ANALI

Zavoda za znanstveni
i umjetniki rad
u Osijeku

Sv. 22

Str. 181-197

Osijek, 2006.

181

Primljeno na sjednici Razreda za likovne umjetnosti

24. listopada 2006.

UDK: 7.036"189"(497.5Osijek)
7.072Stoji,T.

Pregledni rad

DRAGAN DAMJANOVI*
ANTONIA DOEN**

OSJEKA SECESIJA U TEKSTOVIMA

TIHOMIRA STOJIA
Uvodni sa
etak
lanak donosi prijepis tekstova Tihomira Stojia o secesijskim graevinama u
Osijeku iz 1976. godine.
Kljune rijei: Osijek, secesija

Uvod
U prvoj polovini 1976. godine Glas Slavonije objavio je niz tekstova Tihomira
Stojia o osjekoj secesijskoj batini. Najznaajniji objekti i interijeri toga razdoblja
opisani su prvi put ime, mo
e se rei, poinje ozbiljno znanstveno bavljenje
osjekom arhitekturom prvog desetljea 20. stoljea. Ne treba nas uditi to je
upravo taj segment arhitektonske prolosti grada prvi do
ivio strunu afirmaciju,
daleko prije arhitekture historicizma ili arhitekture art-dcoa te openito
meuratnog razdoblja. S jedne strane i u svjetskim je razmjerima prvo dolo do
reafirmacije secesije, a tek onda do reafirmacije historicizma, a s druge, secesijski
segment batine grada pokazuje izuzetno visoku kvalitetu te u mnogim primjerima
daleko nadilazi dosege historicistike, a osobito meuratne arhitekture. Poetak 20.
stoljea razdoblje je kada domai, osjeki graditelji stvaraju djela doista na
(srednjo)europskoj razini, djela koja bi bez ikakve sumnje trebala postati referentna
u opim pregledima arhitekture Monarhije tog razdoblja. Zanimljivo je kako je
Tihomir Stoji izdvojio iz korpusa osjeke secesijske arhitekture upravo one objekte
* mr. sc. Dragan Damjanovi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 10000 Zagreb, I. Luia 3
** Antonia Doen, 10000 Zagreb, Naljekovieva 27

182

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

koji e i kasniji istra
ivai isticati kao najznaajnije, ponajprije se tu misli naravno na

kino Urania te glavnu potu u Europskoj aveniji, zatim kuu s krokodilima na
Gajevom trgu, kuu Bamgrtner u upanijskoj, kuu Plavi (Sekuli) u Europskoj
aveniji, itd. Samo je uvrtavanje visoke prizemnice obitelji Reisner u niz tekstova
donekle neopravdano. Iako na njoj doista primjeujemo prve naznake pojavljivanja
secesije, ipak je rije o jednom ponajprije neobaroknom objektu podignutom tri
godine prije prve pojave secesije u Osijeku (zgrade idovske kole i opine W. C.
Hofbauera iz 1899.). Iz tekstova se jo uvijek jasno razaznaje izrazito negativan stav
prema historicizmu karakteristian za povijesno-umjetniku kritiku sedamdesetih
godina. Prevrednovanje toga stila, iako je kod nas zapoelo ezdesetih godina 20.
stoljea s monografijama Lelje Dobroni i Ive Maroevia, sredinom sedamdesetih
bilo je tek u povojima.
Cilj je ovog teksta skupljanjem i ponovnim izdavanjem lanaka olakati posao
buduim istra
ivaima osjeke secesije. Iako je dio podataka donesen u njima
revidiran, a djelom i bitno proiren kasnijim istra
ivanjima i monografskim lancima
o znaajnijim objektima, Stojievi tekstovi i dalje donose niz zanimljivih i korisnih
podataka, djelom i od strane tada jo
ivuih nasljednika prvih vlasnika i naruitelja
gradnja pojedinih kua.
Pri prijepisima potovani su nazivi ulica iz socijalistikog razdoblja. Pojedine su
manje promjene unesene samo u jezine oblike, ali se pri tome nastojalo ne dirati u
strukturu reenice.
Tekst izlazi upravo na tridesetu obljetnicu objavljivanja lanaka Tihomira
Stojia i 52 godine nakon objavljivanja prvog strunog teksta o povijesti osjeke
arhitekture (Bla
a Misite Katuia u Osjekom zborniku iz 1954.). Mo
e se rei da
izlazi prigodno na tridesetogodinjicu poetka intenzivnijeg bavljenja istra
ivanjem i
interpretiranjem osjeke secesijske batine.

Tekstovi Tihomira Stojia

Biseri osjeke secesije (1)
Glas Slavonije, Osijek, br. 9499, 1. 4. 1976., str. 14.
Slavonski motivi u ukrasima
U primjerima osjeke secesije esti su motivi slavonskih polja i voda izraeni u
malteru i tukomalteru
Secesija je pojava u umjetnosti Evrope i Amerike na prijelazu stoljea. Proizala
je iz pokreta umjetnost i zanati u Engleskoj dvadesetih godina 19. stoljea da bi se
u Njemakoj afirmirala kao Jugendstil a u Austriji kao beka secesija, u
Maarskoj kao petanska secesija itd. Znaajne linosti lanovi ovih pokreta bili su

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

183

u svijetu arhitekture Sullivan, Ollbrich, Hoffman, originalni Antonio Gaudi,

dizajneri Tiffany i Klimat i drugi.
Pristae pokreta secesije bili su protiv istih, glatkih ploha, protiv uklanjanja
dekoracije, svoenja kompozicije na same arhitektonske elemente, protiv
funkcionalnosti na tetu bogatstva oblika. Sve tendencije koje su dovele do moderne
arhitekture te do stvaranja maine za stanovanje smatrali su osiromaenjem
prostora u kojem se ovjek kree. U tom prostoru potrebno je uvijek bogatstvo
oblina i oblika, smatrali su oni.
Primjeri osjeke secesije najbli
i su bekoj i petanskoj secesiji. Projekte za
veinu tih zgrada izradili su ili u njima sudjelovali arhitekti Ante Slaviek, Franjo
Dlouhi, uro Hoffman (kolovani u Beu), Ivan Lej1 i Arnold Axman2 (kolovani u
Budimpeti)3 zatim utukovi, Bolei,4 Vanca, Hofbauer i dr.
Osjeka je secesija u veini primjera vjerna konvencionalnoj konstrukciji,
centralnoj kompoziciji i klasinoj raspodjeli prostora interijera. Ali za razliku od
neoklasicizma secesija je u svakoj zemlji razliita u dekoraciji fasade i unutranjosti
zgrade. Ona koristi motive iz flore i faune podneblja stilizirajui ih esto do
apstrakcije. U Osijeku je ta dekoracija u malteru i tukomalteru obilno koritena u
motivima slavonskih polja i voda. Ukrase kao i razne zanimljive maske i glave na
fasadama veinom je izvela firma osjekog obrtnika Anshaua.
Ograde, ukrasi i okovi od kovanog
eljeza, inae posebnosti osjeke secesije zbog
naina izrade i primjene izraeni su takoer u osjekim radionicama. Secesionistike
zgrade u Osijeku dosta su brojne, a najznaajnije se nalaze u bloku to ga ine
Bulevar JNA,5 Beogradska ulica,6 Radieva ulica i Gornjodravska obala.7 Zatim
pojedine zgrade u Radievoj, Cesarevoj,8 na Gajevom trgu i u Donjem gradu.
Bunar grofa Pejaevia
Jedan od najljepih parkova zasaen raznim drveem bio je Gradski vrt, koji
danas ne postoji. Za nas je zanimljiv zbog primjera ukrasne arhitekture bunara grofa
Pejaevia. Bunar je bio u Gradskom vrtu sveano otkriven 1. srpnja 1903. a poklon
je grofa Pavla Pejaevia Virovitikog gradu Osijeku. O tome govori natpis na
stupovima bunara. Bunar je ograen ogradom od 12 kamenih stupia s masivnim
1

Lay.

