SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJEST

Ana Bagari

HELENIZAM U EGIPTU

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Boris Oluji

Mostar, 2014.

SADRAJ
Uvod

1. Nasljednici faraona .

2. Vladari dinastije Ptolomejevia .

2.1. Ptolomej I Soter

2.2. Ptolomej II Filadelf ..

2.3. Ptolomej III Euerget .

2.4. Kleopatra

2.4.1. Bitka kod Akcija ..

3. Asimilacija stanovnika Egipta ..

4. Kulturna batina Egipta

4.1. Aleksandrijska knjinica

4.2. Aleksandrijski svjetionik

Zakljuak

10

Popis literature

10

UVOD
Kroz ovaj rad emo se upoznati sa dogaajima koji su uslijedili nakon smrti Aleksandra Velikog, posebno sa dinastijom Ptolomejevia
koji su upravljali Egiptom i nainom na koji su helenistiku kulturu uspjeno uveli kao novinu u egipatski nain ivota. Kada su Aleksandra
Velikog na samrtnoj postelji pitali koga je predvidio za nasljednika, njegov odgovor je glasio: Onoga koji je najdostojniji te slube i zatim je
navodno skinuo prsten kojeg je poklonio Perdiku. Te rijei su Aleksandru u usta stavili kasniji povjesniari elei istaknuti njegove sumnje i
brige o opstanku drave. Aleksandrova druga ena Roksana je bila u drugom stanju i njegov sin je roen tek nakon njegove smrti. Stoga je Perdik
imao ulogu regenta, ali i potporu svojih ratnih drugova Ptolomeja, Antigona i Lizimaha koji su nakon smrti velikog vladara dobili najvanije
satrapije za vladanje. Sposobni i odani regent Perdik poginuo je u akciji na koju ga je nagovorio ratni drug Ptolomej. Aleksandrova obitelj
izmeu sebe je nareivala smrt drugih lanova. Ubijeni su Aleksandrova ena Roksana i njen sin, njegova majka Olimpija, zakonita ena Filipa
II. Euridika poinila je samoubojstvo, a njen sin Filip III. je ubijen. Posljednji ivui lan obitelji, Aleksandrova sestra Kleopatra otrovana je
zbog toga to se eljela udati za Ptolomeja. Nakon dugogodinjih previranja i nerjeenih sukoba Aleksandrova drava podijeljena je na tri velika
dijela koji su kao samostalne drave opstali sve do dolaska Rimljana.

1. NASLJEDNICI FARAONA
Dinastija Ptolomejevia se u Egiptu odrala sve do 30 godine prije nove ere kada je August pobijedio Marka Antonija i Kleopatru u bitci kod rta
Akcija. Zahvaljujui Aleksandrovim postignutim uspjesima kod naroda koji ga je smatrao osloboditeljem i kod vrhovnog sveenstva koje ga je
proglasilo faraonom, u narodu su Ptolomejevii bili potovani i smatrani su nasljednicima faraona. U poetku su imali problema zbog dolaska
Grka i Makedonaca koji se u poetku nisu mogli prilagoditi Egipanima, niti Egipani njima. Nakon nekog vremena kada su se pomijeali sa
Egipanima Grci poinju postajati poboni. Grci koji nisu bili vjernici u matinoj zemlji u Egiptu su to postali. No, Egipani ih nisu uveli u sve
svoje vjerske obrede. Njihova boanstva su se stopila, stoga pod grkim imenima susreemo neka egipatska boanstva kao to su: egipatski bog
Horus u Edfu nosi ime grkog boga Apolona, egipatski bog Amon Ra u Thebama nosi ime vrhovnog grkog boanstva, boga Zeusa. O tome
koliko su se ova dva naroda povezala i postala jedno najbolje svjedoi popularnost koju je sveenik Maneton imao na dvoru Ptolomeja Sotera.
Pretpostavlja se da je ikonografski lik bogova oblikovan ba za njegove vladavine. Ovaj veliki pothvat zbliavanja Grka i Egipana zasluga je
Ptolomeja Sotera koji je od Egipta uspjeno stvorio najstabilniju dravu. Gotovo tri stoljea vladavine Ptolomejevia u Egiptu veliko je
razdoblje. Sa Seleukidima su vodili 6 sirijskih ratova (274.-168.). Imali su posjede u Siriji, Palestini, Maloj Aziji i neke otoke u Egejskom moru.
Oko 188. preostali su im posjedi samo na Cipru i Cireniku, ali i to gube. Vodile su se este dinastike borbe koje su Rimljani iskoristili i Egipat
na kraju podinili svojoj vlasti. Egipat je bio vojno-birokratsko centralistika monarhija. Kraljevi su se smatrali faraonima. Drava dijadoha se
kao i Egipat djelila na nome, tope i kome. Najvaniji gradovi su bili Aleksandrija, Naukratis i Ptolemais. U Aleksandriji su stolovali kraljevi i
velikai kojima su bili podloni nomarsi. Sva zemlja u vlasnitvu je kralja. I dalje se vrila melioracija Nila. Obrt je bio dosta razvijen. Kovao se
zlatni, srebreni i bakreni novac. Razvili su se veliki trgovaki putevi kopnom i morem. Robovlasnitvo je bilo dosta razvijeno. Njihova vladavina
je vrijeme kada je cijeli Mediteran bio osobito iv, vrijeme kada se pojavljuju novi narodi koji e ostati zapameni na svjetskoj povijesnoj
pozornici. Dok su se drave nastale iz carstva Aleksandra Velikog kulturno i vjerski uzdizale, s druge strane postojao je sukob izmeu grkog
4

