Professional Documents
Culture Documents
Zagreb, 2014.
0. UVOD
Ovaj program, nazvan H1, namijenjen je uenju hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i
strance pod supsidijarnom zatitom radi ukljuivanja u hrvatsko drutvo te utvrivanja naina i
uvjeta njegove provedbe. Cilj uenja hrvatskoga kao inoga jezika je, uz meukulturno umijee,
osposobljenost za usmeno i pisano sporazumijevanje na hrvatskome jeziku radi ivota i rada u
Republici Hrvatskoj. Znanje hrvatskoga kao inoga jezika, i to stranoga, odraslim osobama koje se
ukljuuju u hrvatsko drutvo jedna je od kljunih kompetencija koje trebaju stei kako bi poboljale
svoje mogunosti porastom osobne pokretljivosti i zapoljivosti, mogunou ravnopravnoga i
kritikoga pribavljanja informacija, koritenja izvorima znanja i dr.
Ovladavanje ovim programom ne pretpostavlja prethodno dosegnut odreen stupanj kolovanja.
Velik broj oekivanih polaznika govori razliitim jezicima koji se tipoloki razlikuju od hrvatskoga,
posebno prozodijski, a uglavnom se slue i drukijim vrstama pisma koje nisu utemeljene na
latinici i esto nisu ni fonemska. Uz to su njihova obiljeja, posebice dob, ivotne okolnosti i ostalo
razliiti pa e nastavne skupine nuno biti vrlo heterogene. Stoga se pretpostavlja da e ovladavanje
hrvatskim biti dulje i tee nego u polaznika hrvatskoga kao inoga jezika koji su zavrili srednju
kolu i ele se ukljuiti u hrvatski obrazovni sustav.
1. Ciljevi
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
2.2. Govorenje
2.2.1. Govor
2.2.2. Razgovor
2.3. itanje
2.4. Pisanje
2.5. Meukulturnost
3. Sadraji pouavanja i uenja
3.1. Najee rijei
3.2. Najei izrazi
Ciljevi nisu navedeni u cjelini, nego slue pouavateljima kao smjernice te se mogu proirivati
drugim sadrajima s obzirom na ciljeve cijeloga programa odnosno ukljuivanje azilanata u
hrvatsko drutvo. Nakon njih slijede sadraji pouavanja i uenja, i to najee rijei i najei
izrazi, pri emu navedeni popis ne navodi iscrpno rjenik kojim je potrebno ovladati niti je potrebno
da polaznici naue sve navedene rijei. Oni su pouavateljima ponajprije smjernica o stupnju
sloenosti jezinih izraza kojima polaznici trebaju ovladati u primanju i proizvodnji.
0.2.1. Cjeline
Ukupno je osam cjelina, od kojih je prva obvezna, a ostale se mogu birati prema potrebama
7
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
Hrvatski u svakidanjici
Hrana i pie
Brojevi i vrijeme
Osobine i zdravlje
Odijevanje i kupovanje
Stanovanje i kretanje
Posao i slobodno vrijeme
Priroda i okolina
Redoslijed cjelina - Preporuen redoslijed cjelina naveden u (2) moe se promijeniti ako za to
postoje razlozi, a to se odnosi i na rijei te izraze, osim prve, obvezne cjeline.
Broj i sastav tema u sklopu cjeline - Ako su pristupnici dobro ovladali programom, mogue je
dodati i druge teme koje se na navedene prirodno nadopunjavaju, posebno ako prilike to
zahtijevaju, tj. moe ih se proirivati i mijenjati njihov redoslijed prema elji i potrebama polaznika
i procjeni voditelja programa ili ustanove. To se posebno odnosi na teme iz hrvatske kulture i
kulture iz koje polaznici dolaze.
0.3.1. Pouavanje
Tijekom pouavanja uitelji hrvatskoga trebaju:
govoriti razgovijetno i vrlo polako, koristei se vrlo jednostavnim i estim rijeima
govoriti s duljim stankama izmeu reenica da bi sluatelji razabrali znaenje
govoriti i s uporabom razliitih neverbalnih obiljeja: mimika, geste, intonacija, boja glasa
itati kratke obavijesne tekstove vrlo polako, glasno i razgovijetno, s duljim stankama.
Ako polaznici i dalje dobro ne razumiju njihov govor, treba praviti kratke stanke izmeu govornih
rijei (rijei izgovaranih jednim naglaskom, npr. a sin ga je -> asingaje), kako bi ih polaznici stigli
obraditi. Jednako tako potrebno je ponavljati i parafrazirati reeno sluei se neverbalnim
obiljejima, ali pazei na meukulturnost.
