VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU

s pravom javnosti

HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA U

ZATITI I SPAAVANJU

Seminarski rad

SADRAJ:
1. PREDGOVOR............................................................................................................3
2. UVOD........................................................................................................................4
3. HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA..................................................5
3.1.
Stanice Hrvatske gorske slube spaavanja....................................................5

4.
5.
6.
7.
8.

3.2.
Podruje rada Hrvatske gorske slube spaavanja.........................................7
3.3.
lanstvo u Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja............................................9
DJELOVANJE I RAD HRVATSKE GORSKE SLUBE SPAAVANJA...........10
AKTIVNOSTI HRVATSKE GORSKE SLUBE SPAAVANJA........................12
ZAKON O ZATITI I SPAAVANJU...................................................................14
ZAKLJUAK..........................................................................................................16
LITERATURA.........................................................................................................17

1. PREDGOVOR
Svake godine svjedoci smo stalnog razvoja i porasta odlazaka ljudi u planine to je dijelom
uvjetovano potrebom svrhovitog koritenjem slobodnog vremena i odmora. Ali iz tih planina,
spilja, kra, kanjona, u zadnje vrijeme sve ee, do nas dopiru vijesti: "spaen ozlijeeni
ameriki alpinist na Biokovu", "za trojicom talijanskih planinara jo se uvijek

traga",

"zbrinuti poljski djeaci nakon neuspjenog penjanja po litici", "od trojice ekih planinara
jedan je uspio preivjeti". Vidimo kako sve vie i vie dolazi do izraaja potreba za
2

sigurnou, zatitom ivota i zdravlja, i u onim situacijama kada se ovjek sam svjesno uputi
u teko pristupane prostore. S druge strane, biljei se stalan porast broja prijava nestanaka
osoba, u ijem traganju je potrebno provesti zahtjevna pretraivanja velikih i po konfiguraciji
kompleksnih terena. Kriminalistike procedure traganja u takvim sluajevima mobiliziraju
veliki broj ljudi i materijalna sredstva. No, esto puta nije u pitanju njihova dostatnost, ve
kvaliteta; nedostatak potrebnih vjetina, umijea, znanja kao i opreme posebne vrste i
kakvoe. Upravo iz tih osnovnih razloga smatramo kako e tijela dravne uprave, poglavito
policija, sve vie biti orijentirana na suradnju s udrugama graana po pitanju ostvarivanja
kolektivne i individualne sigurnosti graana i njihove imovine. Jedna od takvih udruga
graana je i Hrvatska gorska sluba spaavanja koja ima sve veu vanost u ostvarivanju
zadae zatite ivota, zdravlja i imovine u specifinim uvjetima, u kojima se trae posebne
vjetine, znanja i umijea uporabe zahtjevne opreme.

2. UVOD
Sigurnost je jedna od temeljnih potreba i uvjet normalnog ivota i razvoja, kako pojedinca,
tako i drutvene zajednice u cjelini. Suvremene drave uoavaju sve veu vanost
organiziranog i efikasnog sustava traganja, zatite i spaavanja, poglavito ivota i zdravlja
ljudi i materijalnih dobara. Spasilake slube u zapadnoeuropskim zemljama imaju danas
cijenjen status u drutvu, primjeren opasnoj i odgovornoj ulozi koju obavljaju. Republika
Hrvatska, kao jedinstveni spoj mora i planina, krakih fenomena, brojnih otoka i ouvanih
3

prirodnih lokaliteta, ima veliki potencijal za razvoj sportskog turizma (skijanje, ribolov,
planinarenje, nautika i sl.) i tzv. avanturistikog turizma (slobodno penjanje, rafting, planinski
biciklizam, parajedrenje, alpinizam, speleologija i sl.).

Slika 1: Logo HGSS-a

3. HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA

Hrvatska gorska sluba spaavanja osnovana je 1950. godine kao interna sluba Hrvatskog
planinarskog saveza i danas je prerasla u slubu javnog karaktera koja brine o sigurnosti
graana 24 sata dnevno, 365 dana u godini. HGSS je neprofitna je udruga koja obavlja
djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Okuplja gorske spaavatelje organizirane u 23
stanice HGSS-a koje pokrivaju cijelo podruje Republike Hrvatske. Ona je nacionalna,
dobrovoljna, struna, humanitarna i nestranaka udruga javnog znaaja iji su osnovni ciljevi
4

sprjeavanje nesrea, spaavanje i pruanje prve medicinske pomoi u planini i na drugim

nepristupanim podrujima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spaavanju i pruanju
pomoi treba primijeniti posebno struno znanje i upotrijebiti tehniku opremu za spaavanje
u planinama u svrhu ouvanja ljudskog ivota, zdravlja i imovine.

