Aleksandra uri

O Vladimir Nazor, Pribislavec

e-mail: aleksandra.duric77@gmail.com
Struni lanak
UDK: 371.381:94

Praktini radovi na nastavi povijesti kao vid formiranja

interesa za povijesne sadraje
Praktini radovi primjenjivi su u nastavi prirodoslovlja i tehnike kulture jer se
prouavaju razliiti oblici i manifestacije materije, ali su manje zastupljeni u nastavi
drutvene grupe predmeta. No, upravo e praktini radovi na nastavi povijesti omoguiti uenicima da osvijeste razliite misaone operacije, razviju interes za izuavanje
prolosti i formiraju povijesno miljenje. Uenik e se aktivno ukljuiti u povijesne
procese te e u kombinaciji praktinih radova, simulacija i igrokaza bolje razumjeti
prolost svojih predaka i pokazati vei interes za povijesne sadraje. Autorica smatra
da praktini radovi trebaju postati sastavni dio procesa uenja na satovima povijesti
jer e se apstraktni sadraji bolje osvijestiti i spoznati. Takav pristup nastavi povijesti
ne samo da e odrati interes uenika i potaknuti one koji su taj interes usmjerili ka
tehnikim znanostima, ve e ohrabriti i uenike s posebnim potrebama u iznoenju
vlastitog miljenja kao i bolje razumijevanje nastavnih sadraja. Ukoliko se povijesni
sadraji prezentiraju na navedeni nain, uenici e bolje prihvatiti nastavne sadraje te
se aktivno ukljuiti u nastavne procese. U skladu s tim autorica je osmislila povijesnu
radionicu u kojoj metoda praktinih radova dolazi do izraaja te u kojoj se istovremeno
eljelo pokazati kako manuelna aktivnost i praktina metoda potvrdno odgovaraju na
zahtjeve ne samo obrazovanja ve i odgoja.
Kljune rijei: nastavne metode, nastavni sat, metoda praktinih radova, povijesna
radionica

Metoda praktinih radova i njeno vienje u didaktiara

Nastavne metode predstavljaju sastavni dio nastavnog sata, a definiraju se kao naini
rada u nastavi,1 postupci kojima nastavnici posreduju uenicima nastavne sadraje
i odreuju uvjete za njihovo usvajanje. Na izbor nastavnih metoda utjeu: zadaci
nastavnog predmeta, nastavni sadraji pojedinog predmeta, uenikovo okruenje, njegova dob i predznanje. Svaki nastavnik, ovisno o tipu nastavnog sata, pomno odabire
kombinaciju nastavnih metoda. Pored esto spominjanih metoda usmenog izlaganja,
razgovora, metoda rada na tekstu, metoda pismenih radova, metoda ilustrativnih
radova i metoda demonstracije, potrebno je spomenuti i metodu praktinih radova.
1 Vladimir Poljak, Didaktika, Zagreb 1985, 75