Viktor Axmann ili Vladoje Aksmanovi, kako e kasnije tono navesti autor.

Axmann se kolovao u Mnchenu, kako e autor kasnije ispravno navesti.

Vjerojatno se misli na Hermanna Bolla.

Europska avenija.

Ulica Alojzija Stepinca.

Danas etalite kardinala Franje epera.

upanijska ulica.

184

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

lancima. Do njega se dolazi preko postolja od tri stepenika, kvadratinog tlocrta na

kojem stoje etiri sna
na kamena stupa to se su
avaju prema vrhu. Na njima poiva
kupola od bakrenih ploa u obliku ljema ili kacige.
U bazama stupova zabijena su etiri
eljezna klina, a oko njih je okov od kovanog

eljeza koji, takoer, ini pregib izmeu baze i samog stupa. Vrh iznad kapitela,
takoer je okovan. eljezna ograda oko otvora bunara srednje je visine i kovana
geometrijskim oblicima. Smatra se da je bunar bio zamiljen u sklopu parka, kao dio i
sredite odreenih vizualnih linija, te linija komunikacije kroz drvorede parka, kao
odreeni orijentiri za etae u gradskom vrtu gdje je doista slu
io kao bunar (lanak
u listu Narodna obrana od 1. srpnja 1903.).
Nakon to je dugi niz godina le
ao u komadima u Gradskom vrtu sada je
restauriran i nalazi se pored etalita Veljka Vlahovia.9 Ovdje je zbog svojih
skladnih oblika i prije svega zbog vrhunske tehnike izrade, te privlai pa
nju etaa.
O znaajnim primjerima arhitekture secesije u Osijeku i njihovom postanku
obavijestit emo vas u nekoliko iduih lanaka.

Biseri osjeke secesije (2)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9503, 6. 4. 1976., str. 15.
Granica volumena i prostora
Meu secesionistikim graevinama originalnou se istie zgrada dananjeg
kina Papuk10
Zgrada dananjeg kina Papuk ubraja se u najoriginalnija ako ne i najljepa
ostvarenja secesionistikih javnih zgrada u Hrvatskoj. Vlasnik kina bila je tvrtka
Urania kino. Urania kino sveano je otvoreno za javnost 19. rujna 1912. Njegov
tvorac arhitekta Arnold Axman potie iz stare osjeke obitelji. kolovao se u
Budimpeti, a ubrzo po povratku u Osijek postaje jedan od vodeih graditelja.
Utjecaj petanske secesije u gradnji kina osjea se u plitkoj profilaciji i strogoj
umjerenosti dekora fasade, u njegovim geometrijskim oblicima kojima prevladava
vertikala u homogenom glatkom stubitu pred ulazima.
Skulpturalno shvaena fasada zgrade, u smislu jasne granice izmeu volumena i
prostora, podsjea na raskriljeni plat. Taj plat je maska frontalnog dijela zgrade,
naboran tako da mu je tlocrt valovita linija izboena u sredini a uvuena na
krajevima. Drugi dokaz shvaanja novih odnosa u komponiranju fasade je zrelo i
9

Danas etalite kardinala Franje epera, prije II. svjetskog rata ulica se nazivala Gornjodravska obala.

10

Zgrada je obraena u znanstvenim radovima: Grgur Marko Ivankovi, Zgrada kina Urania (1912.) i
masonski hram u Osijeku, Peristil, Zagreb, br. 38, 1995. (1997.), str. 129 138; Grgur Marko Ivankovi i
Ante Grubii, Ostavtina osjeke slobodnozidarske lo
e Budnost, katalog izlo
be, Muzej Slavonije,
Osijek, 2003.

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

185

lucidno uklapanje prozorskih otvora u cjelokupnu kompoziciju rebara, na srednjem

dijelu fasade i u uskim dugim otvorima meu pilastrima na bokovima plata. Dakle
okno je ovdje svoj oblik dobilo kao rezultat linije komponiranja te ono ovdje ne
diktira svojom zadanom povrinom kompoziciju fasade. Homogenost proizlazi i od
toga to su svi pilastri vijenci i otvori u meusobnoj ravnote
i, nadovezuju se jedni na
druge a u tu cjelinu uklapa se i maska na vrhu plata fasade. Maska svojim oblikom
podsjea na glave egipatskih sfingi a na njoj je oznaena godina gradnje - 1912.
O izgledu interijera zgrade mo
emo govoriti samo na osnovu sauvanih spisa i
tlocrta, te opisa u ondanjoj tampi. List Narodna obrana od 13. rujna 1912.
opirno pie o uspjelom ureenju prostorija. Govori se o namjetaju i stolariji
radionice Kaiser iz Osijeka, o fajansi i keramici zagrebakih tvrtki, o bravarskoj i
kovanoj opremi radionice Farka, spominju se lijepo oblikovani lusteri i niz drugih
detalja. U krilu zgrade na Gornjodravskoj obali (danas Klub ljubitelja filma) nalazio
se isto tako ureeni restoran sa separeima, soba za koncerte i apartmani.
Koliko je kino Urania za ono doba ambiciozan pothvat govore podaci iz istog
lista u kojima se ka
e da je kino imalo klima ureaje (ventilaciju tlakom zraka
to iskljuuje svaku promahu), elektrinu rasvjetu iz vlastitog plinskog generatora, a
za svaki sluaj i plinsku rasvjetu i vlastito plinsko centralno grijanje, elektrinu
blagajnu koja na zahtjev tampa i izdaje ulaznice itd.

