borba. Jadikovanje, jer je gospod uperio svoj zakon protiv samoubistva. Junatvo i plemenitost glavnog junaka, nenadmana mo pronicanja i razmiljanja o prilikama u kojima se nalazi, sposobnost da se ispata bol, koja donosi moralnu odgovornost. On je inkarnacija evropskog oveka, koji smatra da je ovek odreen da vlada svetom asno i ispravno - ista srca. Uvuen je u tragine dileme. Hamletovi izbori Da se ubije ili da se ne ubije? Da osveti oca ili da ode? On nije kadar da upotrebi novi razum. Bespomoan je pred konfliktom feudalnog sveta. On moe i mora da bira izmeu Hamleta koji e ubiti i koji nije ubio. Nalazi se u prisnoj situaciji dveju uloga, koje su mu nametnute spolja. Nijedna mu nije rprihvatljiva. Obe ga uklanjaju van drutva, kao onog koji je ubio ili kao onog koji nije osvetio oca. On ne moe ni da primi taj izbor, niti da ode. Nikad vie ne moe da bude sam sa sobom. Jedino bekstvo je misao o samoubistvu. Obe uloge koje su mu nametnute nemaju za njega dovoljno razloga, nisu autentine. Njegova sloboda je prividno negativna. On moe da ne ubije. Ali ta negativna sloboda je iluzija. Ne ubiti znai primiti jednu od uloga. On nee primiti taj izbor. Prisiljen je od drugih, od onoga to dolazi spolja, na taj izbor. To ga dovodi do osvete oca. Majino ispijanje ae sa otrovom namenjeno je i njemu samom.
Neminovnost je tu serija sluajnosti. U njoj nema
nikakve transcedentnosti. EKSPIR Poeme - VENERA I ADON, OTMICA LUKRECIJE. Zbirke pesama - SONETI. Tragedije - ROMEO I JULIJA, TITUS ANDRONIKUS, JULIJE CEZAR, HAMLET, OTELO, MAGBET, KRALJ LIR, ANTONIJE I KLEOPTARA. Komedije - SAN LETNJE NOI, MLETAKI TRGOVAC, KAKO VAM DRAGO, BOGOJAVLJENSKA NO. Tragikomedija - ZIMSKA BAJKA, BURA. LIK
HAMLETA
Hamletov lik - danski kraljevi, glavni junak, sin danskog
kralja, tragian junak. Za njega spoljni svet i svi dogaaji i predmeti u njemu su relativno neupeatljivi i beznaajni, a zanimaju ga samo onda kada postaju slika u ogledalu njegovog uma. Posmatra spoljanje stvari kao ovek ive mate, kada zatvara oi i pred sobom vidi ono to je ostavilo utisak na njegova ula. On je prvi naslednik prestola, otac mu umire na sumnjiv nain. Majka mu oduzima presto udajom za strica. Pojavljuje se duh ubijenog oca i uverava ga da je ubijen od strane brata. Hamlet se ne sveti munjevito, ve beskrajno okleva, umuje. Nagovara i ubeuje sebe na akciju, ali bei od akcije. Neprestano optuuje sebe za nemar i nehaj, sve dok energija odlunosti ne ispari u tim optubama. I to ne iz
kukaviluka, jer je on jedan od najhrabrijih meu
hrabrima, ne iz nedostatka predumiljanja ili sporosti shvatanja, jer on vidi u duu sve koji ga okruuju. Hamletova slabost On je izraz slabog duha. To je slom, prelaz iz detinje nesvesne harmonije i samonaslaivanja duha u disharmoniju i borbu to je potreban uslov da se pree u zrelu i svesnu harmoniju i samonaslaivanje duha. U ivotu duha nema nieg protivrenog, a disharmonija i borba nam garantuju da emo izai iz toga. Ukoliko je ovek vii duhom utoliko je straniji njegov elan, pobeuje svoju prolaznost, a njegova srea je dublja i svetija. Hamlet se obreo u stranoj disharmoniji. Baen je u munu borbu sa samim sobom. Protivrenost izmeu stvarnosti i njegovog ivotnog ideala. Odatle je potekla njegova slabost i neodlunost kao neophodna posledica disharmonije. Harmoniju duha povratilo mu je ubeenje da treba uvek biti gotov. Usled toga ubeenja naao je u sebi snagu i odlunost. Odluio je da stric treba da umre. On bi ga ubio da novi zloini nisu revoltirali i uzbudili njegovu duu. On oprata Laertu to ga ubija. Smrt. Dakle, evo je, Horacije. Otkriva svom prijatelju istinu i ostavlja u amanet da mu spase ime od sramote. Slaba volja, ali jedino usled sloma, a ne po prirodi. Po prirodi on je jak oovek. Njegova una ironija, trenutni gnev, strasni ispadi u razgovoru s majkom, ponosni prezir i otvorena mrnja prema stricu - sve to potvruje energiju i veliinu due. On je veliki i silan u svojoj slabosti. On je ovek jakog duha. U svom padu vei je od slabog oveka
koji
se
podie...