Kako razvoj prijamnih jezinih vjetina (sluanja i itanja) ukljuuje stvaranje pretpostavki,
dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika, polaznike treba
poticati da nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumjeti primjenom postojeega znanja,
konteksta i uz pomou strategija za razumijevanje. Treba im i zadavati zadatke za samostalni rad u
8
skladu s opisanim pouavanjem, koji e poticati podjednak razvoj svih jezinih djelatnosti.
Treba poticati polaznike na traenje pomoi tijekom pouavanja i uenja u situacijama u kojima ne
razumiju rijei, izraze, ne mogu slijediti pouavanje ili im ono ne odgovara, a to se odnosi i na
traenje pomoi u svakidanjim komunikacijskim situacijama kada do njih doe.
0.3.2. Uenje
Polaznici se trebaju sluiti prikladnim strategijama kako bi mogli:
zamoliti sugovornika da govori sporije ili glasnije
traiti pomo zbog nerazumijevanja govorenoga izraza
traiti objanjenje nepoznate rijei ili izraza
zamoliti sugovornika da ponovi govoreni izraz ili da ga napie kako bi ga razumjeli
pronalaziti rjeenja u izvannastavnim situacijama kako bi rjeavali zadatke i zadae s nastave
snalaziti se u svakidanjim situacijama unato ogranienom jezinom znanju.
0.3.3. Gramatika
Gramatiko znanje proizlazi iz jezine uporabe, gramatiku ne treba posebno pouavati niti inzistirati
na gramatikim pojmovima. Treba je, koliko je to mogue, neizravno pouavati za ostvarivanje
prikladne komunikacije. Primjerice, prezentski oblik konkretnih glagola koji se eli polaznika
nauiti sustavno se vjeba na prototipnim primjerima koji ne smiju biti izvan konteksta. Drugim
rijeima, pri obradi gramatike treba izbjegavati suvinu uporabu metajezika i umjesto toga treba
poticati polaznike da uoe i zatim prepoznaju nove gramatike strukture. S vremenom e ih oni
razvrstati te na posljetku i usustaviti. Tako e polaznici razmiljajui, rjeavajui probleme i
primjenjujui ono ime su ve ovladali sami stvoriti novo znanje.
Materijali za uenje hrvatskoga jezika, posebno izvorni, trebaju biti prilagoeni znanju polaznika.
Kada zbog autentinosti teksta budu sadravali i gramatike jedinice kojima inojezini polaznici ne
trebaju ovladati na proizvodnoj razini, dovoljno je da ih polaznici prepoznaju u kontekstu i
razumiju njihovu ulogu. Nikako se ne bi smjele ispisivati paradigme, navoditi primjeri izvan
konteksta, nizati odstupanja od pojedinih pravila, pouavati definicije jezine pojavnosti. Gramatika
se ne bi trebala pouavati na knjievno-umjetnikim tekstovima zbog njihove sintaktike sloenosti
i vieznanosti.
reklamama, letcima, plakatima... Veliku ponudu takvih materijala nudi Internet gdje se mogu nai
razliiti tekstovi, govoreni i pisani (npr. oglasi za posao, oglasi za stanove, obrasci za ciljanu
skupinu). Jako je vana vizualna sastavnica jezika koja ukljuuje i izradu takvih materijala s
polaznicima na satu, posebno za predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnoga rada (posteri,
plakati). Tijekom uenja i pouavanja prema ovome programu, kao to je navedeno u
prethodnom poglavlju, svakako treba izostaviti pouavanje na knjievnoumjetnikim tekstovima
zato to oni pripadaju sloenijim i sloenim vrstama tekstova (sloena sintaksa, vieznanost).
0.3.6. Meukulturnost
Osnovno meukulturno znanje omoguuje to bre i nesmetano ukljuivanje u hrvatsku kulturu, kao
i europsku, posebno Europske unije, te je potrebno to znanje uskladiti sa stupnjem jezinog znanja
azilanata i stranaca pod supsidijarnom zatitom. Budui da u pojedinim sluajevima nee biti ni
jednoga drugoga zajednikog jezika kojim bi se moglo pouavati hrvatsku kulturu u najiremu
smislu te rijei, trebat e jezino prilagoditi sadraje kako nepoznavanje jezika ne bi onemoguilo
pokazivanje steenog znanja barem na razini prepoznavanja i razumijevanja.
0.4. Literatura
U ovome potpoglavlju navedena je temeljna literatura iz podruja ovladavanja inim jezikom,
uglavnom hrvatskim, tek je nekoliko jedinica na engleskome koje se odnose i na druge jezike. Na
navedenoj literaturi utemeljene su spoznaje koje su posluile i u izradi ovoga programa.
