IVO TAMBUK

21450 Hvar
UDK: 728.3.033.5 (497.5 Hvar)

KUA MARINA HEKTOROVIA

POK. REKTORA I NJEGOVOG

SINA PJESNIKA PETRA
U

lanku

iznosim kako je izgledala prvotna ra.noku6a, koja je zauzimala prostor na dananjim

esticama zgrade broj 11111 , 11112 i 111/3 k. o. Hvar
u predjelu Grada u Hvaru, prislonjena uz gradski zid
u trenutku gradnje Novoga grada od 1278. god, te na
temelju iznijetih elemenata spora iz 1524.g. izmeu
pjesnika Petra Hektorovi6a (1487-1572.) i Fra.nje
Paladini6a, koje je objavio Joko Belamari u svom
predavanju na Danima Cvita Fiskovia u Splitu te u
lanku u asopisu Vijenac, glasilu Matice hrvatske,
Zagreb, od 27. prosinca 2001., donosim svoja stajalita veza.na uz predmetnu ku6u i ku6u pjesnika Petra
Hektorovi6a podignutu na gradskom zidu izmeu
palae Paladini6 na zapadu i palae Jaka na istoku.
gotika

U vrijeme romanike i rane gotike (od 1278. god.) Novi

je grad Hvaru zidinama graen planski').
Kua koja se tada izgradila i nalazila na prostoru koji
danas ine estice zgrade: 111/1, 111/2 i 111/3 bila je katnica i nije prelazila visinu gradskog zida, kao sve kue koje su
se oslanjale uz gradski zid u to vrijeme. Kua je imala jo i
istonu i zapadnu fasadu. Dakle, bila je slobodna s tri
strane, budui da u gradskom zidu nije smjela imati otvore.
Glavna njena fasada, sjeverna, raena je, kao i sve
romanike i gotike kue, u modularnom rasteru. Tako se
radilo u ono vrijeme.
111

'j~I{(

'ZI

OL\c./r

Skica presjeka prvotne kue uz juni

gradski zid unutar Novoga grada

Majstori graditelji projektirali su graevine prema

strogim pravilima odreenih proporcija. To im je bila svetinja i nisu od toga odstupali. Zgrada se morala izgraditi
tono prema njihovim planovima u svim svojim detaljima.
Investitor je to cijenio i bio je vrlo ponosan na svoj
izgraeni dom.
Ovdje raster ne ine kvadrati, kao na mnogobrojnim
romanikim, ranogotikim i gotikim kuama, crkvama i
palaama, koje sam detaljno obradio u svojim jo neobjavljenim radovima, ve pravokutnici veliine stranica
1:'13 , to znai daje proelje raena u sistemu trijangulature, ne bilo kojeg trokuta, ve istostraninog trokuta,
"svetog trokuta". Monofore su proporcionirane na isti
nain. U njih se upisuju tri istostranina trokuta. Ako je
irina otvora monofore jedinica, tada je visina otvora do
leita luka jednaka3 U sam luk monofore se upisuje
istostranian trokut. Kada utvrdimo modularni sistem po
kojemu je graevina raena, moemo utvrditi kako je ona
izvorno izgledala uz pomo skrivenih, ali ipak upornom
strunom oku vidljivih elemenata na samoj graevini.
Dvojno stubite i sulari u ulici raeni su kasnije,
kada je kua ve bila vlasniki podijeljena na dva ili na tri
dijela. Da li je to nastupilo kada je Petar Hektorovi
ostavio kuu siromanim udavaama ili mnogo kasnije?
Dioba se dogodila prije. Kada je Petar imao 7 godina, njegov otac Marin Hektorovi p. Rektora kupio je kuu u
Hvaru, i to 9. travnja 1494. ugovorom sklopljenim u
Veneciji, od Petra Bartuevia, a koji je istu kuu kupio
od plemia Ivana Mietia. Iz isprave od 28. 12. 1536. vidi
se da hvarski knez Kornelije Barbara dozvoljava Petru
Hektoroviu (tada je Petru 49 g.) da izgradi stubite sa
sularom u ulici za pristup prvom katu kue i to u irini
od jednog lakta. Ovdje je izgraeno dvojno stubite s dvo112

Jmm sularom, s dva ulaza za svaki dio kue posebno.

Dakle, kua je ve bila podijeljena 1536. god. Tada se kua
vjerojatno jo dograivala i nadograivala.
Kada Marin Hektorovi p. Rektora kupuje kuu od
Petra Bartuevia, kua bijae slobodna sa svih njezinih
strana (istoka, zapada, sjevera i juga), kako navodi Petar
Hektorovi u svojoj tubi, koju je podnio 14. kolovoza
1524. 4
To bi znailo da je kupljena kua ve bila nadograena te da nije prislonjena uz zapadnu palau
Paladini niti bilo koju kuu s istone strane. Znai li to
da s istone strane nije bilo kue? Je li kua s istoka bila
sruena? Mislim na dio prvotne kue koja danas nosi broj
estice zgrade 111/3 k. o. Hvar. Tu katnicu Marin moda
nije kupio! Navodno, kako pie Cvito Fiskovi, na tom
mjestu 1444.god. Nigo Gazarovi dobiva dozvolu od
Opine za gradnju svoje kue.
Na junoj strani ta kua
(danas vlasnitvo Dekovi) ima triforu i nad njom grb
plemike obitelji Gazarovi, pa odatle C. Fiskoviu veza s
tom gracijom. Palaa Gazarovi nalazi se u Grodi sjeverno od kue Hektorovi , pa je plemi Gazarovi 1444.g.
gracijom zacijelo dobio taj dio zemljita za gradnju svoje
palae. Ova kua na gradskom zidu mogla je biti cijela
Hektorovieva, koji je, taj istoni dio kue , kasnije prodao
Gazaroviu, kao dobrom susjedu sa sjeverne strane svoje
5

I\

~-1

731.5

i\

Djelomi na rekonstrukcija sjevernog proelja, koje je raena u rasteru

trijangulature (nedostaju ostali otvori u prizemlju i istono krilo zgrade)

113

Grb je mogao biti postavljen i kod rekonstrukcije

iza 1579. god, kada je moda bila znatno oteena.
No vratimo se na prvotnu ranogotiku kuu .
Autentina romanika ili ranogotika vrata u prizemlju
su ona krajnje desna, ispod sulara, koja su zazidana. Ta
su vrata niska, jer im je prag ispod nivoa sadanje ulice
za oko 50, 60 cm.7 Ulica se nasipala i tako su prijanji
otvori, kojih ima i na drugim zidovima kua u ovoj ulici,
ostali ukopani. Prema rasteru trijangulature na fasadi
takoer se moe zakljuiti da je ulica nasipana.
U kuu je morala ulaziti voda iz ulice, jer je pod
konobe bio nii, kada se ulica podigla. Morao je postojati
neki kanal za otjecanje vode. Hektorovi govori u svojoj
tubi da je kanal bio izmeu njegove kue i palae
Paladini i to ispod nekog stubita. To znai da je izmeu
njihovih kua bio prolaz - kaniela sa stubitem, a pod tim
stubitem na obje kue bili su otvori za prolijevanje i istjecanje otpadnih voda-neisti, na to je Hektorovi imao
pravo prema povlastici od 8 . veljae 1443. (to lijepo opisuje Petar u svojoj tubi na deset stranica od 28. listopada
1524.). 8
Stubite je vadilo dakle na hodnicu gradskog zida i
ono je javni i zajedniki prolaz. Zaista na sjevernom
proelju palae Paladini oituje se vertikalna sljubnica
zapadno od kue Hektorovi na udaljenosti od 120 cm. Tu
je bila ta kaniela sa stubitem, polujavni prolaz, koju je
Franjo Paladini zazidao, prema ispravi na koju se Petar
ve ranije alio (u tubi od 28. listopada 1524.). Hektorovi i Paladini su tim stubitem ulazili svaki u svoju
kuu. Dana 14. studenog 1524. god. Petar Hektorovi
pie, u istoj tubi, da Franjo podie toretu uz kuu nekad
Gazarovi ili Pireti koja je nedavno pripala gosp. Franji
prema nekoj ispravi na koju je na vrijeme upozorio i alio
se, iz ega proizlazi, da se Franjo odluio rekonstruirati tu
kuu koja mu je nedavno pripala, i prema toj ispravi
njemu je bilo omogueno dograivanje do kue Hektorovi, to oito nije bilo po volji Hektoroviu. Franjo
Paladini odgovara na tubu tvrdei da je 1458. god. pok.
on Pavao Paladini arhiakon sastavio ugovor s pok.
Ivanom Mietiem, glavnim tvorcem i vlasnikom kue
istono, sada vlasnitvo Hektorovi, da moe podii taj zid
i vezati se za zid sada kue Hektorovi. Franjo je oigled
no prevario Petra, budui da se ugovor nije.mogao odnositi na nove vlasnike kua. Budui da je Franjo rekonkue.

kue

114

strukcijom gradio drugi glavni ulaz u kuu mogao je ovaj

u kanieli eliminirati. Taj mu je remetio mir i sigurnost
doma, jer je svatko mogao doi na etnicu gradskog zida,
tj . u njegov stan. Taj ulaz nije bio reprezentativan za
jednu palau. Franjo Paladini zatvorio je prolaz, radi sigurnosti, da se na njegovu terasu na drugom katu palae s
june strane ne moe prii, i radi samog komoditeta i
funkcionalnosti palae. Na zazidanom dijelu oituju se:
novi elementi friza u II. i III. katu i novi lijeb s konzolama za kinicu ispod vijenca krova, isto tako i novi otvori.
Arheolokim ispitivanjem nala bi se rupa u gradskom
zidu, kroz koju je otjecala silna voda iz grada.
Sredinja vrata ispod Hektorovievog sulara su nova.
Napravljena su nakon gradnje sulara. Kameni okvir vrata
uklesan je tako da se povee s kamenjem sloga na
proelju, kako se ne bi
ruio zid i oslabila konstruktivnost objekta. Krajnja lijeva vrata pod sularom imaju
kamene elemente romanikih, odnosno ranogotikih
vrata, koji su umetnuti u otvor kada se podigao i rekonstruirao u vrijeme povienja nivoa ulice, vjerojatno i prije
gradnje sulara sa stubitima.
Vijenac u I. katu, koji ide po cijeloj duini proelja,
prekinut je na mjestima gdje su izvedena oboja vrata za
ulaz u I. kat. Vidi se da su kameni vijenca otueni.

