You are on page 1of 9
Popraviti drzak lonca od nerdajuceg éelika, spojiti olovnu izljevnu cijev, promijeniti otpornik u glacalu, Popraviti zlijeb, izraditi vrata za garazu, zeljeznu ogradu, pokrpati karoseriju i, zaSto ne, brod od Celicnog lima. Sve su to radovi gdje je zavarivanje i lemljenje prijeko potrebno. Medutim, svaka od tih operacija zahtijeva tehniku i tip uredaja. ‘ste ovog tipa spajanja metala koje nas Voneis animaja fos © sutogeno zavarivanje, koje predstavia Najmnogostraniu metodu; © clektrolucno zavarivanje ideaino je 2a pr mjenu kod Zeljeznin komada odredenoc obujma, kao npr. rebetkaste ograde; © insko zavarivanje, najekonomicnie | uni verzaino, ali pogodno samo 2a najskrom- nije radove, ali radove na imovima, © clektrolemijenje, prijeko potrebno pri spa: anju olektiénin krugova i ideaino 2a spa: ‘anje imava. Govorimo dakle © dvije tehnike medusob- 03. spajanjametala: zavarwvanju i lemije- Zavarivanje je postupak pri kojem se rubovi redmeta koje Zelite zavani, dodiryju, a treba ih zagrijavati sve dok se ne potnu top| spe at. Za spunjavanje eventuainin praznina po: Sluait ce vam varna Zica od istog materia Zavarivali se moze autogenim ii elektrolucnim stupkom, smijenje je takoder postupak pri kojem se met koje. Zelte zalemt dodiruju (mogu Bu \'0g razhtog metala) ' spajaju. pomocu Pocijalnih legurs, koje 2e tope na rizoj tem eraturi od taléta predmeta koje spajate, Pri lemjenju se krajev obradivanin predmeta ne maraju rastopit, treba samo doseci tempera: Koja leguri omogueave da se rastali stop: 3 osn@vnim matenjaiom, PRIPREMNI POSTUPAK Kako biste metaine dijelove spojli zajedno najprije treba briljve otis rubove, koje ce- te spajati. Prema vesti materiala 10 mozete utinti Geliénom Eetkom li brusnim papirom Mrije od mast il laka, treba oéistit pogodnim asivaratina, Br zoarjavaniopiniy maa se So hladenju skuplia So stvara cile koje nasioje astavit zevarene komade. Ovo ne vijedi $a- mo za kraike varove od 2 do 4 mm pa se, kad je 10 moguce, pribjegava mjestimienom zavarivanju. Ova lahnika éesto siuzi za pret hhadno uévrscenje vecih komads koji se pos Je potpuno spajaju Da iste mjestimiéno spajanje korektno Sars ET SAM 8/1987 bavi najprje treba metaine dijelove med Sobna uewrs pomoc dvi stoga a izmed odin rubova ostavi prostor, Koh — vader Sete poshje — ovo vit zavarvana, Zalon Sp0] mjestiniéno zavarvate na razmaci od 0's om Kod najednostavaihradova pri kratkim va- rowma i od nak lompeoratura fpr Kd ler fen ue pemee kote) ote. pimen samo stege mjestmiénog zavarivanja. Uspr os prethodnom shetianjas noizbjecna su ha prezanja, koja svjau obradiven' predmet. Da Este tome doskosi, napravie jos jedan var 1 Suproine| rani, dae ijednaée, odnosno Ponte sie naprezenja. Drugu stanu zavarte Sdmah nakon prve, dk je meta jo3 zagnian. Zbog toga ebe iovarivat kretke dionsce ada dve metaina predmeta pripremate 7 Spajanje zavarivanjem 3 ane sane na Koj) ese nalazt var postavite th pod kutom Ko} ie vee! go 8 je zapravo petrebno. rh Genja vor se. skupia tna fa) nadin ieravna omade koji se spajaju u fejen! polozs) ZAVARIVANJE U razwienim zemiama samoveima su. do stupro ‘dwie thnk” eulageno zavaranie stexrienim likom. Pri Rest omogucule pre {xan rad a wea mu jo prodnost io fe 2p fata 20 vu wat vadove. mnogosans, omagueje emijene Eietrolvéne tavevane iesino je ako za varujete samo Zelezo no ov s0 postupkom re mogu zavavat mal komo Yank imo Kod nas nazelost, jo8 