Uvod

Adolescencija je period ivota koji je po svojoj prilici najizazovniji i najkompliciraniji da se

opie i da se doivi. Izmeu 10. i 20. godine nastaju velike tjelesne, kognitivne i socijalne
promjene. Individualne varijacije su vee nego ikada ranije. (Hwang i Nilsson, 1950).
Adolescencija je ivotno razdoblje koje trai ogromno prilagoavanje i djeteta i roditelja. Kada
djeca prelaze iz djetinjstva u odraslu dob, ona doivljavaju mnoge fizike i emocionalne
promjene, kao i promjene u ponaanju. Te godine obiluju kako uzbuenjima i izazovima, tako i
mnogim brigama i problemima: adolescenti su pod pritiskom da budu uspjeni u koli, da se
svide drugima, da imaju dobre odnose s vrnjacima i vlastitom obitelji, da prebrode rastanke i da
donose vane odluke o svojem buduem ivotu. Veina ovih stresova je neizbjena i prirodno je
da ponekad izazivaju zabrinutost u samog adolescenta i roditelja. To je razdoblje brzih izmjena
raspoloenja, unutarnjih konflikata i svaa s okolinom, buntovnitva, ispitivanja granica,
znatielje i istraivanja svijeta. Mnogi odrasli zaborave na vrijeme kada su i sami bili
adolescenti, vrijeme kada su i oni testirali strpljenje svojih roditelja. Roditelji i okolina esto se
boje adolescencije, meutim izrazito je vano da budemo svjesni tih promjena i moguih
opasnosti s kojima se mladi suoavaju jer oni ih nisu svjesni i ne prepoznaju ih kao potencijalne
opasnosti. Mladi ljudi se, zbog svog drugaijeg naina odijevanja, ponaanja ili odabira muzike,
odraslima ine ekstremni, drugaiji i teko razumljivi.
Poetak adolescencije obiljeen je pubertetom, nizom promjena koje zavravaju postizanjem
spolne zrelosti i sposobnou reprodukcije.

Hormonalne promjene izravno utjeu na

raspoloenje adolescenata, a njihovo djelovanje oituje se i na psiholokoj razini jer tjelesne

promjene i promjene raspoloenja mijenjaju osoban doivljaj vlastitog tijela, sliku o sebi i
samopouzdanje (http://udruga-hera.info/sto-je-adolescencija/).

1.Poimanje adolescencije
Teoretiari su u povijesti objanjavali utjecaj puberteta na psihiki razvoj odlazei u krajnostdajui ili bioloka ili kulturalna objanjenja. Danas istraivai shvaaju kako su bioloke
promjene u adolescenciji uzrokovane zajednikim djelovanjem biolokih, socijalnih i kulturnih
sila.

Bioloko gledite

Ako nekoliko roditelja male djece upitate kakvi oekuju da e biti njihovi sinovi i keri kao
tinejdzeri, dobit ete vjerovatno odgovor poput ovog: Buntovni i neodgovorni. Takvo miljenje
datira iz napisa Jeana-Jacquesa Rousseaua, filozofa iz 18.stoljea, koji je vjerovao da su
poveana emocionalnost, sukobljavanje i prkos prema odraslima prirodna posljedica biolokih
potresa puberteta. Ovo gledite je na poetku 20. stoljea bilo prihvaeno od mnogih teoretiara.
Najutjecajniji je bio G. Stanley Hall koji je adolescenciju opisao kao kaskadu instiktivnih strasti,
fazu rasta koja je toliko turbulentna da nalikuje na razdoblje u kojem su ljudi evoluirali od
divljaka u civilizirana bia. Sigmund Freud je takoer naglaavao emocionalnu burnost
tinejdzerskih godina. On je adolescenciju nazvao genitalnim stadijem, razdobljem u kome se
ponovo bude instiktivni nagoni i premjetaju se u genitalno podruje tijela te tako rezultiraju
psiholokim konfliktom i nestabilnim ponaanjem.