Skica mjerenja ulaznog stubita i sulara s vratima ispod njega

Hvar, 10. svibnja 2001. god.

115

Na katu i to 30 cm lijevo od ulaznih vrata, onih

vidi se vertikalna sljubnica u visini od 100 cm od
vijenca prema gore i dio kamenog okvira monofore, onog
lijevog na kojem je leao njezin luk. Kod gradnje vrata taj
komad okvira prozora je pukao i njegov dio (u duini od
12 cm, koji je bio dui i ulazio dublje u zid) ostao je u zidu
kao dokaz postojanja monofore na tom mjestu. Rekonstrukcija proelja i modularni raster dokazuju takoer da
je na tom mjestu nesumnjivo bio otvor.
Vijenac na istonom kraju proelja dulji je za 15 cm
od ugla zgrade (estice zgrade broj 11112), koji se vidi u II.
i III. katu nadogradnje. Istoni kraj vijenca je puknut, to
govori da je vijenac iao jo dalje prema istoku. Isto tako
i kamenje fasade, pogotovo u prizemnom dijelu objekta
ispod vijenca, produuje se prema istoku mnogo dulje od
samog vijenca, to dokazuje da je prvotna ranogotika
kua bila dua nego danas.
istonih,

~~

i'

,,(~!~

H--lh
"~,
~;"''

rz c'

)"

:.;l,::.~
f- S 't

Skica mjerenja lijevog i desnog ranogotikog otvora u

katu kude Hektorovid zajedno s drugim detaljima koji
karakteriziraju njen prvobitni izgled

Na krajnjem istonom dijelu proelja u prizemlju

se prema slogu kamene fasade da su tu bila vrata.
Kamenih okvira nema, osim jednog fragmenta koji bi
mogao biti dio vrata. Prvotna ranogotika kua bila je
dakle sruena na istonom dijelu. Istonije od opisanog
mjesta i to iznad prozora u prizemlju kue Dekovi,
estice zgrade broj : 111/3, ugraeni su, kao segment
luka, kameni elementi luka ranogotike monofore, koja je
oituje

'l.J

46

~~
'L'( '1~ \."
116

Dijelovi luka ranogotike monofore, koji su

ugraeni nad sjevernim pr9zorom u prizemlju
kude Dekovid, estica zgrade broj 11113 k . o.
Hvar

najvjerojatnije bila na prvotnoj ranogotikoj kui i njeni

su dijelovi upotrijebljeni u vrijeme njene rekonstrukcije.
Istoni ugao kue Dekovi udaljen je 558 cm od
zapadnog ugla II. i III. kata nadogradnje kue Hektorovi.
Ako produimo modularni raster na sjevernom proelju

558

s...
I

~
I
I

;
~2.Jt~

""'5,5'

')'q

'

Rekonstrukcija sjevernog proelja prvotne

2/tlr

ranogotike kue

prema istoku i na udaljenosti od 395,5 cm od osi lijeve

monofore, na istoku postavimo jo jednu monoforu, od
njezine osi do istonog ugla iste kue Dekovi, ostaje 244
cm, isto toliko koliko i od krajnje desne monofore do
zapadnog ugla kue Hektorovi, odnosno istonog ugla
palae Paladini. S ovim rasporedom otvora u I. katu dobili
smo potpuno simetrino proelje. Zar nam i ovo ne kazuje da je prvotna ranogotika kua bila sve do istonog
ugla kue Dekovi, est. zgrade broj: 111/3? Obrada
kamenih uglovnica na istonom uglu kue Dekovi, i to
onih prizemnih te onih djelomice na katu ista je kao i onih
na zapadnom uglu kue Hektorovi.
Kako se moglo dogoditi da se dio kue sruio?
Najvjerojatnije su u prizemlju bili veliki otvori (radionice
i trgovine su zbog funkcionalnosti bile na istonoj strani
kue, jer je na toj strani prema istoku bilo proirenje
ulice, prije dvorite kue), a u tom istonom dijelu bilo ih
je vie i ispod njih neto slabije tlo, u katovima masivni
teki zidovi koji su stajali na "staklenim nogama" i krov
od kamenih ploa prouzroili su ruenje tog dijela objek117

ta. Ruenje objekta uslijedilo je 1571., ak prije 1. listopada 1579.god, kada je grad Hvar najvie nastradao od
eksplozije baruta u hvarskoj tvravi, uslijed ega je
porueno pola kua u gradu, a sve druge ostale bez krovova i zadobile vea oteenja. 10
Znamo da su 1571. i pogotovo 1579. g . bila velika
stradanja koja se znatno oituju na objektima. Upravo je
istoni dio sklopa s cijelim istonim, sjevernim i djelomice
junim zidom graenim iznad gradskog zida bio sruen
(istono od trifore nad kojom je grb porodice Gazarovi,
dananja kua Dekovi est. zgr. br. 111/3). Zato na sjevernom proelju tog dijela objekta nema zidova ranogotike graevine, ve je novi zid iz kasnijeg razdoblja, bez
posebne stilske vrijednosti zajedno s otvorima. Prema
stanju kamena na postojeim otvorima na proelju ne bi
se reklo da je kua gorjela, ali ti su ranogotiki prozori
ve bili zazidani i kua nadograena, pa okviri ranogotikih otvora nisu mogli biti ticani ognjem.
estice zgrade broj 111/1, 11112 i 111/3 predstavljaju u
tlocrtu prvotnu kuu prema planu Venecije za Novi grad.
Marin, otac Petra Hektorovia kupuje cijelu prvotnu kuu
od Petra Bartuevia koji je nju kupio od Ivana Mietia.
Da li je I van Mieti imao u vlasnitvu cijelu prvotnu ranogotiku kuu? Da, to je rekao Franjo, to sam ranije napisao. Kasnije, 1509. g., Hektorovi kupuje i vrt pred kuom,
odnosno pred gradskim zidom, od Ivana Mietia , samo u
irini dva dijela kue, pred est. zgr. broj 11111 i 11112. To
bi znailo da Ivan Mieti nije sve bio prodao Petru
Bartueviu. Petru Bartueviu vrt nije bio potreban, pa ga
nije niti kupio. Dakle, kui na gradskom zidu pripada i vrt
juno od gradskog zida estica zemlje broj 242/2, kojoj se
pristupa direktno iz kue, kroz kasnije otvorena vrata u
gradskom zidu. U taj vrt se pristupalo s Pjace, dok vrata jo
nisu bila otvorena u konobi u prizemlju u gradskom zidu
debljine 1,5m. Gradski zid je posebna parcela i to je javnigradski prostor i objekt, koji se teoretski nije smio uzurpirati niti remetiti njegovu funkciju. Probijanje vrata i prozora u gradskom zidu; kao i sjedanje zgradom na cijelu
irinu gradskog zida, smatralo se protuzakonitim inom.
Vidimo iz dokumenata spora kako se branio Franjo
Paladini; pie da su sve zgrade ve sjele na gradski zid i
nadogradile se, kao i sama kneeva palaa. Ovdje na katastarskoj karti gradski zid tee neprekidno, a u naravi on je
uzurpiran esticom zgrade broj: 11111, 111/2 i 111/3.
11

