prebjeite u selu Leingreith u sz Austriji gdje gaje ve ekala njegova
obitelj
u noi 5. na 6. svibnja sve jedinice Oruanih snaga NDH dobile su naredbu
da se povlae prema Celju
tri glavna pravca najvea kolona ila je iz Zagreba preko Novih Dvora i
Rogake Slatine, druga je bila Samobor Breice Zidani Most dolina
Savinje Celja, a trea kolona V- Ivanec urevac Rogatec
vojnim kolonama pridruila se masa civilnih izbjeglica ustake obitelji i
drugi privrenici vlasti NDH, graani koji iz raznih razloga nisu eljeli
doekati novu vlast
prometnice bile zakrene automobilima i kamionima, zapregama
ljudi mislili da e za 48 h doi do Engleza iz tog razloga u velikom broju
kretali pjeice
od iznemoglosti i gladi mnogi su zaostajali a brojni pokuavali pobjei iz
vojne kolone, kao i oni koji su posljednjih tjedana bili prisilno mobilizirani u
HOS kad su takve uhvatili ustaki su pratioci kanjavali strijeljanjem
ne zna se tono koliko je bilo vojnika i civila (komunistilka literatura o
brojkama utjela ili je smanjivala brojku, osobito kad se radilo o broju
izbjeglog civilnog puanstva)
prema novijim strunim procijenama moglo je biti od 100 000 do otprilike
116 000 vojnika
o broju civilnih izbjeglica koji su se pridruili vojnim kolonama moe se
samo nagaati jer dokumenatacije i relevantnih izvora nema
analizom opisa u sjeanjima moe se zakljuiti kako je civila bilo mnogo
manje nego vojske, vjerojatno ne vie od 50 do 60 000 ljudi
najrealnije procjene govore o brojci od oko 150 000 ljudi
kolona je bila duga izmeu 45 i 65 kilometara
istovremeno se povlaili i slovenski domobrani (belogardisti), srpski
ljotievci, etnici i manja skupina vojnika NDH (od Ljubljane prema

eleznoj Kapli i Klagenfurtu) njih oko 17 000 zajedno s oko 10 000


slovenskih civilnih izbjeglica
300 000 vojnika i oficira njemake armijske grupe Lohra te jedinice
svojim motornim vozilima, artiljerijom, komorama i drugom opremom
prisvajale prednost na svim putevima prema sjeveru i time bitno
usporavale kretanje oruanih snaga NDH i prateih civila iz Hrvatske
dio tih njemakih jedinica ve se prije 9. svibnja uspio prebaciti u Austriju
neke formacije SS-a odbijale poloiti oruje i kroz borbe, esto i teke
gubitke probijale se do Austrije dok je veina nakon stanovitih oklijevanja i
odgaanja ipak kapitulirala
navodno se radi o oko 85 000 oficira
nakon 4 dana provlaenja kaotina kolona oruanih snaga NDH i civila koji
su ih pratili 9. i 10. svibnja postupno je stizala do Celja
izuzev nekoliko manjih okraja do tada nije bilo borbi s partizanima
lokalni partizanski odredi bili preslabi da se suprotstave cijeloj vojsci NDh u
povlaenju
CELJE
pod prijetnjama da e spaliti Celje predstavnici malobrojnih lokalnih
partizana potpisali su sporazum po kojem su jedinice NDH i civili dobili
slobodan prolaz kroz Celje prema sjeveru - zauzvrat Celje dobilo jamstvo
da nee biti uniteno
sporazum obje strane potivale do pred jutro 11. svibnja kada su sjeverno i
sz od Celja otpoeli najprije manji vatreni okraji a zatim i teke bitke s
obostranim velikim gubitcima
istovremeno okraji i u samome Celju gdje su pristigla partizanska
pojaanja i zarobljavala i razoruavala zaostale njemake, ustakodomobranske i etnike jedinice, vrile 'istke' u gradu i uspostavile logor
za zarobljenike i uhienike
Zagreb
9. svibnja predstavnik Generaltaba JA Rade Hamovi odrao je sastanak
sa zapovjednicima I, II i III armije s ciljem da se razradi plan za likvidiranje
neprijateljske grupacije u sz dijelu Jugoslavije
neki odredi dobili zadatak da im preprijee put prema Austriji i da se oko
njih stvori obru
Maks Luburi
vodio je vojsku do Celja ali dalje nije nastavio s njome
ranije najavio Paveliu kako se nee predati nikome, ni Britancima ni
partizanima
sukladno tome je 11. svibnja s 2 pratioca krenuo umama natrag prema
Hrvatskoj
nekoliko dana skrivao se i oporavljao od rana u Zagrebu
na Papuku sve do jeseni vodio gerilsku grupu 'kriara'
krivotvorenim ispravama dospio u panjolsku