3.1.

STANICE HRVATSKE GORSKE SLUBE SPAAVANJA

Sluba je teritorijalno podijeljena na 23 stanice. Premda je teritorjalno podjeljena na stanice

HGSS je u svom radu jedinstvena sluba, odnosno poziv bilo kojem lanu Gorske slube
spaavanja ujedno je i poziv cijeloj slubi ime se mobiliziraju svi potrebni potencijali cijele
slube. U pravilu se mobilizira intervenira stanica koja je najblia mjestu nesree, a zatim se
po potrebi angairaju i druge stanice.
Stanice Hrvatske gorske slube spaavnaja:
1. Stanica Bjelovar, proelnik stanice: Mario Varga
2. Stanica Delnice, proelnik stanice: Goran Zaborac
3. Stanica Dubrovnik, proelnik stanice:
4. Stanica Gospi, proelnik stanice: Alen Zori
5. Stanica Karlovac, proelnik stanice: Dubravko Batula
6. Stanica Krapina, proelnik stanice: Darko Berljak
7. Stanica Makarska, proelnik stanice: Mate Balov
8. Stanica Novska, proelnik stanice: Tomislav Bogojevi
9. Stanica Ogulin, proelnik stanice: Hrvoje Jerak
10. Stanica Orahovica, prelnik stanice: aslav Sikora
11. Stanica Orebi, proelnik stanice: Darko Primi
12. Stanica Osijek, proelnik stanice: Slobodan Soldo
13. Stanica Poega, proelnik stanice: Draen Mlinari
14. Stanica Pula, proelnik stanice: Mladen Niki
15. Stanica Rijeka, proelnik stanice: Vladimir Paui
16. Stanica Samobor, proelnik stanice: Vatroslav Jakobovi
17. Stanica ibenik, proelnik stanice: Anton Vukievi
18. Stanica Slavonski Brod, proelnik stanice: Josip Grani
19. Stanica Split, proelnik stanice: Stipe Boi
20. Stanica Varadin, proelnik stanice: Ivica Sever
21. Stanica Vinkovci, proelnik stanice: Ivan Host
22. Stanica Zadar, proelnik stanice: Josip Jandri
23. Stanica Zagreb, proelnik stanice: Darko Baki

3.2.

PODRUJE RADA HRVATSKE GORSKE SLUBE SPAAVANJA

Podruja rada Gorske slube spaavanja esto su i urbane sredine te druga neplaninska
podruja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesreama i na
moru, te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.). Osim
spaavanja i pruanje prve pomoi unesreenima na nepristupanim podrujima, veliku
panju HGSS posveuje edukaciji i prevenciji, odnosno spreavanju i izbjegavanju nesrea na
nepristupanim terenima, posebice planinarskih nesrea. Tako gorski spaavatelji osiguravaju
sva znaajnija skijalita u Hrvatskoj: Sljeme, Platak, Bjelolasicu te penjalite u Nacionalnom
parku Paklenica, osim toga skrbi za sigurnost na raznim dogaanjima iz domene ekstremnih
sportova poput utrka brdskih bicikala, natjecanja u sportskom penjanju i ostalom. Rad HGSSa definiran je Zakonom o zatiti i spaavanju i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj slubi
spaavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006. godine.
Prema statutu HGSS-a zadae Hrvatske gorske slube spaavanja su:

sprjeavanje nesrea i spaavanje u planini, na drugim nepristupanim

podrujima i u izvanrednim okolnostima uz primjenu posebnih strunih znanja i
uporabu tehnike opreme za spaavanje u planinama u svrhu ouvanja ljudskog
ivota, zdravlja i imovine;

organiziranje i pripremanje aktivnosti i mjera kojima je svrha odravanje

pripravnosti za spaavanje te trajno organiziranje, osposobljavanje i uvjebavanje
6

za odravanje i unapreivanje spremnosti i sposobnosti za otklanjanje posljedica

nesrea u planinama i drugim nepristupanim podrujima;