Socijalno gledite

Margaret Mead je ponudila alternativno gledite u kojem je socijalna okolina potpuno odgovorna
za itav niz iskustva u tinejdzerskoj dobi, od uzburkanih i uznemirenih do onih mirnih i bez
stresa. Ona je zapravo bila otputovala na pacifike otoke Samoa i vratila se s iznenaujuim
zakljukom: zbog kulturalno uvjetovanih oputenih socijalnih odnosa i otvorenosti prema
spolnosti, adolescencija je moda najugodnije razdoblje koje mladi tamo doivljavaju. Pa ipak,
ovakav je zakljuak jednako ekstreman kao i bioloko gledite.

Uravnoteeno gledite

Danas znamo kako je adolescencija proizvod obje vrste initelja : biolokih i socijalnih. Bioloke
promjene su univerzalne i nalazimo ih u svim kulturama (E.Berk, 2008).
Ti unutarnji stresovi i socijalna oekivanja koja ih prate da se mlada osoba odrekne djetinjastih
naina ponaanja i doivljavanja, razvije nove odnosne s drugima i preuzme veu odgovornostskloni su izazivati trenutke nesigurnosti, sumnje u sebe i razoarenje kod svih tinejdzera.
Pripremajui se za produktivan radni ivot, mladi ljudi se suoavaju s dodatnim godinama
ovisnosti o roditeljima i odlaganjem spolnog zadovoljstva. Uzevi u obzir sve ono sa ime se
suoavaju suvremeni tinejdzeri, veina njih iznenaujue dobro i prolazi ovo razdoblje ivota
(E.Berk, 2008).

2.Podjela adolescencije
Uobiajneo se razlikuju rana, srednja i kasna adolescencija.

Rana adolescencija- poetak je u pubertetu (10-14 god.), mijenjaju se navike higijene,

koncepti ljepote i atraktivnosti te djeca eksperimentiraju sa svojom slikom kao npr.
minkanje, bojenje kose, tetovae, neobine frizure, drugaiji nain odijevanja i sl.

Srednja adolescencija- (15-18 god.) zanimanje za suprotan spol, zaljubljenost,

emocionalno odvajanje od roditelja, izbjegavanje obiteljskih druenja.

Kasna adolescencija- (18-22 ili 25 god.) deava se formiranje identiteta, emocionalna

zrelost, odraslost (http://udruga-hera.info/sto-je-adolescencija/).

3.Fiziki razvoj u pubertetu

Pubertetske promjene dramatine su i znatne. Tijelo kolarca se u nekoliko godina transformira
u tijelo odrasle osobe. Djevojice, koje su jo od prenatalnog razdoblja naprednije u tjelesnom
sazrijevanju, dostiu pubertet u prosjeku 2 godine prije nego djeaci (E.Berk, 2008).
3

3.1 Hormonalne promjene

Sloene hormonalne promjene koje lee u podlozi puberteta odvijaju se postepeno jo od 8. ili 9.
godine. Poveava se izluivanje hormona rasta i tiroksin, to dovodi do ogromnog napretka u
rastu tijela i sazrijevanju kotanog sistema.
Premda se estrogeni smatraju enskim hormonima, a androgeni mukim, obje vrste hormona
prisutne su kod oba spola, ali u razliitim koliinama. Testisi u djeaka otputaju velike koliine
androgena testosterone, koji potie rast miia, dlaka na licu i tijelu i pojavu drugih mukih
spolnih karakteristika. Testisi kod djeaka lue i malu dozu estrogena i to je razlog to oko 50%
djeaka u pubertetu doivljava privremeno poveanje grudi.
Estrogeni, koje kod djevojica isputaju jajnici uzrokuju sazrijevanje dojki, maternice i rodnice,
te su zasluni za to to tijelo djevojica poinje poprimati enstvene proporcije (njeniji kostur
nego kod mukaraca, ire kukove i karlicu, njenije crte lica. Estrogeni takoe doprinose
regulaciji menstrualnog ciklusa.
Adrenalni androgeni, koje isputaju nadbubrene lijezde smjetene na vrhu svakog bubrega,
utjeu na bri rast kod djevojica i stimuliraju rast pubinih i pazunih dlaka (E.Berk, 2008).

Hormoni povlae za sobom i tjelesne promjene koje mogu imati psihike posljedice. lijezde
koje imaju veze sa znojem i mirisima postaju aktivne tokom puberteta i prouzrokuju bubuljice
(akne) kod ak 2/3 djeaka i polovine djevojica. Kosa postaje masnija, a tijelo mirie na novi
nain (Hwang i Nilsson, 1950).

