Professional Documents
Culture Documents
atentat
Zagrebaki memorandum
studeni 1934.
predan Kraljevskom namjesnitvu
protiv politike koje se odnosi prema Hrvatima zlonamjerno kao da su
oni protiv jugoslavenske drave
protiv monopola jedne stranke
da se pusti na slobodu Vladka Maeka
da se ne dopusti djelatnost poluvojnih organizacija
da se javno glasanje pretvori u tajno
39 potpisnika Antun Bauer, Alojzije Stepinac, Ivo Politeo, Ferdo
ii, Ivo Tartaglia, Ivan Metrovi etc.
neki srpski politiari, poput Slobodana Jovanovia pozdravili
memorandum
izbori
KATOLIKA CRKVA
Stepinac
Alojzije Stepinac
slino tom listu piu i Lu, Nova revija i Hrvatska straa te Narodna
obrana (akovo)
u vodstvu KPH nije ostao gotovo nitko iz doba stvaranja ili iz 1920ih
u kui u zg Dubravi
protiv faizma
KULTURA
knjievnost: Miroslav Krlea, August Cesarec, Slavko Kolar, Ranko
Marinkovi, Vjekoslav Kaleb, Petar egedin, Jure Katelan, Ivan Goran
Kovai
slikarstvo: Krste Hegedui, Oton Gliha, Frano imunovi, Vanja
Radau, Marijan Detoni
opejugoslavenski kulturni pokret 'socijalne umjetnosti' u Hr imao
manje utjecaja ali je u Makedoniji, BiH i Crnoj Gori bio jezgra buduih
nacionalnih knjievnosti
Zemlja osnovana 1929.
skupina lijevo orijentiranih slikara, kipara i arhitekata
Antun Augustini, Fran Krini, Krsto, Drago Ibler, Stjepan Plani
1935. zabranjena djelatnost no ostali i dalje aktivni i utjecajni
Hegedui u Hlebinama 1930. poeo poduavati seljake slikarstvu -.
poetak hlebinske slikarske kole naivne umjetnosti
Krlea
1936. objavio Balade Petrice Kerempuha
Krlea se zalae za dominantno estetske kriterije u umjetnosti i
negira socijalnu i politiku tendenciju kao vrijednosni kriterij
oponiraju mu marksistiki kritiari
Tito i KPJ ipak suosudili polemike istupe M. Krlee i istomiljenika a
'krleijanci' su bili iskljuivani iz Partije
hajke na nepoudne intelektualce u komunistikim redovima zbog
elje partijskog vrha da postane apsolutni gospodar ivota svojih
lanova
rasprave se zapravo vodile oko toga hoe li se pristati na apsolutnu
poslunost Kominterni i Partiji ii e se smatrati da ne smije postojati
diktat miljenja
pobjeda
nije ostvario uvjerljivu pobjedu
regent Pavle spoitavao Jevtiu jer nije bio spreman na kompromis s
hrvatskom opozicijom
Pavle Karaorevi bio sljedbenik ideje integralnog jugoslavenstva
ali i politiki realist
u lipnju 1935. sastao se s Maekom koji mu je predloio da se tek
konstituirana Skuptina raspusti i da se na temelju novog izbornog
zakona raspiu izbori, kao i da se stanje vrati na 1918. g. knez
Pavle odbacio to
umjesto Jevtia na elo Vlade postavljen je dotadanji ministar
financija Milan Stojadinovi
Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ)
izbori 1938.
