HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST

TEORIJE DOSELJAVANJA HRVATA

1. IRANSKA Hrvati su doli sa podruja iza Kaspijskog jezera
2. Hrvati kao narod, kultura su se pojavili u ekoj, Ukrajini te potom doli na podruje
Hrvatske
3. Hrvati su autohtoni na podruju na kojem ive gdje su samo kroz povijest promijenili ime

MIT, RELIGIJA, MAGIJA, RITUALI

Razlika izmeu magije i religije?
Magija tehniki podraaj, magijom se nastoji utjecati na okolinu, promijeniti ju, podrediti ju
sebi (nastoji se utjecati na vremenske uvjete, itd)
Religija religija s druge strane nastoji razumijeti te pojave, ali ne i utjecati
Ceuzus je 180.god po. Kr. optuio Krista da je bio arobnjak, da je uio arolije u Indiji
Mit on se prenosi preko mitske prie koja se prenosi preko usmenog pripovijedanja. Mitovi
ive, oni se naime stalno mijenjaju, transformiraju, ali poruka je uvijek ista!
Definicije mitova: postoje ih nekoliko
1. Freud: mitovi predstavljaju potisnuto, odnosno infatilne strahove i mitove naziva snovi
ranog ovjeanstva, mitovi su dakle nastali iz potisnute podsvijesti, iz onog izvornog.
2. Carl Gustav Jung: osporio je Freudeovu teoriju; on naime ne prihvaa nesvjesnost kao
izvor mitologije i mitove naziva kolektivno nesvjesno nije pojedinac izmislio priu nego
kolektiv.
3. Metrodor iz Lambsaka: analizirao je Homerova djela i zakljuio da likovi imaju
simboliku; Agamemnon je eter, Ahilej je sunce, Dioniz je slezena, a Apolon je u.
4. Brunislaw Malinowski: mitovi objanjavaju obiaje i potiu dotino ponaanje, mitovi kao
edukativni obrazac.
5. Claude Levi-Strauss: predstavnik strukturalizma, naziva mit intelektuarnim naporom a taj
intelektuarni napor objanjava suprotnosti i razlike u prirodi a tu dihotomiju vidi u
odnosima (crno bijelo, mokro suho, muko ensko), sve su to razlike koje odravaju
ravnoteu
6. Bocaccio: tvrdio je da je mitologija kranska alegorija. Kranstvo je ''produena ruka''
alegorije.
7. James Georg Frazer: zastupao je miljenje da kranstvo nije nita drugo nego varijacija
na neku pogansku temu.
8. mythos, gr. javlja se prvi put kod Homera govor, javni govor, razgovor, injenica,
prijetnja, zadatak, itd. mythos se razlikuje od logosa a Platon kae da mit ima odgojnu
funkciju a s druge strane kae da je bezvrijedan.
1

9. Schelling: tvrdi da je mit doslovno istinita spoznaja.

10. Vladimir Propp: dolazi do ideje da je mit pripovjetka o bogovima i boanskim biima u
iju istinitost narod vjeruje.
PRISTUPI TUMAENJU MITOVA:
1. Funkcionalistiki pristup (odreenje povijesti)
2. Simboliki pristup
3. Strukturalistiki pristup
NAINI PROUAVANJA MITOVA:
1. Sinkronijska perspektiva (sve mitove shvaamo na isti nain)
2. Dijakronijska perspektiva (uzmemo jedan motiv i usporeujemo ga kroz razdoblja)

KULTURA U HRVATA
DEFINICIJA KULTURE HRV. NARODA
Kultura hrv. naroda je zbroj svih materijalnih, duhovnih, socijalnih dobara koja su se tijekom
vremena skupila u njemu. To je vrijeme od trenutka dokumentirane povijesti (40-e god. 7.st.)
ali je to i ono vrijeme koje su Hrvati donijeli iz nepoznate domovine u novu i koji su se
sauvali u obiajima.
Praslavenska hrv.kultura: drvena kua, preslica, ratarske skale
Grka/rimska kultura: kamena kua, peka, lonarija, pokrivai
Bronano doba: ilirska kapica
LEGENDA O DOSELJAVANJU HRVATA
Hrvati su doli pod vodstvom 5 brae: Kluk, Lobel, Muhlo, Kosec i Hrvat te 2 sestre Tuga i
Buga. Ovu usmenu predaju je zabiljeio Porfirogenet.
Usmena legenda o hrvatskim praocima: eh, Lek i Mek koji su porijeklom iz Krapine
GOTTSCHALK; 9.st ivio je na Trpimirovu dvoru i u svom djelu Responsa di diversis
zapisao je kako u tek pokrtenih Hrvata postoji dosta poganskih obiljeja.
''Kad je, naime, Trpimir, kralj Slavena polazio protiv naroda Grka i njihova patricija, a budui
da je nae imanje (selo) bilo na samoj granici skora rata, rekao sam mu (Gottschalku, ueniku)
neka ide i da to bi god kralju ili njegovoj vojsci bilo potrebno, neka im kako i treba, u svemu
pomogne. Ali sam ga obvezao stranom zakletvom gospodinu bogu, da ne uzima oruja i da
ne ide zajedno s vojskom, nego jaui za njom, neka pomno pazi kakve e biti kretnje onoga
naeg konja i kako e se on ponaati. Otprije sam, naime, posve sigurno znao da e dolazea i
skora pobjeda pripasti onoj skupini ljudi, konji kojih e veselo napredovati i svojim
pobjednikim kretnjama pokazivali radost. A tako se doskora i dogodilo upravo onako, kako
je unaprijed otkrila kretnja vesela konja'' antropomorfna obiljeja konja
2