103

Povijest u nastavi

Najee tu metodu vezujemo uz tehniku kulturu i prirodoslovlje.2 Kako je nastava

ove grupe predmeta svojstvena njihovom odravanju u laboratorijima, svojevremeno
je u upotrebi bio naziv metoda laboratorijskih radova.3 Ovaj naziv nije bio jedini
koji se toj metodi pridjevao, ve su koriteni nazivi poput: metoda eksperimentalnih
radova, laboratorijsko-eksperimentalna metoda, istraivaka metoda, prakseoloka
metoda, kinetika metoda. Zajedniki nazivnik je, neovisno o nazivu, manuelni rad.
Dakle, temelj ove metode predstavljaju ljudske kretnje, odnosno primjena ljudskih
kretnji prilikom obrade ili izrade odreene materije. Koristei ruke, uenici usvajaju
ili ponavljaju nastavne sadraje, a ujedno se privikavaju na samostalni rad.
Dakako, praktina aktivnost nije novost u obrazovnom sustavu. Javlja se na prijelazu stoljea, tonije krajem 19. i poetkom 20. stoljea, a uvode je predstavnici
raznih smjerova tzv. Nove kole, koji se protive uenikovom pasivnom sjedenju i
sluanju u razredu. U sedamnaestom stoljeu Jan Amos Komensk (1592.-1670.)
utemeljuje osnove metodike radnog odgoja. Herbert Pestalozzi (1746.-1827.)
odgojni cilj podijelio je na tri zadatka: odgoj glave (umni odgoj), odgoj srca
(moralni odgoj) i odgoj ruke (tjelesni i radni odgoj), a Johann Friedrich Herbart
(1776.-1841.) zalagao se za obavljanje teorijske pripreme prije praktinog rada, dok
je Friedrich Adolf Wilhelm Diesterweg (1790.-1866.) isticao zorno pouavanje.
Navedenim pojedincima zajedniki je temeljni rad ruku ime se proiruje perceptivna aktivnost, dok istovremeno praktina aktivnost ima psiholoko, gnoseloko i
didaktino znaenje u nastavi. To su spoznale i pojedine kole poput Waldorfske,
koje praktine metode koriste u pouavanju.
Vanost praktinog rada na nastavi povijesti
U lipnju 2005. godine Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
kojim je predvien rad na podizanju kvalitete odgoja i obrazovanja. To je ujedno
oznailo poetak mijenjanja kolskog sustava, koji bi trebao, onako promijenjen,
prilagoditi hrvatski obrazovni standard europskom. To je podrazumijevalo promjene i u pristupu pouavanja povijesnih sadraja. No, praksa je pokazala kako su se
redovno mijenjali pristupi prouavanju prolosti, ali ne i naini pouavanja povijesti.
Ipak se ueniku danas pristupa kao aktivnom istraitelju povijesnih mijena dok je
nastavniku namijenjena uloga moderatora istraivakog procesa.4 Nastavnik misleno
2 U nastavi prirodoslovlja u osnovnoj koli metoda praktinih radova je jae naglaena, te se spominje i
u Hrvatskom nastavnom planu i programu za osnovu kolu, 2006., 274: Budui da je kemija tipina
eksperimentalna znanost, iskustveno je uenje glavni nain uenja, a izvoenje pokusa sredinja nastavna
aktivnost. Program je zamiljen tako da uenik do spoznaja dolazi djelatnim metodama uenja, a svoje
sposobnosti razvija praktinim, perceptivnim i misaonim djelovanjem.
3 V. Poljak, n. dj., 83
4 Ivo Rendi-Mioevi je objavio i knjigu koja podrazumijeva uenika kao istraitelja prolosti. Usp. Ivo
Rendi-Mioevi, Uenik istraitelj povijesti, Zagreb 2000.

104

Aleksandra uri: Praktini radovi na nastavi povijesti kao vid formiranja interesa ...