Dragia Cvetkovi
radikal
SPORAZUM CVETKOVI-MAEK
BANOVINA HRVATSKA
SPORAZUM CIANO-STOJADINOVI
1937.
skloplkjen sporazum s talijanskim ministrom vanjskih poslova
Galeazzom Cianom
da bi smanjili ovisnost o Njemakoj
Italija i Jugoslavija obvezuju se na potivanje granica
suzdravaju se od svake akcije ako bi jedna strana bila napadnuta
ukraivanje podrke svakoj aktivnosti uperenoj protiv teritorijalnog
integriteta i postojeeg poretka
predvieno i proirenje gospodarske suradnje
dogovoreno da se jedan dio ustake emigracije iz Italije vrati u
zemlju
1938. kako bi dokazao vjernost, Stojadinovi je u Rimu poloio
vijenac 'muenicima faistike revolucije'
sporazum se pokazao mrtvim slovom na papiru
rujan 1939. izbio WWII. Jugoslavija proglasila neutralnost
obje zaraene strane pojaavale su pritisak na Jugoslaviju da se
opredijeli
politika neutralnosti vodila se u praksi tako da je sve vie odgovarala
interesima Osovine
1934. trgovinski sporazum Njemake i Jugoslavije
za jugoslavensku poljoprivrednu robu Njemaka davala industrijsku
robu
nakon ekonomskih sankcija pritiv Italije 1935. (zbog napada na
Etiopiju) Njemaka e preuzeti golem dio jugoslavenskih izvoza i
postati najvei jugoslavenski trgovaki partner
preko gospodarske politke moglo se snano utjecati na vanjsku
politiku Jugoslavije (ali i Rumunjske) zbog njihova ondanjeg
katastrofalnog gospodarskog poloaja
1938. sastali se Stojadinovi i Goring
nakon Anschlussa i raspada ehoslovake naglo su porasle
investicije Reicha u Jugoslaviju
potpisano u Beu
konano poputanje Jugoslavije pod pritiskom Osovine
jami se potivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta
Jugoslavije
Osovina nee slati vojsku preko jugoslavenskog teritorija
Osovina nee od Jugoslavije traiti vojnu pomo
vodit e se rauna kod preureivanja granica na Balkanu o
jugoslavenskim pretenzijama na Solun
kada je stigla vijest o sklapanju sporazuma demonstracije su se
intenzivirale
bile dijelom spontane, a dijelom su ih potakli Britanci a ponegdje
organizirani komunisti
trajale vie dana
u Hrvatskoj ih gotovo nije bilo
parole 'Bolje rat nego pakt', 'Bolje grob nego rob'
dravi udar
no 26/27. oujka
pod utjecajem demonstracija i antifaistikog raspoloenja u nekim
politikim i vojnim krugovima
grupa probritanski orijentiranih oficira izvrila je dravni udar
kasnije (za NDH) Nijemci taj pu posprdno zvali 'ljivovica pu''
Britanci najavljivali da bi se u sluaju ratnog sukoba Jugoslaviji
pridruila i Turska i Grka
puisti proglasili Petra II. punoljetnim i proglasili ga kraljem
formirana iroka koalicijska vlada pod vodstvom Duana Simovia
pu pozdravili F. Roosevelt i Churchill
zbog pua Jugoslavija je bila okupirana
Simovi i suradnici uplaili se brzo jer britanska pomo nije stizala te
nije bilo dvojbe da Njemaka sprema napad na zemlju
IZGRADNJA DRAVE
Paveli formirao prvu vladu NDH 16.travnja
VOJSKA
Ustaka vojnica - stupali samo pripadnici ustakog pokreta
Domobranstvo domobrani e se pokazati neuspjenima,
posebno pred kraj rata
ideja revolucije 'kroz oganj, krv i nasilje' iz liberalno-demokratske
drave u autoritativnu narodnu dravu i dirigirano gospodarstvo
svi pozdravi zamjenjeni onim 'za dom spremni'
neki oekivali i revoluciju na kulturnom planu Vinko Nikoli
protiv ''Krleinih degenerika, bludnika i pijanica, junaci djela koja
ubijaju volju za ivot...''