svijeta na Siciliji sa Kartagom, a zatim izmeu Kartage i Rima. Kolonije na naoj obali Korkyra Melania, Issa, Dimos, razvile su intenzivni
trgovaki odnos sa helenistikim Egiptom.

2. VLADARI DINASTIJE PTOLOMEJEVIA

2.1. PTOLOMEJ I. SOTER
Odmah je uspostavio odnos prema ostalim dijadosima, i prije smrti Aleksandra Velikog. Nakon to je Aleksandar osvojio Egipat, vlast je
bila u rukama Kleomena iz Naukratisa od kojeg Ptolomej preuzima prijestolje. Njegovi sinovi su nosili ime Legidi (po njegovu ocu). Mijeao se
diplomatski, ali i vojno u grko-makedonska pitanja. Odluio je proiriti, a ne samo obnoviti staru egipatsku dravu od ua Nila do prvog
katarakta. Njegova elja je bila zaokruiti dravu sa svim onim dravama koje su je okruivale i omoguavale razvitak i blagostanje, ali su bile i
osiguranje od neprijatelja. elja mu je bila od Egipta stvoriti pomorsku silu, a za to su mu trebali hrana koja se uzgajala na egipatskim oranicama,
novac

koje

je

pronalazio

rudnicima

na

Sinaju

drvo

za

brodove

koje

je

pronaao

fenikim

umama.

2.2. PTOLOMEJ II. FILADELF

Imao je sjajno obrazovanje, prijatelj znanosti i umjetnosti, posebice prirodnih nauka. Druga ena mu je bila njegova roena sestra
Arsinoe. Nakon njene smrti posveuje se svojoj vladavini. Nije se upletao u sukobe koji su vladali helenistikim svijetom kao to je to inio
njegov otac. On je uvao svoje granice koje je branio samo ako bi ih tko napao. Jedan je od najistaknutijih vladara svoga doba, ali i najbogatiji
meu njima.
5

2.3. PTOLOMEJ III. EUERGET

Obrazovan ovjek kojeg su isticali kao uzornog i pravednog vladara. Uitelj mu je bio, pored ostalih i upravitelj uvene aleksandrijske
knjinice, Apolonije Roddijski, autor teksta Plovidba Argonauta. Bio je istaknuti humanistiki vladar koji je pomogao u reformi egipatskog
kalendara i nauka openito. Sa Eratostenom iz Kirene, predstojnikom aleksandrijske knjinice i ocem geografije, vee ga prijateljstvo. Iako
nije bio veliki ratnik, zauzeo je nove krajeve, ali je uspio sauvati svoje naslijee. elja Ptolomeja I Sotera da od Egipta napravi jaku mornaricu,
ispunila se tek za vrijeme vladavine Ptolomeja III Euergeta, kada je jaka mornarica bila jedini nain da se povee ogromna drava. Za vrijeme
njegove vladavine Egipat se smatra gospodarem mora. Za vrijeme Ptolomeja V. Epifora velika, prostrana drava Ptolomejevia gubi osvojene
prostore da bi im na kraju ostali Cipar i Cireanika.

2.4. KLEOPATRA
Ptolomej XIII. Aulet sprijeio je sa 6000 talenata koje je poklonio Cezaru da se Egipat ne nae pod udarom rimskog agrarnog zakona. 57.
godine prije nove ere rimski senat ga je vratio na prijestolje. 51. godine prije nove ere umire, a iza njega je ostalo dvoje djece Kleopatra i
Ptolomej koji je bio oenjen svojom starijom sestrom. Ptolomejevi pristae su ubili Pompeja kada se nakon poraza kod Farsala elio skloniti u
Egipat. Zbog veze Cezara i Kleopatre izbio je tzv. Aleksandrijski rat izmeu Cezara i Ptolomeja XIV. koji je u borbi poginuo.

