17 - 1a - Reformski Paket Mjera

PRIJEDLOG
Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br.
150/2011 i 119/2014), a u vezi s tokom IV. Odluke o koordinaciji aktivnosti unutar okvira za
gospodarsko upravljanje Europske unije i sustavnom praenju razvojnih inicijativa i projekata
od osobitog stratekog znaaja Klasa: 022-03/16-04/21, Urbroj: 50301-05/05-16-4, od 4.
oujka 2016. godine (Narodne novine, br. 22/2016), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici
odranoj _______________ 2016. godine donijela
ZAKLJUAK
1. Prihvaa se Prijedlog Nacionalnog programa reformi, u tekstu koji je Vladi Republike
Hrvatske dostavio Ured predsjednika Vlade aktom, KLASA:________________;
URBROJ: _______________, od dana _____________.
2. Zaduuje se Ured predsjednika Vlade da o prihvaanju Prijedloga Nacionalnog
programa reformi iz toke 1. ovog Zakljuka, na odgovarajui nain, izvijesti sva
nadlena ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave.
3. Zaduuje se Ured predsjednika Vlade da predmetni dokument iz toke 1. ovog
Zakljuka, na odgovarajui nain dostavi Glavnom tajnitvu Europske komisije.
PREDSJEDNIK
Tihomir Orekovi
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, _____________
OBRAZLOENJE ZAKLJUKA
Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika drava

lanica s ekonomskom politikom Europske unije, utemeljenoj na strategiji Europa 2020 i
usmjerenoj ka postizanju pametnog, odrivog i ukljuivog rasta. S istim ciljem drave lanice
u okviru Europskog semestra usklauju svoje proraunske i ekonomske politike s ciljevima i
pravilima dogovorenima na razini Europske unije te definiraju i provode niz reformi koje
potiu rast. Europski semestar odvija se u godinjim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom
semestru obveza je svake drave lanice Europske unije.
Nastavno na navedeno, RH je bila duna izraditi dokument Nacionalni program reformi koji
se prihvaen od strane Vlade RH slubeno dostavlja Europskoj komisiji na miljenje do kraja
travnja 2016. Tekst Nacionalnog programa reformi izradila je Meuresorna radna skupina za
Europski semestar, osnovana Odlukom Vlade RH donesenoj na sjednici 4. oujka 2016.
Usvajanjem Zakljuka i pripadajueg Nacionalnog programa reformi ostvaruje se dio obveza
koje proizlaze iz sudjelovanja RH u ciklusu Europskog semestra sukladno lanku 121.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske Unije C 83/1, 30.3.2010.) te
lanku 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16.
studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja prorauna i
nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L 306/12,
23.11.2011.).
Republika Hrvatska
Nacionalni program reformi

2016.
Travanj 2016.
Sadraj
Sadraj .............................................................................................................................................................i
Predgovor ...................................................................................................................................................... 3
1.
Uvod ...................................................................................................................................................... 4
2.
Makroekonomska perspektiva za razdoblje obuhvaeno programom .................................................. 7
3.
Provedba preporuka koje se odnose na pojedine drave lanice .......................................................... 9

3.1.
Odrive javne financije ............................................................................................................... 10
3.2.
Odrivost mirovinskog i zdravstvenog sustava ........................................................................... 14
3.3.
Poboljati uvjete na tritu rada i unaprijediti sustav socijalnih naknada................................... 17
3.4.
Poveanje uinkovitosti javnog sektora...................................................................................... 19
3.5.
Poboljati poslovno okruenje i uinkovitost pravosua ............................................................ 21
3.6.
Uinkovitiji reim za rjeavanje nelikvidnosti i razduivanje i vei doprinos financijskog sektora
oporavku .................................................................................................................................................. 24
4.
Glavni ciljevi i reformska podruja u 2016. i 2017. godini.................................................................... 30

4.1.
Makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost ........................................................................ 30
Poboljanje upravljanja javnim financijama i provedba fiskalne konsolidacije .................................... 30

Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom ............................................................... 35
Smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava .................................................................................. 36
Poboljanje odrivosti mirovinskog sustava ......................................................................................... 38
Poboljanje uinkovitosti sustava socijalnih naknada .......................................................................... 40
4.2.
Laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima ........................................................................ 43
Smanjenje administrativnog optereenja i trokova poslovanja poduzea ......................................... 43

Olakanje financiranja, razduivanja i restrukturiranja poduzea ........................................................ 45
Poveanje ulaganja u istraivanje i razvoj u privatnom i javnom sektoru ............................................ 46
Unaprjeenje sustava katastra i zemljinih knjiga te prostornog planiranja ........................................ 47
4.3.
Vea uinkovitost i transparentnost javnog sektora................................................................... 51
Racionalizacija sustava i poslova javne uprave .................................................................................... 51

Poboljanje upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi i javnim slubama ................................... 53
Kvalitetne i informatizirane javne usluge ............................................................................................. 53
Ojaati strateko planiranje i koordinaciju politika te poboljati kvalitetu zakonodavnog planiranja .. 54
Smanjenje korupcije u javnom sektoru ................................................................................................ 55
Unaprijeen rad sudova ...................................................................................................................... 55
4.4.
Obrazovanje za trite rada ........................................................................................................ 58

i
Provedba kurikularne reforme............................................................................................................. 58

Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog
obrazovanja ......................................................................................................................................... 58
Kvalitetnija provedba programa obrazovanja odraslih, cjeloivotnog uenja i shema za prekvalifikaciju
radnika ................................................................................................................................................. 59
5.
6.
7.
Napredak u pogledu ostvarivanja glavnih ciljeva Strategije Europa 2020............................................ 61

5.1.
Cilj 1 Zaposlenost..................................................................................................................... 61
5.2.
Cilj 2 Istraivanje i razvoj.......................................................................................................... 64
5.3.
Cilj 3 Klimatske promjene i energija ........................................................................................ 66
5.4.
Cilj 4 Obrazovanje .................................................................................................................... 69
5.5.
Cilj 5 Siromatvo ...................................................................................................................... 71
Uporaba Europskih strukturnih i investicijskih fondova ....................................................................... 75