Biseri osjeke secesije (3)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9511, 15. 4. 1976., str. 15.
Kua Baumgrtner
Na ogranienom prostoru koji ne doputa razvedenu kompoziciju volumena
sagraena je uspjela poslovno-stambena zgrada
Arhitektura u Osijeku u stilu beke secesije uglavnom je skromnih dimenzija i s
bogatom dekoracijom fasade. Postavlja se pitanje da li je ta, esto preobilna
dekoracija, trebala samo da zadovolji jo nekultivirani, provincijski ukus naruitelja
projekta ili je bilo i svjesnih pokuaja da se te fasade skromnih dimenzija obogate u
granicama ukusa? Jasno je da su rezultati bili razliiti. Meu uspjenim ostvarenjima
i zgrada je u Ulici Augusta Cesarca broj 8, naravno gledana u sklopu zgrada koje su je
nekada okru
ivale. Vlasnici zgrade bili su braa Baumgrtner, trgovci koji su
prodavali Pfaff ivae strojeve. O tome govori u malteru izveden stilizirani ivai
stroj na fasadi iznad izloga.
Projekt je izradio arhitekt Ante Slaviek, autor vie stambenih zgrada u Osijeku, a
zavrena je 1913. godine. Zahvaljujui dr. Baumgrtneru saznali smo da su na mjestu
gdje se zgrada nalazila bile dvije tipine ravniarske kue s krovom na dvije vode i
zabatom prema ulici. Pregradnjom tih dviju zgrada i dogradnjom kata nastala je
dananja zgrada, a to je donekle uvjetovalo njen oblik i izgled. Naime, zgrada je
jednokatna, s okomito simetrinom fasadom, podijeljenom dugim, uskim pilastrima

186

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

na pet dijelova povrina. Tri su u
e povrine u sredini, a po jedna ira na kraju.
Pilastri se su
avaju i prote
u od nogostupa do krova, gdje se zavravaju kamenim
vazama, a pri vrhu su kanelirani i ukraeni. Dok je vertikalna podjela naglaena tim
pilastrima ili polustupovima, to daje dojam vee visine graevine, vodoravna je
podjela tek naznaena. Tanki, plitko profiliran vijenac razgraniava prizemlje od
kata. U prizemlju, po ritmu koji diktiraju polustupovi u sredini, ulaz je u zgradu, do
njega ulazi u poslovne prostore i konano po jedan izlog sa strane. Po izgledu fasade
kata, prozorima i balkonu vidi se da je iza njih stambeni prostor. Fasada je zavrena
sna
nim vijencem koji je u irim povrinama, slijedei blagi rub vijenca nad
prizemljem, i sam blago izvijen. Na ta dva bona luka le
i divan, tipino secesijski
dekor: medaljon s ljudskom glavom iz kojeg se preko luka ire krila. Da li je to aneo
s aureolom, sirena iz grke mitologije ili neto tree?
Oko prozora i iznad njih izvedena je u
buci ukusna i umjerena plitka dekoracija u
obliku vitica s poljskim cvijeem i liem kestena, hrasta i javora. U liniji te vitice
osjea se oblina Jugendstila. To isto se osjea i u oblicima kovanog
eljeza na fasadi
zgrade, u njegovim viticama i liu. Mre
a od kovanog
eljeza nalazi se i na krovu i na
njoj su nekada bila imena vlasnika firme. Godina osnutka tvrtke 1885. vidi se na
jednoj ploici te mre
e i danas. Ispred izloga u prizemlju nalazi se kovana
eljezna
ograda, a u sredini ograde inicijali su vlasnika trgovine A. B. (Aleksandar
Baumgrtner). Ograda, kao i ukrasi u gornjim uglovima izloga, tipian je primjer
secesijskog izloga. Ona titi izlog i omoguava da cijela povrina otvora bude
pokrivena staklom to cijelu trgovinu pretvara u izlo
beni prostor. Zbog adaptacije
danas je taj poslovni prostor promijenio izgled, tako da danas u Osijeku i nemamo
dobro sauvan primjer poslovnog prostora secesije, kakav bismo imali da je na
primjer osjeka NA-MA ostala u prvobitnom obliku.

Biseri osjeke secesije (4)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9515, 20. 4. 1976., str. 15.
Vertikala glavne pote
Homogena cjelina zgrade glavne pote u Osijeku djeluje kao zdravo, skladno i
puno tijelo
Najvea zgrada graena u Osijeku u stilu secesije jeste Glavna pota, smjetena
na uglu Beogradske ulice i Bulevara JNA. Dovrena je 1912. po planovima arhitekta
Ivana Leja u stilu petanske secesije.11
Njen ugaoni polo
aj diktira trapezni oblik njezina tlocrta i vertikalno simetrini
izgled srednjeg dijela proelja. Zgrada je trokatna sa irokom kamenom stopom ili
11

Autor projekta za zgradu osjeke glavne pote jest Istvan Bierbauer. O poti je publiciran monografski
lanak: Dragan Damjanovi, Zgrada pote i telegrafa u Osijeku, pitanje stila i autorstva, Anali Zavoda za
znanstveni i umjetniki rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 19., Zagreb
Osijek, 2003., str. 41 70.

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

187

bazom i visokim prizemljem. Glavni ulaz nalazi se na sredinjem dijelu fasade, a

boni su ulazi na krilima od kojih je krilo u Beogradskoj ulici du
e i na toj strani se
nalazi kolni ulaz u dvorite. Linija fasade dvorita takoer je trapezna i prati liniju
fasade s uline strane.
Najljepi i najzanimljiviji detalj zgrade jeste glavni portal, izveden u tipinom
maarskom maniru u punim sonim oblicima od fino obraenih blokova kamena.
Kameni pilon u sredini s ispupenjem koje imitira polustup ulijeva se neopazice u
arhitrav i svod koji nosi. Isto tako lukovi pa i polustupovi toga trijema tvore jednu
kompaktnu masu. Gledana s vee udaljenosti, ta kompozicija podsjea na vodoskok
to se rasprskava na najvioj toki mlaza. Da bi se ubla
ila vertikala fasade izmeu
prvog i drugog kata tee iroki vijenac sa zupastim nizom pod sobom, a kao
protute
a portalu suprotstavljena je iroka povrina sa devet prozora uramljena u
jednu cjelinu. Naglaeno vertikalno povezivanje prozora ima svoje zavretke u
la
nim zabatima na krovu. Na njima kao i na portalu stoje ukrasi od pune kamene
plastike u geometrijskim oblicima sto
astim, piramidalnim ili kvadratinim.
Zanimljiv i lijep detalj na krovu neobine su konstrukcije od kamenih greda i
stupova. Stupovi se samo dijelom svoje baze upiru o sam rub krovnih vijenaca,
poredanih u nizove sa dvorine i uline strane. Ti su nizovi povezani uzdu
no i
popreno kamenim gredama to prolaze kroz mansardu, sijeku se u stupovima i
zavravaju u obliku vijuga. Zgrada Glavne pote i nema krova u klasinom smislu, ve
su to konstrukcije u obliku prelomljenih piramida. Rezultat svega lijepo je
komponirana cjelina proelja koje djeluje kao zdravo, skladno i mesnato tijelo.
Interijer zgrade s uredima i drugim velikim hodnicima ne istie se nekom
originalnou i posebnostima osim dvorane za stranke. U tu prijemnu dvoranu
stupamo kroz glavni ulaz na dvoja masivna vrata. Prvo malo predvorje, a zatim na tri
strane u samu dvoranu. Oblik tlocrta dvorane nepravilan je esterokut, a svod nosi
kolonada stupova i dva pilona. Zanimljivi su njihovi kapiteli, komponirani od
stiliziranih ptica (pelikani?), ispod ijih rairenih krila stoje antropomorfne maske.
Glavna je pota u svoje doba bila najsuvremenije opremljena, ali se na
alost nacrti i
podaci nalaze u Budimpeti i do njih je stoga te
e doi. (B. Misita Katui Osjeki
zbornik 4, 5, 6, Kratak pregled arhitekture Osijeka kroz tri stoljea.)

