HRVATSKA POVIJEST 16. I 17. STOLJEA SKRIPTA ZA 2.

KOLOKVIJ
2.11. OSMANLIJSKI PRODORI I OBRANA DALMACIJE U 16. ST.
- od 1522. do 1528. Osmanlije prodiru u dubinu Hrv. Kraljevstva te zauzimaju
prostor od Cetine do Like i Krbave
- Mletako turski rat 1537- 1540. Mleani gube Nadin i Vranu, 1537. pada Klis
- 1569. Mleani odbijaju Osmanlijama predati Cipar Ciparski rat (1570. 1573.)
zavren mirom 7.2.1573. Mleani moraju dati Osmanlijama Cipar
- 1571. osmanlijska ratna mornarica uplovila u Boku i osvojila Ulcinj, Bar i Budvu
- bitka kod Lepenta 7.10.1571. kranska vojska pobjeuje Osmanlije
- 7.4.1596. Spliani osvajaju Klis
- 31. 5. 1596. Klis opet pada pod osmanlijsku vlast

2.12. PROTUTURSKA BORBA SENJSKIH USKOKA. USKOKI RAT

- zaeci uskoke borbe nakon turskog osvajanja Hercegovine 1482.
- Uskoci Hrvati i katolici odlikovani fizikim i duevnim osobinama
- organizirani u manje ili vee postrojbe kojima su zapovijedali vojvode, a u veim
operacijama i nadvojvode (1571. se spominju Juraj II. I Juraj III. Dani, 1607. Ivan
Vlatkovi)
- od 1537. pod vrhovnim zapovjednitvom Dvorskog ratnog vijea u Beu, a od
1578. pod Unutranjoaustrijskim ratnim vijeem u Grazu na elu s habsb.
nadvojvodom
- u protuturskom ratu (1537. 1540.) uskoci su ratovali na mletakoj strani
- 1542. Mleani su proglasom zabranili suradnju s uskocima
- 1558. pokuali su uskoke iseliti u Istru, 1575. imenovali su protiv uskoka
posebnog kapetana te 1592. posebnog generalnog providura na Jadranu
- 1541. 1554. uskoci su na turskom, mletakom i dubrovakom podruju izveli
vie od sto pohoda
- na Badnjak 1573. pod vodstvom brae Daniia napali su Mljet
- 1578. izveli su uspjeni napad na Neretvi na turske i dubrovake brodove
- 1583. neuspjeli pohod na Klis
- na uskoke napade Mleani su 1587., 1591., 1592. odgovorili blokadom i
zapljenom uskokih brodova
- jedan od najveih uskokih pothvata je osvajanje Klisa 7.4.1596., tada Mleani
prelaze na tursku stranu
- 29./30. 3. 1597. osvajaju Rovinj
- veljaa 1598. pohod u ibenskom zaleu
- 17. 2. Uskoci umaknuli kroz mletaku blokadu i na povratku u Senj u luci grada
Krka 27.2. napali mletake i albanske brodove

- zauzvrat Mleani bombardiraju Katel Novi, te blokiraju Senj, Rijeku, Bakar i

vinodolski kraj
- na to u sijenju 1599. uskoci pljakaju Labin i osvajaju Plomin
- 1600. u Senj poslan Josip Rabatt da rijei uskoko pitanje razoruao uskoke,
pozatvarao, neke pogubio i poslao na ratite no uskoci ga ubie
- 1603./04. uskoci krenuli ponovo u pohode
- u prosincu 1604. iskrcali se u Grebatici
- 25/26. 12. otplovili prema Senju
- 29. 4. 1608. upadaju u Pulu i pljakaju je to je izazvalo Mletaku blokadu od
Senja do Rjeine
- 1615. habsb.- mletaki sukob pretvara se u rat u studenom 1615. Mleani kod
Trsta pretrpjeli veliki poraz
-pregovori o miru prihvaeni posredovanjem panj. Kralja u sijenju 1617.
- pregovori zapoeti u Madridu zavreni su u Parizu 6. 9. 1617.
- u travnju 1620. iz Senja protjerani uskoci kraj uskoke borbe

3. POLITIKA PODJELA (DEZINTEGRACIJA) HRVATSKOG KRALJEVSTVA U

16. ST
3.1. OSTACI OSTATAKA
- Hrvatski dravni teritorij u 16. st je prepolovljen 1526. 50 000 m2, a za vrijeme
bitke kod Siska 1593. 16 800m2
- od 1538. Hrvatski i Slavonski sabor zasjedaju zajedno- iznimka 1558. zasebno
zasjedanje Hrvatskog sabora u Steninjaku
- potiskivanje seljaka iz trgovine, poveavanje podavanja otealo poloaj seljaka
dovodi do seljakih buna (velika hrvatsko-slovenska seljaka buna 1573. seljaci
se predavali Osmanlijama)
- 1544. Osmanlije zauzimaju Veliku uz pomo pobunjenih kmetova
- ratovi s Osmanlijama utjecali su i na promjene u gradskim naseljima gradovi J
od Kupe potpadaju pod osmanlijsku vlast ili propadaju zbog prekida putova
- gradskom gospodarstvu tetu je nanijelo i potiskivanje seljaka iz robno-novanih
odnosa
- vlastelinstvo zainteresirani za naturalna davanja pretvorili trgovita u sela, a
stanovnike u kmetove
- krajem 16. st plemiki su posjedi prodrli na gotovo sva vlastelinstva i razorili
njihovu strukturu
- meu plemstvom posebnu su skupinu inili jednoselci (neposredni proizvoai)
- predijalci vazali na crkvenim imanjima
- velikake obitelji ih nastojale podvrgnuti svojoj vlasti
- U borbi za zatitu svojih prava sitno se plemstvo povezivalo s kmetovima