ustae se ele pokazati kao moralno isti, idealci, borci za
iskonsku nacionalnu pravdu
inzistiranje na redu, radu, estitosti, potenju
ustae morale imati besprijekoran ivot prije (inae prijeki sud)
NDH bila klijentilistika drava u kojoj su osobne veze i novac,
kako i kod visokih dunosnika tako i kod samog poglavnika bile
esto presudne
istatvo kao ideologija je utjelovljenje narodnosti i pokret iznad
svih drugih stranaka i pokreta u hrvatskoj povijesti
Ustav Ustae hrvatske revolucionarne organizacije i Naela
ustakog pokreta u javnom ivotu dobili poziciju kakvu u drugim
dravama ima ustav
10. travanj Zakon o prisezi vjernosti Dravi Hrvatskoj
KATOLIKA CRKVA
Pio XI. 1929. sklopio s Mussolinijem konkordat
od 1929. mnogi su njemaki biskupi optuivali rasistiko i vjersko
uenje nacizma ustrajali u tome d ani jedan katolik ne moe biti
nacist
Rimu se nacizam inio najsnanijim branikom pred komunizmom
Pio XI. 1937. u encikliki Nijemcima optuio nacistiku vlast da sije
nepovjerenje, neslogu, mrnju Mit brennender Sorge
druga enciklika Divini Redemptopris papa jo otrije i direktnije
osuuje komunizam te poziva na uvoenje crkvenog socijalnog
uenja kao protuteu i komunizmu i nemoralnom liberalizmu
naelo vatikanske meunarodne politike nacizam i faizam jesu
zablude, pogreke i opasnosti ali neznaboaki totalitarizam ipak
glavni, smrtni neprijatelj vjere i Crkve
Stepinac 12. travanj u ime Katolike crkve javno izrazio
zadovoljstvo i podrku uspostavi NDH
crkva smatrala da su hrvatska nacionalna ideja i katolika vjerska
ideja u vrstoj vezi
kad je uspostavljena NDH kao nacionalna drava hrvatskog
naroda Crkva je ocjenjivala da je tako ispunjen jedan od bitnih
nacionalnih ciljeva
nacionalistike zahtjeve
nije se moglo oekivati da Srbi, koji su u takvoj zaokruenoj dravi
inili treinu stanovnitva bez otpora prihvate genocidne planove
i teroristike metode
kako bi se BiH to snanije integrirala u novi dravni okvir reim je
namjeravao premjestiti sjedite vlade u Banja Luku
'granica na Drini'
700 000 bosanskohercegovakih Muslimana ukljueni u korpus
hrvatske nacije trebalo ih pridobiti kako bi se osigurale stabilne
prilike
Mile Budak govorio kako ''nema vie Turaka to je najia
hrvatska krv''
kako bi vlast pokazala da favorizira Muslimane na visoke su
poloaje postavljani Dafer i Osman Kulenovi, Ademaga Mei,
Mehmed Alajbegovi, Hakija Hadi...
NDH
relativno malo domaih sudionika u zloinu
puno domaeg otpora zloincima
Andrija Artukovi, Eugen Dido Kvaternik, Paveli, Budak, Lorkovi,
Puk zloini
odgovornost snosili i organizatori i voe pojedinih postrojbi koje
su inile zloine poput Vjekoslava Maksa Luburia, Viktora
Gutia, Viktora Tomia i dr.
'Srbe na vrbe'
'S Vlahom jedi samo pola zdjele, a s pola zdjele ubi ga zdjelom po
glavi'
SRBI
vlasti nisu imale precizan i slubeno verificiran plan to e se
initi sa gotovo 2 milijuna Srba u granicama drave
jedna od kljunih postavki ustake ideologije bila je stvaranje
etniki istog hrvatskog prostora
poloaj idova i Roma bio odreen prema rasnoj pripadnosti
znaajan dio ustakih dunosnika tvrdio kako bi srpsko pitanje
trebalo rjeiti po naelu ''treinu pobiti, treinu iseliti, treinu
pokrstiti'' maksima nikad nije zabiljeena u programskim
spisima ili zabiljeena u tisku NDH
ideju o treinama nije izmislip Paveli ni itko od njegovih
suradnika ve ju je kao usputnu primjedbu, gotovo na razini
sarkazma izrekao teolog i konzervativni savjetnik ruskog cara
Aleksandra III. Konstantin Petrovi Pobjedonoscev (to govorio za
idove u Rusiji) 1881.