118

Zgrada na estici zemlje broj: 240/2 ima etnicu na gradskom zidu, kao palaa Paladini i kua Jaka12 na istoku,
zapadno od ulaza u grad kroz vrata Sv. Marije blizu Katedrale, to znai da se zidom pred tim zgradama moe proi
bez smetanja. To nije dugo trajalo, pa su neki, kao Hekto13
rovi, Nikolini , Uii
i sam Knez, sa svojim palaama
sjeli na cijelu irinu gradskog zida, a drugi, kao Paladini
i Jaka, ostavili terasu, na koju se teko prilazilo izvana. Te
graevine na gradskom zidu smjenjivale su se po sistemu
a,b,a,b . Izmeu objekta koji je imao terasu bila su dva koja
su sjedala na cijelu irinu zida. Kua Dekovi (est. zem.
broj 240/2), koja se nalazi istono od Hektorovieve, ima
terasu; tako je i kua (prije rekonstrukcije 1976.) istono
od ove kue Dekovi a zapadno od palae Jaka sjedala na
cijelu irinu zida (vidi se na fotografiji snimljenoj sa zvonika katedrale). To je bilo neko pravilo koje su poremetili kod
rekonstrukcije te kue i to tako da su pred zgradom, koju
su brutalno naslonili na palau Jaka, ostavili terasu nad
gradskim zidom.
estica zemlje 242/1 nalazi se juno od estice zemlje
242/2, to nam kazuje da je to prije bila jedna parcela. Da
li su obje parcele bile Hektorovieve? Paladini ima (kupio
je) sve zemljite i objekte do Pjace koji su se nalazili pred
njegovom palaom na gradskom zidu, pa zato to ne bi
uradio i Hektorovi? To su prije bili vrtovi. No na parceli
broj: 242/1, odnosno na mjestu gdje se danas nalazi kua
15
estica zgrade broj 11 7, bila je crkvica Svih Svetih.
Izmeu Paladinievog vrta i Hektorovievog
pred
gradskim zidom nalazi se javni i njihov zajedniki kanal
14

Kopija slubenog katastarskog plana broj 12. k.o. Hvar, predio Grada, (lijevo) i austrijska karta grada Hvara iz godine 1841. u Muzeju hvarske
batine. Na obje karte vidi se sporna gradnja Franje Paladini6a, koja nosi
oznaku estica zgrade broj 112.

119

za otjecanje neiste vode koju oni prolijevaju iz svojih

i ujedno za vodu kinicu koja se bujicom slijeva kroz
ulice grada i ulazi pod stubite, odnosno kanielu izmeu
njihovih kua, te prolazi kroz rupu u gradskom zidu, da
bi dola u spomenuti kanal, koji dolazi do trga i da, prije
nego to doe na trg, proe izmeu Paladinieve "ljetne
kue" na trgu sa zapada i zemljita bolnice na istoku (vidi
u Dodatku). Tu se ne spominje crkvica "Svih Svetih", ve
samo zemljite bolnice. Zato? Bolnica bi mogla biti dananja upska kua, a ta je crkvica vjerojatno bila bolnika,
jer se nalazila na zemljitu koje je pripadalo bolnici. To bi
znailo da Hektorovi nije imao vrt sve do Pjace. Uz taj
javni kanal bio je puteljak s kojim je mogao Hektorovi,
prije otvaranja vrata u gradskom zidu, doi u svoj vrt.
Na karti iz 1886. i prethodnoj iz 1841. g. ucrtana je
crkvica Svih Svetih na slobodnom zemljitu ispred gradskog zida. No ni na prvoj ni na drugoj karti nije na crkvikua

Austrijska karta grada Hvara

iz 1886. god.

ci oznaen kri, niti arko crvena boja, kao to je oznaeno

na drugim crkvama u gradu. arko crveno oznaava i
javnu graevinu. To bi moda znailo da crkvica 1841.
god. vie nije imala svoju funkciju. Zato je i sruena.
Bolnica je premjetena izvan grada istono od katedrale
1608.god. 16 Iz kue Hektorovi pruao se nesmetan pogled
na Pjacu i Katedralu preko crkvice Svih Svetih i bolnice
na istoku. Zapadno od crkvice Svih Svetih je "ljetna kua"
Franje Paladinia. Do nedavno, prije gradnje robne kue
"Razvitak", pruao se velianstven pogled s Pjace na sklop
zgrada na gradskom zidu.
Prema katastarskoj mapi vrt koji pripada Paladiniu
protee se duboko do pred kuu Petra Hektorovia i ba tu
pred kuom Hektorovia neka je graevina s oznakom
120

estice

zgrade broj 112. Upravo zbog te zgrade, koju je

gradio Paladini bez dozvole, sporio se Hektorovi dugo
godina. Zaista, Hektorovi nije dobio spor, kada se ta
zgrada nalazi na mapi i u stvarnosti. No u stvarnosti ta
zgrada pod brojem: 112 k. o. Hvar ne nalazi se ba toliko
daleko na istoku ispred kue Hektorovia, kao da je po
sredini proelja kue, ve se ona u naravi nalazi na
samom istonom uglu palae Paladini, odnosno zapadnom uglu kue Hektorovi i tono na mjestu gdje se
nalazio prolaz sa stubitem za prilaz hodnici na gradskom
zidu. Zato je pogreno ucrtana? Austijske karte oito
nisu precizne i mogu izazvati spor. To se dogaa! Ta zgrada je zaista kao toreta (kulica), jer je u tlocrtu malih
dimenzija (oko 2x2,5m), a protee se po visini sve do III.
kata. Tu je Paladini imao zahode u svim etaama. S
obzirom na to da je ta graevina izgraena izvan gradskog zida i na gradski zid, a uz sam zid kue Hektorovi,
Petar Hektorovi je morao tuiti Paladinia zbog smetanja
posjeda. Izgleda da je na zapadnom uglu kue Hektorovi
bila mala terasa na gradskom zidu, dakle ostavljena
mogunost da se na gradski zid moe pristupiti i tako
proi zidom prema zapadu sve do glavnih gradskih vrata
Porta Maestra. Prema istoku to nije bilo vie mogue, jer
je ve tada dio kue Hektorovi zauzimao cijelu irinu
gradskog zida (navodi Franjo Paladini u odgovoru na
Petrovu tubu 14. studenoga 1524.) 11 Ovom gradnjom
Paladini je zatvorio taj prolaz ne samo na tom dijelu
gradskog zida, ve je dogradnjom cijele svoje palae prema istoku do kue Hektorovi, sruivi pri tom stubite
koje je vadilo do na gradski zid i zatvorivi otvore na zidu
kue Hektorovi kroz koje se prolijevala neist, uzurpirao
javni i zajedniki prolaz. S ovim potezom Paladini je
prisvojio prostor gradskog zida, isto to je ve prije uradio Marin Hektorovi sa svojom kuom. Petar Hektorovi
odgovorio je Paladiniu (koji je u svoju obranu optuio
Petra da se i njegova kua nalazi na gradskom zidu), da je
njegovu kuu na gradski zid nadogradio njegov otac
Marin, kojemu je to dozvoljeno, a to moe posvjedoiti
dokumentacijom koju posjeduje. 18 Ako je Petrov otac
Marin izgradio nadogradnju prvotne ranogotike kue i
naslonio se na cijelu irinu zida, tada se u ugovoru o kupnji iz 1494. god. govori o cijeloj ranogotikoj kui koja je
slobodna navodno sa svih strana. Kada je Marin nadogradio kuu, tek tada je kua bila slobodna sa svih strana.
121

Pred istonom kuom (est. zgr. broj 111/3), na kojoj

se nalazi trifora s grbom plemike obitelji Gazarovi,
nema dvorita, ve je vrt - druga estica zemlje broj 243 k.
o. Hvar. Na tu parcelu nije bilo pristupa iz Hektorovievog
dvorita, a niti iz dananje kue Dekovi (est. zgrade
broj 111/3 i zgrade graene na estici zemlje broj 240/2,
isto vlasnitvo Dekovi) . Nivo zemljita estice zemlje
broj 243 je u denivelaciji u odnosu na dvorite pred
kuom Hektorovi za oko 1,5m (ono je nasuto, kao i sama
konoba, a kako bi bilo u nivou nasute ulice sjeverno od
kue, na kojoj su vrata konoba). Ta je parcela pripadala
bolnici. Na katastarskoj karti izmeu estice zemlje broj
242/2 i est . zemlje broj 243 ucrtane su dvije crte jedna do
druge, kao da se radi o nekom potoku ili puteljku, ali
nema posebne oznake - broja. Budui je estica zemlje
broj 242/2 nia od nivoa vrta, danas dvorita pred kuom
Hektorovi, pretpostaviti je da se radi o kanalu za odvoenje voda koje su se slijevale ulicama grada sve do Pjace.
Sjeverno od prvotne ranogotike kue je ulica, zapadno
je ona danas prislonjena na palau Paladini, a istono je
prislonjena na kuu Dekovi koja jo uvijek nosi broj
estice zemlje 240/2 k. o. Hvar, a to kazuje da je do nedavno tu bio vrt ili dvorite, a ne kua. Takoer nam to govori
da je istono od prvotne ranogotike kue bilo dvorite i vrt
ili proirenje ulice - pjaceta. Na austrijskoj karti iz 1841.g.
nema na tome mjestu kue, ve izgleda, kako je nacrtano, da
se radi o dvoritu i vrtu, a na karti iz 1886.g. (koja je jednostavnije crtana) prikazano je kao da se radi o javnom
prostoru - pjaceti. Mislim da je vjerodostojna starija karta i
da tu bijae dvorite, ali to ne znai da je bilo i u vrijeme
gradnje ranogotike kue. Kroz to se dvorite ulazilo prvotrio u stambene prostorije kue, a ne direktno iz sjeverne
ulice. U dvoritu su bile stube za pristup katu i preko balkona-sulara se ulazilo na kat. U prizemlju su bile konobe i
radionice. Takva je koncepcija gradnje kua, uglavnom, bila
za cijeli grad. Danas vlasnitvo Dekovi .zauzima i esticu
zgrade broj 111/3, to nam potvruje da je estica zemlje
broj 242/2 zaista bila dvorite prvotne ranogotike kue.

