12. VALNA PRIRODA MATERIJE I DE BROGLIJEVA HIPOTEZA?

Francuski fizicar Louis de Broglie uocio je da je energija fotona kao vala

frekvencije jednaka E = h , te da je energija fotona kao cestice
2
jednaka E = m c . On je izjednacio te dvije jednadbe i dobio odnos
valne duljine fotona te njegove mase i brzine:

gdje je c brzina svjetlosti.

De Broglie je postavio odgovarajucu jednadbu za odnos mase i brzine
elektrona, to jest da je duljina vala elektrona jednaka:

gdje je brzina elektrona.

Pretpostavio je da elektroni isto tako nemaju samo korpuskularna vec i
valna svojstva te da postoji potpuna analogija izmeu zraka svjetlosti i
zraka elektrona.
Svjetlost osim valnih ima i korpuskularna svojstva, a elektron osim
korpuskularnih ima i valna svojstva. Louise de Broglie dobio je 1929.
godine Nobelovu nagradu, a njegova hipoteza o valnoj prirodi elektrona
bila je pocetak kvantne mehanike.
Dakle, duzina vala elektrona smanjuje se porastom brzine elektrona, a
beskrajno je velika kada elektron miruje.
13. JONSKA VEZA (NaCl)
Ionskom vezom se spajaju izrazito elektropozitivni s izrazito
elektronegativnim elementima, to jest elementi lijevo s elementima
desno u periodnom sustavu. Elektropozitivnost je sposobnost
otputanja elektrona i ona je veca ako je energija ionizacije manja.
Jonska veza je veza izmedju metala I nemetala I zasniva se na primanju
I otpustanju elektrona. Da bi nastala jonska veza izmedju atoma, jedan
atom mora preci u pozitivno nabijen jon, gubitkom odredjenog broja
elektrona, a drugi atom mora primiti te elektone I preci u negativno
nabijen jon. Kod ionske veze, primjer je natrij klorid:

Zbog suprotnih naboja povezani su zajedno ioni natrija i klora

elektrostatickim privlacnim silama tvoreci tako kristal natrij klorida

14. KOVALENTNA VEZA PRIMJER KISELINA I BAZA

Vezu izmedju atoma I molekula nazivamo kovalentom vezom. Za
razliku od jonske veze, atom ne predaje elektrone drugom atomu vec
svaki od njih daje po jedan electron I stvaraju jedan ili vise elektonskih
parova. Ti zajednicki elektronski parovi koji pripadaju I jednoj I drugoj
jezgri povezuju oba atoma, tj- cine izmedju njih atomsku ili kovalentnu
vezu. Dakle kovalentna veza nastaje stvaranjem zajednickih
elektronskih parova. Moze niti jednostruka, dvostruka ili trostruka.

15. GEOMETRIJSKA STRUKTURA MOLEKULA sp3, sp3d2

Kovalentna veza je to jaca to je vece preklapanje atomnih orbitala. to
je manja razlika u energiji atomnih orbitala to se one bolje preklapaju.
Kada je razlika u energiji atomnih orbitala prevelika i kada atomne
orbitale ne odgovaraju po simetriji ne dolazi do preklapanja i takve
orbitale ostaju kao nevezne orbitale.
3
Dvije sp hibridne orbitale linearno su simetricne. Usmjerenje sp
hibrida je prema uglovima tetraedra, zatvaraju kut od 109, a simetrija
je tetraedrijska.
3
sp d orbitale usmjerene su prema uglovima trigonske bipiramide.

16. VIESTRUKE VEZE (ETEN I ETIN)

Viestruka veza cesta je u molekulama organskih kemijskih spojeva.
Prilikom povezivanja atoma viestrukom vezom samo prva veza je
(sigma) veza, a ostale su (pi) veze.
2
Dvostruka veza u molekuli etena, C2H4, tumaci se sp hibridizacijom.
Po dva od tri sp hibrida svakog ugljikovog atoma preklapanjem s 1s
2
orbitalama cetiri vodikova atoma tvore cetiri veze. Preostala dva sp
hibrida preklapanjem tvore primarnu vezu koja zbliava ugljikove
atome tako da se preklope i preostale dvije py orbitale i nastane
dodatna veza. Primarna veza je jaca te time i nie energije od
sekundarne veze koja lako puca i omogucava adiciju stranih atoma.
Trostruka veza u molekuli etina, C2H2, sastoji se od jedne veze i dviju
veza. Po jedna od dviju sp hibridnih orbitala svakog ugljikovog atoma
tvori preklapanjem s 1s orbitalama dva vodikova atoma dvije veze.
Preostala dva sp hibrida tvore meusobnim preklapanjem primarnu
vezu, atomi ugljika se priblie i omoguceno je preklapanje preostalih p
orbitala cime nastaju jo dvije meusobno okomite sekundarne veze.