3.2 Odlike fizikog razvoja kod djeaka i djevojica

I kod djeaka i kod djevojica se odvijaju brze promjene u fizikom razvoju, ali e promjene se
ipak ne deavaju preko noi. Kod djevojica fini u rastu dosee svoj vrhunac u dobi oko 12
godina i traje do 14 godina. to se djeaka tie rast u visinu traje 16 godina a vrhunac se dosee
u dobi oko 14 godina (Hwang i Nilsson, 1950).
Tokom djetinjstva i djevojice i djeaci imaju relativno ravnomijerno rasporeenu masnou u
tijelu. Meutim, nakon nastupanja puberteta dolazi do promjene u konecentarciji estrogena zbog
ega se masnoa drugaije rasporeuje kod djeaka i djevojica. Djeaci zadravaju svoju
koliinu masnoe i samo je rasporeuju na veu tjelesnu povrinu. Potpuni udio masnoe za
vrijeme puberteta postaje manji jer miii rastu brzo i porast u visinu sagori vei dio. Djevojice
dobivaju vie potkone masnoe na grudima, kukovima, stranjici i bokovima. tjelesne teine
djevojica ini masnoa, a kod djeaka neto vie od 1/8. To doprinosi da djeaci poinju
izgledati muevno, a djevojice enstveno.
Problem teine u tinejdzerskoj dobi je, gotovo uvijek, kulturoloki, a ne medicinski problem. U
prosjeku, djevojica povea svoju teinu 17 kg, a visinu 25 cm, do kraja finia u rastu, u dobi
oko 14 godina. Prosjean djeak povea visinu jednako toliko, a teinu gotovo 20 kg do dobi od
16 godina. Konvencionalni ideali ljepote, reklame i sredstva javnog informiranja ine da se
gotovo svi mladi osjeaju nezadovoljni svojim izgledom (Hwang i Nilsson, 1950).

3.3 Tjelesno samopoimanje adolescenata

Naa kultura naglaava tijelo i vanjski izgled, npr u reklamama. Zbog toga mladi veliki dio
vremena provode ispred ogledala: isprobavajui odjeu, minku, frizuru, izraze, pitajui se kako
ih drugi doivljavaju. Tokom puberteta, veoma je vano postizanje ispravnog i realnog poimanja
tijela, tj.slike o svome tijelu ali i naina na koji drugi doivljavaju poimanje njihove vanjtine.
Tjelesni ideal nae kulture jeste vitka ena, odnosno miiav, visok mukarac. Odrasli najee
prihvataju razliku izmeu sebe samih i idealnog izgleda. Mladi, meutim, ele izgledati bolje,
drugaije (Hwang i Nilsson, 1950).
U tjelesnom samopoimanju razlikujemo sljedee tri komponente:

Perceptivno iskustvo izgleda tijela

5

Stav prema vlastitom tijelu

Bihevioralna komponenta, koja se odnosi na neprestano provjeravanje svog izgleda. To je u

adolescenciji osobito izraeno (Lackovi-Grgin, 2005).
3.3.1 Nezadovoljstvo tijelom i posljedice
Mladi ljudi mogu prema svome tijelu imati pozitivne ili negativne stavove. Mnoga istraivanja
dola su do podatka koji pokazuju da su djevojke manje zadovoljne svojim tjelesnim izgledom
nego mukarci. Nezadovoljstvo tijelom ,koje je vie prisutno kod mlaih adolescentica,
povezano je sa depresijom. Djevojke su obino nezadovoljne svojom teinom, koom i figurom
u cjelini. Mladii su nezadovoljni kosom, kvalitetom glasa i opim izgledom.
Adolescenti, koji su nezadovoljni svojom tjelesnom teinom pribjegavaju djeti, koja se prakticira
na tri naina:

