You are on page 1of 5

Hamlet i tragedija osvetnika...

Pomisao o ubistvu i iskuenje da se napusti ivotna


borba. Jadikovanje, jer je gospod uperio svoj zakon
protiv samoubistva. Junatvo i plemenitost glavnog
junaka, nenadmana mo pronicanja i razmiljanja o
prilikama u kojima se nalazi, sposobnost da se ispata
bol, koja donosi moralnu odgovornost. On je inkarnacija
evropskog oveka, koji smatra da je ovek odreen da
vlada svetom asno i ispravno - ista srca. Uvuen je u
tragine dileme.
Hamletovi izbori
Da se ubije ili da se ne ubije? Da osveti oca ili da ode? On
nije kadar da upotrebi novi razum. Bespomoan je pred
konfliktom feudalnog sveta. On moe i mora da bira
izmeu Hamleta koji e ubiti i koji nije ubio. Nalazi se u
prisnoj situaciji dveju uloga, koje su mu nametnute
spolja. Nijedna mu nije rprihvatljiva. Obe ga uklanjaju
van drutva, kao onog koji je ubio ili kao onog koji nije
osvetio oca. On ne moe ni da primi taj izbor, niti da
ode. Nikad vie ne moe da bude sam sa sobom. Jedino
bekstvo je misao o samoubistvu. Obe uloge koje su mu
nametnute nemaju za njega dovoljno razloga, nisu
autentine. Njegova sloboda je prividno negativna. On
moe da ne ubije. Ali ta negativna sloboda je iluzija. Ne
ubiti znai primiti jednu od uloga. On nee primiti taj
izbor. Prisiljen je od drugih, od onoga to dolazi spolja,
na taj izbor. To ga dovodi do osvete oca. Majino
ispijanje ae sa otrovom namenjeno je i njemu samom.

Neminovnost je tu serija sluajnosti. U njoj nema


nikakve transcedentnosti.
EKSPIR
Poeme - VENERA I ADON, OTMICA LUKRECIJE.
Zbirke pesama - SONETI.
Tragedije - ROMEO I JULIJA, TITUS ANDRONIKUS, JULIJE
CEZAR, HAMLET, OTELO, MAGBET, KRALJ LIR, ANTONIJE I
KLEOPTARA.
Komedije - SAN LETNJE NOI, MLETAKI TRGOVAC, KAKO
VAM DRAGO, BOGOJAVLJENSKA NO.
Tragikomedija - ZIMSKA BAJKA, BURA.
LIK

HAMLETA

Hamletov lik - danski kraljevi, glavni junak, sin danskog


kralja, tragian junak.
Za njega spoljni svet i svi dogaaji i predmeti u njemu su
relativno neupeatljivi i beznaajni, a zanimaju ga samo
onda kada postaju slika u ogledalu njegovog uma.
Posmatra spoljanje stvari kao ovek ive mate, kada
zatvara oi i pred sobom vidi ono to je ostavilo utisak na
njegova ula. On je prvi naslednik prestola, otac mu
umire na sumnjiv nain. Majka mu oduzima presto
udajom za strica. Pojavljuje se duh ubijenog oca i
uverava ga da je ubijen od strane brata. Hamlet se ne
sveti munjevito, ve beskrajno okleva, umuje. Nagovara i
ubeuje sebe na akciju, ali bei od akcije. Neprestano
optuuje sebe za nemar i nehaj, sve dok energija
odlunosti ne ispari u tim optubama. I to ne iz