vodei generali HOSa izabrali su Ivu Hrenia za zapovjednika glavne


grupacije vojske u povlaenju
glavnina snaga krenula je nakon Celja prema Dravogradu
kaotina dezorganizacija, neprohodnost prometnica koje je zakrila
njemaka vojska povlaenje bilo krajnje polagano s brojnim zastojima to
je JA dalo vremena da od 10. do 12. svibnja sasvim zatvore obru
prije nego je obru zatvoren u Austriju je stigla izbjei veina ministara
vlade NDH i najviih vojnih dunosnika te dvije ili tri vee skupine vojnika
s civilima ukupno oko 3 000 ljudi bili pod vodstvom Ante Mokova i
Tomislava Rolfa uspjeli se prebaciti preko dravskog mosta prije nego to
su ga partizani zaposjeli
na cesti prema Wolfsbergu predali se Britancima
lokalni britanski zapovjednik tretirao ih je vrlo korektno, kao vojne
zarobljenike
19. svibnja ipak bili vraeni preko granice i izrueni JA
leernim nadzorom britanski je zapovjednik veini njih omoguio da
pobjegnu u okolne austrijske ume dok je partizanima izruena tek
manjina
general Rolf poinio je samoubojstvo
12. svibnja
glavnina ljudi nalazila se na cestama i sporednim putevima iz Celja prema
Dravogradu
pristizanjem 6 divizija Tree armije i dijelova Prve armije partizani su do
12. svibnja brojem vojnika i naoruanjem postali izrazito premoni nad
oruanim snagama NDH i vie nigdje nisu doputali miran prolaz
vodstvo jedinica NDH odbijalo je svaku pomisao na kapitulaciju pred
divizijama JA iz straha da e partizani s njima postupati jenako kao to su
oni postupali s njima posljednje 4 godine
u nastojanjima da probiju obru do Austrije oruane snage NDH predvode
ustaki veterani iz Crne legije, Poglavnikova tjelesnog sdruga (2 jedinice
koje su inile zloine nad civilima) i Ustake obrane (posada logora)
te se jedinice brutalno ponaaju i u zavrnim danima borbe, divljaki
malteretiraju zarobljene partizane i gotovo ih sve ubijaju, po slovenskim
selima masovno pljakaju, ubijaju seljake i njihove obitelji
nakon brojnih manjih okraja zavrne bitke poele su 12. svibnja
poelo napadom odabranih ustakih jedinica na Dravograd s ciljem da se
stvori mostobran preko Drave
dvodnevne borbe
partizani zadrali i uvrstili kontrolu nad mostovima
najkrvavija dvodnevna bitka bila oko sela Gornji Doli partizani prepali
jezgru i zalee dugake kolone stradavalo mnogo vojnika ali i mnogo
civila
snage NDh pruale oajniki otpor