usmjerava uenike, upuuje ih na konzultiranje odnosno samostalno traenje izvora

ime kod njih potie razvoj sposobnosti koje omoguavaju uinkovito uenje te
primjenu nauenog u svakoj situaciji. To je mogue ukoliko se uspostavi pozitivan
odnos prema prouavanju prolosti u obitelji, ali i u niim razredima osnovne kole
u kojima se ostvaruje prvi izravniji i konkretniji doticaj s povijesnim sadrajima.
Dakle, satovi prirode i drutva u niim razredima osnovne kole poveznica su sa
sadrajima povijesti u viim razredima. Da bi se posredovana informacija sauvala
kroz osnovnokolsko obrazovanje, potrebno ju je neprestano ponavljati, no isto tako
vizualno i praktino osvijestiti.
U nastavi povijesti metoda praktinih radova relativno je zapostavljena i ne koristi se esto kao to su to verbalne i vizualne metode.5 Ukoliko se i koristi, ona redovito ukljuuje vjebanje lijepog govora, itanja i sastavljanja eseja, crtanje zemljovida,
shema a usmjerena je ka razvoju psihomotorikog podruja uenikove linosti.6
Kako uenici u osnovnim kolama nemaju iste predispozicije i sklonosti, potrebno je
prilagoditi ovu nastavnu metodu pojedinim uenicima te je detaljno razraditi kako
bi njena svrsishodnost dola do izraaja.
Organizacija praktine nastave
Metoda praktinih radova je korisna ukoliko je dobro primijenjena i razraena.
Ona je primjenjiva u razrednoj/predmetnoj uionici, kabinetu, pomonim kolskim
prostorijama, kolskom vrtu, prirodi, arheolokim iskopinama, dakle svuda gdje
uenici mogu doi u neposredan doticaj sa stvarnou. Prilikom izvoenja ovakvog
oblika nastave moemo koristiti razliite socijalne oblike rada, kao to su frontalni, individualni, rad u skupinama i timski rad. Kako izvedba sata zahtijeva napor
nastavnika, potrebno je unaprijed pripremiti pribor i materijal za rad, ali i uenike.
Ako su praktini radovi dobro pripremljeni a napuci promiljeni, uinak nastavnog
sata je velik. Priprema svakog praktinog rada zahtijeva nastavnikovu angairanost,
elju i vrijeme. Koritenje metode praktinih radova u nastavi povijesti zahtijeva od
nastavnika nekoliko osnovnih predradnji: izbor sadraja i mjesta, odreenje zadataka
rada, pripreme materijala i pribora. Ukoliko ova etapa planiranja nije nastupila, nije
svrsishodno ulaziti u slijedeu, etapu realizacije, koja e vjerojatno rezultirati kaotinou razreda, dok e ona posljednja, vrednovanja rada, biti obeshrabrujua. Isto
tako, primjena metode zahtijeva i pripremu samih uenika koji sudjeluju u radu.
Opisane etape rada detaljnije su razraene u povijesnoj radionici.

5 Podjela metoda na vizualne i verbalne preuzeta iz: Rendi-Mioevi, 2000., str. 54-56
6 Ivo Rendi-Mioevi, 2000., str. 56

105

Povijest u nastavi

Primjer praktine nastave: povijesna radionica

Povijesna radionica je koncept osmiljen s ciljem populariziranja povijesti u osnovnokolskoj nastavi i pretvaranja uenika iz pasivnog sluaa u aktivnog sudionika.
Ukoliko se obrauje u redovnoj nastavi, potrebno je odvojiti dva kolska sata uz
dobru razradu plana rada. Istovremeno se moe iskoristiti kao sastavni dio dodatne
nastave iz povijesti ili izvannastavne aktivnosti povijesne grupe.
Radionica e potaknuti i razviti, kao to se pokazalo u praksi, razvoj sposobnosti
koje e uenicima biti potrebne u pojedinim ivotnim situacijama. Kao takve navodi
se prije svega timski rad koji poprima sve veu vanost na poslovnom planu, socijalizaciju, razvijanje komunikacijskih vjetina budui da uenici rade u grupi. Uz
odgojne komponente do izraaja e doi i ona obrazovna i praktina budui da e
uenici aktivno sudjelovati, graditi i izraivati vlastitim rukama. Navedena metoda
praktinih radova u nastavi prolazi slijedee metodike etape: priprema rada podrazumijeva izbor sadraja, odreivanje zadataka rada, izbor mjesta, materijala i pribora,
izvoenje ili realizacija oznaava ostvarivanje zadataka i programa rada, poticanje,
usmjeravanje i nadzor tijekom rada od strane nastavnika dok vrednovanje kao
posljednja etapa podrazumijeva utvrivanje usvojenih injenica i provjeru usvojenog
gradiva, obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka. Ovakav nain pouavanja
podrazumijeva odreeni napor nastavnika, dobru pripremu, razumijevanje radne
okoline, dobro sloen vremenski raspored, nesmetan radni prostor i dobru volju.
Etapa pripreme
Nastavnik bi se trebao, poetkom kolske godine prilikom izrade godinjeg plana,
odluiti koju e nastavnu temu obraditi na spomenuti nain. Razlog takvog prijevremenog planiranja su metode pouavanja kao i pribor koji je potreban kako
bi se uspjeno prezentirala odreena odabrana nastavna jedinica. Pored planiranja
potrebno je uenike upoznati s ciljevima ovako koncipirane nastavne jedinice te im
dati materijale koji su prehodno pripremljeni. Taj dodatni materijal uenicima e
biti prezentiran putem raunalnih prezentacija koje su kao vizalni prikaz izuzetno
korisne. Usporedo s tim e dobiti i pisane povijesne izvore.
U etapi pripreme pored materijala koje priprema nastavnik, potrebno je pripremiti i pravila rada kao i upoznati uenike s etapama i nainom rada te ih rasporediti
u grupe. U oblikovanju grupa potrebno je znati da e uenici ukoliko im se dopusti formiranje grupa prema vlastitim sklonostima birati uenike s kojima su blii
to e voditi prema izolaciji drugih uenika te stvarati napetost i sukobe. Kreiranje
grupa prema kriterijima nastavnika dovodi nastavnika u nimalo lak poloaj i stoga
ovakvo naelo bez jasnih kriterija nije preporuljivo. Praksa je pokazala, to se tie
dotinog sluaja, da je naelo sluajnosti ili drijeb najbolje rjeenje, ali lanove
tako formiranih grupa potrebno je rotirati svako malo ime se dobiva sloan razred.
106