Biseri osjeke secesije (5)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9521, 27. 4. 1976., str. 15.
Ravnote
a arhitektonskih elemenata
U stambenoj arhitekturi osjeke secesije esto su koriteni i takvi arhitektonski
elementi kao to su kule ili erkeri
Secesija se u Osijeku zadr
ala dugo, sve do dvadesetih godina ovog stoljea. Razlog tome je nedostatak novih imena koja bi sa zapada donijela nove ideje moderne
arhitekture.

188

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

Zbog toga u naem gradu i jesu brojne i tako dugo graene stambene zgrade u
stilu secesije. Kao karakteristian primjer takve zgrade graene po tadanjim
standardima mo
e poslu
iti zgrada na Gornjodravskoj obali broj 7. Za nju je projekt
izradio Ante Slaviek, a dovrena je 1906.godine. (Njegova tvrtka imala je svoje
sjedite u prolazu izmeu Ulice Republike i Zrinjevca, o emu svjedoi jedna mala
mramorna ploa s njegovim imenom to stoji na ulazu u prolaz. Na katnici u prolazu,
bli
e Zrinjevcu i danas se vidi njegovo ime).
Zgrada o kojoj je danas rije ima jedan kat, portal malo pomaknut ulijevo od
sredine proelja i kulu na uglu. Promatrajui zgradu, mo
e se uoiti da je arhitekt
povezujui vertikalno prozore neznatno uvukao i zidnu povrinu i dobio vertikalne
nizove koji se suprotstavljaju dosta dugoj horizontali fasade.
U tom nastojanju da se sprijei monoton izgled, glavnu ulogu imaju toranj i dio
proelja oko ulaza. Taj dio, jedan malo ispupeni rizalit, s ulazom i dva balkona,
prelazi rub krova do visine njegove najvie toke. Toranj na uglu je trostran s
piramidalnim krovom, a na njemu je iznad prozora upisana godina gradnje 1906.
Rizalit sa ulazom i balkonima nalazi se lijevo od sredine proelja zato to ovako
pomaknut dr
i vizualnu ravnote
u s tornjem na uglu.
Ispod tornja nalazi se kolni ulaz i dvorite na kojem su vrata od kovanog
eljeza.
Svojim biljnim oblicima i ipkama kovanim u spirale, podsjea na barokna vrata
raena od istog materijala. Pri vrhu vrata stoji ploa s inicijalima J. P. vjerojatno
inicijali imena vlasnika zgrade. Dekoracija je koliinski slaba, a kovano
eljezo
koriteno je samo za ograde balkona i ukras. Prozori u prizemlju povezani su
valovitom dekorativnom trakom od niza ru
a s listovima izraenim u malteru, a
buket ru
a s liem nalazi se i u kru
noj luneti iznad vrata.
Na katu izmeu prozora izveden je u malteru karakteristini dekor geometrijskih
oblika; tri trake koje se pri kraju kri
aju s jo dvije a preko njihova sjecita je polo
en
obru.
Ispod zavrnog vijenca, isprekidan novim dekorom od traka nalazi se ornament u
obliku koljki i vitica, koji prelazi i na kulu. U skladu s ovom strogom ali ukusnom
dekoracijom kovano
eljezo za ograde i podupirae balkona kovano je u
geometrijskim oblicima, dok su na vrhu rizalita elipsasti obrui sa strijelama.
Zgrada je namijenjena stanovanju to se vidi i iz tlocrta pravokutnog oblika. To su
uobiajeni veliki stanovi sa sanitarnim vorom i kuhinjom prema jugu, a s nizom
doista velikih soba prema sjeveru. U gotovo svim stambenim zgradama secesije
organizacija prostora je slina, te emo stoga u slijedeim prilozima govoriti samo o
dekoraciji i zanimljivim detaljima u interijeru i eksterijeru oko njih.

Biseri osjeke secesije (6)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9527, 6. 5. 1976., str. 15.

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

189

Renesansa kovanog
eljeza

Kovano
eljezo koriteno je vrlo inventivno i matovito na objektu koji se nalazi
na uglu Beogradske ulice i Bulevara JNA
U sjeanju svakog putnika koji je proao kroz na grad spreman da sa sobom
ponese dojmove i prizore specifinih i originalnih obilje
ja Osijeka, ostat e sigurno i
niz secesijskih zgrada na sjevernoj strani Bulevara JNA. Te su zgrade ono to esto
imamo pred oima kad se spomene ime naeg grada, jer svojim humanim
proporcijama, dekoracijama u maleru i kovanom
eljezu tvore cjelinu kakvu se
doista rijetko u nas mo
e vidjeti.
Jednom strunom restauracijom koja je stvarno potrebna u ovom trenutku
njihova bi vrijednost jo vie dola do izra
aja. Svih osam zgrada toga niza u
nekadanjoj avrakovoj ulici, dovreno je prije Prvog svjetskog rata, to dokazuje i
ova razglednica, zapravo umjetnika fotografija iz 1913. Pretpostavljamo da su
njihovi graditelji bili vlasnici starijih osjekih tvrtki W. C. Hofbauer, Domes,
Vanco12 i Viktor Axmann (a ne Arnold Axmand, kako smo krivo obavijeteni prije
napisali), dok je kovano
eljezo izvela, vjerojatno po zamisli graditelja, osjeka
radionica Penz.
Prva iz tog niza, zgrada na uglu Beogradske ulice i Bulevara JNA, pripadala je
Nikoli Atanasiju Plaviu, viegodinjem predsjedniku komore i lanu Gradske
uprave, zatim OZ Jugoslavija, a poslije 1945. postala je drutvena imovina. To je
dvokatna ugaona zgrada s glavnim ulazom iz Bulevara JNA i kolnim ulazom iz
Beogradske ulice. Ispred krila na Bulevaru JNA poinje ograda od kovanog
eljeza,
na koju se nadovezuje ograda susjedne zgrade. Iznad sredinjeg ugaonoga dijela
zgrade stoji kupola s visokom lanternom na vrhu po uzoru na kupole kasne gotike i
renesanse. Ispred kupole, kao i na krajevima krila zgrade le
e na zavrnom vijencu
koji se ovdje izvija u lukove, dekorativne balustrade.
Ispod tog profiliranog, istaknutog zavrenog vijenca tee biljni ornament izveden
u malteru s obiljem lia i zrnatih plodova s vijencima i trakama to se sputaju
izmeu prozora. I dok je ta dekoracija u malteru preobilna u odnosu na cjelokupnu
kompoziciju zgrade, kovano
eljezo skladno je ukomponirano i ima odluujuu
ulogu pri formiranju najljepih detalja fasade. Takav detalj je sigurno i onaj mali
polukru
ni erker na ugaonom dijelu, to je okovan divnim prepletom od
eljeza.
Njegovo podno
je obavijaju
eljezne vitice i zatim stvaraju ogradu oko njega pa nam
se ini da je to duboki balkon, iako je zid tik iza ograde. Na drugom katu kula se
produ
ava u mali lijepi balkon, s gusto kovanom
eljeznom ogradom. Ovim detaljem
nameu se balkoni na krilima i to oni na drugom katu koji su zapravo gotovo cijeli od
kovanog
eljeza. Oblici te konstrukcije kao da se
ele svojim mogunostima
oblikovanja suprotstaviti klasinoj konstrukciji balkona ispod sebe. I naposljetku,
12