nema u adatom pleta za aulogeno zavarivanje u kucnoj rad) nici. No buduci da se mogu povaljno nabavit okolnim zemijama i vjerojatno th vel broj agin citalaca vec ima, delalino cemo opisat lehniku te vrste zavarwania AUTOGENO ZAVARIVANJE Nekad je ovaj postupak bio rezerviran is: kijuéivo 2a strucnjake, Aparature sy bile glo mazne, nezgrapne, skupe i podiozne brojaim ‘propisima i spitvanjima, 810 je obeshrabrivalo kucnog majstora. Stota, jer baé je autogeno Zavativanje. najmnogostranyjipostupak, Pod Jednako jednostavno zavaruju. se. Zeljezne ‘grade, k20 | Karike zlatnog lanciea, uz jedno- Stent prethodnu lament, prbore spate, @ posebno promjanom dimenzija miaznice, ‘Srecom, danas se situacija izmijenia. Vee ne- Koiko godina zapadno ‘rziste nud sigue wedaje za autogeno zavarwvanie, za koje nisu najprije s jedne, potrebne specijaine dozvole, maih dimenzia. 2 mogu razwih visoke temperature (preko 3000°Q), koje tope cali APARATI Uz pomos uredaja za samovee najjedno- slaynije je zavarti debljine izmedu 1 1/4 mm Spajanje $0 postize sivaranjem spljostenca vara izmedu dva ruba, koji se sasioji od nize metainin kaplca, $to djelomiéno prokrivaje jedna drugu Simetriéan 1 jednolik var garam Gis je dobro obevjenog posi So se pone uz malo vied 2 zatim § druge strane t 22 autogeno zavarivanje sastoji se piamenika do kojeg se dvjema raziciim ‘dovodi pin Koj izgara | kisik koji pos- -garanje. Kisik | plin spremijeni Su u boce i mjedaiu se uz pomoe ventila clameniku. Kod nekih tipova kisik za zava- seanje mote se dobii iz kiska u prahu koji $2 nalazi u patronams, Zs izgzranje se obiéno primjonjuje tekuci pin propan (temperature do 2000°C) za tem: erature od oko S000°C, revolucionarni nova. el, koi mode zamijenit acetilen, a porosnja Predmete postavite jedan do drugoga uz mali otklon, kako bi se izjednacio efekt stezanja vara koji ée ih izravna- ete eee Hy Temperatura preko cijelog plamena nije jednaka. Kako je to vidijivo na crtetu, najjacs Je na vrhu najsvjetlieg dijela plamena. Lavatvanie_ mova 60 Simm debhine zataie- ‘Detiina mania om. Zatim sve zavarite du rubova. mu je ravna 1/3 kaligine acetilena, 2 sigumosnih razloga aparate za autogeno’ varenje mozete dréati u stanu samo ako su malin dimenzija, poput onin koji se proizvode POSTUPAK NajGesce se zavaruje nanosenjem mater jala, Promjer varne ice mora bit upola mani 6d debljine predmeta koji varte @ Sastavite dijelove koje namjeravate za- vat, Tako da su rubow udajen neko m- = 0 Udon cdi urate some 8 Svs HS page ped haar oo to esr ne entehuy ke oammptestino fanerah brow kat pogledaie cnet) "3 Vin deere hors So 6 mes oon ad precinct oe nes re etal Seo ccton SAM 8/1987 4 E © Nikad ne smijete dréati plamen na veco} uudalienost jer njegov vrh uztokuje oksidaciu ina metalu, S druge strane, wih sujetlog dijela plamena, tk iza mlaznice, ne smije dial os. ov meta, jer se tocka najvige temperature ‘alaz) nekoiko miimetara ispred tog wha (@ Ovako drian plamenik Kontinuirano se pomige ulievo, tako da var ostaje iza pistolia, © Kod zavarivanja debijina vetih od 4 mm, plamenik Weba pomicat « supratnom smjeru f), udesno. Var ostaje :za stapica U ovom je siuéaju potroinja materijala koji se nanos! ma- ‘ja. Kod zavarivanja udesno bolje je drza5 pistol manje nagnit, tj. pod kutom od oko 70 Uodrosu na radnu'pioha © Ako zavarujete vio tanak lim (ispod 1 mim) svinte krajeve v obliky slova =L-, pribi te ih’ | rastopite pistaliem. © Ako