- od 1549. do 1555. predijalci i kmetovi na posjedima istupaju protiv prevrtanja

desetine u naturalno podavanje i nametanje desetine predijalcima
- radi centralizacije Habsburgovci osnivaju Ratno vijee, Tajno vijee, Dvorsku
komoru i Dvorsku kancelariju
- Sabor u Brucku na Muri 1578. Rudolf II. Povjerio obranu Hrvatske nadvojvodi
Karlu podvrgavajui mu sve zapovjednike u Vojnoj krajini, bana i Sabor

3.2. MLETAKA ISTRA U 16. ST

OPE POLITIKE PRILIKE
- rat Cambraiske lige 1508. 1523. Venecija i Austrija rat opustoio istarska
polja i gradove zavren mirom mletakog duda Andrea Grittia i habsb. cara
Karla V.
- 1510. austrijska vojska osvojila i razorila utvrdu Rapor na Buzetskom krasu
- 1797. konana propast Venecije

ODJECI REFORMACIJE. NAJISTAKNUTIJI ISTARSKI PROTESTANTI

-polovicom 16. st Istru zahvaaju reformacijske ideje Luthera
- najistaknutiji predstavnici: Matija Vlai Ilirik, Baldo Lupetina, Petar Pavao
Vergerije
EPIDEMIJE-IMBENICI DEPOPULACIJE ISTARSKOG POLUOTOKA
- 1. vijest o kugi u 16. st je iz 1505., a trajala je od travnja do kolovoza, najea
je bila 31.5.
- 1511. pojavila se u Kopru, zatim u Trstu
- epidemija 1527. u Puli i Kopru
- 1543. ponovo u Trstu
- 1553. u Kopru i Miljama, a 1554. u Trstu
- 1556. Kopar, 1573. se iri po cijeloj Istri
- 1577. Trst
- 1599. Karnija
- epidemije malarije- uzrok komarci i nehigijenski uvjeti ivota
PROCES KOLONIZACIJA proitati!!!!

3.3. ISTRA I RIJEKA POD HABSBURGOVCIMA U 16. ST

OPE POLITIKE, GOSPODARSKE I DRUTVENE PRILIKE
- Pazinska kneija pod upravom pazinskog kapetana (kneza)
- tijekom rata tzv. Cambraiske lige Pazinska je kneija pretrpjela velike tete i
razaranja

- 1510 1511. Pazinsku kneiju je zahvatila epidemija kuge

- 1532. prodana je feudalnoj obitelji Mosconi dobili su civilnu i kaznenu
jurisdikciju nad podlonicima
- zbog velikih zlouporaba Mosconi je ostala bez svojeg pazinskog posjeda
- 1570. u kneiji izbija seljaka buna seljaci davali desetinu, posebna novana i
naturalna davanja
ODJECI REFORMACIJE, SUKOBI OKO RAZGRANIENJA, RIJEKA PROITATI !!!!!

3.4. DALMACIJA I BOKA KOTORSKA U 16. ST

OPE POLITIKE I DRUTVENE PRILIKE
- potpavi pod Mletaku Republiku, dalmatinski i bokeljski gradovi su postali dio
prekomorskih mletakih posjeda (terra de mar)
- njihov razvitak podreen probitku i usponu grada na lagunama
- djelovanje mletake vlade temeljeno na potpunoj centralizaciji
- dalmatinske komune izravno podlone sredinjici u gradu na lagunama
- Republika je u Dalmaciju upuivala sindike (povjerenike)
- od 1571. mletaki Senat imenuje vrhovne upravitelje sa sjeditem u Zadru
- na elu komune je knez
- u Zadru vojne poslove obavlja kapetan
- negdje postoje
glavara)

i seoske lokalne samouprave posobe (skup seoskih kunih

- vie udruenih posoba inilo je ligu

- vladajui sloj u Dalm. I B. Kotorskoj su pripadnici patricijskih obitelji
- patriciji jedini dio stanovnitva ukljuen u politiki ivot
- proces diferencijacije izdvaja se imuni sloj gradskih obrtnika i tzv neplemia
intelektualnog zanimanja (doktori, biljenici)
- pojaano naseljavanje itelja iz zalea u gradove
- uestale pojave epidemija kuge i gladi slabljenje i zaostajanje komuna