Babi, Z. (1989.), Red rijei u hrvatskom knjievnom jeziku kao izgovorni problem, u: Horga,
D. (ur.), Fonoloki i fonetski aspekti govorenoga jezika, Zagreb: HDPL, 85-95.
Babi, N., Jelaska, Z. (2013.), Okomita meukulturnost, u: Cviki, L. Petroska, E. (ur.) Cviki,
L., Petroska, E. (ur.), Prvi, drugi, ini jezik: Hrvatsko-makedonske usporedbe /Prvi, vtor, drugi
jazik: Hrvatsko-makedonski sporedbi, Zagreb: HFD
Bonjak, M., Cviki, L. (2012.), Hrvatski u malom prstu 1: leksiki prirunik za poetno uenje
hrvatskoga kao inoga jezika na intenzivnim teajevima, Zagreb: HFD
Bonjak, M., Filipovi, D. (2009.), Meudjelovanje uitelja i uenika hrvatskoga kao stranoga
10
11
Cviki, L., Tomek, T. (2003.) Hrvatski prvi strani jezik?, u: M. Kovaevi i D. Pavlievi-Frani
(ur.), Komunikacijska kompetencija u viejezinoj sredini II.: teorijska razmatranja,
primjena (126-135), Zagreb Jastrebarsko: Sveuilite u Zagrebu i Naklada Slap.
ei, M. i Barbaroa-iki, M. (2007.), Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika, Jastrebarsko:
Naklada Slap.
ei, M., Cviki, L., Milovi, S. (ur.), (2012.), Inojezini uenik u okruenju hrvatskoga jezika,
Zagreb: AZOO.
ila Mikuli, M., Jurii, A., Udier, S. L., (ur.), (2012.), Croaticum Savjetovanje za lektore
hrvatskoga kao inoga jezika, 1. zbornik radova, Zagreb: FF press.
Dobravac, G., Cviki, L. i Kuva-Kraljevi, J. (2011.), Obavijesna vrijednost morfolokih i
semantikih ukazivaa u odreivanju vritelja radnje u hrvatskome jeziku, Lahor, 11,
135-149.
Dornyei, Z. (2006.), Individual differences in second language acquisition, AILA Review 19: 4268.
Ellis, R. (1994.), The Study of Second Language Acquisition, Oxford: Oxford University Press
Fantini, A. E. (1995.), Introduction: Language, Culture, and World View: Exploring the nexus.
International Journal of Intercultural Relations, 19, 143-153.
Fantini, A. E. (2001.), Exploring Intercultural Competence: A Construct Proposal, NCOLCTL
Fourth Annual Conference. www.councilnet.org/papers/Fantini.doc
Gardner, R. C. (2001.), Integrative motivation and second language acquisition, u: Z. Dornyei i
R. Schmidt (ur.), Motivation and Second Language Acquisition (1-20), Honolulu HI:
University of Hawaii Press.
Grgi, A., Gulei Machata, M., Nazalevi uevi, I. (ur.), (2013.), Hrvatski B1: Opisni okvir
referentne razine B1, Zagreb: FF press.
Grgi, A., Jelaska, Z. (2014.), Biljeke o ueniku - jezine biografije i ovladavanje hrvatskim
kao inim jezikom, Zbornik SIH Zagreb: FF press.
Grgi, A. i Kolakovi, Z. (2010.), Primjena stilova i nastavnih strategija u nastavi hrvatskoga
kao inoga jezika, Lahor 5 (9): 78-96.
Grosjean, F. (1989.), Neurolinguists beware! The bilingual is not two monolinguals in one
person, Brain and Language, 36: 3-15.
Gulei-Machata, M. i Jelaska, Z. (2009.), Inojezini hrvatski i govornici drugih slavenskih
jezika, Rijeki filoloki dani 8.
Gulei-Machata, M. i Udier, S. L. (2008.), Izvorna odstupanja u hrvatskome kao inojezinome,
Lahor 3 (5), 19-33.
Hrica, G., Padovan, N. i Kovaevi, M. (2011.), Drutvenojezini utjecaj na dvojezinost
hrvatske dvojezine zajednice u Istri i Beu, Lahor 11, 175-196.
Jelaska, Z. (2001.), Govornici u susretu - usvojeno i naueno vladanje jezikom u istome
drutvu, u: M. Kovaevi (ur.): Lingvistika ekologija: Jezini razvoj i viejezinost,
Drutvena istraivanja 10 / 6 (56), 977-990.
12
Macan, ., Novak-Mili, J., Trtanj, I. (2014.), Hrvatski kao ini jezik - ispitni katalog,
Zagreb: NCVVO.
Kuva-Kraljevi, J. i Palmovi, M. (2006.), Metodologija istraivanja djejeg jezika, Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Macan, . i Kolakovi, Z. (2008.), Prijenosna odstupanja govornika njemakog jezika u
ovladavanju hrvatskim jezikom, Lahor 5, 3452.