izmedu dvi ploce ne mozete osta viti prostor za var, a Zaite povecati powrsinu Kontakta, preporvéljvo je brush bridove u blk slova "Vs pod kutom od 50 do 70" ih iavesti u obtku siova Xe | vrai u tako na stale kanale. Kod ove vrste zavarivanja bole Je drZat pisiol| malo okomitje (pod kutom od 70") kako bi plamen pomogao tekucem metaki da oftane u udubljenju '@ ilo je Gest tp tev. cik-cak vara it tz ivanjae, Postize se preiazeci pistoljem i 2 ‘om malim Kruzrim if cik-cak pokretima, kako by se stvorio Sri var, koji ce balje drza U iducem nastavku: ELEKTROLUCNO ZAVARIVANIE { LEMLIENIE. Plamen s previse pling — ‘Normalni plamen y Plamen s previse kisika A Lr SAM 8/1987 Zavarivanje uijevo, PALJENJE PLAMENIKA Avarat 2 autogeno zavanvanje primje: njvje se-uz erdrzavanie shjedecin operaci i" ‘© crvorie venti na piinsko| bot © otarte venti na boc! iia @ onorte ‘vent pina na pital ‘orks ‘upalte plamen © polako otvarayte venti kisika: smje= stan na pidtoliy dok ne dobijete plamen modre Boje, ‘Kako b) aparat 2a zavanvanje dobro turk- ieniraa neophodne je naiprie. Konkretno ragulrab plamen Idealno bi bilo da vam net hee & Ishustvom pokaze kako $e to rad ah 10 ye ako mequee pazlive: sijedi ove pute: a Kad upalte plamenik nastaje valk plamen, koji je v bazi modar a na krajevima crven- jstOzut malo dew uprauijen je roma go: Naio-pomalo, dodavanjer isa, crvan: astozut dio plamena se povlaci dok ne-po- (primi izged. plavojubicaste stijale 5 mao rodrine uz mlaznicus NITKO NIJE SAVRSEN Grete su neitbjethe, pogotow at: a possi u tom posks Evo toto cal a ote 1 spre © Metal Koy se sancti dovotino ne pe- setnea u dub iemadu dvaqu obradwanih bredmela. Kako ste ustanovil Ow gfe ‘Se Govolo je okrenail Komad. Ako. fe var dobre leveden nece bil mkabve adie ‘Sine Raziog moze bi | prensa gorionk Su predmat prebizy jedan dugome. 2 ajcesc! fe raziog prebrto kretane goro- nina Inpravel je eonosiaven Zavaro sa sucoine sane (© Najets pogredks hoje 20 i neiteke ‘sprava ie nedovolino stapanje vara | predmeta|Djelov'iegladajaslednjeni vat [e deber alse rajev. Kako "isu bil 23° ‘ant 30 tajenja rau sop 9matenlom Pon nanoete. To. se dogeds kad je. pro ‘Ter vaine Pce premaler ako plomenih The predsleto sy 3 recuct plamenom Spat rise dovalino zacrzal na ubowma. Uaranjern 8 savianjem tomade cote la- x5 rasta U tom steals marate porovtl miatvenke ‘0 Costu cresiu predstavja udublien’ vatbemu 4 Ueroc)prebreo Kreanfe gorc- ‘ho adhoau no aebiina preametla koje Tavawjete te upoteoa He jromjera.U Yom aia var trebe fapunt for jedan proacomn No cijelom podiugiu alanene ie wade konstanina tomporatura, Na kraja je najnza ‘ progresivne raste, dok ne dostigne mak: mainu vijednost a miestu gdje ~sirjelar foil 2 njajeie Boye u meneiene mo Vigsk kisika izaziva formiranje uskog svje> tlomadrog plamena bez karaktoristicnog pla- vollubiéasiog prstina a plamen se ako gas \Visakplina doje sirok piamen s crvenkar ‘sim thom nize temperature Svaka miaznica daje-raziit.plamen: Sa) daje Br o8' vibe pina a ce se boce prie ‘sprazai. Veltina plamena izabire se oviaiio 0.deb: ji! predmota Woje zavarujeme i vist legure. Urnaders kod zavativania je potrebna visa temperatura nogol Kod lemijenia inssoe moras bi ig Gate Zon jane 230s Cade Neugoanost, a0 80 fe ranadne qasenje Pamena ut moh olor roe Tamed, je ranog 22 akan Za Sips poston poseone paces 0 to te” alana wth mazmce, Go je oe. Oo Sata mode dos Zegna Mingricepredgmn