Hrvatska se neko nazivala Kurecija a narod Kureti. Bili su vrlo ratoborni, bez zatite su se
izvrgavali vojsci

BADNJA NO
Badnja no najbajkovitija je u godini, a karakteriziraju je: unoenje badnjaka, posipanje itom
badnjaka i onoga koji ga unosi, slama, svijee, molitva, veera, bor, jaslice, ekanje polnoke,
zdravice, estitarski ophodi: koledanje, betlehemari, betlemaice, kabanari, posjete prijatelja i
susjeda; odlazak na polnoku. Spominjanje drveta (badnjaka) u Hrvata see u 1272. godinu,
ali o Badnjem danu i Badnjoj noi u hrvatskoj znanstvenoj literaturi do polovice
devetnaestoga stoljea nema znaajnijih strunih i znanstvenih radova. U obiajima, obredima
i ophodima u Badnjoj noi opaaju se drevni pretkranski motivi, a glavna im je znaajka
apotropejska i panspermijska. Kienje drvca se prvi puta spominje u 16.st. u Njemakim
gradovima, do ruralnih podruja nije prelo sve do 18.st. Kasnije se to drvce prenijelo i u
drugim kulturama. To prvo drvce je bilo hrast a onda se prebacilo na kienje jelke.
Jelka: simbol boanskog trojstva; jer je u obliku trokuta.
YGGDRASIL sveto drvo; bor, jelka, hrast
Funkcija hrasta u Badnjoj noi od njih se najee pali badnjak

Dva principa badnjaka kod Hrvata

U hrvatskoj su tradicijskoj kulturi dvije vrste badnjaka. Prvu vrstu predstavljaju lisnate grane
cera ili ljeskove grane do dva metra duljine sa to vie resa. Ti badnjaci stavljani su nad vrata,
pod strehu ili na krov kue i imaju estetski karakter. Drugu vrstu ine tri komada drveta, od
kojih je najdulje duine metar do dva i debljine trideset do pedeset centimetara, koji su se
neko ritualno uveer unosili u domove i palili na ognjitima. Obred unoenja pratili su:
tradicionalni katoliki pozdrav; estitanja; posipanja itom (pokatkad i slamom); polijevanje
vinom; molitve, posebice, preporuke.
U 6.st je zapisano da su barbarski narodi palili drvo badnjak.
Kristijaniziranje badnjaka: paljenje badnjaka na Badnju no, urezivanje kria, polijevanje
vinom asocijacija na Posljednju veeru, tako se poziva euharistija, kruh i vino donosi
blagostanje
Unoenje slame simbolizira Kristovo roenje na slami u talici
3

Stavljanje brljana na prozore apotropejski oblik, obrana od nadnaravnog negativnog

Simbolika paljenja svijea predstavlja boansko svijetlo, 3 svijee, 3 boanske osobe

SVETA TRI KRALJA (Baltazar, Melkior, Gapar)

Sveta tri kralja, ili Bogojavljenje, ili Vodokre predstavljaju zavretak boinih blagdana.
Nekada se taj blagdan zvao Tri mudraca od istoka. Badnjak koji se stavljao na Badnju veer
da malo gori s ostalim drvima dogorio bi na Tri kralja. To je znailo da su boini blagdani
zavrili. Toga dana iz kue se iznosi i boini bor. Posjeti obitelji, prijateljima, susjedima u
boino vrijeme i blagoslov vode na Bogojavljenje kraj su radosnih, boinih blagdana.
Oni nisu bili kraljevi, ve mudraci
Darovi: smirna pomazanje (simbol novog kralja), tamjan tjera zle duhove duhovna
vrijednost, zlato monetarna vrijednost
Vjerske obrede ine: blagoslov vode, kropljenje blagoslovljenom vodom, blagoslov kua.
Svjetovni su obredi: maskirani ophodi (zvjezdari i koledari), te apotropejski obredi. Svjetovni
obredi podrijetlo batine iz drevnih mnogoboakih vremena.
Izvoenje obreda sinkretizira razliite oblike narodnog stvaralatva od glazbe i plesa do
teatarskih elemenata i usmenih knjievnih oblika. U izvoenju su do naih dana sauvani
samo blijedi odbljesci nekadanjih obreda. Kao i druge i te su obrede pratile lirske pjesme.
Pjesme koje su pratile blagdan Sveta tri kralja mogu se motivski razvrstati na vjerske i
svjetovne. Neke od tih pjesama vezane su uz Sv. tri kralja, a neke su izvoene i u drugim
obredima i prigodama. Jezik tih pjesama karakteriziraju slikovitost, emocionalnost,
ritminost, harmoninost.
Uz blagdan Sveta tri kralja kod Hrvata i drugih naroda veu se odreena narodna vjerovanja
poput onih da e sretnim biti onaj koji oko ponoi vidi otvoreno nebo. Tom blagdanu pripada i
apotropejski obred kupanja u oblinjim rijekama.Narodni obredi i pjesme koje su ih pratile
imaju ivotnu, socijalnu, teoloku i estetsku funkciju. Golemo je njihovo znaenje u ouvanju
hrvatskoga nacionalnoga i vjerskoga identiteta. Sauvani su zapisi riznica etnolokog,
usmeno-knjievnog, filolokog, antropolokog, teolokog, etnomuzikolokog i lingvistikog
blaga.