6.1.
Doprinos inicijativama EU i provedbi reformi ............................................................................. 76
6.2.
Poveanje uinkovitosti koritenja EU fondova .......................................................................... 79
Institucijska pitanja i ukljuenost dionika............................................................................................. 81
Prilozi: IZVJEIVANJE U SVRHU PROCJENE PREPORUKA KOJE SE ODNOSE NA POJEDINE DRAVE LANICE I
KLJUNE MAKROSTRUKTURNE REFORME ................................................................................................... 83
Prilog 1. Opis mjera u reformskim podrujima s pregledom glavnih obveza u iduih 12 mjeseci ........... 84
Prilog 2. Provedbeni plan za smanjenje broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim
ovlastima ............................................................................................................................................... 122
ii | S t r a n i c a
Predgovor
Nacionalni program reformi 2016. opisuje mjere koje Vlada Republike Hrvatske poduzima za rjeavanje strukturnih
izazova s kojima se suoava Republika Hrvatska, sukladno preporukama Vijea Europske unije iz srpnja 2015.
U sklopu Europskog semestra drave lanice Europske unije podnose Nacionalni program reformi do kraja travnja
svake godine. Europski semestar je mehanizam nadzora u sklopu strategije Europa 2020. koji objedinjava praenje
nacionalnih fiskalnih i strukturnih politika.
Nacionalni program reformi 2016. izradila je Meuresorna radna skupina za Europski semestar. Vlada Republike
Hrvatske prihvatila je Nacionalni program reformi 2016. na svojoj 16. sjednici odranoj 28. travnja 2016.
3|S t r a n i c a
1. Uvod
Republika Hrvatska je nakon est godina pada bruto domaeg proizvoda u 2015. po prvi puta zabiljeila pozitivnu
stopu gospodarskog rasta. Usprkos pozitivnim recentnim pokazateljima u pogledu bruto domaeg proizvoda,
kretanja na tritu rada kao i projekcija ukupnog gospodarskog rasta za 2016., dugorona perspektiva razvoja
Republike Hrvatske je i dalje pod snanim pritiskom izuzetno visokog javnog duga i inozemnih obveza, niske stope
zaposlenosti, loih demografskih trendova te dugorono niske razine potencijalnog rasta. U takvim okolnostima,
provedba strukturnih reformi kojima e se poboljat globalna konkurentnost Republike Hrvatske, unaprijediti
socijalno stanje te osigurati fiskalna odrivost sustava javnog sektora predstavljaju najvaniji cilj ekonomske politike
Vlade Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska nalazi se u postupku pojaanog nadzora od strane Europske komisije u okviru postupka zbog
makroekonomskih neravnotea i u proceduri prekomjernog proraunskog deficita (dalje u tekstu: EDP). Uz Hrvatsku
se u istom poloaju od svih zemalja lanica nalaze jo samo Francuska i Portugal. EDP je aktiviran u sijenju 2014., ali
je od lipnja 2014. stavljen u mirovanje jer je Europska komisija utvrdila da Hrvatska poduzima odgovarajue mjere u
svrhu korigiranja proraunskih neravnotea. Odluku o eventualnom pokretanju korektivnog postupka u okviru
postupka zbog makroekonomskih neravnotea, Europska komisija je odgodila do zaprimanja i ocjene Nacionalnog
programa reformi (dalje u tekstu: NRP) i Programa konvergencije (dalje u tekstu: PK) za 2016.
NPR 2016. opisuje mjere koje Vlada ve poduzima odnosno koje e tek poduzeti u narednih 12 do 18 mjeseci za
postizanje odrivog gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje boljih prilika za hrvatske graane,
vodei pri tome rauna o stabilnosti javnih financija, odrivoj razini duga i visokoj kvaliteti javnih usluga. PK opisuje
makroekonomski kontekst i proces fiskalne konsolidacije u istom tom razdoblju s primarnim ciljem smanjenja deficita
ope drave odnosno postizanja fiskalne odrivosti javnog sektora.
Namjera Vlade je da u NRP-u 2016. predstavi odgovarajue mjere kojima e se ostvariti ciljevi u smislu ispravljanja
makroekonomskih neravnotea u kratkoronom i srednjoronom razdoblju te postizanja dugorone
makroekonomske stabilnosti. Temeljem ambicioznih reformi sadranih u NPR-u te predanim radom na provedbi
oekujemo da do 2017. Hrvatska izae iz stanja prekomjernih makroekonomskih neravnotea te prekomjernog
proraunskog deficita, ime bi se ujedno poslala i snana poruka meunarodnim investitorima oko spremnosti i
sposobnosti Vlade da pokrene potrebne reformske mjere i ostvari potrebne promjene.
Vlada je odredila dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. koje opisuje u NPR. To su:
- Poveanje odrivosti duga ope drave
- Promicanje rasta i zapoljavanja u hrvatskom gospodarstvu
U sklopu ovih glavnih ciljeva, istiu se etiri kljuna reformska podruja i osamnaest potpodruja, u kojima e biti
koncentrirani napori Vlade u iduih osamnaest mjeseci te na koja je stavljen naglasak u ovom NPR-u. To su:
1.
Makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost
Reformska potpodruja koncentrirana u ovom kljunom podruju provode se prvenstveno s ciljem smanjenja deficita
i javnog duga te rizika povezanih s njihovim visokim razinama. Istovremeno eli se postii vea razina uinkovitosti,
transparentnosti i pravednosti u potronji javnih sredstava, naroito sredstava na kojima poivaju veliki sustavi kao to
su zdravstveni, mirovinski i sustav socijalne skrbi. Posebno potpodruje, koje zbog svog utjecaja na javne financije i
potencijalne znaajne uloge na gospodarski rast, privlai posebnu panju ove Vlade odnosi se na javna poduzea i
bolje upravljanje odnosno raspolaganje istima. Neke od reformi u ovom podruju ve su zapoete, ali e u narednom
razdoblju ui u intenzivniju fazu provedbe, a u sluaju pojedinih, npr. reforme mirovinskog sustava, dolazi do
zaokreta.
1.1. Poboljanje upravljanja javnim financijama i provedba fiskalne konsolidacije
4|S t r a n i c a
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
2.
Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom

Smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava
Poboljanje odrivosti mirovinskog sustava
Poboljanje uinkovitosti sustava socijalnih naknada
Laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima
Poslovno okruenje u Hrvatskoj potrebno je maksimalno staviti u funkciju njegovih glavnih aktera - poduzetnika, i
osigurati im uvjete koji ih potiu da rade bre, vie i jae. Aktivnosti koje e se provoditi u dolje navedenim
potpodrujima usmjerene su upravo tome da dravne institucije uine partnerom poduzetnicima u njihovom
poslovanju. Veliku ulogu u provedbi aktivnosti imat e Radna skupina za poslovnu klimu i investicije koja e postati
sredinje tijelo za dijalog izmeu privatnog sektora i javih tijela po pitanju identifikacije administrativnih,
institucionalnih i financijskih prepreka s kojima se realni sektor susree u svom svakodnevnom poslovanju. Njezina e
uloga biti aktivan rad na smanjenju i uklanjanju istih. Realni sektor potrebno je obogatiti i diverzifikacijom izvora
financiranja u pogledu ega e se aktivirati financijski instrumenti i EU fondovi za razvoj novih i konkurentnih
proizvoda i usluga.
2.1. Poboljanje poslovnog i investicijskog okruenja smanjenjem administrativnog optereenja i trokova
poslovanja
2.2. Olakanje financiranja, razduivanja i restrukturiranja poduzea
2.3. Poveanje ulaganja u istraivanje i razvoj u privatnom i javnom sektoru
2.4. Unaprjeenje sustava katastra i zemljinih knjiga te prostornog planiranja
3.
Vea uinkovitost i transparentnost javnog sektora
Nuan preduvjet za uinkovitu provedbu reformi i maksimiziranje njihovih efekata na poduzetnike, graane i radnike,
je i njihova kvalitetna priprema i pametno planiranje javnih politika. Isto je jedna od osnovnih zadaa javne uprave,
institucija koje ju ine i ljudi koji u njoj rade. Upravo zato, reforma javne uprave sa svim njezinim aspektima, koja je i
najvei dio ovog kljunog reformskog podruja, ini temeljni stup NPR-a 2016. Sustav i poslove javne uprave
potrebno je maksimalno pojednostaviti i modernizirati te uiniti razumljivima i jednako dostupnima svima. Isto e se
provoditi reorganizacijom sustava, ukljuujui i pravosudnog, ali i uvoenjem noviteta u sustav upravljanja ljudskim
resursima u javnoj upravi.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
4.
Racionalizacija sustava i poslova javne uprave

Poboljanje upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi i javnim slubama
Kvalitetne i informatizirane javne usluge
Ojaati strateko planiranje i koordinaciju politika te poboljati kvalitetu zakonodavnog planiranja
Smanjenje korupcije u javnom sektoru
Unaprijeen rad sudova
Bolje obrazovanje za trite rada
Jedan od osnovnih problema hrvatskog obrazovnog sustava je nedovoljna komunikacija s tritem rada koja se
manifestira kroz obrazovne programe na svim razinama koji ne prate dinamiku razvoja potreba za novim znanjima i
vjetinama na tritu. Zajedniki cilj provedbe kurikularne reforme i daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te
modernizacija naina izvoenja kolskih i obrazovnih programa su upravo osigurati radnu snagu koja e pronai svoje
mjesto na tritu rada jer je obrazovana i koju njezine kvalifikacije ine zapoljivom.
4.1. Provedba kurikularne reforme
4.2. Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada
4.3. Kvalitetnija provedba programa obrazovanja odraslih, cjeloivotnog uenja i shema za prekvalifikaciju
radnika
5|S t r a n i c a
Svako od navedenih potpodruja obuhvaa vie pojedinanih mjera koje su detaljnije opisane u samom tekstu NPR-a
i prilogu 1.
6|S t r a n i c a
2. Makroekonomska perspektiva za razdoblje obuhvaeno