radon. U.iom ahuéais fagaste plamen | pricekaite da se ohiadk —Frimjena y samovskoj radionicl “ gegjanie Od bronéanog doba naovamo, izmisljene sui usavréene mnoge tehnike spajanja metala. Skivanje uzarenih komada Zeljeza ustupilo je mjesto novim vjestinama hladnog i vruceg spajanja da bi se danas, Gak i kod tako osjetijivih i visokoopterecenih sklopova kao Sto su rakete, primjenjivala \jepila, No, za amatera, samovea i kuénog majstora jos ce dugo ostati najpogodnije neke klasiéne tehnike koje zahtijevaju male investicije, jednostavan rad i daju veliku évrstocu spoja, ako pritom nije potrebna velika preciznost. Stoga cemo u ovom Glanku opisati alat i postupke pri elektrolucnom zavarivanju te mekom i tvrdom lemijenju — Sto moze zadovoljiti gotovo sve potrebe i samovskoj radioni ee ae KAKO SE ZAVARUJE Najvanije je izabrati prevu am- perazu. Kod uredaja za zavariva- je amperaza se moze regula ‘pomocu prekidaé ii ruénog kola, Tzbor amperaie je u. funk elektrode &to jo) je promjer manj ‘amperaia treba biti nize, Prblini podaci: 22 elektrode promi: 15i 2m, 2552 0150 ELEKTROLUCNO ZAVARIVANIE Kod ove viste zavarivanja prim jenjuje se postupak nanosenja meteriala, lektrode se rastapaju Uz pomoe eletriénog luke, koj 88 stvara i2medu elektrode i pred meta koji se zavarue. Prema toma ‘th eletrode i predmet koj se 22 Varuje moraju predstavijat cijelo- Ve istog elektiénog kruga — “Tabor elektrode ovisi o vrsti ma- UREDAJI terjale koji se zavarue, Za kratke ‘Aparat_za elektroliino zavar- varove debljine od oko 2_me ienjanjuje se najmani vvanje sastoj se iz transformatore, Elektroda od 3 mm prikladna je za koji stvara strujuvisoke amperaze (kod uredaja po sistemu sam svoj zavarivanje debiina od 4 do S ‘mm, 2 kod debljna od oko 10 mm mmajstor od 50 do 250 ampera)ini- ske votsze (oko 50 volt, Primjenjuju se elektrode promjera hejmanje 4 mm_ tz transformatorailaze dva ka- _, Precmel Fj se zavarul mera- bola, na dij se krajevima nalazi pistols uredajem za priewaiva- ju se doticat il postavti na metal nie elektrode i kijeita, koja se vc- hu plugy, kako bi 86 omogucio prolaz struje. Moiete si evente: viste na predmet koji se obraduje. Temperatura elektriénog luka je fino pomoci komadicem bakra, Za potetnike je najtedi trenutak kad skoti prva iskra, odnosno kad viga od 400°C, sto omoguéuje Trenutno rastapanje elektrode, ko je izdubi rupu u obradivom pred- se uspostavi elektriéni lik. Prve ‘metu i ispuni je tekuéim materia- 516 mm isha sara temperat tangs clektrode i njene abloge. Kako 0 to postglo, mora se zagrepss fom. elektrodom po povréini metal, Eiektroda je oblozena supstan- kao sibicom cama koje pri taljenju omoguéuju - Pri ovo} operacii morate stavis zaétitu vara od oksidacije. zaStitnu masku, te cim skoGi iskre inet oars se elokininl ke” Sf skint coker. (ti kad se uspostavi elektriéni luk) Pokugite drzati elekirode 3.do 4 mm od povrdine U toku zavarivanja elektrodu drfite pod kutom od 80 do 80 u odnosu na var. Pri taljenju se od. obloge elek- trode sivara sijaka koja pliva na Powini rastajenog metal, Osnovno je pravilo da mora ostat iznad vara, kako ne bi prodria u metal Elektrodu powatite jednakom jemo, brzinom kos mozete odre dit tek nakon malo prakse. Ako je brzina napredovanja premla, var e bit pretanak | Siok, dok <2 prevelikoj brzini slabo penetrirati Fastoplieni metal Nakon toékastog spajanja ze Vanijte dionice od 15 do 10 cr Kako se operat né Br pregjaa