nakon 2 dana, 14. svibnja ustae i domobrani morali su se povui iz


Slovenjgradeca gdje im je do trad bilo sredinje uporite
i partizanski gubitci bili znatni
poelo osvetniko ubijanje velikih grupa zarobljenika
uoi glavne bitke, potpukovnik Branko Jankovi pregovarao je u selu Gornji
Doli za zapovjednicima ustake divizije HOSa, upozoravao na to kako
treba zaustaviti daljnje prolijevanje krvi i obeao korektan postupak s
zarobljenicima u sklau s enevskim konvencijama ako mirno kapituliraju i
poloe oruje
ustaki zapovjednici nisu mu vjerovali i rekli da e se predati samo
Britancima
12. i 13. travnja jo je bio mogu kakav pismeni sporazum o mirnoj
kapitulaciji opkoljene vojskes pozivom na enevsku konvenciju i
eventualno sudjelovanje britanskih vojnih predstavnika
lako je ipak pretpostaviti kako to ne bi spasilo ivote ustakim
dunosnicima ni veini ustakih i viih domobranskih asnika ali je moglo
ublaiti sudbine civilnim izbjeglicama, domobranima i ustakim vojnicima
u dvodnevnim borbama poginulo je oko 3000 pripadnika vojske NDH a
partizani su ih zarobili oko 11 000, s partizanske strane bilo ih je 86
poginulih
po svjedoenjima lokalnog stanovnitva u 10 velikih grobita pokopano je
najmanje 4 700 ustakih leeva
nerazmjer brojki o vlastitim i protivnikim gubitcima govori o injenici da
su masovno bili ubijani zarobljenici
bila je to prva, preteno osvetnika faza masovnog ubijanja poraene
vojske NDH
od 2. do 15. svibnja Trea armija imala je oko 800 poginulih i nestalih te
oko 2500 ranjenih, u istomeizvjetaju tvrdi se da je u borbama ubijeno oko
20 000 neprijateljskih vojnika ubijali zarobljenike
Tito 14. svibnja uputio depeu svim tabovima armija i Glavnim tabovima
Hrvatske i Slovenije da se poduzmu najenerginije jereda se pod svaku
cijenu sprijei ubijanje zarobljenika i uhapenih
Titovi razlozi za izdavanje takve naredbe protiv samovolje pojedinaca i
ispada mimo zapovjednog lanca te zbog toga to su jedinice JA bile u
svakodnevnom dodiru s britanskim trupama
jugoslavensko je vodstvo eljelo zadrati barme dijelove tih podruja a s
terena su dolazile pritube o loem ponaanju pripadnika JA zbog ega je
bilo i diplomatskih konflikata koji su umanjivali izglede za ostvarenjem
jugoslavenskih aspiracija o proirenju dravnih granica
Titova naredba nije bila otro formulirana ne trai se odgovornost za
poinjeno, ne preciziraju se kazne za nove prekritelje

pojedinana ubijanja zarobljenika nisu prestala ali sljedeih dana vie nije
bilo masovnih ubijanja na mjestima zarobljavanja zarobljenici su
odvoeni u logore gdje je slijedio daljnji postupak prema novim uputama
13. svibnja vojska NDH uvidjela je da se nee moi probiti do mosta
preko Drave
smislili da e pokuati proboj zaobilaznim putevima
Rafael Boban prikupio najborbenije ustake jedinice i krenuo s njima u
noni manevar i u 3 ujutro 14. svibnja izvrio iznenadni prepad na tab
tim manevrom ustae su oslobodili put prema zapadu, dolinom rijeke Mee
i okolnim prometnicama
panino i kaotino ponaanje kada se proulo da je put prema zapadu
otvoren
bili nadomak Bleiburga
Poljana bitka partizana i snaga NDH partizani se morali povui
oslobodio se put do Bleiburga
cesta je bila zakrena, kretalo se polako i s zastojima kolona od 40 km i
velik dio vojske i naroda nije se ni pomaknuo iz doline kraj Dravograda
prilina grupa probila se mimo ceste i prije noi stigla na austrijskoslovensku granicu pred Bleiburko polje
na granici se susreli s tenkovskom jedinicom britanske vojske saopili im
demarkacijsku liniju u polju pred Bleiburgomdo koje su se smjeli kretati i
koju nisu smjeli prijei
tijekom 15. svibnja neprekidno su navirale grupe vojske i civila i u polju ih
se okupilo oko 30 000, ostali su jo putovali
u dvorcu kraj Bleiburga brigadir Patrick Scott ih primio delegaciju
oruanih snaga NDH vrlo hladno, ne predstavivi se i ne pruivi im ruku
Hereni izjavio da dolaze po nalogu Poglavnika da se predaju i stave pod
zatitu zapadnih saveznika
Scott odgovorio da ih engleska vojska ne moe primiti i da bi s njima
trebalo postupati kao s ilegalnim bandama jer su po ugovoru o primirju ve
prije 8 dana trebali poloiti oruje pred partizanskim jedinicama a ipak su
nastavili s borbom
britanska vojska tako nije primila predaju glavnine vojske NDH koja se
trebala predati saveznikoj vojsci jugoslavenskih partizana
Scott dodao kako e se partizani pridravati meunarodnih ugovora i
zakona te da se ne trebaju bojati
Scott se zatim srdano sastao s partizanskim predstavnicima te ih suoio s
ustakim predstavnicima nakon ega su im bili izdiktirani uvjeti
kapitulacije
uvjeti:
u roku od sat i dvadeset minuta morala se izvjesiti bijela zastava i izvriti
organizirana predaja itave vojske