Aleksandra uri: Praktini radovi na nastavi povijesti kao vid formiranja interesa ...

Nakon formiranja grupa i slaganja razreda zbog prilagodbe nainu sjedenja potrebno
je uenike upoznati s radom u grupi. U tome se mogu slijediti smjernice pedagoga
Heinza Klipperta,7 ali isto tako i svakog drugog koji odgovara nainu pouavanja
nastavnika te je u skladu s njegovim poimanjem odgoja i obrazovanja. Prilikom formiranja grupa, radi uspjenosti samog rada, potrebno je razgraniiti funkcije lanova
i prenijeti odgovornost na lanove grupe to znai da e svaka grupa odrediti onog
koji e voditi, koji e pratiti i opominjati svoje suuenike da potuju pravila rada u
grupi, onog koji e prezentirati gotov rad i koji e paziti da se rad izvri u za to odreenom vremenskom roku. Nuno je odrediti pravila ponaanja, pripremiti dovoljno
materijala, poduzeti mjere osiguranja uenika te zatraiti od uenika da sudjeluju u
pripremi nastave, ali i pospremanju, ime se postie zajednitvo nastavnika i uenika.
Etapa realizacije i valorizacije
Etapa realizacije e trajati i do etiri kolska sata to ovisi o brzini rada uenika kao
i njihovoj elji da se istaknu kao grupa. Nastavnik je u ovoj fazi samo moderator ili
promatra. Uenici e traiti pomo ukoliko je zatrebaju, no pritom se mora paziti
da se bude dostupan kao pomo svakoj grupi a ne samo jednoj zbog sprijeavanja
sukoba izmeu njih. Uenike se time ui snalaljivosti, vjeri u sebe i svoju procjenu
kao i meusobnom pomaganju.
Faza vrednovanja nastupa pri kraju rada te je preporuljivo da se ona ne izostavi. Ukoliko je ovakav oblik rada prisutan na nastavnom satu, uenici e vjerojatno
oekivati ocjenu ako se ne odredi drugaije. Rad ne treba ocjenjivati samo nastavnik
ve e svaki pojedini uenik ocijeniti rad, trud i zalaganje svakog od svojih lanova
grupe, a onda naposlijetku i radove ostalih grupa. Ukoliko postoji sumnja u iskren
sud uenika potrebno je naglasiti kako se u praksi pokazalo da to ne stoji. Uenici
e ovisno o njihovim osobnostima biti manje ili vie iskreni i pohvaliti rad druge
grupe, ukoliko im se dotini rad vie svidi. No, nain vrednovanja rada ocjenom ne
mora uvijek biti prisutan ve se radove moe izloiti na zajednikoj izlobi ili prodajnoj drabi iji bi prihodi ili u dobrotvorne svrhe.
Zakljuak
Povijesna radionica je pokazala, a praksa posvjedoila da je ovakav pristup nastavnim sadrajima iz povijesti pretvorio uenike u aktivne sudionike i time postigao
svoj cilj popularizirao nastavni predmet meu uenicima. Dakako, povijesna
radionica iziskuje veliki trud nastavnika i pozitivno radno okruenje kao i odreeno
raspoloenje te elju uenika da se s neim takvim uhvate ukotac. Istovremeno je
potrebno traiti nove teme povijesnih radionica. Iako su nastavnici u kolama limi7 Usp. H. Klippert, Kako uspjeno uiti u timu, Zagreb 2001.