GOSPODARSKE PRILIKE
-najvanija i najunosnija gospod. Prilika u Dalmaciji je proizvodnja i prodaja soli
- odredba iz 1487. vlasnicima pake solane oduzete proizvedene soli pod
obvezatnom otkupnom cijenom od 8 dukata
- odredba iz 1502. zabranjeno graditi brodove vee od 120 tona nosivosti
DUBROVAKA REPUBLIKA
- afirmirana sredozemna pomorska i trgovaka drava

- provedena feudalizacija, lokalne jedice uprave kneije i kapetanije

- vlast patricijata temelji se na stalekoj jednakosti, nasljednosti, endogamiji i
obvezi obnaanja dravnih sluni
-1458. Dubrovani zasnovali s Osmanlijama tributaran odnos od 1526.
obavezan
- Dubrov. Republika sredite posrednike trgovine Istoka i Zapada
- 1525. otvoreno gruko brodogradilite
- politika kriza i ratovi stavili Republiku pred niz iskuenja i problema koje je
rjeavalo Vijee umoljenih
- tijekom rata I: svete lige kranskih sila protiv Osmanlija povean opseg dubr.
Trgovine
- Dubrovani sudjeluju u bici kod Lepanta 1571. pobjeda poveanje trgovine 67 puta
- Mletakim otvaranjem splitske skele 1592. dio trgovakih karavana poeo
zaobilaziti Dubrovnik teta trgovini solju - rezultiralo postupnim povlaenjem
kapitala iz gospodarskih djelatnosti u stanje bankarske kue
- dubr. Vlastela se postupno iskljuivala iz aktivnog gospodarskog ivota
oslanjajui se na zemljine prihode i rentu od novanih podloga
- dravni i gospod. Uspon praen je i dinaminim drutvenim raslojavanjem
Grapani (bogatiji puani-tgovci i brodovlasnici), artigiani (obrtnici i sitni trgovci),
te ostali populani

4. ZASTOJ U RAZVJU GOSPODARSTVA I SOCIJALNE NAPETOSTI

4.1. GOSPODARSKO SLABLJENJE HRVATSKIH GRADOVA
- Regionalna podijeljenost hrvatskih zemalja, kao i razliiti zemljopisni preduvjeti
odredili su njihov neravnomjerni gospodarski razvoj
- Dok je hrvatski sjever bio najvie pogoen osmanlijskim progonima, na jugu je
na gospodarski razvoj utjecala Mletaka Republike koja je dalmatinsku obalu
nastojala uklopiti u svoje ope gospodarske ciljeve
- gospodarstvo opada radi brojnih seljakih buna, propadanja gradova, pomicanja
trgovakih puteva, velike migracije, u Italiju i zapadnu Ugarsku, revolucija cijena,
pravo prvootkupa, naturalna renta

4.2. POGORANJE POLOAJA KMETOVA I PUANA. SELJAKA BUNA

- temeljni uzrok bune je ope pogoranje seljaka tijekom 16. st, a jedan od
imbenika je poveanje naturalne rente
- desetina pretvorena u novano podavanje, poveanje dae
- potiskivanje seljaka iz trgovine poljoprovrednim proizvodima, ukljuivanje
plemia u tu trgovinu
- Franjo Tahi poveao davanja, izrabljivanje seljaka

- ideja o pokretanju nastala nakon neuspjeha lokalnih buna

- 1567.- 1568. Stubika buna zbog pretvaranje desetine u naturano podavanje
- 1571. Susedgradsko stubika buna zbog poveanja podavanja (gornice)
- izbijanju hrv-slov bune 1573. prethodilo je stvaranje tajnog saveza ili bratstva
koje je trebalo pripremiti opu seljaku bunu stvaranje saveza zapoelo na
stubikom posjedu nakon neuspjene stubike bune
- na elu saveza Matija Gubec, Ivan Pasanec, Ivan Mogai
- osnovne jedinice odredi ustrojeni po teritorijalnom principu na elu s
kapetanom
- cilj bune ukidanje podavanja i ogranienja slobodne trgovine i preuzimanje
vlasti
- buna planula u noi 27. i 28. 1. 1573.
- kmetovi cesargradskog vlastelinstva 29. 1. osvajaju Cesargrad; istog dana
zauzet i Klanjac
- 29./30.1. prelazi buna preko Save
- ustanike snage podijeljene u 3 vojske: 1. pod vodstvom Ilije Gregoria (zauzeti
slovenske zemlje i prijei Sutlu)
2. Pod I. Pasancom (izmeu Save i Kupe)
3. M. Gubec (Hrv. Zagorje)
- kod Videma Gregori dijelu vojsku na dva dijela Nikola Kupini
- uskoci na koje su seljaci raunali kao na saveznike, okrenuli se protiv njih
- Kupiniev odred 5.2. kod Krkog gubi od Josipa Thurna
- kod entpetra 8. 2. Gregorievu vojsku razbija plemika vojska
- seljaka vojska juno od Save razbijena od Hrvatske staleke vojske 6. 2. kod
Kerestinca
- plemstvo se jo trebalo obraunati s Gupevom vojskom
- odluna bitka 9. 2. kod Stubikih toplica seljaci potpuno razbijeni
- guenje bune uvrstilo je procese koji su vodili ojaavanju kmetske zavisnosti i
pogoravanju poloaja seljaka