neformalni sastanak Hrvatskog Ustakog Nadzora, tajnog
organizacionog centra Ustakog pokreta
EKONOMSKI KOLAPS
ekonomski kolaps uslijedio brzo po osnivanju NDH
20. lipanj 1941. ''Sporazum o opskrbi stacioniranog njemakog
Wehrmachta na podruju NDH koji se ne nalazi u prolazu''
obvezali se opskrbiti njemaku vojsku potrebnim sredstvima za
plaanje u novcu zemlje s potrebnim sredstvima za prehranu ljudi
i ivotinja, potrebnim civilnim radnim silama, prostorima za urede,
skladitima itd.
razlog za takve ustupke nisu bili njemaki ili talijanski pritisci
vlasti NDH su tu obvezu preuzele elei pokazati kooperativnosti i
snagu ali bez prave protuusluge
porezni sustav
OSLOBODILAKI RAT
nakon raspada Jugoslavije u travnju 1941. KPJ je
ETNICI
bili protiv ofenzivnih akcija protiv Nijemaca, Talijana i drugih
premonih vojski
smatrali da to donosi prevelike rtve, naroito nakon to je Hitler naredio
da se za svakog ubijenog Nijemca smakne 100, a za svakog ranjenog 50
civilnih talaca
zagovarali taktiku ekanja dok ne doe pogodan as za opi ustanak
do tad je trebalo braniti srpsko stanovnitvo od ustakog genocida u NDH
istovremeno se etnici koje je Mihailovi kontrolirao osveivali Hrvatima i
Muslimanima (ubijeli ene, djecu i starce) i od Muslimana etniki listili
istone dijelove BiH
etniki je pokret bio nejedinstven (za razliku od partizanskog kojeg je Tito
uspijevao kontrolirati) - mnogi etniki vojvode prerasli u prave oblasne
gospodare no ipak ih je u jedan pokret povezivala jedinstvena ideologija i
zajedniki strateki i vojni ciljevi
etnici Koste Peanca
jedina etnika organizacija koja nije bila pod Mihailovievom
kontrolom
Kosta Peanac bio etniki vojvoda jo iz WWI.
sklopio sporazums nacistima i otvoreno ratovao protiv partizana
organizacija jaka u Junoj Srbiji
antikomunistiki, antialbanski i antimuslimanski nastrojeni
organizacija se poela raspadati ve tijekom 1941. a tek manji odredi
postojali su do kraja 1942.