Pogled na juni gradski zid. Strelica pokazuje kuu Petra

(I. tambuk: Razvoj hvarske Pjace)

122

Hektorovia

Prizemlje je bilo poslovno, za konobu, radionicu i

skladite. Ako je u prizemlju bila samo konoba, tada ono
nije imalo mnogo otvora, a ako je bila radionica i prodavaonica, tada je na proelju bilo vie otvora, bilo je
otvorenije s velikim raskonim otvorima kako to gotika
umije izvesti. U dvoritu se radilo i bilo je vezano s poslovnom prostorijom u prizemlju.
Kako se dolazilo na hodnicu junog gradskog zida
ovdje gdje su uz zid izgraene kue? Morala se ostaviti
negdje mjesto za stubite kojim se dolazilo na zid. Ako
nekog posebnog stubita nije bilo, tada se prolazilo kroz
kue koje su bile graene uz njega. Danas se prolazi kroz
kue za prilaz hodnici na gradskom zidu. Tako uemo u
palau Paladini i glavnim stubitem doemo na balkon
odnosno hodnicu gradskog zida. Tamo gdje objekti nisu
graeni uz gradski zid, na gradski zid se pristupa kroz
privatna dvorita i vrtove. Kako se dolazilo na hodnicu
gradskog zida, kada je Hektorovieva kua izgraena na
cijelu irinu gradskog zida? S istone strane su na kui

Na ovom crteu lijevo prikazan je zazidani prolaz - kaniela sa stubitem - za prilaz hodnici
gradskog zida. Prikaz je sjevernog dijela
proelja i to krajnjeg istonog dijela palae
Paladini6. Lijevo od nje na istoku je ku6a
Hektorovi6 (dolje su poetne stube sulara za
ulaz u njegovu ku6u). Pregradnjom polujavnog
prolaza, Paladini6 je morao dodati novi dio
vijenca na II. i III. katu i produiti kameni lijeb
za vodu kinicu sa dva zuba da ga nose. Lijepo
se vidi da su ti elementi novi. ak nisu isklesani
tono prema postoje6ima. Vrata za ulaz u taj
prolaz, koja su vjerojatno postojala, jer su starijeg datuma, Paladini6 takoer zatvara.

Lijevo je detalj vijenca u III. katu , a desno

detalj vijenca u II. katu. koji se nalazi na
sjevernom proelju palae Paladini6

123

vrata iz kojih se izlazi na gradski zid, odnosno dananju

terasu ispred kue na estici zemlje broj 111/3. Iz svih
kua koje se nalaze na gradskom zidu i zauzimaju cijelu
irinu gradskog zida moe se izai na hodnicu gradskog
zida sa strane.
estica zemlje broj 240/1 bila je dvorite do nedavno.
Na austrijskoj karti iz 1841. god. tu je jo vrt. Zato je prostor oznaen kao estica zemlje. Za graevnim prostorom
unutar zidina grada se vapilo, a taj je prostor ostao neizgraen!? Zato Hektorovi ne spominje to svoje dvorite?
Ve sam spomenuo ranije da je na junoj fasadi bila
ostavljena pri nadogradnji kue na gradske zidine jedna
mala terasa, odnosno nezauzeti dio gradskog zida, da bi se
moglo nesmetana doi na hodnicu toga zida. Dakle, stubitem kroz kanielu, koju uzurpira Franjo Paladini, pristupao je Hektorovi toj maloj terasi. Nalazi se tu negdje na
1/3 udaljenosti izmeu gradskih vrata Porta Maestra, na
zapadu, i vrata Sv. Marije na istoku. Pristup na hodnicu
gradskog zida bio je, vjerojatno, i s istone strane kue
Hektorovi, na 2/3 udaljenosti od vrata Porta Maestra,
odnosno 1/3 udaljenosti od gradskih vrata Sv. Marije na
istoku. Mala terasa vie nije bila tako ugodna za boravljenje kada je Paladini izgradio zahod Hektoroviu pred
nosom, pa je Hektorovi, ili oni kojima je ostavio taj dio
kue, anuliraju.
Nakon darovanja objekta siromanim udavaama
izvrena je podjela kue i novi vlasnici je nadograuju
daleko iznad visine gradskog zida, tako da svaki dio dobiva svoj izgled. Istona (dananja kua Dekovi) ima
veliku triforu s grbom plemike obitelji Gazarovi i veliki luminar u potkrovlju, gdje se nalazi veliki komin.
Sredinja ima lijepu lou u potkrovlju (s june i sjeverne
strane). Lijeva kua uz palau Paladini je najvia, s
malim krovnim luminarom, koji ima krov na jednu vodu,
s june i sjeverne strane krova. Na tom se dijelu na junoj
fasadi vidi od razine gradskog zida do vijenca krova vertikalna sljubnica, koja kazuje da na tom dijelu objekt nije
bio do ruba gradskog zida, ve da je tu bila manja terasa.
Dio objekta gdje se nalazi trifora i nad njom grb
plemike obitelji Gazarovi zbunjuje mnogo. Ako je kua
sa svih strana bila slobodna, kada je kupuje Petrov otac
Marin Hektorovi p. Rektora 1494. g tada je on kupio i
istoni dio kue s triforom ako je taj bio izgraen, a ako
nije bio izgraen tada ga je on izgradio.
124

't-

SPORNA GRADNJA

Crte june strane kue

podignute nad
gradskim zidom
Hektorovi

Zid na mjestu gdje je trifora i fina gotika gradnja,

na istonom je uglu krpan i nadograivan te dograivan
u kasnijem razdoblju (najvjerojatnije iza 1579.), to znai
da je kua zaista bila sruena u dijelu svog postojanja.
Na istoj junoj fasadi krajnje zapadne kue vidi se i
ostatak jednog prsobrana gradskog zida s konzolom na
koju se vjeao drveni tit pred strijelnicom. Vide se i
manji sazidani prozori dolje lijevo od prsobrana i rupe za
otjecanje kinice dole desno od prsobrana, to je sluilo
dok je hodnica bila u svojoj funkciji kao terasa.
Na fotografiji koja je snimljena sa zvonika hvarske katedrale vidimo da je sporna gradnja djelomino sruena.
Sadanji vlasnik ili njegov prednik sruio je dio objekta koji
je prijetio padom. Ostaci gradnje jo se vide u vioj etai.
Nesumnjivo je da je Hektoroviu ta gradnja mnogo smetala,
pogotovo to mu se nalazila upravo pred malom terasom na
gradskom zidu, do koje je mogao prii javnim prolazom i
tako svoje goste dovesti u svoju kuu ne prolazei kroz svoje
stambene prostorije, a s koje se terase pruao lijep pogled na
gradsku luku, Pjacu, katedralu, crkvu sv. Marka i Kneevu
palau. Pruao se pogled i na palau Paladini ("zimsku
kuu") i "ljetnu kuu" Paladinievih na Pjaci, koja je ve bila
izgraena (u drugoj polovici XV. st.).
Zahodi u toreti (maloj kuli), kao i zahodi u toreti na
"ljetnoj kui", koje je Paladini izgradio najvjerojatnije u
isto vrijeme 19 , nesumnjivo je, mnogo su smetali integritetu
stanovanja u kui Hektorovi. No Petar se nije sporio zbog
gradnje zahoda na "ljetnoj kui", a niti zbog gradnje "ljetne
kue", kako to misli Joko Belamari , ve "ljetnu kuu"
(koja je sagraena prije roenja Petra Hektorovia) Petar
spominje usputno u svojoj tubi kao bastion-palau koja
125

Snimak sa zvonika katedrale (I. tambuk, 1972 . god.)

moe primiti "2000 ljudi" i time ini potencijalnu opasnost

za grad, jer je Franjo u gradskom zidu otvorio vrata na svojoj "zimskoj kui", kroz koja se bez nadzora i doputenja vlasti moe ui unutar zidina utvrenog grada i izai iz njega
u bilo koje doba dana i noi. Petar Hektorovi se toga ne boji,
jer da, kako kae sam, njegovoj kui ne prijeti od toga opasnost. Hektorovi nije dobio spor i zauvijek odlazi iz Hvara.
Paladinieva bespravna zdanja i danas su u funkciji.