Odmah Gekicem skidajte sjaku, kako biste moglikontrolrati var To je neophodno | 28 nastavak zavativanja, Sto se tice vista za- vativania, deformacia i dvostru og vara, vijede ista pravia kao | kod autogenog zavarvanja PRIPAZITE NA GRESKE! © U potetku cesto se dogada da elektroda odmah ne upali ii, im skodiiskra zap! se za povr- fin, Ako e ne uspijete odvoji r= zajem, odmah ugasite aparat © Kad se elektroda lien, znak je da je amperaia preniska, ako e pak uiari, znaGi da je ampera- a previsoka. © Nestabian | iekrigay plamen _znak je da je metal prijav it moka © Ako ne penetra. razlog Uglavnom treba tai u premalom promjeru elektrode u odnosu na deblinu obradivog predmeta ai a Prenisko} amperes © Provisoka amperaa mote dovest i do. busenja predmeta @ Ako elektrodu cite preda- leko od povidine, stvara se maz raspréenih_kapljca__rastoplenih metal, koji ne spajaju obradve predmete (komade). LEMUENIE mijenje je postupak spajania metal uz pomce posebnn lege roe imaju funky leple. Med {my logu reba Sbavezno dda dezoksicrajuca_sredstva, odno- 79 tala (uzenje) Za svaku vist metala postoje specijaine fice izredene od legu- (a s dezoksidirajucom povrsinom. 1. Zalezo idetk mogu se lem uz pomoe zice na bari bronce, sree ksi i doa. 2 moze zalemiti po- cae eee cer cate woke, kosira i olova 3._Mi moze zalemiti uz poftae foe na bas! joc srebra, Fosizs | cova 4. Aluminii se lemi pomocu zica ngOAET uate. Lerilere 2 po- moe ice od legure bata, ci trabra zovero N1d0 lemon sa Sebrom, dok ono uz pomoe fice od legure mjedi nazivamo twrdi jeden lem. Kod ov metoda = phodno je prmjenitautogen povupee Velo ene je. sus ade 5° primjenjju Bee ositra i olova. vai postupak jews nde temperature | moze 2" bade porocu aparata na ln (outn) i uz poroe eek: ‘nih lemila. Trdo lemijeni. zahtjeva auto geri postupak a) mogu se prin fon apart na buton. Ove) po ‘tupek zahtijeva temperature vise ‘od 600°C. TVRDO LEMLIENJE ‘SA SREBROM | TVRDI MJEDENI LEM Kod ovih postupaka treba pri- ‘mijeriti autogenu metodu, pa | tu ‘ymjede osnovna pravila pri zavari- von Ted ovh posupaka treba mje- stmice spojt ho Je datac inane iaratana 20g hh tempe rata Zice od legura bakra, cinka | srobra tope se na temperaturi od ko 900°C. Pozicija elektrode ista je i kod zavarivanja Pri ovom postupku rubovi obra ‘vin predmota redowno se izvode Us obliku slova Vs ii »X LUZENJE Kako bi se legura koju nanosite ‘mogla uévstiti 2a osnowni metal, treba joj dadatikemijske supstan- ca koje sprecavaju oksidaciu po viding prt zagrjavanju ‘Ove supstance — talla — ima- Jui druge zadace, od kojh je naj- vainja da. odrede temperatura vezivanja_s osnovnim metalom Zepravo, tala se tope na malo ni $0] temperatur od legure, pa na ta natin i upozoravalu Talla su obiéno biel praici koji se mijefaju ¢ malo vode, kako bi se dobile pasta, kojom se na hla ‘No premaze osnovni meta i jos bolje Zica Talla se ne bi smela Zagnjavati direkino _plamenom, vee se tope topinom obradivog predmeta, PAZITE NA POGRESKE! 