ZLOINI
15. travanj 1941. prva etnika osvetnika akcija
etniki odred u selima blizu Mostara pobio nekoliko desetaka
hrvatskih civila koji su se povlaili iz Mostara kojeg su zauzimale
ustae
etnici ubili Petra Milutina Kvaternika brata Slavka Kvaternika
masovnije genocidne akcije etnici poeli provoditi tek od kraja 1941. kada
su raskinuli s partizanima i u kasnijim godinama
najvie je etnikih rtava bilo meu Muslimanima u I i JI Bosni
masovni etniki zloin nad Hrvatima i Srbima koji se nisu slagali ostao je
u Hrvatskoj ogranien na Dalmatinski zagoru, Kninsku krajinu i mali dio
Like
VELIKA SRBIJA
etniki je pokret promicao ideju o velikoj i homogenoj Srbiji koja je
podrazumijevala stvaranje nacionalno i vjerski iste i kompaktne
cjeline 'oiene' od nesrpskih naroda i nacionalnih manjina
okupljanje svih Srba proglaavalo se najpreim zadatkom
Srbija se prema tim projektima trebala proiriti na cijelu BiH, veliki dio
Hrvatske do linije Virovitica Karlovac Gospi Karlobag
na hr teritoriju 1944. bilo oko 5 000 a pred kraj rata oko 3 000 etnika ali
su intenzivno suraivale s onima u BiH pa se procijenjuje da ih je na
teritoriju NDH bilo 1944. 36 500 a 1945. 35 000
u susjednoj BiH koja takoer ima svoj glavni tab brojnost partizana
osjetno je vea ali organizacija znatno slabija dok je u Sloveniji brojna
snaga daleko manja ali organizacija najbolja, osobito ilegala u Ljubljani
Glavni tab Hrvatske
u posljednja 2 mjeseca 9141., a kako vrijeme prolazi sve vie unosi u
partizanski pokret nunu hijerarhijsku strukturu i disciplinu
jednomjeseni oficirski teajevi
odlueno je da se u Hrvatskoj formira 5 operativnih zona , da se
partizanske djelatnosti proire na sve dijelove Hrvatske
Glavni tab Hrvatske dobio ovlsti prkatiki po linijama budueg
razgranienja 1945. ukljuivao Baranju, Meimurje, Istru ali ne i teritorij
Srijema
pitanje je li to razgranienje ingerencija utjecalo na kasnije razgranienje
izmeu republika
oujak 1943. Glavni tab Hrvatske poslao proglas domobranskim vojnicima
i oficirima kojim ih poziva da sabotiraju mobilizaciju te da prijeu na stranu
partizana
poziv u prvo vrijeme nije rezultirao znaajnijim brojem odziva, on stoji na
poetku procesa koji e, kako vrijeme bude odmicalo biti sve intenzivniji
suradnja s antifaistikim pokretom u BiH, slovenskim partizanima
na umberku je 1943. osnovan zajedniki Operativni tab koji je pod
svojom komandom imao 3 slovenske i 2 hrvatske brigade
od proljea 1942. NOB u Hrvatskoj postupno opet jaa
1. svibnja 1942. osloboen Brod na Kupi prvo vee mjesto u isto
hrvatskom kraju
komunistike aktivnosti odvijale su se i u gradovima 1. svibnja 1942. vie
stotina zg komunista, skojevaca i simpatizera djelilo je letke, u Splitu su
izvjeene crvene zastave na brodogradilitu, Marjanu, na zvoniku crkve sv.
Duje gdje se zastava vijorila uz prasak male koliine eksploziva
srpanj 1942. na dalmatinskim otocima izbio masovni ustanak protiv
Talijana
jedna od jezgri bio Mali I na Iu
200 mloadia prelo na kopno, u partizane te osnovalo samostalni bataljon
koji se kasnije prikljuio Drugoj dalmatinskoj brigadi
zbog opasnosti Talijani od ljeta 1942. sve vie svoju vojsku povlae u velike
garnizone a borbu protiv partizana preputaju antikomunistikoj miliciji
(MVAC) etnike jedinice koje su se u borbi protiv Narodnooslobodilake
vojske prikljuile talijanskim okupatorskim trupama
talijanska vojska ne zna i ne moe parirati partizanskoj taktici
TEHERAN
Roosevelt, Churchill, Staljin
istovremeno II zasjedanje Avnoja u Jajcu
umjesto dotadanje doktrine jednake pomoi objema stranama
dogovoreno je da se partizane treba pomagati u najveoj moguoj mjeri
to je podrazumijevalo i formalno priznanje NOVJa kao saveznike vojske
prekinuli svaki kontakt s etnicima u veljai/oujku 1944.
