Professional Documents
Culture Documents
b) izravno ujedinjenje
c) - 25.XI.1918. Velika narodna skuptina (Novi Sad) prihvaen zakljuak da se
Vojvodina odmah ne ekajui odluku Narodnog vijea u Zagrebu ujedini
izravno s Kraljevinom Srbijom.
CRNA GORA
-crnogorski kralj i Vlada napustili 1916.
- u emigraciji dvije struje:
a) bjelai prosrpska struja (pripojenje Srbiji)
b) zelenai federalisti (samostalna Crna Gora, ujedinjenje)
- 26.XI.1918. Velika narodna skuptina (Podgorica) bjelai osigurali veinu = zakljuak
o detronizaciji crnogorske dinastije i pripajanju Crne Gore Kraljevini Srbiji.
- odlazak predstavnika Narodnog vijea Drave SHS u Beograd planirani susret s
predstavnicima Narodne skuptine Srbije nije odran Delegacija Narodnog vijea Odbor
petorice pripremno obraanje regentu Aleksandru (spor Paveli-Pribievi)
=
ADRESA
- nisu unesene formulacije koje bi upuivale na potrebu potivanja nacionalnih povijesnih
individualiteta.
- brzojav Jugoslavenskog odbora lo meunarodni poloaj
1.XII.1918. Prvoprosinakiakt = KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA
(Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca).
- proklamirano dravno ujedinjenje (odluka regenta, a ne dviju drava)
- jedinstvena drava s monarhijskim oblikom vladavine
- dinastija Karaorevi
Dogovaranje oko sastava zajednike Vlade Kraljevstva SHS (do 15.XII.):
- Nikola Pai (Stojan Proti)
- dr. Anton Koroec
- dr. Ante Trumbi
- dr. Svetozar Pribievi
- 15.XII.1918. prva politika kriza regent Aleksandar odbio sastav Vlade.
- krajem prosinca saveznike vlade obavijetene o formiranju zajednike vlade otvara se
pitanje priznanja nove drave (Mirovna konferencija?)
PITANJE PRIZNANJA mirovna konferencija (Paris), sijeanj 1919.
- pitanje Crne Gore
- Trumbieva igra za iznuivanje priznanja
- razgovori Trumbi R. Lansing (7.II.1919.)
- potpisivanje mirovnog ugovora s Njemakom (Srbija-Kraljevina SHS?) = priznanje
Kraljevine SHS (osim Italije 13.XI.1920.)
RAZGRANIENJA
- provizorij
- gotovo sve granice sporne
- dravni teritorij Kraljevine SHS tek trebao definirati sklapanjem mirovnih ugovora
Mirovna konferencija (Paris) = Memorandum o granicama (general Pei)
a) Bugarska
b) Rumunjska
c) Maarska
d) Austrija
e) Italija
f) Albanija
g) Grka
a) BUGARSKA
- vodila osvajaki rat i s Austro-Ugarskom Monarhijom je podijelila Srbiju
- traene ispravke granice u istonoj Makedoniji (strateki razlozi)
- Bugarska odstupa: Strumica, Caribrod i Bosiljgrad, podruje istono od Timoka
- Neuilly 27.XI. (5.XII.) 1919. Mirovni sporazum
b) RUMUNJSKA
- Banat (tajni ugovor, 1916.)
- Kraljevina SHS predlagala plebiscit
- Komisija za razgranienje odluila da se Banat podijeli (Temivar ostao u
Rumunjskoj)
- Svibanj 1924. Ugovor o razgranienju
c) MAARSKA
- poraena lanica Centralnih sila
- Meimurje, Prekomurje, Prekodravlje (Gola, dala, Repe-Hrvati), Baranja
- ostala granica rijekom Dravom nije bila sporna
- Meimurje, Prekomurje i Prekodravlje prikljuiti Kraljevini SHS
- korekcija granice u Baranji u korist Kraljevine SHS (Ne i Baja i Peuh)
- Trianon 4.VI.1920. Mirovni sporazum
d)AUSTRIJA
- veljaa 1919. = Celovec, Beljak, Velikovec, Maribor i Radgona
- sporan i jeseniki trokut i Celoveka kotlina (plebicist)
- lipanj 1919. vojne jedinice Kraljevine SHS ule u Koruku povlaenje, teritorij
podijeljen: Zona A (uz granicu), Zona B (unutranjost)
- 10.X.1920. Zona A plebicist = 22.000 (od 37.000) za prikljuenje Austriji
(referenduma u Zoni B tako nije bilo)
- SaintGermain 1.IX.1919. Mirovni sporazum (poetkom prosinca potpis delegacije
Kraljevine SHS).
Prvi saziv Ustavotvorne skuptine od 12. prosinca 1920. bez zastupnika:
-
trodioba vlasti:
a) zakonodavna skuptina i kralj (sankcionira)
b) upravna vlada ministarstva (kraljeva potvrda)
c) sudska nezavisni sudovi (u ime kralja)
Kralj raspisuje izbore, saziva Narodnu skuptinu, zakljuuje rad Narodne skuptine,
rasputa Narodnu skuptinu.
Kralj Skuptini upuuje prijedloge zakona koji stupaju na snagu njegovim potpisom.
Kralj proglaava zakone koji tek tada postaju izvrni i obvezatni.
VIDOVDANSKI ustav Kraljevina SHS ustavna parlamentarna monarhija:
Kralj imenuje suce.
Kralj vrhovni zapovjednik oruanih snaga.
Kralj predstavlja dravu u svim meunarodnim poslovima i odnosima s drugim dravama.
Vlada polae prisegu kralju koji odobrava njezin sastav.
- oko 40 politikih stranaka djelovalo u meuratnom razdoblju
- nacionalno pitanje = razvrstavanje stranaka, boljeg programa
Tri glavne politike grupacije:
a) Narodna radikalna stranka
b) Demokratska stranke (Samostalna demokratska stranka)
c) Hrvatska republikanska seljaka stranka
- Od poetka se nametala dvojba treba li dravu promatrati kao jednu (unitarnu) dravu ili
treba uvaavati junoslavensku vienacionalnost = centralizam (unitarizam) ili federalizam
(konfederalizam)
Tri glavne politike grupacije:
a) Narodna radikalna stranka
-
OSTALE STRANKE:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
2) Katolika crkva
-
univerzalnost
autonomija kolstva, uprava crkvenom imovinom, staroslavenska sluba, Zavod sv.
Jeronima, sklapanje Konkordata
dogovaranje Konkordata ugovora izmeu Sv. Stolice (6. IX. 1919. priznala novu
dravu) i Kraljevine SHS tijekom dvadesetih i poetkom tridesetih godina
potpisani Konkordat omela smrt kralja Aleksandra
4) idovska zajednica
-
c) Niki sporazum (1923.) odnosi Kraljevine SHS i Bugarske, revizija nekih odredaba
mirovnog ugovora iz Neuillyja. Promjena vlasti u Bugarskoj obezvrijedila mirovni
sporazum, a 1925./26. gotovo dolo do izbijanja rata (Italija)