otklanjanje neposredne opasnosti u planinama i drugim nepristupanim

podrujima;

provoenje preventivnih mjera za unapreivanje sigurnosti i zatite i spaavanja u

planinama i drugim nepristupanim podrujima kod specifinih aktivnosti na tim
prostorima;

provoenje deurstava u cilju sprjeavanja nesrea;

potraga za izgubljenim osobama u planinama i drugim nepristupanim

podrujima;

spaavanje iz speleolokih objekata, litica i kanjona;

spaavanje na ureenim i neureenim skijalitima, penjalitima i drugim

prostorima u prirodi, za vrijeme specifinih sportskih, turistikih, rekreativnih,
kulturolokih i drugih aktivnosti u prirodi i planinskom podruju, te speleolokim
objektima;

potraga i spaavanje iz lavina i provoenje preventivnih mjera u svezi s

opasnostima od snjenih lavina u planinskim podrujima;

sudjelovanje u sustavu traganja i spaavanja za nestalim zrakoplovima i drugim

prometnim sredstvima u planinama, strmim dijelovima obale i drugim
nepristupanim podrujima;

organiziranje transporta ozlijeenih i oboljelih osoba s planina i drugih

nepristupanih podruja;

davanje sigurnosnih preporuka osobama i organizatorima turistikih, sportskih i

drugih aktivnosti u prirodi i planinskom podruju radi sprjeavanja aktivnosti
koje ugroavaju sigurnost, ivot i zdravlje sudionika;

provoenje kontinuiranog informiranja i educiranja fizikih i pravnih osoba o

opasnostima i mjerama sigurnosti u planinama i na drugim nepristupanim
podrujima;

spaavanje na visinama i visokim objektima u sluaju potresa, vremenskih

nepogoda i drugih nesrea na nepristupanim prostorima;

spaavanje u nesreama u sluaju loih vremenskih uvjeta uz primjenu posebnih

strunih znanja i tehnike opreme za spaavanje u planinama;

izdavanje preventivnih i edukacijskih materijala u svezi sigurnosti osoba i

imovine.

3.3.

LANSTVO U HRVATSKOJ GORSKOJ SLUBI SPAVNAJA

Osnovni kriterij za primanje u lanstvo HGSS je da kandidat, odnosno kandidatkinja mora biti
registrirani lan nekog od planinarskih drutava i klubova u Hrvatskom planinarskom savezu
(HPS), a svojom aktivnou, iskustvom, postignutim rezultatima i perspektivnou treba se
izrazito isticati u nekoj od planinarskih specijalnosti u HPS-u: prvenstveno u alpinizmu i
ostalim penjakim disciplinama, speleologiji ili planinarskom skijanju. Od buduih lanova se
oekuje da imaju zavrenu specijalistiku kolu tih djelatnosti, pripadajue teajeve, kao i
struno zvanje u HPS-u (alpinist, speleolog, planinarski skija). Osim tog osnovnog kriterija,
kandidat, odnosno kandidatkinja, mora biti punoljetan odnosno punoljetna, ali ne i stariji od
30 godina. Osoba kako bi mogla aplicirati za lanstvo u HGSS-u mora biti fiziki i mentalno
zdrava, te se dragovoljno opredijeliti da e sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spaavanju
ljudskih ivota.
lanstvo u HGSS ostvaruje se kroz sastavne jedince koje se zovu stanice. U stanici se postaje
lanom nakon to kandidata predloe dva gorska spaavatelja, svoj prijedlog obrazloe u
pisanom obliku uz koji je i pisana izjava kandidata da dragovoljno eli postati lan HGSS-a te
veinskom odlukom o prijemu donesenom putem glasovanja u kojem sudjeluju samo gorski
spaavatelji te stanice.
Kandidat je primljen u stanicu u statusu pridruenog lana, a pripravnikom postaje nakon
zavretka prvog od tri obvezna teaja (obveznog kolovanja): teaj ljetnih tehnika spaavanja,
teaj zimskih tehnika spaavanja i teaj speleospaavanja. Nakon zavrenog kolovanja koje
8