Izbjegavanjem jela
Ograniavanjem koliine hrane
Izbjegavanjem neke hrane

Tenja za vitkou, udruena sa jo nekim faktorima, u ekstremnim sluajevima, moe dovesti

do poremeaja ishrane (Lackovi-Grgin, 2005).
Anoreksija je jedan od poremeaja hranjenja u adolescenciji. Poremeaj se javlja uglavnom kod
mladih djevojaka u dobi od 12-20 godina. Oboljeli negiraju glad i imaju opsesivnu potrebu za
odranjem niske tjelesne teine.
Djevojice ne uzimaju hranu ak do te mjere da zbog iznemoglosti ostaju vezane za krevet.
Adolescencija nosi problem tjelesnih promjena i problem prihvatanja novog tijela. Gubitak na
teini nailazi na divljenje vrnjaka, jer je mravost trend i ideal, a to oboljelima daje snagu da
nastave.Dok

teina

opada

raste

osjeaj

moi

samokontrole

kod

oboljelih

(http://www.kibid.rs/pedijatar/anoreksija-bolest-mladih).

4.Emocionalne promjene i promjene u ponaanju

6

Pubertet utjee na emocionalno stanje i socijalno ponaanje. Uobiajeno je vjerovanje kako je

pubertet nekako povezan s udljivou adolescenata i njihovom eljom za veom fizikom i
psiholokom separacijom od roditelja (E.Berk, 2008).

udljivost adolescenata- Premda istraivanja otkrivaju kako su visoke razine hormona u

pubertetu povezane s veim promjenama raspoloenja, te veze nisu jake. Istraivanja su
pokazala i to da su negativna raspoloenja bila povezana s veim brojem negativnih
ivotnih dogaaja kao to su tekoe s roditeljima, disciplinskim mjerama u koli,
prekidom veze sa dekom/ djevojkom i sl. Ponaanja esto variraju od veselih ka tunim i
opet od tunih do veselih. Svjetlije take njihova dana uglavnom su vrijeme provedeno sa
prijateljima i u slobodnim aktivnostima koje su sami izabrali. Zbog toga im se
raspoloenje jako poboljava vikendom navee , osobito u starijoj dobi. Loi trenutci su
uglavnom bili u okruenjima koje su struktuirali odrasli u razredu, na poslu, na kolskim
hodnicima u kolskim knjinicama i vjerskim obredima.

Odnos roditelja i djece- Mnoga istraivanja pokazala su kako je pubertet povezan s

porastom sukoba izmeu roditelja i djece. Tijekom tog razdoblja roditelji i tinejdzeri
izvjetavaju kako se osjeaju manje uzajamno bliskim. Mladi obino oko puberteta
naputaju obiteljsku grupu to obeshrabruje odnose izmeu bliskih krvnih srodnika.
Porastu obiteljskih tenzija moe doprinijeti i nova sposobnost rasuivanja kod
adolescenata. Razmirice se mogu pojaviti i zato to djeca postaju tjelesno zrela pa
zahtijevaju da ih se tretira poput odraslih. Nesuglasice izmeu djece i roditelja usmjerene
sun a svakodnevne problem poput vonje auta, vremenskim ogranienjima dolaska kui i
sl. Tu su svakako i ozbiljne brige roditelja da zatite svoje tinejdzere od zloporabe droga,
automobilskih nesrea, ranog stupanja u spolne odnose. Veina tih sukoba je blagog
intenziteta, roditelji i adolescenti se i vole i svaaju (E.Berk, 2008).

5.Polni razvoj
Osim naglog rasta, poetak adolescencije obiljeen je i nizom promjena koje zavravaju
postizanjem spolne zrelosti. Tijekom puberteta dolazi do najintezivnijeg polnog razvoja, koji se

smiruje u kasnoj adolescenciji. Seksualne pojave kao to su menstruacija kod ena i polucija kod
mukaraca imaju izuzetno veliki znaaj za njihov pravilan polni razvoj (Lackovi-Grgin, 2005).

5.1 Polucija
Polucija je spontano izbacivanje sjemena mukaraca za vrijeme spavanja. To je prirodna pojava
koja, kada se pojavi kod mladih ljudi, ukazuje da se oni pravilno polno razvijaju i postaju
sposobni za polni odnos. Deava se izmeu 12. i 16.godina. Praena je snovima ljubavnog
sadraja koji su vezani za neku poznatu i dragu osobu sa kojom se svakodnevno kontaktira.
Mladi i neobavijeteno ljudi nerijetko prihvataju ovu pojavu s iznenaenjem, pomiljaju da neto
nije uredu sa razvojem i polnim uobliavanjem. To ponekad izaziva zabrinutost, povlaenje u
sebe i asocijalne reakcije. Polucija se moe javiti i u budnom stanju kod ljudi sa bujnom matom
(D.Mandi i F.Erceg, 1969).