MacIntire, P. D. i Gardner, R. C. (1994.), The Subtle Effect of Language Anxiety on Cognitive
Processing in the Second Language, Language Learning, 44, 283-305
Medved Krajnovi, M. (2010.), Od jednojezinosti do visejezinosti uvod u istraivanja procesa
ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam International.
Medved Krajnovi, M. (2009.), SLA i OVIJ: Sto se krije iza skracenice?, Lahor 7, 95-109.
Mihaljevi Djigunovi, J. (2003.), Strah od stranoga jezika, Zagreb: Naklada Ljevak.
Mihaljevi Djigunovi, J. i Legac, V. (2008.), Foreign Language Anxiety and Listening
Comprehension of Monolingual and Bilingual EFL Learners, SRAZ, 53, 327-347.
Mihaljevi Djigunovi, J., Opai, N. i Kra, T. (2006.), Cega se vie bojimo: materinskoga ili
stranoga jezika?, u: D. Stolac, N. Ivaneti i B. Pritchard (ur.), Jezik u drutvenoj interakciji
Zagreb-Rijeka: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, 303-318.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2005.), Uvod u HNOS, Zagreb.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2006.), Nastavni plan i program za osnovnu kolu.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2011.), Nacionalni okvirni kurikulum, Zagreb.
Novak Mili, J. (2005.), Djelotvornost gramatikoga pouavanja, u: Jelaska, Z. i sur., Hrvatski
kao drugi i strani jezik (353-361), Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.
Novak Mili, J. (2006.), Meukulturalna kompetencija u nastavi stranoga i drugoga jezika,
Strani jezici, 35 (3), 269-276.
Novak Mili, J. i Gulei-Machata, M. (2006.), Meukulturalna kompetencija u nastavi
hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika, Lahor 1 (1), 69-83.
Pavii Taka, V., Bagari Medve, V. (2013.), Jezina i strategijska kompetencija u stranome
jeziku. Osijek: Filozofski fakultet.
Pavii, V., Bagari, V. (2005) Komuniciram, dakle (ne) uim?, u: D. Stolac, N. Ivaneti i B.
Pritchard (ur.), Jezik u drutvenoj interakciji Zagreb Rijeka: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku (375-392).
Pavlievi-Frani, D. (2005.), Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa.
Pavlievi-Frani, D. (2011.), JEZIKOPISNICE rasprave o usvajanju, uenju i pouavanju
hrvatskoga jezika u ranojezinome diskursu, Zagreb: Alfa.
Pavlievi, D., Kovaevi, M. (ur.), Komunikacijska kompetencija u visejezinoj sredini II,
Zagreb: Naklada Slap i Sveuilite u Zagrebu.
Pavlin, A. (2006.), Odrasli uenici hrvatskoga jezika i komunikacijski pristup, Lahor, 1, 90-97.
amo, R. (2014.), itanjem do spoznaje, spoznajom do itanja, Zagreb: Uiteljski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
Teak, S. (1996.), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, Zagreb: kolska knjiga.
14
15
1. CJELINA
Hrvatski u svakidanjici
16
1. Opci ciljevi
Opi ciljevi prve cjeline bit e zastupljeni u svim cjelinama, a navedeni su pod brojem (3).
(3)
17
2. Ishodi uenja
Navode se ishodi uenja za svaku jezinu djelatnost, kao i meukulturnu sposobnost. Ovo su samo
prijedlozi koji se mogu nadopunjavati ovisno o potrebama polaznika.
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti svakidanje pozdrave i komunikacijske obrasce, npr. Ja sam, zovem se, recite,
izvolite...
Mogu prepoznati i razumjeti jednostavna pitanja o sebi i drugima, npr. Kako se zovete? Odakle
ste? to radite? to ste po zanimanju?
Mogu izdvojiti osnovne osobne podatke kada se govori polako, razgovijetno i s duljim stankama,
npr. prepoznati ime i prezime, ime mjesta, zemlje...
2.2. Govorenje
Mogu dovoljno razgovijetno govoriti tako da ih sluatelji razumiju.
Mogu oblikovati jednostavna pitanja i davati kratke odgovore.
Mogu izraziti osnovne potrebe.
Mogu od nekoga neto traiti i nekome neto dati.
Mogu se ispriati i prihvatiti ispriku, zahvaliti (se), sloiti se, mogu zatraiti pomo.
2.2.1. Govor
Mogu izrei podatke i izdvojene izraze o sebi.
Mogu razgovijetno izgovoriti svakidanje izraze pri susretu i na odlasku.
Mogu razgovijetno imenovati osobe i uporabne predmete.