BILJEKE:
I. TAMBUK : Razvoj hvarske Pjace, Hvarski zbornik 4, 1976.g. i T .
MARASOVI: Povijesno-graditeljsko nasljee otoka Hvara, str: 196-197,
Otok Hvar, Zagreb 1997.g.
J. BELAMARI: Petar Hektorovi - spor protiv Franje Paladinija zbog
gradnje toreta na njegovoj ljetnoj kui na hvarskoj Pjaci 1524.god., predavanje na Danima Cvita Fiskovia u Splitu 2001.god. (u Dodatku
lanka), te lanak "Zidanje i pjesnikove prigovaranje", Vijenac, glasilo
Matice hrvatske, Godite IX., broj 204-205 , od 27. prosinca 2001. god.,
u koj em iznosi: Kako je Petaru Hektoroviu zaklonjen pogled na
hvarsku luku i snop dokumenata o sporu koji se izmeu Hektorovia i
Paladinija vodio jeseni i zimi 1524., a razrijeio dijelom u korist drugoga
u proljee sljedee godine (ba u danima kada Vinko Pribojevi hvarskim
plemiima ita hvalospjev o Hvaru), jedinstven je ne samo po koliini
1

126

'

'

"

'
"

'"
13
14

"
1

17
1

grae koja nam - na desetinama stranica - ocrtava gruntovni spor oko

jedne od vanih toaka nae renesanse, nego osobito zbog mogunosti da
iz njega mnogo bolje upoznamo psihogram pjesnika-graditelja. - Ovdj e
mu zahvaljujem na poslanom pismu i ukazanom povjerenju.
J . BELAMARI (2).
J . BELAMARI (2).
G . NOVAK: Hvar, Beograd 1924, str . 119.
C. FISKOVI: Graditeljstvo grada Hvara u XVI. stoljeu, str. 4 59. ,
Radovi 10, Matij Ivani i njegovo doba, Sveuilite u Zagrebu-Institut za
Hrvatsku povijest, 1977.
J. KOVAI: Iz hvarske kulturne batine, Hvar 1987, str . 27 .
J . BELAMARI ( 2).
J . BELAMARI (2).
M. PETRI : Izvjetaj o arheoloko-konzervatorskim radovima na
ruevini Gazarovi u Hvaru, Periodini izvjetaj Centra za zatitu kulturne batine Komune Hvarske, broj 156, Hvar 1986, str. 7-17.
J . BELAMARI (2).
J . KOVAI (7), str. 31.
J . BELAMARI (2).
J . KOVAI: O kui tzv. Hektorovi na gradskom zidu u Hvaru; Prilozi
povijesti otoka Hvara X., Hvar 1997, str. 75-100.
J. KOVAI (7), str. 271.
G . NOVAK (5), str. 152.
J. BELAMARI (2).
J . BELAMARI (2).
I. TAMBUK: Palaa Paladini na Pjaci, neobj avljeni rad (tu iznosim da
se kod ureenja prostora u toreti (sjeveroistoni ugao zgrade) u II. katu,
sada vlasnitvo Marijana Bae iz Splita (ivi i radi u Americi), nakon
ruenja stropa pred ljeto 2001 .god. otkrio gornji dio prozora-monofore
iznad vrata kojima se ulazi u toretu. Vrata su otvorena na mjestu prozora kada se izgradila toreta za zahode i praonicu. To dokazuje da je
toreta dograena kasnije.

DODATAK:
Pismo koje mi je uputio E-mail-om Joko Belamari
12. 10. 2001. a koje predstavlja njegovo predavanje na
Danima Cvita Fiskovia u Splitu.
Ovom prilikom se jo jednom zahvaljujem Joku
Belamariu na poslanom pismu i ukazanom povjerenju.
Isto je objavljena i u "Vijencu" god . IX br. 204-205, 27.
XII. 2001 str. 20 i 29 .
"Petar Hektorovi6 - Spor protiv Franje PaJ.adinija. zbog
gra.dllje toret.e uz njegovu ljetnu pa.I.a.u na hvarskoj
Pja.ci 1524. 11
Isus i Marija
Napisao dana 14 kolovoza 1524 gospodin Petar Hektorovi6 prejasnom pretoru protiv gospodina Franje
Paladinija:
127

Prejasni Gospodine knee i providure, gospodin

Franjo Paladini, vidjevi da kroz ova dva dana kanim otii
na jematvu, te da ne mogu ekati kraj spora, kako ne bih
izgubio ono malo skromnih prihoda od kojih ivim, ba
prekjuer je zapoeo gradnju pred gradskim zidinama u
prislonu na njih, de absoluta potentia sine ulla concessione, gratia vel licentia magnifici regiminis, suprotno
naim zakonima i privilegijima Presvijetle Signorije,
zauzimajui uistinu non solum javni odnosno sporedni
prolaz (el gatulo comun over vicinal) nego i moje na vlastito mjesto i zid moje kue sa zapadne strane zaklanjajui
mi pogled na luku i druge ugodnosti, podiui tu gradnju
s lukovima i otvorima (con volti et cave) naslanjajui se na
gradske zidine, svodei ih na svoje potrebe za komoditet
vlastite kue, bez obziranja na povredu prava prvog susjeda, to mi zaista teti kui (hamorbarmi), s ciljem da je
napustim, quum fetor et dolar interimat homines et sunt
de maximis prosternentibus virtutem, stvar nequaquam
da bude podnoena spra vdom, to je sve uraen o s tekim
tetama i povredom mog interesa i sa oitim tetama i
opasnostima za itav grad u sluaju bilo kakve opasnosti,
zbog toga to ja, Petar Hektorovi pok. gospodina Marina,
nemajui sada vremena da se sporim iz navedenih razloga, pretendirajui samo uacta prima oportunitate temporis da se retracta.r pravda, traim da reeni gospodin
Franjo bez daljnjih trokova i strepitu de svaa ukloni
navedenu gradnju, iznova zapoetu, i da je u budunosti
vie ne gradi, aliter se prosvjeduje zbog svih trokova,
teta i ugroenih interesa koji e se zbog ovog sluaja
pojaviti, ovdje kao i na bilo kojem drugom mjestu, stoga
obavjetavam Vae gospodstvo, molei Prejasnog kneza i
providura koji bi trebao brinuti o dobru i zlu ovog grada,
i paziti na neposredne tete i ope opasnosti, da izvoli izii
na spomenuto mjesto prije nego to stvar uznapreduje i
zastari, et vedendo fide oculata ut supra naloi da je vrati
u prvobitno stanje (.) i sprijei svaku moguu opasnost,
za to je potrebno djelovati to je hitnije mogue.

Tako u dahu, u jednoj jedinoj reenici, krajnje uzrujanoj a opet skrojenoj po dobrim pravnikim uzancama,
iznosi svoju albu gradskom "knezu i providuru" pjesnik
Petar Hektorovi. Snop dokumenata o sporu koji se
izmeu Petra i Paladinija vodio kroz jesen i zimu 1524. a
razrijeio u korist potonjega u proljee sljedee godine
(makar je spor ostao otvoren jo itavo stoljee iza Petrove
128

smrti), ba u danima kada Vinko Pribojevi hvarskim

hvalospjev o Hvaru, jedinstven je ne samo
po koliini grae koja nam - na desetine stranica - ocrtava gruntovni spor oko jedne od vanijih toaka nae renesanse, nego osobito zbog mogunosti da iz njega mnogo
bolje upoznamo psiho-graf pjesnika-graditelja.
Situacija na samom terenu prilino je dobro poznata.
Hektoroviu se dugo pripisivala poznata palaa nad zidinama uz gradska vrata, dok je J . Kovai nije analizom
arhivskih isprava objasnio kao nikad dovrenu gradnju
plemia, ser Nikole Uiia sina pok. ser Petra Zaninova,
koji ju je poeo graditi 1463. dozvolom opinskom da na
gradske zidine nasloni kameni "rimski" luk, odnosno
svod, ali uz ienje javnog prolaza pod njim (kojega je
Uii kanio uzurpirati, pa ga u molbi naziva svojim
"dvoritem"), radi javne slunosti. Uiii su, oito je po
grbu, odvjetak Piretia, kao i obitelji Barbi, Golubini,
Grivii, Jaka, Hektorovi - otud i zbrka.
Paljivijim itanjem Hektorovieve oporuke Dubokovi je pokazao da je Petrova kua ona neto istonije na
gradskim zidinama - kojoj se dolazi dvostrukim starim
stubitem na sular: " ... la mia casa existente sopra le mura
de la citta di Liesena, tra la casa di quelli de Paladini e
quelli de Gazzari. .. Et similmente il mio horto, qual e sotto
le mura della terra ed in parte sotto la casa preditta ... "
Petrova bi se kua nalazila, dakle, izmeu tzv. "ljetne
Paladinijeve kue" (prva plemika kua veeg stila na
otoku) i ruevina kue Gazzari, sjeverno u Grodi. Imamo
u oporuci i indikacije dimenzija ( .. tutte le quatro stantie ..)
iz kojih se vidi da je bila skromna veliinom, Dubokovi
veli "zacijelo graena od predaka (s obzirom na romaniki
ugoaj), jer se Petar koncentrirao na gradnju u Starom
Gradu." Nalazim, meutim, da je kuu kod zidina i vrt
ispod njih zapravo kupio Petrov otac Marin pok. Rektora
za 86 dukata ugovorom od 9. 4. 1494. od Petra Bertue
via, a taj opet od Ivana Mietia; vrtu je dakle dodao
1509. Mietiev dio.
Spor o kojemu govorimo ticao se dakle prostora pred
gradskim zidinama 'gdje su stajali vrtovi odijeljeni zidovima i niz provizornih gradnji, uz neke vre - istonije
(poput ospedala i crkve Svih Svetih koja je od ljetne palae
Paladinijevih bila odvojena uliicom, sudei po opisu iz
1652.). Kupujui neku kuicu koja je bila prislonjena uz
njegovu ve podignutu palau na Pjaci, Paladini je odluio
plemiima ita