5.2 Menstruacija
Menstruacija je redovno mjeseno krvarenje iz enine maternice. To je prirodna pojava koja
oznaava polnu zrelost. Ona je jedan od bitnih znakova sposobnosti djevojke za raanje djece.
Kad dozrelo jajace napusti jajnik, sluznica maternice poinje se pripremati dag a prihvati,
ukoliko bude oploeno. Pod utjecajem utog tijela, koje se stvorilo u jajniku, te pod utjecajem
lijezde hipofize i drugih lijezda sa unutranjim luenjem, struktura maternine sluznice se
mijenja (D.Mandi i F.Erceg, 1969).
Sluznica postane deblja, krvne ile se proire. Ako jajace u meuvremenu bude oploeno pa
doe u maternicu ono se ukopa u odebljalu sluznicu i tamo se razvija iskoritavajui njene
hranjive sastojke. Meutim, kada jajace nije oploeno, ono ubrzo ugine. Sluznica se oljuti,
ispod nje ostaju otvoreni krvni sudovi i to uslovljava krvarenje, izbacivanje ostatka sluznice i
uginulog jajaca. Smatra se da menstruacija poinje najee izmeu 12 i 15 godina (moe i
ranije) i traje do 45-50 godina (D.Mandi i F.Erceg, 1969).

Reproduktivna sposobnost, oploivanje i raanje djece u prosjeku se kod djeaka javlja nekoliko
mjeseci kasnije nego kod djevojica (Hwang i Nilsson, 1950).

5.3 Dvostruki moral

Potreba i elja za sticanjem seksualnih iskustava u vezi je sa hormonalnim promjenama tokom
puberteta. Nagonski razvoj se bre odvija kod djeaka, a postepeno kod djevojica. Postojalo je
uvjerenje da je seksualni nagon kod ena znatno manji nego kod mukaraca. ena je po prirodi
pasivna i ona je ta koja je primal, a uloga mukarca se svodila na stranu koja e biti aktivna i
koja e davati. Ova distinkcija je ono to se naziva dvostrukim moralom: ono to je bilo
dozvoljeno mukarcima, enama je zabranjeno. Ovaj dvostruki moral jo uvijek postoji (Hwang i
Nilsson, 1950).

6.Kognitivni razvoj
Prema Pijaeu, mladi oko 11.godine ulaze u stadij formalnih operacija u kojem razvijaju
sposobnost apstraktnog, znanstvenog miljenja. Dok djeca u stadiju konkretnih operacija mogu
operirati na realnosti, adolescenti u stadiju formalnih operacija mogu operirati na operacijama.
Drugim rijeima, ona vie ne trebaju konkretne stvari i dogaaje kao objekte svoga miljenja
(E.Berk, 2008).

Hipotetiko-deduktivno rasuivanje

Mladi ljudi u adolescenciji prvi put postaju sposobni za hipotetiko-deduktivno rasuivanje.

Kada su suoeni sa problemom zapoinju ga rjeavati stvarajui opu teoriju o svim moguim
initeljima koji mogu utjecati na ishod i iz nje dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza ili
predvianja o tome ta moe da se dogodi. Potom te hipoteze testiraju na odreeni nain kako bi
vidjeli koja od njih funkcionira u stvarnosti. Ova vrsta rjeavanja problema, dakle, poinje
moguim i nastavlja se do realnog.

Propozicijsko miljenje

Druga vana karakteristika stadija formalnih operacija je propozicijsko miljenje. Adolescenti

mogu procjenjivati logiku propozicija (verbalnih tvrdnji) a da se ne pozivaju na okolnosti u
stvarnom svijetu (E.Berk, 2008).

Metakognicija

To je svjesnost o miljenju koja se proiruje, to dovodi do novih uvida u djelotvorne strategije

za stjecanje informacija i rjeavanje problema. Metakognicija je sredinja za razvoj apstraktnog
miljenja.

