Osveta je uvek posledica slabosti due koja ne moe da podnese
nepravdu. Svaki ovek je osvetoljubiv jer niko ne eli da na bilo koji nain bude ugroen od strane drugih. ekspirov Hamlet je tragedija o kraljeviu kome jedini cilj u ivotu postaje da osveti smrt svog oca. Hamlet je ovek koji se bori za pravdu i ljubav, on je mudar, smiren i hrabar. Njegov bol je toliko jak i razarajui da nema snage da se bori protiv nje i ona uspeva da nadvlada svaku njegovu razumnu misao. Progonjen je saznanjem o oevom ubistvu i majinom lakom, bezoseajnom predajom u naruje njegovog strica Klaudija. U njemu se prepliu elja za osvetom, ljubav i prezir prema majci i u svom tom beznau i besmislu, on upada u duboku depresiju i oajanje i odlui da se brani ludilom. Kroz glavu mu se neprestano provlae misli o osveti i ubistvu. Stalno se dvoumi, postavljajui pitanja ubiti ili oprostiti, iveti ili umreti. U njemu postoji odlunost, obaveza osvete. Ona je najsigurniji nain da se postigne pravda. On se ne sveti odmah, u trenutku, ve neprestano razmilja i okleva. Ubeuje sebe na in osvete, ali ga sve vreme zaobilazi beei od njega. Hamlet ostaje sam sa svojom mukom i zajedno sa njom povlai ne samo sebe ve i njemu bliske ljude u neizbene tragedije. Ofelijino samoubistvo i Polonijeva smrt Sve su to tragedije, koje on niti oplakuje niti se kaje zbog njih. Majka sluajno ispija otrovano vino, a kada Hamlet u toku dvoboja sazna za Laertovu izdaju, poslednjim atomom snage ubija i Klaudija, ime je pravda zadovoljena. Time je osveta izvrena, sve je dolo na svoje mesto, sve se u njemu poravnalo. Svemu je doao kraj, sukobi i nepravde su reeni. Hamlet u umiranju pronalazi svoj mir. Ova tragina drama puno govori o ljudskim oseanjima i o ivotu uopte. U svakom oveku ui jedan nenametljiv i uzdran Hamlet. Probudie ga loe ivotne prilike, ljudsko zlo, pohlepa, sebiluk, nepotovanje i sve ono loe u ljudima to jedan pravedan i istinoljubiv ovek ne moe da podnese.