programom
Makroekonomski okvir opisan u sljedeim poglavljima sastavljen je u veljai ove godine pri izradi Prorauna za 2016.
Pritom su vanjske pretpostavke u najveem dijelu preuzete iz posljednjih projekcija Europske komisije iz veljae Zima 2016. Naknadno objavljena ostvarenja iz 2015. godine za pojedine varijable uvrtena su u ovaj
makroekonomski okvir bez da su mijenjane njihove srednjorone putanje tj. stope promjena do kraja projekcijskog
razdoblja.
Tijekom 2015. zaustavljen je estogodinji negativni trend ekonomske aktivnosti te je zabiljeen realni rast bruto
1
domaeg proizvoda od 1,6% . Pozitivan doprinos rastu bruto domaeg proizvoda u 2015. prvenstveno je doao od
domae potranje, ponajvie potaknute potronjom kuanstava, ali i od neto inozemne potranje. U srednjoronom
razdoblju oekuje se nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. U 2016. i 2017.
tako se predvia realni rast bruto domaeg proizvoda od 2,0% i 2,1%, redom, koji e dalje ubrzati na 2,3% u 2018. te
2,5% u 2019. godini. Najznaajniji doprinos gospodarskom rastu kroz itavo projekcijsko razdoblje dolazit e i nadalje
od domae potranje. Doprinos neto inozemne potranje bit e blago pozitivan u razdoblju 2016. - 2018., iako e se
postupno smanjivati s ubrzanjem gospodarske aktivnosti te e u 2019. zabiljeiti blago negativnu vrijednost.
Potronja kuanstava bit e glavni pokreta rasta domae potranje u srednjoronom razdoblju. Njen oporavak,
nakon tri uzastopne godine pada, zapoet je ve u 2015., a nastavit e se neto jaim intenzitetom i u narednim
godinama pri emu e u velikoj e mjeri pratiti dinamiku realnog rasta raspoloivog dohotka kuanstava ije e
kretanje ponajvie odrediti daljnji oporavak na tritu rada. Meutim, posebno od 2017. godine nadalje, na kretanje
potronje kuanstava takoer e djelovati i oporavak povjerenja potroaa u uvjetima relativno niske i stabilne
inflacije. U skladu s potrebom razduivanja drave, tijekom srednjoronog razdoblja ne oekuje se znaajan doprinos
dravne potronje gospodarskom rastu. Rast bruto investicija u fiksni kapital koji je zabiljeen ve u 2015. godini
kontinuirano e ubrzavati kroz itavo srednjorono razdoblje, no, unato tome, nee dosezati razine iz pred-kriznog
razdoblja. Znaajan poticaj ovakvoj dinamici investicijske aktivnosti oekuje se od podizanja stope iskoritenosti
strukturnih i investicijskih fondova EU. Rast investicija privatnog sektora postupno e prestii onaj ireg javnog
sektora prema kraju projekcijskog razdoblja u uvjetima jaanja poslovnog optimizma te poboljanja investicijske
klime, uz ustrajno provoenje strukturnih reformi koje e poduzetnicima olakati poslovanje. Unato procijenjenom
ubrzanju rasta inozemne potranje za domaim robama i uslugama, zbog iezavanja pozitivnih uinaka re-izvoza i
pristupanja zajednikom tritu EU, realni rast izvoza roba i usluga bit e nii u narednim godinama no to je to bio
tijekom 2014. i 2015. Pritom se oekuje nastavak pozitivnih promjena udjela domaeg izvoznog sektora na izvoznim
tritima, ali e one biti znatno manje izraene u usporedbi s razdobljem 2013. - 2015. Obzirom na spomenuto naglo
usporavanje rasta izvoza te iezavanje uinka re-izvoza, oekuje se da e i realni rast uvoza roba i usluga usporiti u
2016. godini. Meutim, u skladu s jaanjem finalne potranje, rast uvoza e ponovno ubrzavati prema kraju
projekcijskog razdoblja.
Oporavak gospodarske aktivnosti koji je zabiljeen u 2015. godini odrazio se iznimno povoljno na trite rada, a
pozitivni trendovi e se nastaviti, iako slabijim intenzitetom, i u narednom razdoblju uz projicirani rast zaposlenosti te
smanjenje stope nezaposlenosti. Osim toga, oekujemo kako e, unato nepovoljnim ukupnim demografskim
kretanjima, gospodarski oporavak imati odreene pozitivne uinke na stopu participacije radne snage.
Oekujemo kako e se razdoblje deflacije potroakih cijena zaustaviti tijekom 2016. godine. Glavni imbenik
kretanja inflacije tijekom 2016. godine bit e i dalje cijene sirovina na svjetskom tritu, pa se u 2016. godini oekuje
ubrzanje rasta indeksa potroakih cijena bez prehrane i energije, dok e cijene energije i dalje ostvarivati negativan
doprinos inflaciji. U narednom razdoblju, pod utjecajem oporavka cijena sirovina na svjetskom tritu i nastavka rasta
potronje kuanstava, oekuje se i ubrzanje stope inflacije.
1
Podaci o bruto domaem proizvodu za 2014. i 2015. godinu su privremeni.
7|S t r a n i c a
Tablica 2.1. Makroekonomski okvir za razdoblje 2016. 2019.