partizani tvrdili da e prema zarobljenicima potivati ratna pravila i da e


krivci biti izvedeni pred vojni sud nisu se nudila jamstva ve se forsiralo
na terminu 'bezuvjetna kapitulacija'
ustaki delegati pokuali isposlovati produljenje roka za predaju na to im
je Scott odgovorio da britanski tenkovi stoje na raspolaganju partizanima
pod tom prijetnjom delegacija HOSa povukla se
u historiografiji o Bleiburgu provlai se da se glavnina vojske NDH predala
Britancima a da su zatim oni nju izruili Jugoslavenskoj armiji netono
odluka o neprihvaanju bila donijeta nekoliko dana prije susreta u
Bleiburgu
zbog neusuglaenih jugoslavenskih aspiracija na Trst, Julijsku krajinu i
dijelove Koruke izmeu zapadnih saveznika i jugoslavenskih vlasti dolo je
do diplomatskih polemika i napetosti ak se spominjala mogunost
oruanog sukoba
na jugoslavenskoj strani bilo je sumnje da bi u sukobu Britanci mogli
iskoristiti vojsku NDH u borbi protiv JA
prevladavala spoznaja o nunom kompromisu
prema dogovorima sve jedinice JA povukle su se 23. svibnja iz Koruke na
staru jugoslavensko-austrijsku granicu a Britanci su odbili primiti predaju
glavnine vojske NDH i do kraja svibnja su izruili js vlastima oko 20 000
ranje prihvaenih
ustae lano obavjetavali da imaju 200 000 vojnika i 500 000 civila
Britanci nisu imali dovoljno hrane ni vojske a najmanje dobre volje da brinu
o tolikom broju ljudi
pitanje jesu li savezniki vojni zapovjednici i predstavnici njihovih vlada
mogli slutiti da dio tih ljudi alju u masovnu smrt bez suda i suenja
dokumenti pokazuju da je neke slutnje moralo biti
popodne 15. svibnja vojska NDH obavljala svoj posljednji in skupnu
predaju malobrojnim partizanima, otpora nije bilo
prije isteka roka za predaju dio se ustakih veterana, onih iz Crne legije,
Ustake obrane i Poglavnikova tjelesnog sdruga odmetnuo u oblinje
ume a pridruio im se vei broj viih ustakih dunosnika neki uspjeli
emigrirati, neki pohvatani i ubijeni, neki krenuli za Jugoslaviju sve do Hr i
BiH gdje su stvarali jezgre kriarskih grupa
najvei dio vojske NDH i civila nije se uspio probiti ni do austrijske granice
demoralizirani i gladni masovno su se predavali partizanima 15. i 16.
svibnja
veinu zarobljenika partizani dopremli u prihvatne logore i kasarne u
Mariboru a neto manje u Celje i Zagreb
vii asnici dopremani kamionima pod jakom straom a veina ostalih
pjeice, po 50 km ili vie
postupak prema zarobljenicima bio je u poetku pred Britancima korektan
ali s pribliavanjem Mariboru i Celju uestala je bila masovna pljaka ali i
razna malteretiranja, putem bilo i pojedinanog ubijanja ali ne i masovnih
likvidacija