u prosjeku traje tri godine, na prijedlog stanice, pripravnik pristupa ispitu za gorskog
spaavatelja koji je cjelovit i zahtjeva tone odgovore na sva postavljena teoretska i praktina
pitanja iz gorskog spaavanja. Nakon poloenog ispita postaje se gorskim spaavateljem,
prima iskaznica i znaka s brojem. Gorski spaavatelji imaju mogunost daljnje specijalistike
obuke: za helikoptersko spaavanje, za upravljanje potragama, za voditelja potranog psa, za
spaavanje iz potopljenih speleolokih objekata.
Hrvatska gorska sluba spaavanja teajeve organizira iskljuivo za svoje lanove, a po
potrebi i u izmijenjenom obliku odrava ih i za neke druge slube, ali bez dodjeljivanja
statusa i titula HGSS-a.

4. DJELOVANJE
SPAAVANJA

RAD

HRVATSKE

GORSKE

SLUBE

Podruja zatite, spaavanja, traganja i pruanja pomoi HGSS-a obuhvaaju sva

nepristupana mjesta koja zahtijevaju posebna znanja i opremu, a to su: planine, stijene,
speleoloki objekti, vodene povrine, nepristupane graevine ili dijelovi takvih objekata,
ruevine, loi vremenski uvjeti i elementarne nepogode. Pritom, HGSS je prihvatila osnovna
naela zatite i spaavanja, koji ukljuuju predvianje, planiranje, pripremanje, interveniranje,
tj. spaavanje i rad na otklanjanju posljedica.
Predvianje ukljuuje: analizu podruja, karakteristike terena; analizu i predvianje
potencijalnih opasnosti; analizu dosadanjih nesrea, akcidenata i opasnih situacija kao i
predvianje i procjenu opasnosti i izazova u budunosti.
Pripremanje sadri: rad na kolovanju, obuci i opremanju ljudi; kompletiranju opreme;
ostvarivanje odgovarajue suradnje s drugim tijelima te postizanje to vee interventnosti i
raspoloivosti tijekom cijele godine 24 sata dnevno. Osim tih velikih koraka, pripremanje
obuhvaa:
- izradu planova i procedura za spaavanje i evakuaciju sa svih potencijalnih lokacija i u
razliitim vremenskim prilikama
- pripremu lokacija za pristup spasilakih ekipa, evakuaciju ozlijeenih, slijetanje helikoptera
(na improvizirane heliodrome)

- uvjebavanje svih moguih situacija spaavanja, brze evakuacije uporabom klasinih tehnika
ili uz pomo helikoptera iz/sa svih terena i objekata
- praenje i evidentiranje mogueg kadra za sluaj velikih elementarnih nesrea i katastrofa
(liste suradnika koje predstavljaju osnovicu za iroku mobilizaciju u sluajevima veih
elementarnih nepogoda, katastrofa te za sve situacije u kojima treba angairati veliki broj ljudi
koji su sposobni djelovati na nepristupanim terenima i u nepovoljnim vremenskim uvjetima.)
- razvoj kvalitete i obuenosti kadrova, konstantno kolovanje i usavravanje te ukljuivanje
novih sposobnih, aktivnih i struno osposobljenih ljudi
- utjecaj na stvaranje pravnog okvira, materijalne osnove i drugih preduvjeta koji e osigurati
kvalitetniju poziciju HGSS-a (pravno definiranje spaavanja, suradnje s drugim tijelima
dravne uprave i organizacijama)
- osiguravanje i unaprjeivanje suradnje s drugim institucijama koje mogu doprinijeti
uinkovitosti slube (sportski savezi, turistike zajednice, ministarstva i druge dravne
institucije, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave).

10

Slika 2: Spasilaka ekipa HGSS-a

5. AKTIVNOSTI HRVATSKE GORSKE SLUBE SPAAVANJA

Sluba posjeduje 60-godinje iskustvo i iza sebe ima vie od 6.000 akcija spaavanja. U svim
akcijama spaavanja uvijek je umanjen nepovoljan uinak nesree i ozljede, smanjena
invalidnost i ubrzan oporavak ozlijeenima, a u mnogo navrata, esto i u dramatinim
okolnostima, izravno je spaen ljudski ivot. To saznanje najvea je naknada za sav trud
11

gorskih spaavatelja. Akcije potrage i spaavanja se ne naplauju.Vano je za napomenuti

