STOICIZAM stoika kola

(od 2. st. pr. n. ere 4. st. n. ere)

stoa gr. trijem
Svaki stoik tvrdi da su najbitnije - moralna vrijednost ovjeka i njegov
duevni mir.
etiri vrline stoika su: razboritost, hrabrost, pravednost i umerenost.
I danas za ovjeka koji je strpljiv u svojoj patnji, samoi i tragedijama
kaemo da stoiki podnosi.
Predstavnici stoike kole (stoicizma):
Zenon (osniva),
Seneka,
Epiktet i
rimski car Marko Aurelije
SENEKA:
Bio je odgojitelj i savjetnik cara Nerona.
Zbog raskida braka s neakinjom rimskog imperatora Klaudija , bio je protjeran
na otok Korziku. Izvrio je samoubojstvo .
Izrekao je: Nije da se ne usuujemo zato to su stvari teke; ve su stvari teke
zato to se ne usuujemo.
Senekini citati
"Nije siromaan onaj koji malo ima, nego onaj koji udi vie".
Bolje je nauiti nepotrebno nego nita.
Nita nije alosnije od starca optereenog godinama, koji sosim svoje starosti
nema drugog dokaza da je ivio.
Ako eli biti ljubljen, ljubi!
Niti jedan ovjek nije slobodan dok je rob tijela.
"Onaj tko uini dobro djelo, neka uti; onaj tko ga prima, neka pria."
EPIKTET
Rodio se u gradu Hijeropolu , Frigija (danas je to Turska). Bio je rob; njegovo
pravo ime ne znamo - epiktetos je nadimak, koji na grkom znai naprosto
"nabavljen". Djetinjstvo i mladost Epiktet je proveo u Rimu. Dobio je slobodu i u
Rimu je Epiktetu omogueno da studira stoiku filozofiju. Kada je car Domicijan u
1. st. protjerao iz Rima sve filozofe, u progonstvo je otiao i Epiktet i u Grkoj je
Epiktet osnovao vlastitu filozofsku kolu.
Epiktet sm nije nita pisao; Prirunik je, na osnovu filozofovih predavanja,
sastavio njegov uenik
Epiktet: "Koliko u ivjeti to je stvar tue volje, ali od mene ovisi da dokle god
ivim ivim kao ovjek".
Tim rijeima oni potvruju injenicu da siromaan ovjek moe biti mnogo
pametniji i bogatiji od onog bogatog ukoliko ga nadmauje mudrou i duevnim
mirom.
Trai smisao u svem to te zadesi; samo tako nee biti nikada
iznenaen.
Ne alosti ovjeka siromatvo, ve elja.
Ne zavisi od tebe hoe li biti bogat, ali zavisi od tebe hoe li biti
sretan.
Priroda je dala ovjeku jedan jezik, ali dva uha da bi dva puta vie
sluao nego priao.

Nikada sebe ne zovite filozofom i ne razgovarajte pretjerano meu nefilozofima o filozofskim mislima, ve inite ono to iz njih slijedi... Ovce
ne pokazuju koliko su pojele s time to donose pastirima hranu, nego je
probave u sebi, a pred njih donose vunu i mlijeko. Slino tome i u
vaem sluaju, ne iznosite pred ne-filozofima filozofske misli, nego
djelujte prema njima kad o njima dobro razmislite.
Stoici razrauju prvi ideju kozmopolitizma (svjetskog graanstva, kozmos
svemir, polis - drava). Smatraju da svi ljudi trebaju da budu jednaki, bili oni
slobodni ili ne.
MARKO AURELIJE, rimski car
Danas je teko zamisliti filozofa na elu neke drave, a jedan od najznaajnijih
predstavnika stoicizma bio je rimski car Marko Aurelije.
Odgajali su ga i poduavali najbolji uitelji carstva..
Bio je okruen knjievnicima, govornicima, i filozofima,
U Marku Aureliju Epiktetova je stoika etika pronala ovjeka koji e postati jedan
od rijetkih filozofa na prijestolju, a Marko Aurelije je u njemu pronaao svoj uzor.
itajui djela ovih velikih filozofa, koja predstavljaju neke od najljepih moralnih
kodeksa ikad nastalih na Zapadu, imamo na trenutak osjeaj da ih je pisao isti
ovjek. Sudbina je htjela da jedan bude rob, a drugi car.
MARKO AURELIJE, citati
Budi nalik na morski rt u koji neprestano udaraju valovi a on i dalje ostaje vrst,
dok se oko njega stiava razjarena voda."
"Buncaju ljudi i postaju umorni od ivota kad nemaju pred sobom neki cilj prema
kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao.
"Izvravaj svako svoje djelo na taj nain kao da ti je posljednje u ivotu.
"Porazno je kad u ivotu pojedinca prije klone duh nego tijelo.
"Uutkaj svoju uobraenost; uzdri svoje elje; ugasi razbuktalu lakomost.
Strepimo od promjene, a moe li ita nastati bez nje?...
Bi li mogao uivati u toploj kupki da drvo nije pretrpjelo promjenu? Bi li se
mogao najesti da hrana nije doivjela promjenu? Moe li se ita korisno postii
bez promjene? Nije li ti, dakle, jasno da promjena u tebi slijedi isti zakon i da nije
nita manje nuna za prirodu?
Sve je zahvaeno promjenama. I ti si neprekidno podvrgnut preobrazbi i
propadanju nekih svojih dijelova, a takav je i itav univerzum.
Dopustiti umu da razmilja o tim nepostojanim i nemirnim valovima promjene i
transformacije znai upoznati prezir prema svemu to je smrtno.
Ljudski je ivot tek trenutak, njegovo postojanje neprestani tijek, ula poput
slabe none svjetiljke, itavo tijelo hrana crvima, njegova dua nemiran vir,
sudbina tajanstvena, a slava nestalna. Ukratko, sve tjelesno je poput rijeke koja
tee, a to je u vezi s duom poput sna je i izmaglice. ivot je borba i kratki
privremeni boravak u stranoj zemlji, a nakon slave zaborav. Gdje da ovjek
potrai oslonac? Samo i jedino u filozofiji. Biti filozof znai odravati boanski
duh u sebi neokaljanim i nepovrijeenim, tako da moe pobijediti sve naslade i
boli, niega se ne primati bez cilja, lano ili prijetvorno, ne zavisiti o tome radi li
neki ovjek neto ili ne, prihvaati sve to nas snae jer dolazi iz istog Izvora kao
i ovjek sam
to onda preostaje u neprestanoj mijeni stvari?
Moda bi se sva pitanja i odgovori ovog vladara mogli saeti u jedno: biti dobar
ovjek, pokuati svijet ostaviti malo boljim nego to ga se zateklo, nastojati
sluiti ljudima i Bogu, a ne da oni slue nama.
Protiv nesklonosti da napusti krevet kod prve dnevne svjetlosti, imaj u

pripravnosti misao: "Ustajem da bih ostvario djelo ovjeka." Moram li

negodovati zbog obavljanja onoga za to sam roen i u ime ega sam doao na
svijet?