logori u Mariboru i Celju


poinje druga etapa sindroma 'Bleiburg Krinu put' koja obuhvaa
programirano, sistematski provoeno ubijanje nekih kategorija
zarobljenika
ustaki i domobranski asnici izdvojeni su i upueni pred vojne sudove koji
su u veini sluajeva sudili na smrt
ustaki vojnici i doasnici s duljim staom u Ustakoj vojnici izdvajani su za
grupne likvidacije na oblinjim stratitima, bez suenja
stratita: Trezno kod Maribora, Koevski rog
za mnoge domobrane bila je nesrea to su posljednjih ratnih mjeseci bili
uklopljeni u HOS i obueni u nove plave uniforme jednake ustakima pa su
stradavali kao ustae
zarobljeni civili putani su kuama, dobivali su jednosmjerne propusnice do
zaviaja s obvezom da se u roku od 24 h jave lokalnoj komandi
ene koje su bile ustake dunosnice takoer su putane
svi domobrani i ustae s relativno kratkim staom u Ustakoj vojnici
otpremani su u dugim kolonama preko Maribora i Celja prema Hrvatskoj
kolonu pratile regularne jedinice JA
marevi nekih ljudi bili dugi i do 1000 km (do logora u Makedoniji) koji
mnogi nisu izdrali ili su bili ubijeni
stupanj strogoe ovisio o komandantu jedinice JA, mnogo samovolje,
osvetnitvo, pljake, ubojstva
pozivanja na odgovornost bilo je relativno malo, smjenjivanja s poloaja i
disciplinskih kazni jo manje
vojska NDH kao vojska niad nije imala pravo na tretman po enevskoj
konvenciji jer se nije pridravala Pravilnika o zakonima i obiajima rata na
kopnu koji je sastavni dio Hake i enevske konvencije meutim vsako je
ubijanje bez suda zloin
u meunarodnom pravu nakon WWII takva su nedjela definirana kao ratni
zloin
u brojnom pisanju o Bleiburgu najnepouzdanije su brojke procjene rtava
politika emigracija uporno je iz emocionalnih i politikih razloga
preuveliavala brojku
jugoslavenske su vlasti utjele i onemoguavale znanstvena istraivanja
s protokom vremena sve je tee utvrditi broj rtava
iz Zga krenulo najvie 116 000 pripadnika oruanih snaga NDH
moglo biti biti oko 50 000 rtava
kolonu ljudi nije bilo mogue sakriti a i irile su se vijesti o grupnim
likvidacijama i postupcima u logorima stvaralo se nepovoljno
raspoloenje prema novoj vlasti
do viih rukovodstava dolazile su pritube lokalnih organa vlasti pa i
hrabrijih pojedinaca koji su se direktno alili na postupke Ozne i Knoja
(tijela direktno zaduena za sudbine zarobljenika i provedbu odluka)

Ukaz o pomilovanju i amnestiji na prijeglog Tita donijelo


Predsjednitvo Avnoja 3. kolovoza 1945.
tek je tim aktom zapravo prestala kalvarija velike veine preivjelih
zavren krini put ali nije prestala politika represija
zemlja je ula u petogodinje razdoblje staljinizma u kojem je komunistika
vlast nastojala uvrstiti jednopartijski totalitarni reim po uzoru na SSSR
proustaka emigracija ve je prvih poslijeratnih godina na dogaajima oko
Bleiburga poela izgraivati mitologiju emocionalnog simbola kolektivne
tragedije
cilj im bio i bleiburkim velom prekriti ono to se dogaalo prije Bleiburga
komunistika vlast djelovala sasvim suprotno zabrana spomena, totalna
utnja metoda redizajniranja povijesti

OBRAUN S NARODNIM NEPRIJATELJEM


obraun s narodnim neprijateljem izvire iz staljinistike
ideologije i njenih zasjeda o zaotravanju klasne borbe
nakon pobjede revolucije
pripadnici okupacijskih snaga i njihovi saveznici bili svjesni da e po
pobjedi antifaisikih snaga uslijediti odmazda zato su se po povlaenju
iz Bleiburga elitne ustake jedinice ogrezle u zloin te su se u svibnju
1945. borile za ivot ili smrt znajui da se ne smiju predati
12. sijenja 1945. Tito ponovio amnestiju od 15. studenog 1944. i traio
da se primijeni prema svima koje zahvaa
smrtna kazna mogla je biti izvrena samo kada se propisanim zakonskim
postupkom dokae da su dotine osobe krive za pljaku, ubojstvo, pale,
silovanje...
inzistira se na tome da smrtna kazna moe biti izvrena samo po sudskom
postupku pri nadlenim sudovima
Odluka o zatiti nacionalne asti Hrvata i Srba u Hrvatskoj
donijelo Predsjednitvo Zavnoha potkraj travnja 1945.
protiv djela kojima se vrijealo i vrijea se ast naroda, 9 toaka
zloini i prijestupi bili su iznimno iroko definirani
pod udar zakona potpao vrlo velik broj ljudi
mnogo je ljudi stradavalo i mimo kakve zakonske procedure