Mogu se ispriati i zahvaliti: ao mi je. Oprostite. Hvala. Hvala lijepa. Hvala Vam.
Mogu se prikladno obratiti: Gospodine. Gospoo. Profesorice. Doktore. Sestro.
2.2.2. Razgovor
Mogu sudjelovati u razgovoru postavljajui jednostavna pitanja i odgovarajui na njih.
Mogu oblikovati i razumljivo izgovoriti jednostavna pitanja i kratke odgovore pri osobnim
susretima, npr. Kako ste? Dobro sam.
Mogu izraziti osnovne potrebe i zatraiti pomo u komunikaciji: Trebam Molim Vas...
Mogu zatraiti pomo sugovornika zbog nerazumijevanja rijei ili brzine govora: Molim,
ponovite.
2.3. Citanje
Mogu prepoznati u tekstu osnovne podatke povezane s temom.
Mogu prepoznati u tekstu rijei na koje treba dati osobne podatke, npr. spol, datum roenja,
prebivalite.
Mogu prepoznati i razumjeti jednostavne svakidanje rijei, izraze i jednostavna pitanja i tvrdnje.
18
Molim Vas/te... Znate li... Moete li /moete li mi... Moe li? Moemo li biti na ti?
Oprosti/Oprostite. Gdje je... to je... Kako je... Koliko je...
Kakvo je vrijeme?
Trebam... elim... Slaem se. Ne slaem se.
ao mi je. Oprostite. Hvala. Hvala lijepa. Hvala Vam.
Jeste li oenjeni/ udani? Imate li djecu? Je li to Vaa obitelj?
Pada kia. Pada snijeg.
20
2. CJELINA
Hrana i pice
21
1. Ciljevi
Razumjeti i rabiti osnovne rijei, izraze i obrasce koji su povezani s hranom i piem prilikom
obroka, kupovine i pripremanja hrane.
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu prepoznati i razumjeti najee vrste hrane i pia.
Mogu razumjeti osnovno o obrocima, pripremi i nabavljanju hrane, npr. Morate oprati. Trebate
kuhati 10 minuta. Nemamo ribu.
Mogu razumjeti obavijesti o sastavu i svojstvima hrane i pia, npr. Vrue je. Ima alkohola.
2.2. Govorenje
Mogu razgovijetno proizvesti rijei i izraze koji su esti i potrebni u hrvatskome te one koji su
vani u prehrani polaznika.
Mogu uspjeno izgovarati este rijei u kojima se nalaze glasovi koji su teki polaznicima.
Mogu razgovijetno i jasno izrei to ele, moraju ili ne smiju jesti i piti.
2.2.1. Govor
Mogu proizvesti osnove rijei i izraze povezane s temom, posebno one u kojima se nalaze
polaznicima teki glasovi odnosno rijei, npr. eer, groe, hladnjak, tednjak, pei, aa, liica,
vrue...
2.2.2. Razgovor
Mogu oblikovati jednostavna pitanja i odgovore povezane s temom, npr. Jeste li gladni? Jako sam
gladan.
2.3. Citanje
Mogu prepoznati nazive za prehrambene proizvode u trgovini, cijene, rok trajanja, sastav hrane,
kratice za osnovne mjere.
Mogu prepoznati natpise u trgovini, pekarnici, na reklamama, oglasima itd.
Mogu prepoznati osnovne namirnice od kojih su napravljena jela u jelovniku.
2.4. Pisanje
Mogu prepisati upute ili jednostavne recepte za pripremanje hrane, posebice s tekim rijeima,
npr. Skuhati mlijeko, staviti eer...
Mogu zapisati osnovne namirnice i njihove koliine za kupovinu, npr. 2 kilograma jabuka, 3
banane.
22
2.5. Meukulturnost
Mogu opisati tipino doba dana kada se jede, to se jede, gdje se jede, tko je prisutan.
Mogu opisati hranu koja se tradicionalno jede u Hrvatskoj.
Mogu usporediti svoje i hrvatske prehrambene navike.
Mogu usporediti obiaje pri kupovini i plaanju u svojoj zemlji i u Hrvatskoj.
Mogu prepoznati dijalektne izraze u kraju gdje ive.
23
3. CJELINA
Brojevi i vrijeme
24
1. Ciljevi
Imenovati glavne i redne brojeve do tisuu (1000).
Razumjeti i izrei broj jedinica (glavni broj) i redoslijed stvari (redni broj), cijenu, sate i datume.
Imenovati dane u tjednu, mjesece u godini, godinja doba, doba dana.
Nauiti vane telefonske brojeve, posebno brojeve za hitne pozive.
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti glavne i redne brojeve, cijene, sate i datume.
Mogu razumjeti obavijesti kada se to odrava, npr. Nastava poinje u 10.00 sati.