Vanca.

190

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

pa
nju zaslu
uje i glavni ulaz iji su osnovni oblici ve vieni u renesansi (kapela Pazi,
Firenca), ali u matovito obogaenim secesijskim detaljima. Naime izmeu parova
stupova koji nose arhitrav i luka iznad ulaza nalaze se balkoni sa
eljeznom ogradom,
a istiu se i lijepo okovana vrata sa okovom u obliku vitica i lia, kao i kapiteli
stupova s vijencem od zrnatih plodova i listova.
eljezna ograda koju nose stupovi ispred krila na Bulevaru JNA osim estetske
funkcije ima zadatak da izolira ukuane od buke i indiskretnih pogleda s ulice, kao i
da sprijei pristup niskim prozorima i balkonima u prizemlju. Dakako, te ograde i
ostala dekoracija i konstruktivni elementi od kovanog
eljeza bit e posebno opisani
u jednom od narednih lanaka.

Biseri osjeke secesije (7)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9531, 11. 5. 1976., str. 15.
Kompozicija probaroknih oblika
Najizrazitiji primjer probaroknog rasporeda volumena i dekorativnih elemenata
u osjekoj secesiji jeste zgrada na Bulevaru JNA broj 12
U secesijskom nizu na Bulevaru JNA istie se zgrada broj 12, sagraena 1909. prvi
vlasnik i naruilac projekta bio je veleposjednik F. K. mit, a radove je izvela beka
tvrtka po projektu svojih arhitekata. Za jednokatnicu, zgrada je vrlo visoka, s ulazom
na desnoj bonoj fasadi ispred kojega je prostor nadsvoen visokim i irokim trijemom, koji je omoguavao da se posjetilac koijom ili automobilom doveze pred sam
ulaz i da se ne izla
e kii ili snijegu. Ispred ove zgrade, takoer, stoji
eljezna ograda,
meutim, njeni su oblici pravi biljni, vitice i lie, koji su gusto kovani, dok su vrhovi
ipki nosaa obraeni kao raspukli pupoljci.
Ulina fasada je primjer slikovitog i pokrenutog u arhitekturi, a osobito dio
fasade na katu. U prizemlju povrina zida djeluje dosta mirno s otvorima pet malih i
dvaju velikih prozora pravokutnog oblika iza kojih se nalaze stilizirane muke glave
maske. Prizemlje od kata dijeli vijenac kojeg u sredini potiskuje mali balkon. To je i
najljepi detalj na fasadi: balkon koji le
i na aki cvijeta uskih latica, a trbuasto
izvijena ograda gusto je kovana u spirale, vitice i listove. Izlaz na balkon uvuen je u
masu zida.
Povrina fasade od vijenca izmeu katova do istaknutog zavrnog vijenca
homogena je i slikovita cjelina s bogatom igrom svjetla i sjene. Zato je nemogue
utvrditi arnicu kata i zabata s elipsastim prozorskim otvorom. Ispod prozora na katu
tee slijepa balustrada, a iznad etiri mala prozora, s lunim zavretkom, tee i lomi
se uski, ali istaknuti vijenac. Na mjestima gdje se vijenac prekida u volute, smjetene
su
enske stilizirane glave maske ispod kojih je u maniru baroknog grba izvedena
dekoracija. Ovakva dekoracija nalazi se i iznad velikih prozora sa strane.

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

191

U
elji da to bogatije ukrasi fasadu arhitekt je na rubovima uline fasade

postavio atlase koji zapravo nose zavrni vijenac. Biljna dekoracija, grbovi, pa i atlasi
ine se suvinim i nepotrebnim uz dovoljno
ivu kompoziciju balustrada, vijenaca i
glava. Meutim, za slikoviti dojam najbitniji je zavrni vijenac to se lomi i podi
e u
sredinjem dijelu. Ovdje na spoju dviju voluta vijenca le
i postolje s kamenom
vazom. Jo nekoliko ovakvih vaza smjeteno je na krovu zgrade.
U interijeru najzanimljivije je vrlo prostrano stubite s ogradom i dva visoka
kandelabra od kovanog
eljeza. Prostrane sobe i saloni bili su ukraeni dekoracijama
u tuko malteru, od kojih je vrlo malo ostalo, a iznad vrata stanova i soba nalaze se
jo drvorezi u obliku baroknih grbova slini onima na fasadi.

Biseri osjeke secesije (8)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9537, 18. 5. 1976., str. 14.
Najbli
e vrhuncima evropske secesije
Najslinija osobinama dostignua evropske secesije je zgrada Djeje bolnice na
Bulevaru JNA 1413
Govorei o secesijskim zgradama u Osijeku esto smo mogli uoiti mijeanje ovoga stila sa stilovima minulih razdoblja u kompoziciji pojedinih dijelova interijera ili
fasade, pomijeane sa stilskim odlikama secesije. Meutim, dananji primjer, zgrada
Djeje bolnice na Bulevaru JNA 14, najii je secesijski oblik (pored Kina Papuk i
Glavne pote) u naem gradu. Zbog naina na koji je komponirana, a i po pojedinim
dijelovima, ona se mo
e izravno povezati s prvim i najboljim objektima secesijske arhitekture u Evropi. Naime, prvi arhitekti koji su se u svojoj domeni odazvali pozivu
za moralom u umjetnosti, a protiv pseudo-atikih tendencija klasicizma i romantizma bili su izmeu ostalih Otto Wagner, Adolf Loos, Victor Horta i mnogi drugi.
Njihova su djela znaila poetak novih pojava u arhitekturi, a upravo na te zgrade,
osobito na zgrade Victora Horte mislimo kad govorimo o povezanosti kompozicije
zgrade Djeje bolnice s djelima evropske secesije. Na njoj je oito da su utjecaji ovih
arhitekata preko slinih primjera irom Evrope doli i do nas, istina dosta kasno.
Utjecaj se oituje prije svega u polukru
nom, u sredini fasade izbaenom rizalitu, s
pet uskih prozora i s balkonom koji se zavrava na katu. Ovdje su domai majstori,
dodajui vrlo decentno kovano
eljezo, te biljne i ljudske ukrase u malteru, stvorili izvanrednu kompoziciju. Nastala je jednokatna zgrada humanih dimenzija i proporcija, umjerene dekoracije i prekrasnih detalja. Takav detalj koji govori u prilog veze s
evropskom secesijom jeste i kompozicija irokog etverokrilnog izlaza na balkon. Na
nain na kakav je komponiran ovaj izlaz, sa est otvorenih ploha i lunim zavretkom,
oblikovani su secesijski prozori irom Evrope, meutim, taj motiv je, zahvaljujui
primjeni kovanog
eljeza i biljne dekoracije u malteru ukomponiran na zgradi Djeje
13

