HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA

KNJIEVNOST

Leonardo Lui 1.F

Moravska misija
Nakon seobe naruod u 5. i 6. stoljeu Slaveni su pali

pod uticaj raznih naroda

863. godine moravski knez Ratislav zamolio je
bizantskog cara da mu poalje nekoga tko bi slavene
pokrstio i preveo im bibliju na njihov slavenski jezik
Car alje Konstantina (iril) i Metoda u Veliku Moravsku
Iako su bili Grci iz Soluna, uspjeli su osmisliti glagoljicu
Ope slavenski ili staro slavenski jezik su govorili svi
slaveni (rusi,bugari,esi i dr.)
Baanska ploa-prvi natpis na hrvatskom jeziku
Misal po zakonu rimskog dvora-prva hrvatska tiskana
knjiga

Zapis Crnorisca Hrabra

Slaveni nisu imali knjiga pa su crtama i

zarezima brojili i gatali

Konstantin Filozof (iril) stvara 38 slova
prema nainu grkih slova, a druga prema
slavenskom jeziku
Ne misli se na glagoljicu nego na irilicu koja
je nastala spajanjem srednjovjekovog oblika
grkog alfabeta i glagoljikih slova
iril je stvorio glagoljicu

Tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne

knjievnosti
Potkraj 9. stoljea Hrvati su rabili dva pisma:

glagoljicu (oblu i uglatu) i latinicu

Rabili su tri jezika: hrvatski ,latinski i
staroslavenski
Pojavlju je se tree pismo po uzoru na grko
koje stvaraju prognani Metodovi uenici
Bosanica- inaica irilice koju su za svoje
potrebe stvorili Hrvati na podruju Bosne

Baanska ploa
Baka dolina- okruena s tri strane brdima a sa

etvrte morem
Tamo se nalazilo selo Jurandvor, a unutar se
nalazila stara romanika crkvica od grubog
kamena, posveena svetoj Luciji
Sredinom 19. stoljea zapazili su kamenu plou
koja je sluila kao nadgrobna ploa i bila je
ugraena u pod crkve
Kasnije je otkriveno da je sluila kao lijeva oltarna
pregrada i na kojem je glagoljskim pismom
napisan tekst opata Drihe kako je kralj Zvonimir
darivao posjede

Ploa zavrava nedovrenom reenicom to

upuuje da je postojao i desni dio , koji je

nestao
Godine 1934. ploa je uz mnogo peripetiranja
tjekom koji je pukla na tri dijela, prenesena u
Zagreb, gdje je popravljena
Ploa je teka jer je izraena od bijelog
vapnenca veliine 1 x 2m i debljine do 10cm

Istarski razvod
Hrvatski srednjovjekovni pravni spomenik iz

13-14 stoljea o razgranienju hrvatskih

opina, komuna i feudalnih gospodara koji su
vladali Istrom
Napisan je na latinskom, hrvatskom i
njemakom jeziku, ali dobro se ouvao samo
hrvatski glagoljski prjepis s kraja 16. stoljea
Razvoenje je stari slavenski i germanski
obiaj hodanja zemljom i odreivanja granica

Vinodolski zakonik
Godine 1225. hrvatsko-ugarski kralj Andrija II.

Darovao je krkim knezovima Frankopanima

posjed Novi Vinodolski, gradi u Hrvatskom
primorju
Zakon koji je uvrstio red i pravdu na njihovu
posjedu
Potpisan je 6. sjenja 1288. godine, vjerovatno
u vinodolskom katelu
Do nas je doao sauvan u glagoljskom
rukopisu iz 16. stoljea
Smatra se jednim od najvrijednijih
starohrvatskih spomenika

Poljiki statut
Najvaniji izvor Poljike Repiblike
Odreuje poljiko pravo koje je po svom

obliku, stilu, sadraju i u utvrivanju

drutveno-ekonomskih odnosa potpuno razliit
od ostalih hrvatskih statuta
Sadri razne odluke i presude vlasti koje se
ponekad odnose i na pojednice
Za poljiko pravo je karakteristino jamenje
ali i prihvaanje osobne odgovornosti u svrhu
zatite Poljaca

Lucidar (Mudrost velika)

Vrsta srednjovjekovne enciklopedije, prirunik

srednjovjekovnog znanja o svijetu, tehnologiji,

astronomiji i astrologiji
U usporedbi sa dananjim saznanjima veina
toga znanja je pogrena i neupotrebljiva
Vrijedan spomenik srednjovjekovne povjesti,
nain miljenja i hrvatske glagoljske
pismenosti
Napisan u 12. stoljeu, na njemakom jeziku
Pisan u obliku dijaloga izmeu uitelja i
uenika, to je bio uobiajen nain pisanja

Ljetopis popa Dukljanina

Duklja (Crvena Hrvatska) bila je jedna od

neovisnih kneevina na podruju dananjeg

crnomorskog primorja
Oko 1149. godine nepoznati katoliki sveenik iz
Duklje sastavio je na slavenskom jeziku povijest
dukljanske dinastije vladara i povijesti Slavena
Ljetopis je sauvan i u latinskom i u hrvatskom
prijevodu, a staroslavenski je izgubljen
U uvodu govori kako je htio udovoljiti elji
mladei koja voli prie o ratovima i kako je
prepriao samo to je uo od predaka, ali ne
mijea prie o Gotima s priama o Slavenima

Zapis popa Martinca

Martinec je glagoljski redovnik u 15. stoljeu koji se u

Grobniku iznad Rijeke bavio prepisivanjem knjiga dok

tisak jo nije doao u nae krajeve
Dok je prepisivao Drugi Novljanski brevijar, dogodila
se bitka na krbavskom polju u Lici
Hrvatski ban je bio zarobljen, a bosanski je poginuo
Kada je vijest dola do njega prekinuo je s
prepisivanjem i napravio je zapis o tome dogaaju uz
nekoliko rijei o sebi i vremenu u kojem je ivio
Zapis je pisan hrvatskom redakcijom staroslavenskog
jezika