Mogu razumjeti izreeno vrijeme (na kolodvoru, u tramvaju, na radiju...), npr. Sada je 6 sati i 15
minuta.
2.2. Govorenje
Mogu sudjelovati u jednostavnim razgovorima o dnevnom rasporedu i vremenu dogaaja.
2.2.1. Govor
Mogu razgovijetno izgovarati brojeve, cijene, sate, godine, datume, telefonske brojeve.
Mogu govoriti o sebi: koliko imaju godina (koliko godina imaju lanovi njihove obitelji ili
prijatelji), kada se bude, kada idu na fakultet/posao, kada dorukuju, ruaju, veeraju.
Mogu izrei u koje se vrijeme ili u koje doba dana to dogaa, npr. Budim se u sedam. Poetak je
u pet popodne.
2.2.2. Razgovor
Mogu pitati ili odgovoriti koliko je sati, kolika je cijena ega, koliko tko ima godina.
Mogu odgovoriti na pitanje o vremenima, npr. kada se to dogaa i dogovoriti vrijeme susreta,
npr. Vidimo se u sedam.
2.3. Citanje
Mogu prepoznati i razumjeti podatke iz rasporeda javnih priredbi ili s plakata gdje i kada se to
odrava.
2.4. Pisanje
Mogu napisati jednostavne reenice o svojemu dnevnom rasporedu, o vremenu i najdraem
godinjem dobu, npr. Volim ljeto. Ujutro idem na teaj.
Mogu napisati kratke obavijesti o nekom dogaanju (npr. datum i vrijeme proslave roendana),
npr. Doite u 18.00 sati.
25
2.5. Meukulturnost
Mogu prepoznati valutu: kuna, lipa.
Mogu prepoznati telefonske brojeve: policija 192, vatrogasci 93, hitna pomo 94, opi broj 112.
Mogu usporediti novanice, brojeve, naine pisanja datuma u svome jeziku i kulturi i u
Hrvatskoj.
Mogu usporediti odnos prema vremenu u Hrvatskoj i u svojoj zemlji, kanjenje, prerani dolazak u
goste.
26
4. CJELINA
Osobine i zdravlje
27
1. Ciljevi
Opisati neiji izgled i imenovati dijelove tijela, npr. visok, nizak, mlad; ruka, noga, glava, lice...
Izraziti raspoloenje i osjeaje te osobine, npr. sretan, umoran, bolestan; dobar, drag, opasan.
Opisati svoje i tue zdravstveno stanje i tegobe (boli me glava/bole me noge).
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti osnovne rijei za dijelove tijela i jednostavne reenice o izgledu i stanju osobe,
npr. On ima smeu kosu. Jako je sretna.
Mogu razumjeti pitanja i upute bolnikoga osoblja kada govore sporo, s ponavljanjima, bez
uporabe strunih izraza, npr. Otvorite usta.
2.2. Govorenje
Mogu izraziti osjeaje i raspoloenje te jednostavnim rijeima opisati svoje i tue zdravstvene
tegobe.
2.2.1. Govor
Za sebe i druge osobe mogu izraziti osjeaje i raspoloenje, probleme i zdravstveno stanje, npr. Jako
sam tuan. Ona je bolesna.
Mogu jednostavnim rijeima lijeniku opisati svoje zdravstvene probleme i probleme lanova
svoje obitelji, npr. Boli me noga. Dijete boli trbuh. Ne spava dobro...
2.2.2. Razgovor
Mogu razumjeti sugovornikova pitanja o svojemu stanju i raspoloenju i odgovoriti na njih, npr.
Kako ste danas? Jeste li bolje?
Mogu doznati osnovno o sugovornikovu stanju i prikladno reagirati, npr. Lijepo izgleda danas.
Hvala.
Mogu bolnikome osoblju jednostavnim rijeima opisati svoje zdravstvene tegobe i tegobe
drugih, npr. Boli me ruka, Dijete boli trbuh... i mogu doznati kako ih lijeiti.
2.3. Citanje
Mogu razumjeti jednostavne opise osoba, vanjski izgled, osnovne osobine i stanja (dobar, sretan,
tuan, zadovoljan).
Mogu prepoznati upute za uporabu lijekova, npr. Dvije tablete dnevno.
28
2.4. Pisanje
Mogu u nekoliko jednostavnih reenica i s estim rijeima opisati sebe i druge osobe.
2.5. Meukulturnost
Mogu prepoznati obiaje povezane s neverbalnom komunikacijom (posebno sastavnicu tjelesne
komunikacije: rukovanje, doticanje, tapanje, blizina sugovornika).
Mogu se sluiti prikladnim odgovorima i reakcijama, npr. Nazdravlje! (kada netko kihne).