O zgradi je kasnije objavljen monografski lanak: Grgur Marko Ivankovi, Kua Kstenbaum (Korsky)
u Osijeku: primjer maarske secesije, Peristil, Zagreb, 1996., br. 39., str. 135 144.

192

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

bolnice u jednu cjelinu koja je ujedno i najljepi detalj njene fasade. Podjednako je za
formiranje toga detalja va
na kovana
eljezna ograda balkona, geometrizirani biljni
oblici, a posebno divni baldahin od
eljeza i stakla iznad izlaza na balkon. Ovakvi
baldahini mogu se takoer jo ponegdje u Evropi vidjeti, a kod nas ih ima u Ljubljani
(Ljubljana je prvi na grad u kojem se pojavila secesijska arhitektura.).
Ulazna vrata sa ustakljenim i okovanim otvorima iznad kojih je jedan kratak, ali
dubok baldahin, takoer su zanimljiva i lijepa. Kat i prizemlje ove zgrade odvojeni su
irokim, ali plitkim vijencem, dok je zavrni, krovni vijenac, uzak i istaknut, a na
njemu vise zupci u nizu. Dekoracija u malteru umjerena je i ukusna i pojavljuje se
tono na onim mjestima gdje je potrebno. Ona se sastoji od diskretnih vitica
smjetenih kod uglova prozora, od lisnatog ornamenta na zabatu iznad baldahina i od
tri
enske glave maske. Dvije maske nalaze se po jedna lijevo i desno od balkona
dok trea le
i iznad krovnog vijenca i kru
nog otvora na spoju dvaju voluta. Slian
detalj mogli smo zapaziti i na prethodnom primjeru na zgradi na broj 12. Ispred ove
kue nalazi se ograda od kovanog
eljeza koja je vrlo slina onoj mre
astoj ogradi
ispred kue na broju 10 Bulevara JNA. Budui da se u zgradi nalazi Djeja bolnica
nije potrebno naglasiti da unutranjost nije sauvala svoj prvobitni izgled.
U ovom nizu zgrada na Bulevaru JNA ostalo je jo pet objekata o kojima neemo
posebno pisati. Na njima ima dosta zanimljivih detalja, dekoracije s motivima sa
slavonskih polja, o kojima e biti rijei u posebnom lanku, a te su zgrade bez obzira
na svoje karakteristike ipak dio lijepe cjeline na Bulevaru JNA. Meutim kao
posebni objekti one su dosta nezanimljive i na njima zapa
amo prilino stilskog
svatarenja kao i neukusne dekoracije. U tome se posebno istie zgrada na broju 18
Bulevara JNA. Zato emo sljedei puta prijei na primjere iz drugih dijelova grada.

Biseri osjeke secesije (9)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9543, 25. 5. 1976., str. 24.
Keramike ploice dio fasade
Caklina ili glazura keramike na fasadama osjeke secesijske arhitekture ostala
je potpuno sauvana du
e od 70 godina
Kua o kojoj je danas rije nalazi se u Radievoj ulici broj 31, a zahvaljujui supruzi sadanjeg vlasnika dr. Babana, Ceciliji Baban, mogli smo vidjeti i originalne nacrte
ove zgrade. Na njima se vidi da je projekt jo 1904. izradio arhitekt Ante Slaviek, a
gradnja je poela 1908. Prva je vlasnica bila gica Olgica Lui (koja je ostala gospoica do kraja
ivota), a osim ove zgrade bogata kuevlasnica posjedovala je jo
nekoliko zgrada u naem gradu, i to u bivoj Reisnerovoj ulici.
Cijela kua izdvaja se tek keramikim ploicama od slinih ve opisanih
stambenih zgrada, to je jednokatna zgrada s dugom vertikalnom simetrinom
fasadom i velikim stanovima u unutranjosti s uobiajenim rasporedom prostorija.
Dio fasade u prizemlju obraen je plitkom rustikom, a umjesto vijenaca izmeu kata

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

193

i prizemlja le
e tri trake preko kojih su u odreenim razmacima polo
ene cvjetne
alke. Dijelovi fasade na rubovima s velikim trokrilnim prozorima i jednim balkonom
malo su izboeni. Iznad nje se zavrni vijenac sa zupcima izvija u luk na kojem le
i
zidana krovna ograda. Balkoni na koje se izlazi kroz irok etverokrilni izlaz
orubljeni su kovanom ogradom koju dr
e dva kamena stupia. Iznad vrata balkona
jedna je uska povrina zida pokrivena keramikim ploicama. Opa
amo da su ukrasi
od keramikih ploica dobro ukomponirani u ostale dekorativne elemente fasada.
Na svijetloj, nebeskoplavoj boji ploica izvedene su tri granice s cvjetovima ru
a u
sredini. U liniji tih granica osjea se secesijska stilizacija, dok su cvjetovi i listii vrlo
realistini.
Ope je poznato da Osijek le
i u podruju izrazito kontinentalne klime s estim
naglim promjenama temperature s razlikama i do 15 stupnjeva Celzijusa, pa i vie u
roku od dva do tri dana. To je razlog da se na keramikim ploicama postavljenim na
fasade kua esto i brzo javljaju pukotine, otpada caklina ili glazura te dolazi do
raznih drugih oteenja. Meutim, na keramikim ploicama koje su postavljene jo
na poetku ovoga stoljea nema ni traga oteenjima od raznih klimatskih faktora
kao to su kia, snijeg, led i dr. Naime radi se o izvanredno kvalitetnoj keramici
maarske tvrtke Zolnay14 iz Peuha, koja postoji i djeluje i danas. Ona uva
nasljee duge tradicije i iskustva to ga Maari u keramici posjeduju, pa je na primjer
nain dobivanja specijalne glazure, boje zelenog opala, poslovna tajna tvornice.
Tvrtka Zolnaj osnovana je jo 1873. i ubrzo je stekla veliki ugled, tako da je
dobivala narud
be i izvan Maarske. Znaajnije narud
be koje je u naoj zemlji
tvrtka ispunila su keramiarski radovi na novosadskom sudu, zagrebakoj poti,
hotelu Moskva u Beogradu, Pomorskoj akademiji u Rijeci i tako dalje.
Spomenimo jo i vrlo uspjele maske ispod balkona oko ijih se glava s izrazom
patnje omotavaju i uvijaju zmijska tijela.