1. NajeSéa je greske zbog ko- je se legura ne razljeva po ‘Osnovnom metal, pojava sfené: rih kapllica tako da se rastoplien! matefijal ne Siri po povréini, Raz- log tomu mode: bit © pogresan izbor legure il talila @ miaznica omoguevje toplienje legure ali ne i osnovnog materi: la, kof se treba stopit te preniska temperatura 2. Metalri predmeti se ne spe- jaju (vidi poglavie posveceno ze. vativanju): © uzr0k tomu moze biti pogre- Sno izabrana razdalina izmedu obradivih komada. @ ‘razlog mote biti pogreéno edabrana temperatura il ‘@ nepritladno odabrano tall ii legura. MEKO LEMLIENJE Ovaj_postupak obavja se po ‘motu tice od legure kosia i clo: va, Aparat ima bakreni vth, koji se Zar, a mode radii i uz pomoc elektrénog gras ib pinskog pla mena Kiaséna imorsko legure sastoj $e od 50 posto kostra | 50 posto olova, Pri lemony elektronskih stlopova, povecava. se_kolcina kesiva, dok se kod évr86h lemo- 8 (opr, kod limova), povetava sa stav olova Uredaji za ovu vest lemijenja su ‘ajettni i djele se na elektnena i plinskalerila. Uputno je mati ma- fo elekriéno lemilo za elektronske shlopove i sitne popravke, dok je obiéno plinsko lemilo boli pri ra du s lmovima ali bog neovisno- sti 0 izvoru napajania Lemovi dobiveni ovim postup: kom ne mogu podniet veika op: terecenja zbog slabe évrstoce le- ‘gute, alt u kui ete sigurno pro: nai mnogo predmeta koje moze- te popravti na ovakav nacin POSTUPAK Meko lemijenje je najlaksi po- stupak i ne predstevija problem ni pocetnicima. Tehnika rada moze se ovako satan: 1. Otistite dodime povrsine i naludite th uz pomot paste (za meko lemienie) 2. Obradive Komade postevite jedan na drug) ih pribizite jedan k drugome, 2a raziku od onoga Sto smo do sada vidjel, legura te- ée izmedu povsdina koje treba SPojti po principu kapilarnost Zbog toga se obradivi predmeti moraju dodirvati, Ovdje se mest- rmigno.spajanje moze zamijeniti stegama 3 Zagrite poter od nekalio cenimetare dekne docogne tem peretur, koja omogucuje tope- me toe 4. Zeu pti metal i pustte da logue penetra izmedu pov Sra 5. Ne treba pretjerati s plame- om, 6. Tako se radi i na slijedegim dionicama. 7. Nemojte nanosit leguru u de- belom ‘sloju jer najbolh rezuitat Posticicete Sto je moguce tanjim shjem, 8. Za leno kath onic, = posebno elekironitkih sklopova Dostoj kositrena Zicaispunjena ti- ‘oh pastom, tako da istodobno i Iasi i lem 9, Bakreni vthovi elektriénih le- mila viio brzo oksidiraja pa ih tre- ba Cistiti sraganjem 0 dasdicu, a Pie rada ih »pokositrites. 10. Pre nego &to lemite move pokositnte rubove, postavite je- dan na rut zagravae bez do- davanja material 11, Modema elektroniéarska le mila imaju Zejezni galvanski zaat on vih pa nije potrebno ni stru- ganje nti kositrenje, jer je vrh sta no cist | spreman za upotrebu. TVRDO LEMLIENJE Na ovo éemo se postupky kratko zadrzat ako je najpogod- hij 2a primjenu po sam svoj maj- stor sistemu. Zapravo postupak ujedinjyje jednostavnost_mekog lemijenja (uraéunavajuci primjenu jeltinn uredaja, jer zahtjeva samo lemilicu na buten) s évrstocom, oja se u nekim sluéejevima ne razlkuje mnogo od one koja se ppostize pri twedom lemijenju auto- enim postupkom (emienje. sa stebrom i vidi mjedeni lem) ‘Ono Sto ste dosad navel, mo- ete primijenit ina tvido lemlje- Ie, koje se izvodi po principu ka~ plarnost Pri twrdom lemijenju primjenjuje se zica na bazi srebme legure } 2b0g toga je vtlo skupa. Medutim, 2a popravke il pri jzradi predmeta potrebno je semo nekoliko grama. ‘Ako vam predstoj opsezan po- 20 bole je odabrai jet po- stupak. Uz_pomot tvrdog lemjenie prakticki se mogu spajeti svi me- tal: od nerdajuceg Celia do mje- ii alumina | upravo zbog toga taj je postu- ‘pak najprimjereniji samovcwna. rih kapllica tako da se rastoplien! matefijal ne Siri po povréini, Raz- log tomu mode: bit © pogresan izbor legure il talila @ miaznica omoguevje toplienje legure