Mogu usporediti svoje i tue obiaje o zdravlju, raspoloenjima.
Mogu razumjeti i opisati osnovno o zdravstvenome sustavu, osiguranju, nainima ostvarivanja
osiguranja, prosjenom vremenu ekanja.
Mogu prepoznati prosjene i granine vrijednosti, npr. temperature, visine, teine.
29
5. CJELINA
Odijevanje i kupovanje
30
1. Ciljevi
Imenovati i opisati osnovne odjevne predmete, njihov sastav, boje, namjenu.
Sluiti se prikladnim izrazima pri kupovini uporabnih predmeta u mjesnim trgovinama.
Opisati razliitu obuu, materijale i namjenu.
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti osnovne rijei za odjeu, osnovne boje i obuu.
Mogu prepoznati i razumjeti nazive razliitih predmeta za svakidanju uporabu.
2.2. Govorenje
Mogu opisati svoju i tuu odjeu.
Mogu opisati izgled razliitih uporabnih predmeta, npr. veliki ampon, malo ogledalo, plastina
crvena vreica.
2.2.1. Govor
Mogu nabrojiti to sve trebaju kupiti.
Mogu objasniti za to se neto upotrebljava (ako ne znaju naziv predmeta).
2.2.2. Razgovor
Mogu pitati za podatke o predmetima koje ele kupiti (veliina, sastav, boja), npr. Kakva je
haljina? Imate li smee cipele?
Mogu odgovoriti na pitanja prodavaa tijekom kupovine, npr. Ne trebam vei broj.
Mogu traiti zamjenu jer im je ponueno ili kupljeno neprikladno, npr. Ovo ne radi. Trebam manji
broj.
Mogu objasniti kako ele platiti, npr. elim platiti gotovinom.
2.3. Citanje
Mogu razumjeti jednostavne opise vrste, sastava i namjene odjee i obue, npr. 100% pamuk. Ne
suiti.
Mogu proitati i razumjeti cijene te osnovne obavijesti i natpise u trgovinama, npr. Rasprodaja.
Popust 30%.
2.4. Pisanje
Mogu u nekoliko jednostavnih reenica opisati svoj i tui nain odijevanja, npr. Imam dugu
31
32
6. CJELINA
Stanovanje i kretanje
33
1. Ciljevi
Upoznati razliite vrste stanovanja i stambenih prilika.
Upoznati razliita mjesta i graevine u gradu i selu.
Nauiti nazive za razliite prostorije i dijelove zgrade i okunice.
Upotrijebiti izraze za razliite vrste kretanja i prijevozna sredstva.
Imenovati razliite putne dokumente.
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti osnovne nazive za prijevozna sredstva, ustanove, graevine.
Mogu pratiti kratke upute kako doi do odreenog odredita, pjeice ili javnim prijevozom, npr.
Hodajte ravno.
Mogu razumjeti izraze i upute povezane s prijevoznim sredstvima, npr. Autobusna postaja je
lijevo.
2.2. Govorenje
Mogu pitati za smjer.
Mogu se koristiti javnim prijevozom.
Mogu zatraiti osnovne informacije o redu vonje, kupiti kartu.
2.2.1. Govor
Mogu opisati svoj stambeni prostor, npr. Imam mali stan. Nemam dvorite.
Mogu opisati put kojim svakog dana prolaze, npr. Idem ravno do kole.
Mogu dati kratku uputu kako doi do cilja ili gdje se to nalazi, npr. Idite desno.
2.2.2. Razgovor
Mogu odgovoriti na jednostavna pitanja o nainima stanovanja, udaljenostima i kretanju izmeu
dvije toke, npr. Da, lijevo je kola.
Mogu voditi jednostavan razgovor o stambenim uvjetima, npr. ivi li ti u kui?
Mogu odgovoriti na pitanja o putnim dokumentima, npr. Imate li kartu?
2.3. Citanje
Mogu razumjeti natpise na graevinama i ustanovama, npr. bolnica, policija.
Mogu razumjeti obavijesti o dolasku i odlasku javnoga prijevoza, npr. Polazak vlaka.
Mogu razumjeti podatke na putnoj karti, npr. 2. peron, 3. kolosijek.
Mogu razumjeti kratke, jednostavno napisane upute kako stii od toke A do toke B, npr. Idite
ravno do trgovine.
34
2.4. Pisanje
Mogu napisati adresu.
Mogu opisati svoj stambeni prostor, npr. Imam sobu, kuhinju i kupaonicu. ivim na katu.
2.5. Meukulturnost
Mogu platiti prijevoz i snai se u putovanju javnim prijevozom (tko otvara vrata, gdje se eka,
gdje se ulazi, dolazi li vlak na vrijeme...).