On se i dvoumi. Pomilja na ubistvo i naputanje borbe.
Ali, on jadikuje, jer bog osuuje samoubistvo. On mnogo razmilja, ispata bol. Nije kadar pred feudalnim svetom. Bespomoan je. Biti Hamlet koji e ubiti ili biti Hamlet koji nee i nije ubio? Obe uloge su mu nametnute spolja i nijednu nije rad da prihvati. On ne moe da izabere, a ne moe ni da ode. Jedino bekstvo je misao o samoubistvu. Njegova sloboda je iluzija. Ona je prividna. Prisiljen je da od onoga to dolazi spolja na taj izbor i to ga dovodi do osvete oca. aa sa otrovom namenjena je njemu. Neminovnost je tu samo sluajnost. U njoj nema nikakve transcedentnosti. On nije slabi i on ne okleva. On odluno i bez oklevanaj ubija Polonija. Kad je pred oima ugledao nepravdu i mrnju, odluuje se na akciju. On odugovlai sa osvetom, jer zna da osevta nema niakkvog smisla. Svet i ljudi su nemoralni. On voli Ofeliju ljubavlju kakvom je ne bi ni 40 hiljada brae volelo. Sve te neverice - prepisuje neverstvo, koje ga je pogodilo, biu koje to najmanje zasluuje i koje voli. Svoj ivot ne ceni vie od igle. Pogodila ga je nepravda i ona je nalazi svuda. Svoju agresiju usmerava pogreno. Jer je kralj onaj koga treba da napadne. On je sloen i neobian lik. Protestvuje protiv nepravde. Usled gubitka oca on gubi i duevnu ravnoteu. IV
in
Kraljica saoptava kralju da je Hamlet ubio Polonija.
Kralj alje R i G da nau Hamleta. Oni ga nalaze, ali on im nee nita da kae Otelu. Odvode ga kod kralja. Kralj mu govori da je najbolje za njega da ode u Engelsku. Ofelija tuguje za ocem, a i za Hamletom. Svi je tee, ali bezuspeno. Narod se pobunio i hoe Laerta za kralja. Laert dolazi i eli da osveti oca. Dobijaju i Hamletovo pismo. On im saoptava da se vraa. Kralj i Laert kuju plan, tj. kako da se osvete Hamletu. Kraljica im govori da se Ofelija utopila. V
in
Sahranjuju Ofeliju. Izbija tua izmeu Hamleta i Laerta
na groblju. Hamlet pred svima izrie svoju ljubav prema Ofeliji. Dok je Hamlet razgovarao sa Horacijom dolazi Ozirik i govori da je mu je kralj zakazao dvoboj s Laertom. Hamlet to prihvata. Horacijo ga je pokuao da odvrati od toga, ali bezuspeno. Borba poinje. Kraljica sluajno ispija otrov. Prvo Laert ranjava Hamleta, a potom i Hamlet Laerta. Kraljica pada i umire. Zatim pada i Laert i govori Hamletu da e i on umreti i da je za sve kriv kralj. Hamlet probada kralja i tera ga da ispije otrov. Umire kralj, a zatim i Laert. Hamlet moli Horacija da rasvetli ovaj zaplet i umire. Dolazi F i dozvoljava Horaciju da ispria taan tok dogaaja...