ali ne i osnovnog materi: la, kof se treba stopit te preniska temperatura 2. Metalri predmeti se ne spe- jaju (vidi poglavie posveceno ze. vativanju): © uzr0k tomu moze biti pogre- Sno izabrana razdalina izmedu obradivih komada. @ ‘razlog mote biti pogreéno edabrana temperatura il ‘@ nepritladno odabrano tall ii legura. MEKO LEMLIENJE Ovaj_postupak obavja se po ‘motu tice od legure kosia i clo: va, Aparat ima bakreni vth, koji se Zar, a mode radii i uz pomoc elektrénog gras ib pinskog pla mena Kiaséna imorsko legure sastoj $e od 50 posto kostra | 50 posto olova, Pri lemony elektronskih stlopova, povecava. se_kolcina kesiva, dok se kod évr86h lemo- 8 (opr, kod limova), povetava sa stav olova Uredaji za ovu vest lemijenja su ‘ajettni i djele se na elektnena i plinskalerila. Uputno je mati ma- fo elekriéno lemilo za elektronske shlopove i sitne popravke, dok je obiéno plinsko lemilo boli pri ra du s lmovima ali bog neovisno- sti 0 izvoru napajania Lemovi dobiveni ovim postup: kom ne mogu podniet veika op: terecenja zbog slabe évrstoce le- ‘gute, alt u kui ete sigurno pro: nai mnogo predmeta koje moze- te popravti na ovakav nacin POSTUPAK Meko lemijenje je najlaksi po- stupak i ne predstevija problem ni pocetnicima. Tehnika rada moze se ovako satan: 1. Otistite dodime povrsine i naludite th uz pomot paste (za meko lemienie) 2. Obradive Komade postevite jedan na drug) ih pribizite jedan k drugome, 2a raziku od onoga Sto smo do sada vidjel, legura te- ée izmedu povsdina koje treba SPojti po principu kapilarnost Zbog toga se obradivi predmeti moraju dodirvati, Ovdje se mest- rmigno.spajanje moze zamijeniti stegama 3 Zagrite poter od nekalio cenimetare dekne docogne tem peretur, koja omogucuje tope- me toe 4. Zeu pti metal i pustte da logue penetra izmedu pov Sra 5. Ne treba pretjerati s plame- om, 6. Tako se radi i na slijedegim dionicama. 7. Nemojte nanosit leguru u de- belom ‘sloju jer najbolh rezuitat Posticicete Sto je moguce tanjim shjem, 8. Za leno kath onic, = posebno elekironitkih sklopova Dostoj kositrena Zicaispunjena ti- ‘oh pastom, tako da istodobno i Iasi i lem 9, Bakreni vthovi elektriénih le- mila viio brzo oksidiraja pa ih tre- ba Cistiti sraganjem 0 dasdicu, a Pie rada ih »pokositrites. 10. Pre nego &to lemite move pokositnte rubove, postavite je- dan na rut zagravae bez do- davanja material 11, Modema elektroniéarska le mila imaju Zejezni galvanski zaat on vih pa nije potrebno ni stru- ganje nti kositrenje, jer je vrh sta no cist | spreman za upotrebu. TVRDO LEMLIENJE Na ovo éemo se postupky kratko zadrzat ako je najpogod- hij 2a primjenu po sam svoj maj- stor sistemu. Zapravo postupak ujedinjyje jednostavnost_mekog lemijenja (uraéunavajuci primjenu jeltinn uredaja, jer zahtjeva samo lemilicu na buten) s évrstocom, oja se u nekim sluéejevima ne razlkuje mnogo od one koja se ppostize pri twedom lemijenju auto- enim postupkom (emienje. sa stebrom i vidi mjedeni lem) ‘Ono Sto ste dosad navel, mo- ete primijenit ina tvido lemlje- Ie, koje se izvodi po principu ka~ plarnost Pri twrdom lemijenju primjenjuje se zica na bazi srebme legure } 2b0g toga je vtlo skupa. Medutim, 2a popravke il pri jzradi predmeta potrebno je semo nekoliko grama. ‘Ako vam predstoj opsezan po- 20 bole je odabrai jet po- stupak. Uz_pomot tvrdog lemjenie prakticki se mogu spajeti svi me- tal: od nerdajuceg Celia do mje- ii alumina | upravo zbog toga taj je postu- ‘pak