kako je spaavanje je za sve spaene besplatno.
Prema podatcima iz lanka Marijane uperine i Kreimira Pogai iz 2006. godine broj
aktivnosti HGSS-a od 2000. godine znaajno poveavalo svake naredne godine. U daljnjem
tekstu autori objanjavaju kako takav trend porasta aktivnosti lanova HGSS-a ne iznenauje
jer je ono prisutno gotovo kod svih gorskih slubi spaavanja u svijetu. U Hrvatskoj, taj porast
je ak i u zakanjenju, u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, to se moe pretpostaviti i
objasniti zbog situacije Domovinskog rata, a potom postupnog eliminiranja ili ublaavanja
negativnih imbenika koji su utjecali na razvoj planinarskog turizma (obnavljanje planinarske
infrastrukture, razminiravanje odreenih podruja i sl.) i standard ljudi glede koritenja
slobodnog vremena koji ga sve ee koriste za boravke na izletima i u planinama. Uzimajui
u obzir svjetska iskustva moe se i u budunosti oekivati znaajan porast broja nesrea i
potreba za strunim znanjem, umijeem i specifinom opremom koju HGSS posjeduje.
uperina i Pogai u lanku takoer navode kako je HGSS od 2002. do 2005. godine imala
ukupno 1 217 akcija u kojima je na razliite naine zbrinuto 1 407 ljudi. U prosjeku,
statistiki analizirano, svakog dana u proteklih etiri godine zbrinuta je bila jedna osoba. S
obzirom na temeljnu aktivnost i ciljeve zbog kojih je osnovana HGSS, njeni su lanovi
sudjelovali u 660 akcija na skijalitima (SA) (dakle, 54,23% od ukupno akcija), gdje su
zbrinuli 661 osobu (ili 46,98% od ukupno zbrinutih osoba); a u 557 ostalih neskijakih akcija
(ili 45,77%) zbrinuli su 746 osoba (ili 53,02% od ukupno zbrinutih). (uperina, M., Pogai,
K. 238: 2006) Ve samo ovi podaci, u apsolutnom iznosu, govore sami za sebe o znaaju rada
HGSS vezano uz funkcije zatite i spaavanja te sprjeavanja ugroze ili negativnih imbenika
koji utjeu na individualnu, ali i na skupnu/grupnu i kolektivnu sigurnost.
Akcije koje nisu vezane sa skijalitima, tzv. neskijake akcije, dijele se na spaavanje,
potrage, intervencije i spaavanje ivotinja. Akcija spaavanja odnosi se na onu situaciju gdje
se ve od samog poetka zna za potrebu provoenja radnji spaavanja, dok se za mjesto same
nesree unaprijed moe znati, ali ono i ne mora biti poznato, pa ova akcija u sebi moe
ukljuivati i elemente potrage. Potrana akcija odnosi se na situaciju kada poloaj i stanje
nestale osobe nije poznato i prvenstveni cilj same akcije je lociranje poloaja nestale osobe u
prirodi (prostoru). U interventnim akcijama, koje su po svojim razlozima zbog kojih se
poduzimaju raznovrsne, osnovni je cilj uklanjanje izravne ili neizravne opasnosti po ljude i
materijalna dobra,8 ukljuujui pruanje raznovrsnih pomoi na visokim objektima i na teko
pristupanim objektima (bunari, gradilita, cijevi i sl.). Spaavanje ivotinja takoer su akcije
12

koje izvode lanovi HGSS-a, bez obzira radi li se o domaim ivotinjama (lovaki psi,10
kuni ljubimci) ili o divljai.
U razdoblju od 2002. do 2005. godine razdoblju izvedeno je 148 potranih akcija, to u
relativnom iznosu znai da potrage ine 12,16% od ukupnih akcija. (uperina, M., Pogai,
K. 240: 2006)