saveznici prihvatili Tita i partizane kao jedini oslobodiaki pokret u
Jugoslaviji i Hrvatskoj
vlada u Lonodmu pokuala parirati diplomatskoj ofenzivi NOPa
1944. smatrali odluke II zasjedanja Avnoja 'teroristikim aktima'
Svetosavski kongres
sijeanj 1944., selo Ba u zapadnoj Srbiji
pod patronatom D. Mihailovia
zakljueno je da su odluke II zasjedanja Avnoja ustako-komunistike
podrana vlada u Londonu i Mihailovieva Jugoslavenska vojska u
otadbini
odstupili od najradikalnijih vidova svoje velikosrpske politike
istakli da se zalau za federaciju, te za ustavnu i parlamentarnu monarhiju
sa srpskom jedinicom
Svetosavski kongres pokuao revitalizirati koncept trijalistike monarhjske
federacije koja je bila aktualna 1939. i 1940. g. a koju su i samo nosioci
velikosrpske ideje tada odbacili
4 godine kasnije takve su ideje bile besmislene i nitko ih nije uzimao
ozbiljno
VLADA U LONDONU
situacija na terenu nije ila u prilog etnicima ni izbjeglikoj vladi
vlada se, da bi uope ostala u igri, morala u proljee 1944. odrei
Mihailovia
manadatarom nove vlade imenovan je Ivan ubai
saveznici odbavili Mihailovia jer nisu prihvatili velikosrpski koncept
ureenja poslijeratne Jugoslavije, odnosno shvatili da je taj koncept
neprovediv
TITO I CHURCHILL
Napulj, kolovoz 1944.
Tito nekoliko puta ponovio kako u Jugoslaviji ne namjerava uvesti
komunizam
Tito blokirao svaku mogunost da Britanci ostvare neki utjecaj na
jugoslavenskom prostoru
Churchill se zapitao nee li Tito iskoristiti svoju snagu i njihovo oruje za
podinjavanje itave zemlje
ministar Eden odgovorio kako je upravo on sam, Churchill neko vrijeme
forisao suradnju s Titom i tako rtvovao dugorone britanske interese za
raun kratkoronih vojnih interesa
Tito najavio kako e predstojei izbori biti slobodni i da e se na njima moi
kandidirati sv politike stranke i osobe osim zloinaca i onih koji su se
kompromitirali suradnjom s neprijateljina
iako su jugoslavenskim komunistima Sovjeti ideoloki najblii saveznici
injenica da su Britanci neporedno pomagali mnogo je pridonosila
srdanosti i neposrednosti odnosa
britansko-partizansko saveznitvo bilo je mjestimino vrlo srdano i iskreno
ali mjestimino je bilo i zategnutosti, neporazuma pa ak i konfrontacija
znaajan broj britanskih misija boravio u Hrvatskoj jer je tu antifaistiki
pokret bio najsnaniji
jesen 1944. Britanci se iz saveznika transformiraju u ideoloke
neprijatelje
vrijeme kada je obraun s narodnim neprijateljem dobivao na zamahu a
komunisti se poeli pripremati za potpuno preuzimanje vlasti
britanska obavjetajna sluba Intelligence Service postaje najvei protivnik
ljudi su stradavali samo zbog tobonje povezanosti s Intelligence Serviceom
unato tome, dugo je godina ostalo sjeanje na ratno prijateljstvo,
drugarstvo, iskrenu zajedniku borbu...
SPORAZUM TITO-STALJIN U MOSKVI
Tito s Visa odletio u Moskvu u rujnu 1944.
sastao se sa Staljinom
zakljuili sporazum po kojem je sovjetskoj vojsci bio dozvoljen ulazak u
Jugoslaviju na teritorij koji granii s Maarskom
sovjeti time prvi put priznali NOB kao savezniku silu a Titovu vladu kao
jugoslavensku
oslobodilake akcije
hrvatski partizani u nove oslobodilake akcije krenuli tijekom rujna 1944.