6.1 Posljedice apstraktnog miljenja

Razvoj formalnih operacija vodi do dramatinih revizija u nainu na koji adolescent vide sebe,
druge i svijet openito. Roditelji i nastavnivi trebaju biti paljivi da mnoge tipine reakcije u
tinejdzerskoj dobi kao to su svadljivost, usmjerenost na sebe, neodlunost, ne pripisuju niemu
drugome do njihovom neiskustvu sa novim sposobnostima rezoniranja.
Svadljivost- nekada posluno kolsko dijete postaje razdraljiv, svadljiv tinejdzer koji je u stanju
skupiti injenice i ideje kako bi izgradio argumente za neki svoj sluaj. Nesuglasice izmeu
roditelja i djeteta mogu potaknuti njegov razvoj sve dok ostaju usredotoene na naela i ne
pretvore se u besmislene bitke.
Samosvjesnost i usmjerenost na sebe- sposobnost razmiljanja o vlastitim mislima u kombinaciji
s tjelesnim i psiholokim promjenama kroz koje adolescent prolaze znai da oni poinju vie
razmiljati o sebi. Dok tinejdzeri zamiljaju to drugi misle, pojavljuju se dvije iskrivljene slike
odnosa sebe i drugih:

Zamiljena publika- odnosi se na uvjerenje adolescenata das u oni u centru panje i

zanimanja svih ostalih. Mladi se ponaaju kao da su stalno na pozornici. Koncept
umiljene publike pomae nam da shvatimo sate koje adolescent provode ispred ogledala,
10

provjeravajui svaki detalj svog izgleda. Kritika primjedba od roditelja i nastavnika

moe biti veoma poniavajua (E.Berk, 2008).

Osobna bajka- drugo je kognitivno iskrivljenje, kada tinejdzeri razvijaju napuhano
miljenje o svojoj vanosti. Poinju osjeati kako su posebni i jedinstven. Mnogi
adolescent vide sebe kako doseu vrhunce svoje slave kao id a tonu u dubine oaja.
Zamiljena bajka i publika najjae su tijekom razdoblja prijelaza na formalne operacije
(E.Berk, 2008).

Idealizam i kritinost- tinejdzeri mogu zamiljati drugaije obiteljske, religijske, politike i

moralne sustave i ele ih istraivati. Idealizam tinejdzere vodi do konstruiranja grandioznih
vizija savrenog svijeta bez nepravde, diskriminacije. Zamiljajui savrenu obitelj s kojom se
njihovi stvarni roditelji i braa i sestre ne mogu mjeriti, adolescenti postaju kritiari koji samo
trae mane.
Planiranje i donoenje odluka- miljenje adolescenata je vie analitino pa oni mogu
djelotvornije rjeavati kognitivne zadatke. Meutim, kada se radi o planiranju i donoenju odluka
u svakodnevnom ivotu tada se tinejdzeri, posbeno mlai, osjeaju preplavljenima
mogunostima koje im se pruaju. Njihovi napori da odaberu imeu alternative koje sui m na
raspolaganju esto propadaju i oni mogu nai rjeenje u impulzivnom ponaanju ili u potpunom
izbjegavanju donoenja odluke (E.Berk, 2008).

7.Rani i kasni tinejdzeri

Fizike i psihike promjene u adolescenciji nije mogue objanjavati samo u terminima biolokih
promjena organizma. U obzir se moraju uzeti interakcije fiziolokih, socijalnih i psiholokih
faktora. Upravo ta interakcija esto ima za posljedicu prerano ili kasno sazrele djevojice ili
djeake .
Rano sazreli djeaci
Ranije sazrijevanje djeaka povezano je sa njihovom pozitivnom samoevaluacijom. S obzirom
da su ti djeaci vii i snaniji od svojih vrnjaka, imaju razvijenije miie i bolje su koordinirani
pri sportskim aktivnostima, sve to znai prednost u drutvu vrnjaka. Odrasli esto od ranije
11