6. ZAKON O ZATITI I SPAAVANJU

Zakon o zatiti i spaavanju donosi Hrvatski Sabor. U ovom radu koriten je Zakon kojeg je
Sabor donio na sjednici 26. studenoga 2004. Godine. Prema lanku 3. spomenutog zakona
Sudionici zatite i spaavanja su:
fizike i pravne osobe,
13

 izvrna i predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,

sredinja tijela dravne uprave.
Izvrni dio sustava zatite i spaavanja su operativne snage koje su dune u obavljanju
redovitih djelatnosti planirati mjere i poduzimati aktivnosti radi otklanjanja ili umanjenja
mogunosti nastanka katastrofe i vee nesree te prilagoavati obavljanje redovite djelatnosti
postojeim okolnostima u sluaju nastanka katastrofe i vee nesree.
Prema lanku 6. Zakona o zatiti i spaavanju temeljne zadae sustava zatite i spaavanja su
prosudba moguih ugroavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje
u zatiti i spaavanju u sluaju katastrofa i veih nesrea te poduzimanje potrebnih aktivnosti i
mjera za otklanjanje posljedica radi urne normalizacije ivota na podruju na kojem je
dogaaj nastao, a ostvaruju se:
praenjem i prosudbom aktivnosti od nastanka i razvoja katastrofe i vee nesree,
prevencijom, organiziranjem i pripremanjem aktivnosti i mjera kojima je svrha poveati i
unaprijediti pripravnost postojeih operativnih i institucionalnih snaga za reagiranje u
katastrofama i veim nesreama,
trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvjebavanjem i usavravanjem
sudionika zatite i spaavanja,
uzbunjivanjem graana i priopavanjem uputa o ponaanju glede mogue prijetnje,
obavjeivanjem sudionika zatite i spaavanja o prijetnjama te mogunostima, nainima,
mjerama i aktivnostima zatite i spaavanja,
aktiviranjem operativnih snaga,
ostvarivanjem zadaa zatite i spaavanja u suradnji s nadlenim tijelima drugih drava i
meunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih meunarodnih ugovora.
Prema lanku 26. istog zakona u pripremi i provedbi aktivnosti i mjera u zatiti i spaavanju,
obvezni su sudjelovati Hrvatska gorska sluba spaavanja, Hrvatski Crveni kri, Hrvatska
vatrogasna zajednica, Hrvatska zajednica tehnike kulture, kinoloke, speleoloke i druge
udruge i pravne osobe, te ustanove koje osniva Vlada Republike Hrvatske s ciljem
sudjelovanja u aktivnostima zatite i spaavanja, kada to zatrai Uprava.

14

7. ZAKLJUAK
Uestalijim boravljenjem u prirodi raste i potreba za osiguravanjem individualne sigurnosti, te
kako okolnosti i uvjeti u prirodi nisu ba uvijek njeni prema ljudima. Brojne su ugroze,
rizici, na koje ovjek moe utjecati; ali zbog neznanja, neiskustva, lakovjernosti i dr. proputa

15

to uiniti. To je i jedan od razloga, meu brojnim, zbog kojih dolazi do nestanaka osoba u
prirodi, toj sveukupnoj biolokoj i krajobraznoj raznolikosti.
Zakljuno, HGSS je kompleksan i odgovoran sustav Izvrsne kompetentnosti u spaavanju i
traganju za nestalom osobom u planinama, stijenama, speleolokim objektima, vodenim
povrinama, na nepristupanim graevinama ili dijelovima takvih objekata, ruevinama, u
loim vremenskim uvjetima i elementarnim nepogodama. HGSS je specifina javna udruga
graana kojoj je cilj biti nacionalnim nositeljem gorskog spaavanja u Republici Hrvatskoj.
Pored te univerzalnosti i specijalnosti, HGSS odlikuje posebna ekskluzivnost jer su njeni
lanovi u mogunosti izvesti najzahtjevnija i najsloenija spaavanja i traganja koja provode i
druge gorske slube spaavanja u svijetu.
Posebno treba istaknuti dostupnost i operativnost lanova stanica HGSS-a, gdje se
organiziraju stalna i/ili povremena deurstva, a stalnim provoenjem vjebi provjerava se
spremnost i nastoji to vie skratiti potrebno vrijeme od dojave do intervencije, odnosno
zapoinjanja izvoenja akcije.

LITERATURA:
1. uperina, M. , Pogai, K. (2006.), Uestalost Hrvatske gorske slube
spaavanja u traganju za nestalim osobama, Policija i sigurnost, sv. 16 (3-4),
235-256
16

2. Hrvatska gorska sluba spaavanja, (2013.) Wikipedia,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_gorska_slu%C5%BEba_spa
%C5%A1avanja , (stranica posjeena 2. veljae 2014.)
3. http://www.gss.hr/hgss/o-sluzbi/, (stranica posjeena 2. veljae 2014.)

17