Tito u svibnju 1945. bio u svakodnevnom kontaktu sa tabovima armija i


znao je da se njegova naredba o postupku sa zarobljenicima od 3. svibnja
uglavnom ne potuje i da se zarobljenici esto ubijaju
13. svibanj 1945. naredba o prestanku likvidacije zarobljenika
narednih je dana uglavnom bila potivana i znatno se smanjio broj
masovnih likvidacija zarobljenika na licu mjesta ali su likvidacije onovljene
nekoliko dana kasnije
naroito surove bile osvete nad ustakim grupama koje se nisu
dobrovoljno predale
Tito nije traio odogovornost poinitelja proizvoljnih ubijanja
nije odobravao to se dogodilo pogotovo jer se otelo kontroli i preraslo u
anarhiju pa je traio izvjetaje i razjanjenja
ideja odgovornosti za ratne zloine kakva postoji danas relativno je nova
odgovornost je sve do najnovijih vremena uvijek bila predviena za
poraene
28. svibanj naredba da se domobrane vie ne tretira kao zarobljenike
to je znailo da ih se otputa kuama, mobilizira u JA ili prema odluci
vojnih sudova upuuje na krae vremenske kazne prisilog rada ane vie na
likvidacije
i nakon tog datuma likvidacije su nastavljene na marevima i u logorima
jo oko mjesec dana iako u manjim razmjerima
najvii predstavnici vlasti u NDH
bili su u Zagrebu gdje su bili izvedeni pred vojni sud
smrtno kanjeni Mile Budak, Filipovi-Majstorovi, Ismet Mufti etc.
dvije godine kasnije Slavko Kvaternik, Osman Kulenovi, Siegfried Kasche
i drugi
Paveli, ministar unutranjih poslova Artukovi, 'ustaki Himmler' Dido
Kvaternik i prilian broj ministara, funkcionera i viih oficira uspio se sakriti
u poslijeratnom meteu u Europi i ilegalnim kanalima dospijeti u
prekomorske zemlje, najvie u Argentinu, Paragvaj i Australiju a neki u SAD
i panjolsku
partizanske jedinice i vlast koja se na temelju njihovog oslobodilakog rata
stvarala poeli su ponegdje ve 1943. a vie 1944. gubiti privlanost koju
su imale na temelju proklamiranih oslobodilakih i demokratskih parola
prema kraju rata postalo je jasno da partizani uspostavljaju diktaturu
prema sovjetskom komunistikom uzoru
ubrzo nakon rata pokazalo se da su poetno proklamirane demokratske
ideje dobrim dijelom bile izigrane
nova vlast bila je neposredna negacija vlasti NDH ali i vlasti iz razdoblja
Kraljevine Jugoslavije

vjerojatno je najvie neispunjenih nada bilo zbog oekivanja da nakon rata


dolazi 'sloboda' /smrt faizmu sloboda narodu/ a dola je kruta i gruba
diktatura
za mnoge je rije sloboda podrazumijevala demokraciju
revizionistika historiografija (od 1990ih) svodila je osvetniki gnjev
uglavnom vrlo povrno kao mrnju na hrvatstvo i na mrnju na crkvu te je
potpuno izostakla analiza ireg hrvatskoga, jugoslavenskoga pa i
europskog konteksta (u mnogim europskim zemljama stvarana je
atmosfera u kojoj su kolaboracionisti kanjavani za suradnju s
okupatorskim vojskama)
osvetniki gnjev
Istra obraun s 'faistima' zbog stvarnih ili narodnih zloina protiv Hrvata,
esto zbog lanstva u faistikoj stranci ili rada u dravnoj administraciji,
nestajali su bogati Talijani koji nisu simpatizirali komunizam, ubijani i Hrvati
(Talijanii) koji su prili faistima
Meimurje protiv Maara i suradnika maarske okupacije
stradavali Slovenci, pripadnici Bele garde
na njemaku narodnu skupinu pao teret kolektivne odgovornosti poetak
obrauna moe se vezati ve za listopad 1944. likvidirano vie stotina
folksdojera
po oslobaanju Beograda stradavali Srbi, Beograani
tada smaknut Punia Rai izvuen iz beogradske vile i ubijen po vojnom
sudu
stradalo mnogo kulturnih radnika jer su za rata na mnoge naine bili
aktivni
stradavali Albanci na Kosovu koje je nova vlast optuivala za kolaboraciju s
Talijanima
obraun Srba s Hrvatima ponajvie u mjetovitim krajevima Lika, Kordun,
Banija, slunjsko podruje, Slavonija
u naelu ene i djeca nisu bili progonjeni nago su putani
osnivani su koncentracijski logori a rtve su stradavale i u zatvorima
stalno se donose odluke o 'borbi protiv ovinizma' razne mjere ali su
uspjesi rijetki
3. kolovoz 1945. - Ukaz o opoj amnestiji
pridonjelo smirivanju stanja
savezna odluka kojom se od upravitelja logora i zatvor atraila tona
evidencija broja zatvorenika ime su onemoguena samovoljna
pogubljenja
sljedeih su godina logori ukidani a logorai postupno putani kui ili
sueni na viegodinje zatvorske kazne
ubojstava je bilo sve do 1950. g.
mnogi bili ikanirani zbog stvarne ili izmiljene suradnje s neprijateljem
termin suradnja bio iroko koriten