129

na njenom mjestu podii novu gradnju, oito uzurpirajui

javni prolaz uz zidine.
Paladinijeva gradnja - Hektorovi je zove bastionom s
toretom - do nas je dola bitno izmijenjena. Na temelju
arhitektonskih snimki iz arhiva Bogli-Boi (danas u
Mostaru???) rrioe se zakljuiti daje rekonstrukcija palae
izvedena 1870. (po tadanjem vlasniku dr. Dominiku Gazzariju koji bijae voa lokalnih autonomaa; neoenjen kuu ostavlja prijatelju dr. med. Antunu Bogliu, a taj
1908. neaku dr. Boidaru Boiu)) bila temeljita i da je
provela dosljednu simetrizaciju kompozicije proelja. Projekt rekonstrukcije radio je neki Vinenco Covacich (?).
Meutim, valja kazati da je V. Kovacich zatekao ve
alterirano stanje. Jedan opis palae iz 1652. (pisan rukom
trogirskog povjesniara Pavla Andreisa koji je bio u srodstvu s Paladinijevima) veli da je u prizemlju postojala velika sredinja prostorija s dvije boteghe (duana) sa strana
con doppia balconata; na prvom katu 3 balkona (to je, naravno, termin koji podrazumijeva- prozore), na drugom po
sredini un doppio balcone piccolo a sa strane po jedan
mali balkon. U usporedbi s opisima iz 1524. i 1525. koji
graevinu viekratno spominju kao bastion, iz ega je
oito da je posjedovala zatvoreniju masu, sigurno posebno
u prizemlju, bit e da je u barokna doba bila vie puta preoblikovana po ukusu svog vremena: Andreisov opis se ne
podudara s nacrtom prije restauracije u 19. st.
Iz nacrta tlocrta iz 19. st. vidi se pozicija "torette"
graene uz stranji, sjeveroistoni ugao palae, oito na
poloaju kojim se branio prilaz svojevrsnom vrtu-propugnaculumu! Ta palaa na trgu u ispravama se esto naziva "ljetna kua Paladini", razlikujui se od "zimske",
istono od gradskih vrata. "Zimska" Paladinijeva palaa
podignuta je vjerojatno temeljem dozvole da obitelj restaurira trakt oteenih zidina. Uskoro emo meutim nai da
ih Giustiniano (1553.) opisuje kao stare i vrlo trone
(mura vecchie e tristissime); nije ih se dalje ni popravljalo
(zato ni katedrala njima nije opasana) u vjeri da je za
obranu grada dovoljna tvrava.
N. Dubokovi Nadahni upozorava da su na drugom
katu tri sobe bile orijentirane radi ljetnih sparina prema
sjeveru, odnosno prema vrtu pod gradskim zidinama nad
kojima se protee monumentalni balkon Paladinijeve
"zimske palae". Tu ljetnu palau uistinu- je mogao graditi Marko P vitez sv. Marka u drugoj pol. 15. st.
130

No, vratimo se dokumentima. Frane P. ve nakon tri

dana, 17. VIII. 1524. odgovara pred "knezom i providurom" koji mu je na Petrovu albu, i nakon vlastitog oe
vida, privremeno obustavio radove:
. . . Od drugih sam uo za njegovo neslaganje, a vae
mi je Gospodstvo zabranila da gradim do kraja berbe, a
kao to sam ve rekao, pripremio sam se za nastavak
radova, a elei kao to mi je uvijek obiaj sluati moje
gospodare, ponovno pitam gore reenog gospodina Petra,
koji je bacio stvari i materijal pripremljen za tu gradnju,
da mi vrati moje novce, u suprotnom u nastaviti radove
sa sadanjim oblacion(?), a u sluaju presude da sam ja
bespravno gradio platit u kaznu i na moj raun u
ukloniti gradnju.

Petar - a vidimo daje na gradilitu bio krajnje ustar,

da ak baca Paladinijeve stvari - nije otputovao u Stari
Grad kako je namjeravao, nego je istog dana ponovno
potvrdio svoje posvemanje neslaganje s gradnjom, da bi
28 . listopada opirno, toku po toku - u pravom elaboratu od punih 10 stranica, koje imaju kvalitetu prave literature - izloio povijest i stanje spora, jer je Paladini u
meuvremenu, dok je on bio zauzet svojim vinogradima u
Staro gradskom polju, nastavio radom:
Magnifice et clarissime damine comes et provisor...
Gospodin Franjo, imajui stojnu kuu u gradu Hvaru
iznad gradskih zidina, ispred koje je izvan grada druga
njegova kua ili bastion, velika i prostrana da moe primiti dvije tisue ljudi, sa ograenim dvoritem koje se
nalazi izmeu spomenute kue izvana i one nad gradskim
zidinama unutar grada; i probivi ve ranije vrata iz svoje
kue kroz gradski zid da bi po svojoj volji mogao izlaziti
iz grada, gospoda suci (ili magnifici signori rectori) su
mu naloili da zazida vrata u zidinama, kao to moe M.
V. vidjeti, jer nijedna privatna osoba nema prava slobodnog ulaza i izlaza iz grada . Izgleda da se ve u vrijeme vaeg prethodnika gospodina Francesca Nanija,
kneza i providura, reeni gospodin Paladini pripremao da
zapone neku gradnju na tom mjestu, ali ga je magnifico
providur sprijeio . .. Prolog kolovoza, bez obziranja
prema V. M. i bez razmiljanja o teti i inkomodiranju
susjeda, gospodin Franjo je na tom mjestu zapoeo gradnju jednog jadnog zida koji neki zovu toreta (kulica), neki
potreba, netko ovako netko onako, na gradskim zidinama
pod kuom nekad Gazzarovia ili Piretia, koja je nedavno

131

pripala gosp. Franji po ispravi na koju sam na vrijeme

upozorio i alio se, i to pred mojom kuom sa velikim
tetama i beskrajnim dekomodiranjem, te sramotom za
moju kuu ...
. . . gosp. Franjo vidjevi da neasni poetak gradnje
ne moe dosei cilja kojemu je teio, oholo je ak pred
V .M. zaprijetio mom ivotu uvjeren u svoju veliku mo i
dugi red sljedbenika .. . ali ja se nisam obazirao na razne
prijetnje ve sam vjerovao u pravednost Vaeg gospodstva .. .

I sad, u deset toaka (od kojih nam danas neke imaju

duhovitost), iznosi zato se ali:

Drievsku

1.: Et primum, stoga to se dio te njegove gradnje

die pred mojom kuom come ad oculum se vidi. ...
3 .: Jer mi je zazidao i zaepio ulini sburador (otvor
za ventiliranje) odnosno oblinji zajedniki gatuelo (uzak
prolaz, kaniela) unutar grada izmeu kue moje i one
reenog Franje, prisvojivi ga usprkos mom protivljenju ... nad ovom ulicom ispod jednog stepenita, obje kue
ab urbe condita imaju prozore za izlijevanje vode i "drugih
komoditeta" (neisti?) prema povlastici za reene skale od
B. veljae 1443 .. ..
4 .: Zbog toga jer mi je zazidao i zaepio sborador,
naravski, ulazi mi voda u konobu koja je pod zidinama
unutar grada te se u njoj ne moe boraviti od vode koja se
u doba kia slijeva kao bujica sa katela ulazei ispod
reenih stepenica izmeu naih dviju kua u duini izvan
grada kroz oblinju uliicu, odnosno zajedniku, izmeu
vrta reenog gosp. Franje, na zapadu, i moga posjeda, te
onog gosp. Franje uz bolnicu sa istoka prema trgu ....
5 .: Jer je svojom gradnjom zauzeo oblinji odnosno
javni prolaz izvan gradskih zidina tako da sam potpuno
izgubio povlasticu da bacam vodu s prozora ili bilo to
drugo to mi treba .. .
6 . : Jer mi je zaklonio pogled na luku i grad koji je
oko te luke (perche mi priva dela prospetiva del porto et
dela piaza ch ' e atorno el ditto porto ch ' e 1a miglior parte
de casa mia a noi venduta ... ) to je najljepi dio moje kue
koja nam je prodana ugovorom u Veneciji po kojem je slobodna sa svih strana i sa svim svojim komoditetom prije
vie od 30 godina... te stoga elim uivati u pogledu na
isti nain kao to to on eli, pa vas da to potvrdite poaljite
dvije osobe koje bi provjerile liniju zapadnog ugla njegove
gradnje usporedivi je s pogledom s mog prozora ...

132

B.: Zbog toga to postoji zakon u naem statutu

potvrenom

od presvijetle Signorije po kojem nitko ne

moe graditi uz gradske zidine na 20 lakata udaljenosti
uz kaznu ...
9. : Ako se ta gradnja nastavi, to je po sudu roaka
i metara gosp. Franje neophodno, morat e napustiti
svoju kuu i ostaviti je nenastanjenom jer kao to kau
lijenici fetor et dolar interimunt homines et sunt de sume
prosternentibus virtutem, to to nije stvar koju se moe
trpjeti..
10.: .......... od zla i tekoa nee stradati samo moja
kua ve itav grad, jer on (messer Frane) moe u doba
mira i rata po danu i noi primiti izvana tolike hiljade
ljudi u svoju vanjsku kuu, zbog ega kaem ponavljajui
kao gore da on ne moe zauzeti moju kuu na mom posjedu... uz beskrajno moje dekomodiranje s tako ogromnom zgradom ...
... .nanosei privatnu tetu i diskomod mojoj kui i
opu opasnost za itav grad, o emu se nijedna privatna
osoba ne usudi ni promisliti a kamoli se upustiti u
radove .. .