2.4.1. BITKA KOD AKCIJA

6

Kleopatra je sve inila za svoj Egipat, stoga je nakon Cezarove smrti nastojala osvojiti Marka Antonija koji je na sastanku s njom u
Antiohiji poeo naputati rimske interese i poeo padati pod Kleopatrin utjecaj. Njena elja je bila da on kao njen mu i egipatski faraon okupi
pod Egiptom zemlje Orijenta. Nakon to je on svoj trijumf proslavio u Aleksandriji, a ne u Rimu dolo je do bitke kod rta Akcija, 31. godine prije
nove ere koja je oznaila prekretnicu u helenistikom svijetu, poraz Kleopatrine politike i kraj egipatske samostalnosti pod Ptolomejeviima.

3. ASIMILACIJA STANOVNIKA EGIPTA

Egipani u doba Ptolomejevia nisu imali pravo na sudjelovanje u vanijim odlukama koje su trebale biti donesene. Imali su pravo samo
na najnie funkcije u dravnoj upravi. Vrhovnu vlast na dvoru imaju Makedonci i Grci. Ono to je Aristotel savjetovao Aleksandru da bude voa
i vladar Helena, a gospodar barbara, da se brine za Grke kao prijatelje i drugove, a da barbare iskoritava kao ivotinje i biljke, vladari iz dinastije
Ptolomejevia su u potpunosti proveli. Ptolomejevii su odravali kulturne i vjerske odnose popraene darovima i gradnjama s najznaajnijim
kulturnim centrima u Grkoj, Atenom, Olimpiijom, Delfima i Delosom. U isto su vrijeme ulagali u kulturni ivot egipatskog svijeta. Iako je bilo
slubeno zabranjeno Grcima da se ene Egipankama, oni tu zabranu nisu potovali. Egipani odgojeni u grkim kolama uzimali su grka imena
i zbog toga nisu nailazili na nikakve zabrane. Zbog asimilacije na vjerskom i sada ve na drutvenom planu, grko pismo i knjiga se iri po
cijelom Egiptu. Grci u Egiptu na koje je djelovao egipatski nain ivota i vjera polako se udaljuju od matine zemlje Helade. Osim Egipana,
Ptolomejevii potuju i idove koji u Egiptu uspijevaju odrati svoj nain ivota, vjeru, kulturu, obiaje i trgovinu. Stapanjem ovih dviju kultura
nestaje u prvom redu politikog osjeaja Grka. Nestaje skuptine, ali i senata tzv. gerusije, a Aleksandrija je postala sredite Grka u Egiptu. U
Aleksandriji je ak prevedena Biblija na grki jezik.

4. KULTURNA BATINA PTOLOMEJEVIA

4.1. ALEKSANDRIJSKA KNJINICA
Muzej-Hram muza (Museion)-izvorni je naziv za aleksandrijsku knjinicu (ustanova u kojoj se uvaju, prouavaju i izlau, kronoloki
ili tematski zbirke starina i umjetnina, prirodopisnih, tehnikih i slinih predmeta). Kompleks aleksandrijske knjinice je ime dobio po Muzama,
kerima Zeusa i Menmozine. Ima ih 9 i svaka od njih bila je zatitnica znanosti i umjetnosti: Talija, Uranija, Melpomena, Polihimija, Terpsihora,
Erata, Kaliopa, Euterpa i Klio. Aleksandrijsku knjinicu utemeljio je egipatski vladar grkog podrijetla Ptolomej I. Soter, 308. Godine prije nove
ere, pod Aristotelovim utjecajem. Knjinicu je proirio njegov sin Ptolomej II. Hram, kultna institucija i prvi svjetski sveuilini centar u kojemu
su radili mnogi ugledni znanstvenici i umjetnici: Euklid i Heron Aleksandrijski, Ptolomej i Arhimed, Aristofan, Aristrah Samotraki. U
helenistiko je doba simbolizirala vrhunsko znanje, znanstvena dostignua i slobodu miljenja. Bila je sredite helenistike kulture i najvanija
biblioteka antikog svijeta. U sklopu muzeja nalazila se i biblioteka sa 700 000 svezaka. Dio biblioteke se nalazio u kraljevskoj palai, a dio i u
Serapeumu. Skupina od 70 idovskih rabina upravo je tu prevela Stari zavjet s hebrejskog na grki jezik. Tu je Euklid postavio temelje
geometrije, Arhimed formulirao principe fizike, Eratosten izraunao opseg zemlje, Kalimah napisao svoje brojne knjige Knjinica je izgorjela
47. godine prije nove ere kada je na nju prela vatra kojom je Cezar zapalio egipatsku flotu borei se u Aleksandrijskom ratu na strani Kleopatre.
Hram u Serapeumu su 319. godine unitili krani. Najslavniju knjinicu svih vremena dokrajili su Arapi 642. godine, grijui 6 mjeseci svoje
parne kupelji svescima iz knjinice.