knjievnicima bilo kao kazna zabranjeno objavljivanje, zabrane uglavnom


bile kratkotrajne, Tinu Ujeviu trajala 5 godina
grijeh nekih svodio se na to to su za vrijeme NDH ivjeli u Zagrebu i
objavljivali, s ideoloko-politikog stajalita posve nevine tekstove u
novinama i asopisima
ponegdje je narod uzimao pravdu u svoje ruke
vlasti bile prema svima sumnjiave i nisu trpjeli one koji su bili ili
pokuavali biti neutralni
estoka represija i masovne likvidacije stvarale su sve vee nezadovoljstvo
u narodu pa je to postalo neprihvatljivo i za neke u vladi
u logore stjerano mnogo sirotinje, naroito inovnika, sitnih ljudi itd. koji su
sjedili tamo tjednima nepresluani
tijekom srpnja likvidacije prestale, i dalje ih bilo, ali pojedinanih
o svemu to se dogodilo bilo je najstroe zabranjeno istraivati i javno
govoriti
HSS
HSSu formalno bila priznata legalnost
lijevo krilo HSSa koje je ulo u Narodnu frontu donijelo rezoluciju kojom su
osudili 'izdajnitvo' Vladka Maeka
istovremeno iskazivali privrenost partiji s Titom na elu te
novoimenovanoj hrvatskoj vladi
srednja struja HSSa ostala je vjerna Maeku, napali komuniste koji su bez
razlikem politike protivnike nazivali faistima ili narodnim neprijateljima
u kasnijim godinama lanovi HSSa su proganjani 47 uhapen Boidar
Magovec
svaka ozbiljnija opozicijska djelatnost u Hrvatskoj i Jugoslaviji je utihnula
nove represivne mjere protiv HSSovaca koji nisu prili lijevom krilu stranke
uslijedile su 1948. kad je osueno 12 lanova stranke
namjera vlasti bila je da cijeli HSS kompromitira kao kolaborantski
1947. obnovljen rad Seljake sloge no to nije moglo neutralizirati
represivne mjere protiv predstavnika predratnog seljakog pokreta
vrhunac 'obrauna s narodnim neprijateljem' dogodio se 1946. kada su
istovremeno u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji odrana suenja pripadnicima
kvislinkih vojski
u Beogradu na smrt osuen Draa Mihailovi koji se od osloboenja
skrivao u Srbiji a uhvaen je u istonoj Bosni u oujku 1946.
uz njega na smrt osueno jo 11 osoba a njih 12 na vremenske kazne
ALOJZIJE STEPINAC
meu pripadnicima ustakog reima na suenju se u Zagrebu naao i
Alojzije Stepinac optuen za 'djelovanje protiv naroda i drave' tj. da je

suraivao s vlastima NDH tijekom rata te pomagao ustaama i po


uspostavi nove vlasti
nadbiskuo je odbijao sve optube
on je komunizam smatrao veim neprijateljem od ustatva ali je njegova
odgovornost u ratnim dogaanjima mogla biti jedino moralna i politika te
nikako nije smio biti krivino gonjen
osuen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodinji gubitak
politikih i graanskih prava
stvoren kamen smutnje izmeu Crkve i drave za duga vremena a
Hrvatska je dobila nacionalnog junaka i muenika