osloboeni svi srednjodalmatinski otoci
18. listopada osloboen je Dubrovnik
26. listopada Split
u sljedeih tjedan dana Zadar i ibenik
oslobodili i Knin ime je oslobaanje Dalmacije bilo zavreno
1.1.1945. osnovane 3 armije Prva, Druga i Trea (etvrta bila osnovana u
oujku)
imale od 55 do 70 000 boraca (svaka)
trebale omoguiti organizaciju velikih operacija pri konanom osloboenju
zemlje
SRIJEMSKA FRONTA
njemaka vojska nastrojala kontrolirati prugu ZG prema istoku i
komunikacije prema Grkoj kako bi odande izvukla svoju vojsku
nametnuli frontalnu borbu u Srijemu
Vrhovni tab prihvatio elei pokazati da jedinice NOVJa i u pozicijskom
ratovanju mogu pobjeivati
NOVJ oslobodio Zemun i istoni Srijem, fronta se stabilizirala pred Ilokom
u sijenju 1945. pripadnici eltinih njemakih jedinica izvrili su proboj
fronte
Prva armija u svega nekoliko dana imala 4 000 poginulih i nestalih
fronta probijena u travnju
gubitci Jugoslavenske armije pokazuju kako Nijemci i njihovi saveznici nisu
ni pomiljali na predaju
POSLJEDNJA OSLOBAANJA
pojedinana ubijanja zarobljenika nisu prestala ali sljedeih dana vie nije
bilo masovnih ubijanja na mjestima zarobljavanja zarobljenici su
odvoeni u logore gdje je slijedio daljnji postupak prema novim uputama
13. svibnja vojska NDH uvidjela je da se nee moi probiti do mosta
preko Drave
smislili da e pokuati proboj zaobilaznim putevima
Rafael Boban prikupio najborbenije ustake jedinice i krenuo s njima u
noni manevar i u 3 ujutro 14. svibnja izvrio iznenadni prepad na tab
tim manevrom ustae su oslobodili put prema zapadu, dolinom rijeke Mee
i okolnim prometnicama
panino i kaotino ponaanje kada se proulo da je put prema zapadu
otvoren
bili nadomak Bleiburga
Poljana bitka partizana i snaga NDH partizani se morali povui
oslobodio se put do Bleiburga
cesta je bila zakrena, kretalo se polako i s zastojima kolona od 40 km i
velik dio vojske i naroda nije se ni pomaknuo iz doline kraj Dravograda
prilina grupa probila se mimo ceste i prije noi stigla na austrijskoslovensku granicu pred Bleiburko polje
na granici se susreli s tenkovskom jedinicom britanske vojske saopili im
demarkacijsku liniju u polju pred Bleiburgomdo koje su se smjeli kretati i
koju nisu smjeli prijei
tijekom 15. svibnja neprekidno su navirale grupe vojske i civila i u polju ih
se okupilo oko 30 000, ostali su jo putovali
u dvorcu kraj Bleiburga brigadir Patrick Scott ih primio delegaciju
oruanih snaga NDH vrlo hladno, ne predstavivi se i ne pruivi im ruku
Hereni izjavio da dolaze po nalogu Poglavnika da se predaju i stave pod
zatitu zapadnih saveznika
Scott odgovorio da ih engleska vojska ne moe primiti i da bi s njima
trebalo postupati kao s ilegalnim bandama jer su po ugovoru o primirju ve
prije 8 dana trebali poloiti oruje pred partizanskim jedinicama a ipak su
nastavili s borbom
britanska vojska tako nije primila predaju glavnine vojske NDH koja se
trebala predati saveznikoj vojsci jugoslavenskih partizana
Scott dodao kako e se partizani pridravati meunarodnih ugovora i
zakona te da se ne trebaju bojati
Scott se zatim srdano sastao s partizanskim predstavnicima te ih suoio s
ustakim predstavnicima nakon ega su im bili izdiktirani uvjeti
kapitulacije
uvjeti:
u roku od sat i dvadeset minuta morala se izvjesiti bijela zastava i izvriti
organizirana predaja itave vojske
V. Jug