GROZDANIN KIKOT

Hamza Humo

Biljeka o piscu:
Hamza Humo se rodio 30. decembra 1895. godine u porodici alhamijado pisca Omera ef. Hume u Mostaru, gdje je
pohaao mekteb, osnovnu kolu i gimnaziju. 1914. godine interniran je u Maarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u
austrijsku vojsku. Do kraja rata je sluio kao pisar i tuma u bolnici u Beu. Nakon rata vraa se u Mostar i maturira, a
potom odlazi na studij historije umjetnosti u Zagreb, potom u Be i konano u Beograd.
Od 1923. godine ureuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je asopisa Gajret, a potom sve do rata novinar
je Politike. Drugi svjetski rat provodi u Cimu kod Mostara. Od 1945. godine ureuje bonjaki list Novo doba, potom je
urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetnike galerije. Po motivima romana Adem abri snimljena je televizijska serija
pod nazivom Koe.
Umro je u Sarajevu 19. januara 1970. godine.
Bibliografija:

Nutarnji ivot, pjesme, 1919.

Strasti, pripovijetke, 1923.

Grad rima i ritmova, pjesme, 1924.

Sa ploa istonih, pjesme, 1925.

Grozdanin kikot, 1927

Pod rvnjem vremena, pripovijetke, 1928.

Sluaj Raba slikara, novele, 1930.

Pripovijetke, 1932.

Ljubav na periferiji, pripovijetke, 1936.

Zgrada na ruevinama, roman, 1939.

Za Tita, 1946.

Pjesme, 1946.

Hasan opanar, pripovijetke, 1947.

Adem abri, roman, 1947; 1951.

Poema o Mostaru, 1949.

Tri svijeta, drama, 1951.

Periieva ljubav, pripovijetke, 1952.

Izabrane pjesme, 1954; 1968.

Hadijin ma, pripovijetke, 1955; 1964; 1967.

Sabrana dela IVI, Sarajevo 1976.

O djelu:
Lirski roman je karakteristian anrovski hibrid nastao kao produkt avangardistikih strujanja i tenje za
prevrednovanjem anrovskog sustava. Sintagma lirski roman upuuje da se radi o pribliavanju romana
strukturi lirike, odnosno prenoenju nekih oblikovnih postupaka karakteristinih za liriku u prozni oblik.
Ono to motivira itaoca u lirskom romanu nije radnja. Roman najee sadri niz kauzalno povezanih
dogaaja, kljuni dogaaj ili grupu dogaaja na koje se pisac iznova vraa, neku centralnu ideju ili niz ideja.
Karakteristino je i koritenje stilskih figura poput sinestezije i kontrasta. Najpoznatiji primjer lirskog romana je
Sto godina samoe Gabrijela Garsije Markeza. Ovo djelo smatra se romanom zato sto jedna individua
pokazuje razvoj svoje svijesti od zanesenog mladia na poetku romana koji sazrijeva, koji spoznaje sebe u
kontekstu prirode i meuljudskih odnosa, do skeptinog pogleda na kraju romana.
Roman se sastoji od 44 poglavlja. Objavljen je 1926. godine u asopisu Vijenac.

Dionis je grki bog vina, vegetacije i proljetnog buenja. Mit o Grozdanu i Grozdani je u mnogo emu slian sa
mitom o Dionisu jer i oni sa dolaskom jeseni umiru i ponovno se s proljeem raaju.

Vjetar je animistiko bie, nevidljivi ljubavni potar koji je i sam ljubavnik. povija Ivanku na vrhu stabla, nosi
pjesmu niz vinograde nekoj drugoj pjesmi
Personifikacija prirode (Mjesec kao bog)

Proljee je zakliktalo u naim brdima, zakliktalo kao sona ena i otilo.

Kliktaj predstavlja to Dionizijsko buenje, dolazak proljea, buenje prirode. Kikot, koji nije samo
karakteristian za Grozdanu nego se uje i iz krme, sa polja na kojem rade momci i djevojke, prestavlja neki
hedonistiki ton romana, ivot. Uvijek se spominje uz ljubavne sastanke, vino, zabavljanje.

Mit o Grozdanu i Grozdani 70. str.

Svrzimantija: sveenik koji je skinuo mantiju (identificirao se sa Melentijem, 59. str. )

Haralampije: svetac, propovijednik kranstva koji je ivio 113. Godina
Ozren: planina istono od Doboja
Grlica: ptica koja pjeva
Mrkulja: visoka planina iznad koje grmi, sijeva
Huka: brza rijeka koja hui