107

Povijest u nastavi

tirani sredstvima, prostorom i vremenom, uz jaku volju i velik trud to je ostvarivo.

Ukljuivanjem metode praktinih radova na nastavu povijesti postignut je cilj koji je
izneen u Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu: Nastavnik povijesti mora
uenike voditi tako da im pomogne otkrivati odnose i veze meu pojedinim povijesnim
zbivanjima, uspostavljati veze meu srodnim zbivanjima, dakle pronalaziti zajednike
elemente i utvrivati razliitosti, to je zapravo i cilj nastave povijesti.8 Metoda praktinih radova samo je jedna od nastavnih metoda koju je potrebno ukljuiti u nastavu
povijesti i koja nikako ne iskljuuje koritenje ostalih metoda. Naprotiv, uspjena
integracija svih nastavnih metoda jami i bolje primanje nastavnih sadraja. Isto
tako, ako uz nastavnu metodu koristimo igru uloga ili simulacije koje je preporuao
Robert Stradling, interes uenika za povijesne sadraje nee izostati.
Literatura
Bognar, L., Matijevi, M., (2005.), Didaktika, Zagreb : kolska knjiga
Gudjons, H. (1994.), Pedagogija : temeljna znanja, Zagreb : Educa
Hodson, D. (1990.) A critical look at practical work in school science, School Science Review,
71 (256), 33-40
Jelavi, F. (1998.), Didaktika, Zagreb : Slap
Jensen, E., (2003.), Super-nastava : nastavne strategije za kvalitetnu kolu i uspjeno uenje,
Zagreb : Educa
Klippert, H. (2001.), Kako uspjeno uiti u timu : zbirka praktinih primjera, Zagreb : Educa
Matijevi, M. (2001.), Alternativne kole : didaktike i pedagoke koncepcije, Zagreb : TIPEX
Meyer, Hilbert, (2002.), Didaktika razredne kvake : rasprave o didaktici, metodici i razvoju
kole, Zagreb : Educa
Nastavni plan i program za osnovnu kolu, (2006.), Zagreb : MZOS
Pastuovi, N. (1997.), Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Zagreb : Znamen
Petrievi, D. (2006.) Metodika praktine nastave, Zagreb : Puko otvoreno uilite
Poljak, V. (1985.), Didaktika, Zagreb : kolska knjiga
Rendi-Mioevi, I., (2000.), Uenik istraitelj prolosti : novi smjerovi u nastavi povijesti,
Zagreb : kolska knjiga
Rendi-Mioevi, I., (1989.), Didaktike inovacije u nastavi povijesti, Zagreb : kolska knjiga
Seitz, M. i Hallwachs, U. (1997.), Montessori ili Waldorf? : knjiga za roditelje, odgajatelje i
pedagoge, Zagreb : Educa
Stradling, R. (2003.), Nastava europske povijesti 20. stoljea, Zagreb : Srednja Europa
UNESCO-ovo svjetsko izvjee (2007.), Prema drutvima znanja, Zagreb : Educa
Zaninovi, M. (1988.), Opa povijest pedagogije, Zagreb: kolska knjiga
Woolnough, B.E. and Alishop, T. (1985.) Practical Work in Science, Cambridge : Cambridge
University Press
8 Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006., 284

108

Aleksandra uri: Praktini radovi na nastavi povijesti kao vid formiranja interesa ...

Summary
Practical work on history teaching as a form of historical interest for the establishment of contents
Practical work, like crafts and handwork, are an integral part of the curriculum from
kindergarten through high school. It has been part of science education for just over
100 years and is accepted as an essential and exciting part of understanding this
discipline. Although it can be costly and sometimes messy, it simply has to be done
if students and teachers are to progress in their understanding. In science education
practical work is recognized as necessary but no one speaks about practical work in
history. The article shows that practical work in history makes history more interesting and perceptive to students. They are not just learning new history themes, but
coordination, patience, perserverance, and imagination are also schooled through
practical work.

109