4.2. ALEKSANDRIJSKI SVJETIONIK

Prvi svjetionik o kojem postoje pisani dokumenti. Sagraen je u 3. Stoljeu prije nove ere na ulazu u aleksandrijsku luku na otoiu Faru
(otud potjee naziv za usmjereno svjetlo, far), a zbog svoje se visine ubrajao u sedam svjetskih uda. Izgradnja je bila zapoeta za vrijeme
vladavine Ptolomeja I. Sotera oko 290. godine prije nove ere, a gradnja je bila povjerena Sostratu iz Knida. Sostrat se prihvatio posla i oko 280.
godine prije nove ere svjetionik je bio gotov. Trokatna kula, 117 metara visoka. Najnii kat je bio kvadratnog oblika dok mu je unutranjost bila
valjkasta i bio je visok oko 56 metara. Izgraen je od velikih komada vapnenac, a strane osmerokuta su bile okrenute prema stranama svijeta.
Srednji kat je bio osmerokutnog oblika. Strane su bile iroke 18.30 metara, a visina im je bila 7.30 metara. Na samom vrhu je bila kupola
utvrena uglaanim granitnim stupovima. Tu je, na zadnjem katu gorjela vatra iju je svjetlost reflektirao itav sustav metalnih konkavnih zrcala,
ija se izrada pripisuje Arhimedu. Gorivo za vatru donosilo se na magarcima, spiralnim stepenicama koje su ile unutar prva dva kata. Svjetionik
je ujedno bio i tvrava. Osmerokutnu kulu su ukraavali bronani kipovi. Jedan je pokazivao smjer vjetra. Drugi je pratio kretanje sunca po
nebeskom svodu. Kada bi sunce zalo tada bi i kup spustio ruku. Trei je otkucavao vrijeme svakoga sata, danju i nou. Najudniji je bio kip koji
vie- Kada bi se Aleksandriji pribliavali neprijatelji, on je sve glasnije proizvodio buku. Oito se radilo o alarmu i to prvom na svijetu. Kad su
Arapi osvojili Egipat oko 651. godine prije nove ere, divili su se Aleksandriji i njenom bogatstvu. Kako im pomorske veze sa mediteranom iz
Aleksandrije nisu bile jake, glavni grad su Arapi premjestili u Kairo. Jednom prilikom su grekom skinuta zrcala sa svjetionika i nikad vie nisu
postavljena. 956. godine prije nove ere potres je pogodio Aleksandriju i nanio velike tete svjetioniku. Tek kasnije vei potresi, 1303. I 1323.
godine prije nove ere znaajno su otetili graevinu. Posljednje poglavlje u povijesti svjetionika ispisano je 1480. godine prije nove ere kada je
tadanji sultan Mehmed II. Osvaja izgradio srednjovjekovnu tursku utvrdu na istom mjestu gdje je stajao svjetionik, koristei se kamenom i
mramorom iz ruevina. Do dana dananjeg sauvalo se samo ime i uspomena. Sostrat, graditelj svjetionika, u elji da ouva svoje ime za
pokoljena koja e doi iza njega, uklesao je na mramornom zidu ovaj natpis: Sostrat, sin Dekstifona iz Knida, posveuje ovo bogovima,
spasiocima primoraca. Natpis je prekrio tankim slojem buke koja je bila iste boje kao i mramor, a na vrhu je napisao ime Ptolomeja I.
9

ZAKLJUAK

10

Ime Aleksandra Velikog ostaje zapameno u povijesti sve do zadnjeg dana, ali i ime njegovih nasljednika takoer. Ptolomejevii su
najbolje ouvali Aleksandrovo nasljee i helenistiku kulturu. Vrijednost koju imaju Aleksandrijska knjinica i Svjetionik vrijeme nikada nee
moi izbrisati jer oni su pojam bezvremenskog. Ptolomejevii su dravu koja je svoj najvei sjaj imala u doba faraona, pretvorili u centar i
najstabilniju dravu helenistikog svijeta i time su pokazali da su Aleksandrovo nasljee uspjeno ouvali. Dolazak Rimljana i njihovu elju da
stvore veliki imperij nisu uspjeli izbjei, jer na popisu drava koje su Rimljani eljeli osvojiti, naao se i Egipat.

LITERATURA

11