najprimjereniji samovcwna. Spajanie ill popravak vecin komada lemljenjem pomosu elektriénog lemila nije uvijek moguée. Potreban je ja¢i izvor topline koji moze zagrijati veCu povrsinu, odnosno masu. Nekad su za tu svrhu dolazile u obzir jedino lemilice na benzin ~ popularne let-lampe. Krudnim pokretima plamenika grijte $pojno mjesto vokolo, sve dok se 2ica za | lemijenje na dodir s metalom ne poéne |, {opi Degriavajei plamenikom | dotiéuéi 2icom mjesto spoja uokolo, zaéas éete ga zalemit Limove za spajanje lemijenjem treba reklopit. Za kutni spoj jedan od limova Svinite pod 99° za oko 1,5 cm. U isto) Sirini na rub drugoga obilato nanesite kositar grijuci ga plamenikom odezdo. Priprema je Ista kao i kod Jemijenja elektriénim lemilom. Povréine koje treba spojit tistite do metainog sjaja, a zatim Ih premazite pastom za lemjenje. Ovu pastu motele uit tub anas, kad je zemni plin u boci dostupan svakom domacinstvu, nema vige razloga za komplici ano baratanje benzinskom lemilicom, Zemni plin mozete nabaviti | umanjim bocama za kamping pa éak | u limenim dozama od lire ii anja, sve do onog za punjenje upaljaca, Na tr2istu pos- toji ivelik izbor plinskih plamenika koji se mogu prikjueiti na bocu. Potrebno je jo samo elementarno poznavanje, ostupka i pribora za lamljenje pa da se upustite iu pothvate za kakve bisto inage trazili majstora. Nekome 6e tekst i slike 8t0 slijede pomodi da negto po- previ udomacinsivu, anekoga mozda Linspiriratiza izradu metalnih predme- ta lemijenjem, pogotovo nakon malo prakse kad uvidi kako je lemijenje pravim alatom zapravo jednostavno. (ip) © ‘Sad presvijeni rub drugoga, premazan pastom, polozite toéno na mjesto, tako da rastopiti i limovi ostaju spojeni! pokriva pokositreni dio. Dogrijavanjem pomocu plamenika kositar ée so ponovo POPRAVCI U KUCI Za krpanje Sava siarog oluka najvaznij jo prethodno éi8éenje: brusnim papirom, ‘2iéanom éetkom Ina kralu razrijedenom solnom kiselinom (latvaser). Treba ukloniti sve tragove naéistoce i hrde. Sirokim pokretima plamenika zagrjevejie ppovrsinu lima kako na Sevu tako / uokolo (pazite da predugim zadréavanjem na Jednome mjestu ne pregorite tank! li). vale nije dovolna 2ica za lemijenje: {robe wzet kostaru Sipkama, polrebna keligina topline e vee bent pede sutpsetne kaj tor uot) ead) ponevo zal icky ovo pana treba nafrie pre- "fade elu poole ‘terio mesto | Sogrevaltedok sre zaljen. ahve sanaarake garntureza leer plnem {limon docoms fogs ee ponegde heel Kod fas, no vadno Je oslgaral opskbu por kad 40 bigialn pakraje pores fadu se Ispolirat sredsivom za éiscenje srebra | éoliénom vunom. Tada ¢e cljell predmet ‘zasjai starim sjajem! 12a predmete od mjedi potrebna je 2ica za tvrdo lemijenje (srebro). Osim dobrog éi8cenja, vatno je osiguratl da svi djslovi ‘toe nepomiéno sve dok se rastopljeni ‘metal ne ohladl ‘Spajanje olovnog sifona s dovodnom cljev iljeva Klasi¢an je primjer lemijenja plamenikom. Oba dijla treba dobro ‘éistiti brusnim papirom | premazati kKiselinom pa zatim utaknull jedan u drug). ‘Spojno mjesto i kositar u sipki zagrijavajte zajedno plamenikom, dok kositar ne poéne te¢i. Paznja! Ne smijete pregriat, jer olovo naglo prelazi lz krutog U tokuée stanjo, Sto vas moze iznenadit, Jo dok e metal vué | polutekué mozete Jeglaéati nepravilnst | nakupine prstom, all preko brusnog papiral Predvostrudite 92 i poledinom razvucite mater, Jednolko cijelim opsegom Sava,

You might also like