kukaviluka, jer je on jedan od najhrabrijih meu


hrabrima, ne iz nedostatka predumiljanja ili sporosti
shvatanja, jer on vidi u duu sve koji ga okruuju.
Hamletova slabost
On je izraz slabog duha. To je slom, prelaz iz detinje
nesvesne harmonije i samonaslaivanja duha u
disharmoniju i borbu to je potreban uslov da se pree u
zrelu i svesnu harmoniju i samonaslaivanje duha. U
ivotu duha nema nieg protivrenog, a disharmonija i
borba nam garantuju da emo izai iz toga. Ukoliko je
ovek vii duhom utoliko je straniji njegov elan,
pobeuje svoju prolaznost, a njegova srea je dublja i
svetija. Hamlet se obreo u stranoj disharmoniji. Baen
je u munu borbu sa samim sobom. Protivrenost izmeu
stvarnosti i njegovog ivotnog ideala. Odatle je potekla
njegova slabost i neodlunost kao neophodna posledica
disharmonije. Harmoniju duha povratilo mu je ubeenje
da treba uvek biti gotov. Usled toga ubeenja naao je u
sebi snagu i odlunost. Odluio je da stric treba da umre.
On bi ga ubio da novi zloini nisu revoltirali i uzbudili
njegovu duu. On oprata Laertu to ga ubija. Smrt.
Dakle, evo je, Horacije. Otkriva svom prijatelju istinu i
ostavlja u amanet da mu spase ime od sramote. Slaba
volja, ali jedino usled sloma, a ne po prirodi. Po prirodi
on je jak oovek. Njegova una ironija, trenutni gnev,
strasni ispadi u razgovoru s majkom, ponosni prezir i
otvorena mrnja prema stricu - sve to potvruje energiju
i veliinu due. On je veliki i silan u svojoj slabosti. On je
ovek jakog duha. U svom padu vei je od slabog oveka

koji

se

podie...

On se i dvoumi. Pomilja na ubistvo i naputanje borbe.


Ali, on jadikuje, jer bog osuuje samoubistvo. On mnogo
razmilja, ispata bol. Nije kadar pred feudalnim svetom.
Bespomoan je. Biti Hamlet koji e ubiti ili biti Hamlet
koji nee i nije ubio? Obe uloge su mu nametnute spolja i
nijednu nije rad da prihvati. On ne moe da izabere, a ne
moe ni da ode. Jedino bekstvo je misao o samoubistvu.
Njegova sloboda je iluzija. Ona je prividna. Prisiljen je
da od onoga to dolazi spolja na taj izbor i to ga dovodi
do osvete oca. aa sa otrovom namenjena je njemu.
Neminovnost je tu samo sluajnost. U njoj nema nikakve
transcedentnosti.
On nije slabi i on ne okleva. On odluno i bez oklevanaj
ubija Polonija. Kad je pred oima ugledao nepravdu i
mrnju, odluuje se na akciju. On odugovlai sa osvetom,
jer zna da osevta nema niakkvog smisla. Svet i ljudi su
nemoralni.
On voli Ofeliju ljubavlju kakvom je ne bi ni 40 hiljada
brae volelo. Sve te neverice - prepisuje neverstvo, koje
ga je pogodilo, biu koje to najmanje zasluuje i koje
voli. Svoj ivot ne ceni vie od igle. Pogodila ga je
nepravda i ona je nalazi svuda. Svoju agresiju usmerava
pogreno. Jer je kralj onaj koga treba da napadne. On je
sloen i neobian lik. Protestvuje protiv nepravde. Usled
gubitka
oca
on
gubi
i
duevnu
ravnoteu.
IV

in

Kraljica saoptava kralju da je Hamlet ubio Polonija.


Kralj alje R i G da nau Hamleta. Oni ga nalaze, ali on
im nee nita da kae Otelu. Odvode ga kod kralja. Kralj
mu govori da je najbolje za njega da ode u Engelsku.
Ofelija tuguje za ocem, a i za Hamletom. Svi je tee, ali
bezuspeno. Narod se pobunio i hoe Laerta za kralja.
Laert dolazi i eli da osveti oca. Dobijaju i Hamletovo
pismo. On im saoptava da se vraa. Kralj i Laert kuju
plan, tj. kako da se osvete Hamletu. Kraljica im govori
da
se
Ofelija
utopila.
V

in

Sahranjuju Ofeliju. Izbija tua izmeu Hamleta i Laerta


na groblju. Hamlet pred svima izrie svoju ljubav prema
Ofeliji. Dok je Hamlet razgovarao sa Horacijom dolazi
Ozirik i govori da je mu je kralj zakazao dvoboj s
Laertom. Hamlet to prihvata. Horacijo ga je pokuao da
odvrati od toga, ali bezuspeno. Borba poinje. Kraljica
sluajno ispija otrov. Prvo Laert ranjava Hamleta, a
potom i Hamlet Laerta. Kraljica pada i umire. Zatim pada
i Laert i govori Hamletu da e i on umreti i da je za sve
kriv kralj. Hamlet probada kralja i tera ga da ispije otrov.
Umire kralj, a zatim i Laert. Hamlet moli Horacija da
rasvetli ovaj zaplet i umire. Dolazi F i dozvoljava
Horaciju da ispria taan tok dogaaja...

You might also like