Paladini na sve to odluuje povisiti ton i udariti nisko

s aluzijama na neke, za Petra i njegoya oca Marina politiki kompromitirajue situacije zbog -kojih da su bili ispitivani i zadravani od magistrata i Savjeta desetorice!
Istie nasuprot, u ne kraem odgovoru, dva tjedna poslije, 14. XI. 1524., vojne zasluge svoje familije za Prejasnu
republiku, za to su zasluili niz privilegija. Obraa se
Petru i izravno:)'
ja Franjo Paladini s gosp. Tomom Griphico odgovaram i velim da imam kuu nad gradskim zidinama i
drugu ispred nje zvanu na svoj nain bastion sa dvoritem
izmeu njih, koje je zatvoreno sa svih strana, to je vrlo
vana stvar za cijeli grad, i da nije mogue da privatna
osoba ulazi i izlazi. Kad netko ne govori istinu treba mu
odgovori ti.
.... ... zahvaljujui Bogu ni ja niti moj otac ni itko od
mojih nije bio ispitivan ni zadran (zatvoren?) od Vijea
desetorice ili nekog drugog magistrata kao gosp. Petar i
njegov otac zbog njihovog pretjeranog apetita, ali o tome
ne elim vie govoriti. Ja uistinu nisam nita napravio
niti elim .. . i sve te gradnje su napravljene pred stotinjak
godina ( .. .) i ukras su i ljepota vaeg grada, to V. M .
dobro vidi, a Vaim prethodnicima je kao i Presvijetloj

133

Signoriji dobro znana vjera i iskrenost kude Paladini

posebno, a ponajve6ma zasluge viteza dr. Nikole Paladinija kojima je dobio povlastice, sa vise6im zlatnicima
(kolajna?) koje sam zbog prilika u ovom vremenu i mjestu morao prikazati i upotrijebiti.. ...
Kad moj protivnik kae da elim sagraditi kule,
kulice, bastion i ostalo, ne preostaje mi drugaiji odgovor
jer Vae gospodstvo dobro vidi da su naokolo itava grada
na gradske zidine prislonjene kue i gradnje, pa ak na
palai V. M ... . Sed, amice, zato utjeti o vaoj stojnoj
kui, sagraenoj i naslonjenoj na gradske zidine na kojima ste prolog srpnja napravili dva otvora visine oko 3
lakta od zemlje "za va komoditet", kao to obino
kaete?... Pokaite mi malo obrambeni prolaz i krunite
zidina pred vaom kuom na zidinama grada ...
. . . uvijek sam bio posluan i spreman prihvatiti sve
naloge i znakove Vaeg gospodstva i nikad se nisam
svaao ne cs.pitul&i sa gospodom sucima i drugima kao
spomenuti i njegov otac .... A na njegove prie i lai za sve
se moe redi da su extra causam ...
Na prvo to kae da Vae gospodstvo poalje dva
ovjeka da pregledaju koliko sam oduzeo od njegova zida
odgovaram da je 1458. g. pok. don Pavao Paladini
arhiakon sastavio ugovor sa pok. Ivanom Mieti6em
glavnim tvorcem i vlasnikom kue koja je sada vlasnitvo
gosp. Petra Hektorovi6a, da moe podignuti taj zid, na
kojem sada zidam, koliko god hoe vezuju6i se za zid kude
gosp. Petra za jednu i pol veliku stopu, a dokument ovdje
prilaem ...
(ad. 5) gdje kae da sam zauzeo prostor izvan grada
tako da ne moe bacati vodu i druge stvari, treba mu
odgovoriti da se svatko mora zadovoljiti sa svojim, a ne
traiti tue kao to bi htio gosp. Petar koji na moj vrt eli
bacati vodu i smee (sopra l'orto mio butar aqua et scovace), quod neganti parti me offero probaturum, i da je zid
na kojem gradim moj i zapadno od njega da je sve moje do
Nikolinija, te istono od zida do vrta gosp. Petra .....
. . . gradim i podizat u stari zid koji po dozvoli i privoli njegovih prethodnika mogu dizati koliko elim prema
dokumentu koji prilaem .
Amice habbi pacientia nam quod semel placuit
amplius displicere non potest pacto convenerunt, doim
su vai prethodnici superius allegati 1458 quod iterum
reducitur.
134

Valja kazati da je Paladini mogao imati gotovo imunitet u itavom sporu s obzirom na ugled u oima
2
mletakih upravitelja gradom. Ve 1394. spominje se
Nikola pok. Dujma Paladini; jedan (isti?) Nikola P.
advokat je komune 1459. a 1463. je poslanik na bosanskom dvoru; suprakomit je hvarske galije 1471.-74. (De
bello Asiatico) na Levantu, pa u Napuljskom kraljevstvu:
Gaeta, Taranto, Napali... Stekao je u tim bojevima naslov
viteza (miles) i zlatnu togu, doivotno osloboenje od
poreza i da moe kad hoe biti suprakomit.
Paolo Paladini f. di Nicolb equite ad 4 di april 1501
odlazi u Trogir da dri frontu protiv Skender pae; zajedno s ocem slui pod vojnim providurom Bartolomeo Zorzi
i Girolamo Contarini na Krfu i Kalabriji (Taranto, Gaeta);
zatim na zapadu pod vojnim providurom Domenico
Malipiero; odbio napad triju francuskih brodova i pomogao u razbijanju opsade Pise (i Livorna) ... 10. VIII 1497.
Na takav protunapad Petar odgovara tek 10. oujka
1525., ali jo opirnije prilaui niz dokumenata, upozoravajui na poetku da je izloen stalnim prijetnjama .
. . . zbog ljubomore, otrova i zlonamjernosti koji sadri
taj tekst ne zasluuje da bude priloen civilnoj parnici.
Moji protivnici se pred Vaim gospodstvom ne usuuju
mene vrijeati i prijetiti, ali u svojim pismima punim
uvreda pokazuju svoje pravo lice. Da su itali Euripida
znali bi da nita nije gore u ovjeka od kuna i pogana
jezika, i ako ih priroda nije obdarila nikakvom drugom
vrlinom obilato im je dala zao jezik.
Posebno se osvre na spomenute politike aluzije
odbacujui ih potpuno, istiui, dapae, da je dobro poznato da su upravo njegovi, u doba mletakog preuzimanja grada, bili prvi koji su postavili nepobjedivi barjak
Svetoga Marka na gradske zidine, te da je njegov aa u
doba Anzela Tarvisana, koji je bio capitanio general da
mar, opremio jedan brigantin o svom troku, pratei njegovu visost u svim ekspedicijama, izdvajajui stotine i
tisue dukata znojei se i radei za ovaj otok. .. , da je njegov barba cavalijer Jakov Hektorovi stekao zlatni pojas i
plat te lijepu godinju rentu i dukate za junatvo koje je
na svojoj malenoj galiji pokazao u opsadi Modona.

Naalost, ne znamo na to je Paladini mogao ciljati,

ali vjerojatno ne grijeimo ako u Petrovoj svojevoljnoj izolaciji u Tvrdalju vidimo refleks na ove diskorde. Mislim
se, tovie, nije li poznata epizoda iz Ribanja, kada pjesni135

ka pozivaju na palubu mletake galije da hvale njegovu

gradnju i vrtove, Petrova autoapokrifna invencija. udno
je naime su u njegovom spjevu svi imenovani osim tako
znaajne linosti koja ga je, navodno, ugostila na
dravnom brodu koji je tua plovio ba u asu Petrovih
trodnevnih skitnji.
Veli, dakle, pjesnik:
A ono to zbog zluradosti kae o meni i mom pok. ocu
da smo zbog nekih naih apetita zadrani od Vije6a desetorice, odgovaram da ne govori istinu kao to i sam zna,
jer u doba prolih buna moj pak. otac i ja sa 1 O ili 15
plemi6a koji su imali ugled dobrih i miroljubivih ljudi i
bili najistaknutiji u narodu, bijasmo poslanici kod
Presvijetle Signorije da bismo smirili prole razlike koje
su sada u dravi smanjene ... (To je napravljena bez posredovanja mog protivnika, koji je u tom sluaju bio zanemaren kao i svi iz njegove obitelji poznate po oholosti ... )
(. . .) kae da su za povlastice vezani vise6i zlatnici te
da je njegova vjernost kao i njegovih poznata Signoriji,
kao da moja vjernost i mojih nije bila poznata u stjecanju
ovog grada jer smo bili prvi koji su nepobjediv barjak sv.
Marka postavili na zidine, a moj je pok. otac u doba gosp .
Angela Trevisana, generalnog kapetana mora, naoruao o
svom troku brigan tin, i slijedio njegovo Gospodstvo na
sve ekspedicije i gdje je god bilo potrebno, a i ovoj komuni je za potrebe u svoje vrijeme dao stotine i tisu6e dukata znoje6i se i rade6i za dobrobit ovog otoka da bi namirio
hranu potopljenu u hvarskoj luci, bez ikakve naknade. A
to se tie pok. viteza Jakova, moga barbe, koji se nije
sakrio od straha u svojoj maloj galiji ve6 se hrabro borio
u tekoj opsadi Modona te je od Signorije dobio togu i zlatni pojas s rentom od stotinu dukata na godinu, to 6u sve
s dudevskim pismima i drugim autentinim dokumentima poslati na mjesto i u vrijeme kada to bude potrebno.