Biseri osjeke secesije (10)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9549, 1. 6. 1976., str. 16.
Obiteljska vila Reisner
Obiteljska zgrada u Ulici Jo
e Vlahovia15 16 jedna je od najstarijih secesijskih
kua u gradu
Kao primjer reprezentativne obiteljske, visokoprizemne kue graene u stilu
secesije odabrali smo obiteljsku zgradu u Ulici Jo
e Vlahovia 16. Veina tih
obiteljskih visokoprizemnica esto boluje od neukusne prenatrpanosti dekoracija u
malteru i tuko malteru na razmjerno maloj povrini fasade. Meutim, upravo
suprotnim osobinama odlikuje se kua o kojoj danas govorimo. Prvi vlasnik zgrade
14

Pogreno napisano, treba stajati Zsolnay.

15

Danas Jgerova ulica.

194

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

bila je obitelj biveg vlasnika osjeke tvornice ibica Reisner, a danas se u njoj nalazi
djeji vrti. Prema brojci koja se vidi na jednom kru
nom dekorativnom detalju na
bonoj fasadi zgrada je sagraena jo 1893. Zapravo po kompoziciji fasade ona je
gotovo na granici onog to bismo mogli nazvati neobarok i secesija, pri emu secesija,
ipak, ima puno vie utjecaja.
Barokni je utjecaj izra
en ritmizacijom povrine fasade uz pomo sna
nih
pilastara s dekorativnom rustikom koji je dijele na tri dijela u slijepoj balustradi ispod
sredinjeg prozora i u kipu prozorskog otvora. Meutim, ako ovu zgradu usporedimo
s neobaroknom kompozicijom fasade Ugostiteljske kole odmah mo
emo uoiti
razliku, jer naa zgrada nema valoviti vanjski zid, ili kako se to jo ka
e okrenut, to je
jedno od bitnih obilje
ja baroka. Njena je fasada mirna i proporcionalna, te ostavlja
ugodan dojam. Za taj dojam va
ne su dimenzije i oblik krova koji zapravo odr
ava
vizualnu ravnote
u s fasadom, to kod veine visokoprizemnica nije sluaj. Sredinji
dio uline fasade izboen je prema van i perforiran sa tri prozora koji su odijeljeni
plitkim i uskim pilastrima. Ovi pilastri ukraeni su pri vrhu ljudskim glavama
okru
enim liem. Iza tankog zavrnog vijenca nalazi se mansarda sa irokim
prozorom, a na luku iznad prozora je ve poznati secesijski ukras
enska maska
polo
ena na dvije volute s liem oko sebe. Izgled dvorine fasade gotovo je identian
izgledu uline fasade. Svi veliki pilastri izbijaju preko velikog vijenca i zavravaju se s
kamenim vazama od kojih su tri i danas sauvane. Dekoracija je diskretna, a sastoji se
osim maski i od cvjetnih algi smjetenih unutar etverokutnih povrina. Desno od
fasade nalaze se vrata, kolni ulaz i ograda od gusto kovanog
eljeza sa spiralama,
ipkama i liem. Ulaz u zgradu nalazi se na bonoj strani, a od njega do susjedne
kue vodi otvoreni prolaz od rezbarenih drvenih greda s limenim krovom koji je
nekad spajao te dvije zgrade.
Sve do gradnje Blok centra mogli su se vidjeti ostaci malog parka s bazenom,
otvorenom terasom i rijetkim vrstama drvea koje se nalazilo iza vile. Unutranjost
zgrade u kojoj se nalazi djeji vrti danas je, naravno, potpuno promijenjena.
Meutim, prilikom razgledavanja zapazili smo da je u velikoj sredinjoj prostoriji
cijela povrina stropa pokrivena staklom koje nosi mre
asta konstrukcija. U toj
prostoriji bio je nekad zimski vrt s egzotinim biljkama i cvijeem te malim
fontanama, a zidovi su bili oslikani vjerojatno isto takvim motivima. Jedini trag svega
toga danas je otvoreni stakleni strop.

Biseri osjeke secesije (11)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9555, 8. 6. 1976., str. 16.
Smjela upotreba keraminih ukrasa
Na stambenoj zgradi na Gajevom trgu broj 8 istie se originalna dekoracija od
keraminih ploica i krokodila na zavrnom vijencu

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

195

Jednokatna zgrada na Gajevom tru broj 8 vjerojatno je jo jedno djelo arhitekte

Ante Slavieka. Ulaz u kuu nalazi se u sredini trako da je fasada vertikalno simetrina. iroka baza zgrade izvedena je kao puna rustika, a u prizemlju, koje je obraeno
plitkom rustikom, nalaze se zanimljivi detalji vezani za faunu Slavonije.
Gornji rub prozorskih otvora i nadvratnika ulaza ukraeni su ornamentom
stiliziranih
aba. Na fasadi u prizemlju zanimljiv je i lepezasti dekor sa trakama
izveden na pilastrima pored vrata, kao i sama vrata s uskim okovanim otvorima i
diskretnom rezbarijom. Prizemlje je od kata odijeljeno uskim i istaknutim vijencem,
a iznad vijenaca i ulaza na jednom luku nalazi se
enska stilizirana glava-maska.
Konano iznad te glave nalazi se glavni dekorativni detalj, jedna prilino velika
povrina pokrivena keramikim ploicama koja prelazi visinu ruba krova potiskujui
zavrni vijenac u luk. Gore iznad toga luka zavrnog vijena nalazi se mali zabat sa
okruglim otvorom i gromobranom od kovanog
eljeza. Zanimljivo je da je pri vrhu
ipke gromobrana u istom materijalu izvedena stilizirana ptica.
Na zavrenom vijencu le
e, oslanjajui se glavama na zabat, dva krokodila, po
jedan sa svake strane. Vratimo se motivu izvedenom na keramikim ploicama.
Pozadina neba preko kojeg se prelijeva sunano svijetlo izvedena je gotovo
neprimjetnim prijelazima od
ute boje pozadine u gornjem dijelu, preko blijedo
ute,
blijedoplave, plave i ljubiaste, uz donji rub ploica, tako da je u sredini pozadine
uneseno najvie svjetla. Na tom nebeskom svodu lebdi lik
ene u antikoj odjei, ak i
sa frizurom ala antica, koji u desnoj visoko podignutoj ruci dr
i baklju. To je lik
pobjede iz antike mitologije. Uz rub polja povija se tanka granica s cvjetovima u
uglovima polja keramikih ploica. Naravno, nije to neko vrhunsko likovno
ostvarenje jer je lik
ene sasvim ploan bez plasticiteta i oblika, dok je dojam
prostornosti i dubine koji se
elio postii svjetlosnim svojstvima boja, postignut u
granicama koje ova tehnika dozvoljava. I ovu keramiku izvela je tvrtka olnaji iz
Peuha i ona je, kao i keramika sa prethodno opisane zgrade, izvanredno ouvana i
na njoj nema ni najmanjeg oteenja. Ne ulazei u to da li u postavljanju tih krokodila
kao dekoracije nema izvjesnog pretjerivanja i koliko je taj ukras kao i keramika u
skladu sa dimenzijama zgrade, mo
e se rei da je detalj doista originalan i da neeg
slinog vjerojatno nema u drugim gradovima sa secesijskom arhitekturom.
Spomenimo jo i zanimljivu tukaturu u hodniku iza ulaza. Ona se sastoji od plitkih i
uskih polupilastara koji se produ
avaju u rebra preko stropa, a na njima su izvedene
trake i alke. Ovdje se na svakom zidu po jedna nalaze i dvije djeje glave sa liem i
zrnatim plodovima umjesto kose.