spolno sazrelih djeaka oekuju i zrelije ponaanje i veu odgovornost, to moe izazvati
interpersonalne konflikte pa i devijantna ponaanja.
Rano sazrele djevojice
Kada ranije spolno sazrele djevojice dou u srednju kolu one izgledaju kao odrasle ene.
Ranije zapoinju heteroseksualne veze te s tim imaju vie problema od hronolokih vrnjakinja
koje jo nisu sazrele (Lackovi-Grgin, 2005).
Promjene u njihovom tjelesnom izgledu (porast grudi, teine, obujma bokova) percipiraju se
negativno. Ove djevojice imaju nie samopotovanje i istraivanjima se utvrdilo da su esto
sklone devijantnom ponaanju.
Kasno sazreli djeaci
Kasnije spolno sazrijevanje u djeaka, vie negoli u djevojica, moe proizvesti osjeaj socijalne
inferiornosti, budui da takvi djeaci nemaju one tjelesne attribute kakvima se u toj dobi tei,
odnosno koji su socijalno preferirani. Zakanjeli pubertet povezan je sa niim tjelesnim rastom u
odnosu na rast onih koji su ranije sazreli kao i manjom tjelesnom masom, pa kasnije sazreli
djeaci imaju negativno ope i tjelesno samopoimanje. Oni su znaajno agresivniji, posebno
prema roditeljima. U odnosu sa vrnjacima osjeaju se odbaeno, a nerijetko se ponaaju i
nametljivo ne bi li zadobili bolji status meu vrnjacima.
Kasno sazrele djevojice
Kasno sazrele djevojice imaju vie problema u srednjoj koli. Vrnjakinje ih esto ignoriraju pri
organizovanju zajednikih izvankolskih aktivnosti, pa se one vie drue s mukim vrnjacima
prosjenog spolnog razvoja. U odnosima sa odraslima kasno sazrele djevojice imaju manje
problema od ranije sazrelih djevojica. Ipak, u usporedbi s ranije sazrelim sklonije su
samoodbacivanju i manje su sretne (Lackovi-Grgin, 2005).

8.Cigarete, alkohol i droga u adolescenciji

12

Adolescencija je doba iskuavanja novih stvari, tako da je i eksperimentiranje s alkoholom,

cigaretama i drogama uobiajena pojava. Adolescenti uzimaju alkohol ili droge iz puno razliitih
razloga: iz radoznalosti, zato to se tada osjeaju dobro, kako bi smanjili stres, kako bi se osjeali
odraslima ili pak kako bi se bolje uklopili u drutvo.
Meutim, teko je predvidjeti koji adolescenti e nakon faze eksperimentiranja prestati s
konzumacijom, a koji e nastaviti i s vremenom zapasti u ozbiljne probleme i ovisnosti.
Naalost, tinejderi najee ne uoavaju vezu izmeu njihovog ponaanja danas i posljedica
koje ono moe imati za njih u budunosti (Sujoldi, Rudan i De Lucia, 2006).
Ipak, konzumacija alkohola i cigareta u ranoj dobi poveava mogunost kasnije upotrebe drugih
droga. Neki tinejderi e nakon faze eksperimentiranja prestati ili nastaviti s povremenom
konzumacijom bez znaajnijih problema. Kod drugih e se razviti ovisnost i prelazak na druge
droge koje e prouzroiti tetu ne samo njima, nego i drugima u njihovoj okolini. Ne smijemo,
stoga, umanjivati vanost puenja i konzumaciju alkohola jer su oni esto uvodne droge za one
znatno opasnije.
Rizina skupina tinejdera kod kojih je vea vjerojatnost da e imati probleme s alkoholom i
drogama ukljuuje one u ijoj obitelji ima ovisnika, koji imaju depresiju ili neki drugi mentalni
neprepoznat poremeaj, one koji su emocionalno ili odgojno zaputeni, pa im ulica poinje
sluiti kao dnevni boravak, i one kojima je sve dozvoljeno zbog krivih shvaanja odgoja
samih roditelja. Radi se o shvaanju tzv. modernog odgoja koji esto pokriva izbjegavanje
povremenih neminovnih sukoba izmeu dvije generacije i temelji se gotovo samo na poputanju
i udovoljavanju eljama tinejdera. Tinejderi mogu uzimati razne legalne i nelegalne droge.
Droge koje se legalno mogu nabaviti su alkoholna pia, inhalirajue droge (ljepila, otapala),
lijekovi i sl. Znakovi zlouporabe droge i alkohola su:
FIZIKI: Umor, zdravstveni problemi, kronino crvene oi, jako proirene ili suene zjenice,
dugotrajan kaalj. EMOCIONALNI: Nagle promjene raspoloenja, razdraljivost, neodgovorno
ponaanje, nisko samopotovanje, loa sposobnost prosuivanja, depresija i ope pomanjkanje
interesa, svadljivost. KOLA: Smanjeno zanimanje, negativan stav, loe ocjene, puno
izostanaka, markiranje i problemi s disciplinom (Sujoldi, Rudan i De Lucia, 2006).