Mogu prepoznati najee prometne znakove.
Mogu usporediti tipine naine stanovanja i putovanja u svojoj zemlji i u Hrvatskoj.
35
7. CJELINA
Posao i slobodno vrijeme
36
1. Ciljevi
Razumjeti i rabiti rijei i izraze povezane s razliitim vrstama svakidanjih obveza, poslova i
zanimanja. Opisivati razliite djelatnosti kojima se tko bavi u slobodno vrijeme. Kratkim i
jednostavnim reenicama odgovoriti na pitanja o kolovanju, interesima, dosadanjem radnom
iskustvu.
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti nazive za razliita zanimanja.
Mogu razumjeti pitanja o zanimanju i zavrenoj koli, o poslovima koje znaju ili ele raditi.
Mogu razumjeti kratka objanjenja to se moe, smije ili ne smije initi u pojedinim prostorima i
ustanovama.
Mogu razumjeti jednostavne tekstove o neijim aktivnostima u slobodno vrijeme.
2.2. Govorenje
Mogu oblikovati jednostavna pitanja o potrebnome za sluenje razliitim aktivnostima.
Mogu izrei osnovne podatke o poslu: posao, radno vrijeme, plaa.
2.2.1. Govor
Mogu rei osnovne informacije o tome to ih zanima, ime se bave.
Mogu dogovoriti razgovor za posao.
Mogu jednostavnim rijeima izraziti planove za slobodno vrijeme (izleti i sport).
2.2.2. Razgovor
Mogu voditi jednostavnije razgovore u vezi s poslom.
Mogu voditi razgovor povezan s uslugama pojedinih ustanova (poslati pismo, podii novac...)
Mogu razgovarati o tome to tko voli raditi u slobodno vrijeme, to ga zanima.
2.3. Citanje
Mogu u novinama pronai razliite obavijesti o utakmicama, kinu, izletima.
Mogu razumjeti krae reenice o neijim hobijima i interesima.
Mogu razumjeti i prepoznati podatke iz jednostavnoga oglasa za posao, npr. Trai se prodava.
2.4. Pisanje
Mogu ispuniti obrasce osobnim podacima za lanstvo, naloge za plaanje u banci ili poti.
Mogu napisati kratke obavijesne tekstove o tome to tko radi u slobodno vrijeme.
Mogu oblikovati jednostavna pitanja o potrebnim dokumentima.
37
2.5. Meukulturnost
Mogu usporediti hrvatski nain ivota i ivot u svojoj zemlji.
Mogu prepoznati i navesti najvanije ustanove vane za svakidanji ivot.
Mogu razgovarati o vrstama zaposlenja, uvjetima rada i financijskim obvezama (plaa, porez,
zdravstveno osiguranje).
Mogu usporediti sustave obrazovanja u svojoj zemlji i u Hrvatskoj.
38
8. CJELINA
Priroda i okoli
39
1. Ciljevi
Razumjeti i rabiti osnovne geografske pojmove, rijei i iskaze kojima se imenuje flora i fauna iz
najbliega okolia u jednostavnim i kratkim tekstovima.
2. Ishodi uenja
2.1. Sluanje
Mogu razumjeti osnovne nazive za pojmove iz prirode, npr. planina, rijeka.
Mogu razumjeti nazive za osnovne biljne i ivotinjske vrste iz najbliega okolia.
Mogu razumjeti kratak opis okolia, npr. Idite do rijeke, prijeite most.
2.2. Govorenje
Mogu jednostavnim reenicama opisati svoj okoli.
2.2.1. Govor
Mogu imenovati i opisati biljke i ivotinje koje susreu u prirodi, u Hrvatskoj i u svojoj zemlji.
Mogu imenovati prirodne pojave, npr. grom, vodopad, jezero.
2.2.2. Razgovor
Mogu razgovarati o ivotinjama, npr. Imali smo krave. elim psa.
Mogu oblikovati kratke odgovore i pitanja o prirodi i okoliu.
Mogu odgovoriti na jednostavna pitanja o obiljejima okolia svoje zemlje, npr. Ima li tvoja
zemlja more?
2.3. Citanje
Mogu razumjeti jednostavne i kratke tekstove povezane s temom.
U tekstu mogu prepoznati i razumjeti osnovne rijei i iskaze kojima se opisuje okoli.
Mogu razumjeti upute povezane s okoliem i ivotinjama, npr. Ne bacati hranu. Pazi, otar pas.
Ne gaziti po travi.
2.4. Pisanje
Mogu opisati jednostavnim iskazima svoj i najblii okoli.
Mogu napisati kratke tekstove o ivotinjama i o prirodi.
2.5. Meukulturnost
Mogu opisati obiljeja sela i grada i razgovarati o njima.
40
41