RATNI I DEMOGRAFSKI GUBITCI


posjedice rata bile su strane na teritoriju Hrvatske i
NDH
na tom su se prostoru vodile glavne operacije a bilo je i razmjerno najvie
rtava i razaranja u odnosu na druge jugoslavenske republike
od ukupno 2 100 000 Srba koji su ivjeli na teritoriju NDH stradalo ih je
tokom rata oko 330 000
rtve su u veini (124 000) bile ubijene u vlastitim kuama, naseljima a tek
je manji dio usmren u zatvorima, logorima ili baen u jame (93 000)
od 3 400 000 Hrvata ubijeno je oko 178 000 46 000 kao partizanski borci
i oko 65 000 kao rtve nacistikog, ustakog i etnikog terora te oko 70
000 kao kvislinzi odnosno kao rtve komunistike odmazde pred kraj ili
neposredno nakon kraja rata
na teritoriju Jugoslavije stradalo 80% idova, 8% Muslimana (etniki teror,
vojnici NDH), 7% Srba te 5% Hrvata
stradavalo u prosjeku vrlo mlado stanovnitvo u prosjeku 22 godine
stradalo oko 299 000 hrvatskih graana
broje bile esta tma politikih rasprava a ne znanstvenog promiljanja
rijetki su bili popisi na lokalnoj razini koji su ukljuivali sve rtve bez obzira
na nacionalnu i vjersku pripadnost
velik broj ljudi je pobjegao ili je morao otii iz Jugoslavije
iz Hrvatske (iz Hr 316 000)
ETNIKI NIJEMCI
u srpnju 1942. po naredbi Ribentroppa poelo je iseljavanje Nijemaca iz
BiH jer su folksdojerska naselja bila ugroena ustanikim akcijama
kraj 1944- poetak 1945 : evakuirano s teritorija NDH, ugl iz Slavonije 110
000 etnikih Nijemaca
mnogo ih je jo ostao ali se dio vratio neposredno pred kraj rata

uspostavom nove vlasti na njemaku se narodnu zajednicu svalila


kolektivna krivca za zloine nacistikog okupatora
vlada DFJ stajala je na stanovitu da sve Nijemce koji se nalaze u okviru
granice Jugoslavije raseli i uputi u Njemaku im se za to stvore tehniki
uvjeti
velik dio Volksdeutschera prognan iz Jugoslavije (inile i druge zemlje
ehoslovaka, Maarska, Poljska, SSSR)
saveznici zatvorili granice Njemake i prestali primati transporte s
jugoslavenskim Nijemcima pa su jugoslavenske vlasti bile prisiljene
osnivati logore i internirati ih tamo
u tekim uvjetima dio ih je tamo i umro a ostali su prognani u Njemaku
od kraja 1940 postupno se odnos vlasti prema Nijemcima poboljava
popisi ukazujuna drastian pad broja Nijemaca - 1948. u itavoj ih je
Jugoslaviji, od predratnih pola milijuna preostalo jo 55 000 od ega u Hr
manje od petine
pred kraj i neposredno nakon kraja rata u velikoj veini iz Slavonije bilo
prognano ili iselilo oko 90 000 Nijemaca
tim odlascima stvorene su u Vojvodini i Slavoniji mogunosti za masovnu
kolonizaciju stanovnitva iz siromanijih i prenapuenih krajeva
TALIJANI
iseljavanje slubenika i onih koje je faistiki reim naselio u hr krajeve
poelo je po kapitulaciji Italije 1943. no masovna iseljavanja koja ukljuuju
autohtono stanovnitvo poinju nakon zavretka rata, posebice iz Rijeke i
Istre
slubena iseljavanja poinju 1947/1948. a traju do 1954/1955.
iseljenici, tzv. optanti
odricali se svoje nepokretne imovine i prava za povratak
iseljavaju se i Hrvati i Slovenci iz politikih i gospodarskih razloga
sve ei glasovi kako je Istri bilo bolje pod faizmom nego Jugoslavijom
broj iseljenih nije tono ustanovljen procjene oko 200 000 ljudi
neka podruja Istre su opustjela
WWII. donio strahovit pad ivotnog standarda, jedna od najniih u Europi
na kraju rata dobar dio stanovnitva bio je na rubu gladi
usprkos svemu dobar dio stanovnitva, posebno ono mlae, obuzeo je
polet, iskren entuzijazam obnove koji se oitovao u radnim akcijama to je
mnogo pomoglo da je obnova ila relativno brzo, tovie, zapanjujue brzo

V. Jug

You might also like