13

Roditelji e na pravi nain pokazati svoju brigu ako otvoreno razgovaraju o zloupotrebi alkohola
i droga sa svojim tinejderom. Upotreba ilegalnih droga (marihuana, kokain, speed, heroin,
ecstasy) je u porastu, i to u sve ranijoj dobi. Prosjena dob prvog iskustva s marihuanom je 14.15. godina, a konzumacija alkohola moe poeti i prije 12. godine ivota. Upotreba ovih droga
postala je uobiajena u srednjoj koli. Konzumacija droga je povezana s raznim negativnim
posljedicama, kao to je povean rizik za razvijanje ovisnosti u kasnijem ivotu, neuspjeh u koli
i slaba sposobnost prosuivanja koja moe utjecati na povean broj nesrea, nasilje, neplaniran
ili nesigurni seksualni odnosi, pa ak i na samoubojstvo. Roditelji mogu pomoi kroz ranu
edukaciju o drogama, otvorenu komunikaciju te kroz vlastito ponaanje, kao i kroz rano
prepoznavanje takvih problema (Sujoldi, Rudan i De Lucia, 2006).

9.Zakljuak
Adolescencija, kao period izmeu djetinjstva i odrasle dobi zapravo je period raznih preobrazbi i
sazrijevanja. Tjelesne promjene do kojih dolazi u ovom razdoblju, kao i promjene u podruju
miljenja, osjeanja i odnosa sa drugima oblikuju jedinstven pogled adolescent na sebe samog
kao i na druge ljude. Suoavanje sa ovim promjenama mijenja prvenstveno odnos adolescenta i
roditelja. Adolescenti se osjeaju drugaije od onoga kako su se osjeali kao djeca i ta ih razlika
zbunjuje (kao i one oko njih). Takoer znaju da im se tijela mijenjaju na nain s kojim nisu
uvijek zadovoljni. Opaaju da su udljiviji, ali im nije jasno od kuda ta udljivost potjee.
Prepoznaju da su im se osjeaji prema roditeljima promijenili i to ih esto uznemiruje. Sve to
ukazuje da je unutarnja uznemirenost ili nemir vrlo stvarno iskustvo za same adolescente. Hoe
li ih to voditi do poduzimanja nekih akcija razliito je od osobe do osobe. Ponekad je roditeljima
teko odrediti kada se trebaju ukljuiti u probleme svojih adolescenata i pruiti im pomo. Oni
znaju za brojne izazove s kojima se dananji tinejderi suoavaju, od kojih su neki drugaiji od
onih s kojima su se oni suoavali u razdoblju vlastite adolescencije.Roditelji treba da razumiju
razvojne specifinosti adolescencije, te da pomognu adolescentu da prihvati svoje novo tijelo,
novog sebe. Drugim rijeima, trebaju pruiti snanu podrku u svim izazovima koje njihov
adolescent prolazi na tom burnom putu prema odrasloj dobi (Sujoldi, Rudan i De Lucia, 2006).

14

10.Literatura
1. Hwang, P. i Nilsson, B. 1950. Razvojna psihologija. Sarajevo: Filozofski fakultet Univerziteta
u Sarajevu.
2. .Berk, L. 2008. Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap
3. Lackovi-Grgin, K. 2005. Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. D.Mandi, P. i F.Erceg, V. 1969. Problemi polnog razvoja i ponaanja mladih. Sarajevo: Zavod
za izdavanje udzbenika
5. http://udruga-hera.info/sto-je-adolescencija/ pristupljeno: 15.12.2015
6. http://www.kibid.rs/pedijatar/anoreksija-bolest-mladih pristupljeno: 15.12.2015
7. Sujoldi, A., Rudan, V., i De Lucia, A. 2006. Adolescencija i mentalno zdravlje. Zagreb:
Institut za antropologiju.

15