Biseri osjeke secesije (12)

Glas Slavonije, Osijek, br. 9561, 15. 6. 1976., str. 16.
Graditelji osjeke secesije
Arhitekti Vladoje Aksmanovi i Ante Slaviek najee su spominjana imena u
osjekoj secesiji

196

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

Prekinut emo na as pisanje o najzanimljivijim objektima secesijske arhitekture

u Osijeku, kako bismo rekli neto i o autorima veine tih zgrada. Smatramo da oni takav osvrt i zaslu
uju, a da e on biti podjednako zanimljiv i naim itaocima.
ARHITEKT VIKTOR AXMAN VLADOJE AKSMANOVI
(1878 1946 GODINE)
Dipl. in
. arhitekt Vladoje Aksmanovi (nazovimo ga imenom kojega je on sam
izabrao) rodio se u Osijeku kao potomak stare osjeke obitelji Axman, koja se prvi
put spominje u knjizi roenih naega grada jo 1712. Vladoje Aksmanovi, dok je jo
bio na poecima svojeg
ivotnog puta i kolovanja, doao je pod utjecaj jugoslavenskih ideja te je i sam postao ovjek ju
noslavenskog i hrvatskog uvjerenja u kojem se
osobito uvrstio u toku svojeg studija. Naime, u toku kolovanja na Visokoj tehnikoj
koli u Mnchenu dolazio je esto u dodir s naprednom omladinom i zagovornicima
jugoslavenske ideje. Tim njegovim
eljama da se potpuno poistovjeti s narodom svojega kraja suprotstavljala se njegova obitelj. Meutim, ne osvrui se na
elje obitelji
promijenio je 1922. svoje ime u: Vladoje Aksmanovi i na taj nain otvoreno demonstrirao jugoslavensko i hrvatsko opredjeljenje. Prema rijeima kerke Paule Aksmanovi, udane Gabri, bio je uhapen 1941. od Nijemaca i ustaa. Kako je Aksmanovi
bio ugledan ovjek i graditelj, vjerojatno i vrlo bogat, okupator ga je hapenjem i
prijetnjama prisilio da se upie u Kulturbund, raunajui pri tom na izvjestan
politiki uinak. Vladoje Aksmanovi umro je, na
alost, u burnom poratnom
razdoblju 1946. u Valpovu.
O njegovoj graditeljskoj djelatnosti govorili smo ve u lanku o kinu Uranija
danas Papuk. Nakon to je diplomirao na sveuilitu u Mnchenu radio je neko
vrijeme u graevinskim tvrtkama Bea i Rijeke. Stekavi tamo iskustvo i ljubav za
secesiju vratio se u Osijek gdje je s graditeljem Domesom osnovao tvrtku Domes
Axman. Kasnije postaje suvlasnik tvrtke Aksmanovi Malin Ro
i, da bi nakon
to je umro Malin neko vrijeme radio skupa s Ro
iem, a na kraju je uspio otvoriti
samostalno poduzee Aksmanovi. Autor je mnogih stambenih zgrada graenih
izmeu dvaju ratova, u Kerovanijevoj i Ruzveltovoj ulici, kirurkog paviljona Ope
bolnice, klasicistike zgrade Doma partizana (bive Sokolane), djejeg doma u
Zagrebakoj ulici i tako dalje. Nekoliko kua u Vinkovcima i Virovitici, takoer, su
njegovo djelo.
ANTE SLAVIEK (1864 1931 GODINE)
Graditelj Ante Slaviek porijeklom je bio eh, roen u Toueju na Labi (eka)
1864. Zavrio je kolovanje na graditeljskom odjelu Dr
avne obrtne kole u Pragu, a
zatim je radio u tvrtkama Bea, donje Austrije i Maarske, da bi se po dolasku u Osijek zaposlio u poduzeu W. C. Hobauera. U tom razdoblju radio je i na posjedu Schaumburg-Lippea u Dardi, te kod vlastelina Gustava Normana Ehnerfelkog u
Bizovcu. Godine 1894. zavrio je studij na Vioj strunoj graditeljskoj koli Techni-

Anali Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, sv. 22. str. 181-197, Zagreb-Osijek, 2006.
Dragan Damjanovi i Antonia Doen: Osjeka secesija u tekstovima Tihomira Stojia

197

kum Strelitz u Strelitzu u Njemakoj, a 1895. je polo
io ispit za ovlatenog graditelja

pred Dr
avnom komisijom u Pragu.
Dobivi od gradskog poglavarstva u Osijeku dozvolu, otvara tvrtku: Ante
Slaviek, graditelj, procjenitelj graevina, proizvod cementne robe sa sjeditem u
prilazu izmeu Zrinjevca i dananje Ulice Republike. Prolaz je po njemu i nazvan
Slaviekov prolaz. Poto je uvijek bio odan svojem ekom podrijetlu nalazio se
meu osnivaima ehoslovenske besede u Osijeku i ehoslovake kole, ali je kao
pobornik ideje duhovnog i moralnog povezivanja Slavena bio lan raznih hrvatskih
kulturnih drutava. Uostalom i njegova supruga Pavka abari potjee iz ugledne
akovake obitelji.
Osim objekata o kojima smo pisali, tragova njegove graditeljske djelatnosti ima
irom cijele Slavonije, pa i u susjednim krajevima. Izmeu ostalog njegove su
upne
crkve u Dalju i Podravskoj Slatini, Jelengrad na Dravi kod Petrijevaca, zatim
nadgrobni spomenici njegove tvrtke irom Slavonije i dalje sve do Maarbolja i
Vilanja u Maarskoj te Koke, Viljeva, Stare Pazove, Dervente, Bosanske Gradike i
Erduta. Umro je 6.X. 1931. u Osijeku.
(Svi podaci prema in
. Duanu Slavieku uzeti su iz Historijskog arhiva u Osijeku,
zahvaljujui dr. Firingeru).

Osijek Secession in the Texts by Tihomir Stoji

Summary

The article carries the fair copy of the 1976 texts on Secession buildings in Osijek
by Tihomir Stoji.
Key words: Osijek, Secession