Petar tu umee latinsku reenicu optereenu grekama,

ali vjerojatno citat odnekuda: Sed quid hec et nam (?)
genus et proavos et que non fecissent (faciant?) ipsi vix ea
nostra puta son certo che la iustitia mantien cadaun nel
suo sem;a guardar li benemeriti d.' alcuno li qual se
venessino a jostrar et contender tra la copia et qualita di
mei li soi non serian cognoscu ti.
(. . .) Nevezano za sluaj je njegova primjedba da sam
otvorio dva otvora (romba) na mojoj ku6i koja je na gradskim zidinama; uti, velim, prijazni prijatelju, jer me
136

ugriz tvojih zubi ne moe uvrijediti; otvor sam napravio

da osvijetlim konobu i veliku eljeznu reetku nisam
stavio na tetu i uvredu drugima, kao to to vi radite
messer Francesco Palladini, ve milou i dozvolom suca
(rettor), (. . .),jer o svemu obavjetavam nadreene. Lijepo
krunite sa etnicom pred kuom su napravili njegovi
stari za ugodu i da bi pokazali svoju posebnost jer nitko
osim njih to nema u gradu; uivaj je, velim, i nastavi sa
estitim radovima na svome a ne sa tetom i uvredom susjeda.

Osobito ga je iritiralo to se prijetio i vrijeao on i

uspomena njegova oca pred oima kneza (uzdie: O fumi,
o venti, o vani tate, o leve parolle ... ! Lasci dunque cotal
instantie da canto, le qual certo l' haria lassato a1 letto
havesse la opera del diva Hieronimo nel tractato di trojani
paladini et romani capitulo de paladinis !).
O njemu sam pisao kao o oholom i neposlunom
ovjeku, ne spominjui to kad nije htio otvoriti vrata
dvorita Vaem gospodstvu, pa ste morali kruiti okolo da
biste vidjeli gradnju zbog koje sam ga tuio, niti lai i prijetnje koje mi je izrekao u Vaoj prisutnosti. ..
. . . Takoer kae da se svaam s njim da steknem
ugled. O dimovi, o vjetrovi, o oholosti, lakih li rijei ... da
osobe koje se s njim svaaju mogu dobiti na ugledu ...
Koliki kipovi svijetle zlatom i srebrom a kad ih se ukloni
ostaje samo jadno drvo. Drugaije je govorio filozof:
omnia mea mecum porto. Ostavi dakle to pitanje po
strani, to bi i uinio da je itao djelo boanskog Jeronima
u traktatu o Trojancima paladinima et romani capitulo de
paladinis .
... Jo kae daja to radim zbog nadmetanja i da nisam
prosvjedovao nizato drugo. to se tie nadmetanja,
amice, dii i rui to si gradio, uivaju svom miru, i ostavi
moje, amice, kao to je bilo prije ...
I jo se ubogo ispriava da gradi samo zaklon kako
mu izvana ne bi gledali u kuu, a mogao je zazidati prozore da ga sunce ne vrijea i da ga drugi ne vide .
.
i da bi napravili pokus te ispitali moj sluaj i
pokazali njegovu logiku poaljite ga ponovno na "iovo ako
jo vjeruje da taj njegov dokument ima kakvo znaenje ...

Petra je osobito boljela injenica da je izgubio pogled

na luku. Iz svoje je kue, kroz procjep izmeu svoje kue
na zidinama i Paladinijeve ljetne palae, preko vrtova koji
su se nizali sve do sklopa Kneeve palae, mogao uhvatiti
137

sugestivan pogled na vrevu luke u koju su, kako pie

"praznu ujutro, uveer znali uploviti i dvadeset
do trideset velikih laa; s bogatog istoka, iz plodnog
Latija, hrabre Ilirije, sunane Afrike, opore Hispanije,
surove Skitije, sretne Arabije, rjeite Grke ... Vrlo je ugodan prizor, a za gradske znatieljnike vrlo zgodno, to
svakog dana vide u ovom gradu ljude raznih narodnosti,
koji izmjenino na svojim laama jedni za drugim dolaze."
Presuda od 15. srpnja 1525. nije ila u prilog Petru,
pa se nastavio aliti. Jo u srpnju 1533. pred gradskim
knezom u hvarskoj loi (u staroj loi - in logia Dieda - ad
suum solitum iuris banchum), kada Hanibal zastupa
roaka Frana Paladinija u sporu s Petrom, spominje se
presuda od 23. 7. 1533. i iz kolovoza 1525. po kojoj je
Paladini, odlukom mletakih sindika, morao kroz 15 dana
urediti odvod vode u kanalu (kloaka) koji je svojom
neistoom ljeti smetao susjednoj Hektorovievoj kui.
Izgleda da je Paladini iz dipeta pod njegovim prozorima
podigao zahod.
Spis toliko opsean i slojevit da smo ga ovdje mogli
samo u saetoj formi prepriati izuzetno je znaajan ne
samo za interpretaciju razvoja hvarske Pijace i sklopa
kua koji se postupno gradio, prvo voljom pojedinaca, a
poslije i planski (kako pokazuje nedavna Tudorova studija o sjeverom dijelu Pijace), pred gradskim zidinama.
Zanimljiv je i zbog terminologije, a osobito naravno zbog
mogunosti da izbliza pratimo Petra u sastavljanju albi i
opisivanju svog "urbanistikog problema" - u emu je
doma koliko i u sastavljanju Ribanja. Moe se dakako
pretpostaviti da ga je ojaenost itavom tom situacijom
koja se nije povoljno rjeavala za njega, dodatno uvrstila
u odluci da skroz vee za Tvrdalj i da kuu u Hvaru
oporuno ostavi ne nasljedniku nego siroma]J.im pobonim enama. (To naravno ne bi uinio da je tu kuu smatrao rodovskim sjeditem, istie NDN). Ali borbu za svoju
pravicu nije ostavio. Iz isprave od 28. 12. 1536. kojom
hvarski knez Kornelije Barbara dozvoljava Petru da moe
podii kamene stepenice za kuu zauzimajui tako jedan
lakat javne ulice vidimo da je Petar dalje ureivao svoju
kuu u Hvaru. O svemu tome svjedoe brojni dokumenti
sauvani u njegovu arhivu prenoenom 70-ih godina u
dubrovakom arhivu HAZU, iz kojih vidimo da se spor
oko vrta pod zidinama vodio jo itavo stoljee po njegovoj smrti, do u osvit 18. stoljea.
Pribojevi,

138

BILJEKE:
' Veli da je dobi'o pravo zidati palau na zidinama budui da je Paolo P.
popravio trakt uruenih bedema na tom injestu. (V. N. Petri u aktima
Ivanievog skupa). Hvarski plemii sami su, iako im je to stale zabranjivao, zidali 1447. na zidinama svoga grada "iz velike elje da ih vide
podignute". (CF 242)
Aritun Luci, Hanibalov otac, 1470-71. kao komunalni avogador obilazi
otok i donosi plan organizacije obrane koji je ukljuivao vjerojatno
strae na visovima, busije na podruju Suurja. moda i planove za
tvrave u Jelsi i Vrboskoj, no 1476-77. upuen je da oteti tursku zemlju
u "perimetriji" Krajine - Primorja. Na elu tri fuste s posadama od 78
ljudi, s drugim laama koje vodi kapetan vitez Marko Paladini (naslov
viteza sv. Marka bilo je u 15 . st. visoko odlikovanje; Paladini su takoer
u rodu s Luciima), i koji svi ratuju na svoj troak, zalijeu se i otimaju
plijen od 4 .000 ivotinja krupnog i sitnog grla, mnogo pokretnina i 46
zarobljenika, doslovno - robova, to su podijelili u Hvaru. Antun izjavljuje da je sve obavio kao najbolji "patriot" te da bi u ime nagrade trebao
dobiti 260 dukata .

139

Ivo tambuk

THE HOUSE OF MARIN HEKTOROVI, SON OF

LATE REKTOR, AND OF HIS SON, THE POET
PETAR
Summary

In this paper the author analyzes the original look of

an early Gothic house behind the town wall of Hvar, that
belonged to Marin, son of Rektor, and to his son, the
famous Croatian Renaissance poet Petar Hektorovi
(1487-1572).He also analyzes the lawsuit between the poet
Petar and his neighbour Franjo Paladini in the early
1500' s, according to an article recently published by the
art historian J .Belamari, which is added to this paper in
extenso.Comparing the documents with the architectural
situation on the site, he concludes that the contention was
about their neighbouring houses on the ramparts of
Hvar.

140