Projekcija
2016.
2015.
BDP - realni rast (%)
Projekcija
2017.
Projekcija
2018.
Projekcija
2019.
1,6
2,0
2,1
2,3
2,5
Potronja kuanstava
1,2
1,8
1,8
2,0
2,5
Dravna potronja
Bruto investicije u fiksni
kapital
0,6
0,3
0,8
1,4
2,0
1,6
2,5
3,2
3,5
4,5
Izvoz roba i usluga
9,2
5,2
5,5
5,6
5,4
Uvoz roba i usluga
8,6
4,7
5,3
5,9
6,3
1,6
2,0
2,1
2,3
2,5
Potronja kuanstava
0,7
1,1
1,1
1,2
1,5
Dravna potronja
Bruto investicije u fiksni
kapital
0,1
0,0
0,2
0,3
0,4
Doprinosi rastu BDP-a (postotni

bodovi)
0,3
0,5
0,6
0,7
0,9
Promjena zaliha
0,0
0,1
0,1
0,1
-0,1
Izvoz roba i usluga
4,2
2,5
2,8
2,9
2,9
Uvoz roba i usluga
-3,8
-2,2
-2,5
-2,9
-3,2
0,1
1,0
1,2
1,5
1,7
-0,5
0,1
1,4
1,6
1,7
1,7
1,1
1,4
1,6
1,5
16,3
15,5
14,5
13,5
12,8
Rast deflatora BDP-a (%)

Rast indeksa potroakih cijena
(%)
Rast zaposlenosti (%) *
Stopa nezaposlenosti, anketna
(%)
* Definicija nacionalnih rauna
Izvor: Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo financija
8|S t r a n i c a
3. Provedba preporuka koje se odnose na pojedine drave lanice

Vijee Europske unije donijelo je 14. srpnja 2015. sljedee preporuke za Hrvatsku:
1.
Osigurati odrivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. Poduzimanjem potrebnih mjera tijekom 2015. i
jaanjem proraunske strategije za 2016. Objaviti i provesti nalaze utvrene revizijom rashoda. Poboljati
kontrolu nad rashodima na sredinjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje
subjekata koji ne potuju proraunska ogranienja. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jaati
sposobnosti i ulogu Dravnog ureda za reviziju. Uvesti periodini porez na nekretnine i poboljati disciplinu u
podruju PDV-a. Jaati upravljanje javnim dugom, osobito godinjom objavom strategije za upravljanje
dugom i osiguranjem odgovarajuih resursa.
2.
Destimulirati prijevremeno umirovljenje poveanjem umanjenja za prijevremene mirovine. Poboljati

primjerenost i uinkovitost mirovinskih rashoda postroivanjem definicije tekih i opasnih zanimanja.
Rjeavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.
3.
Rjeavati slabosti okvira za odreivanje plaa savjetujui se sa socijalnim partnerima te u skladu s

nacionalnom praksom u cilju poticanja usklaivanja plaa s produktivnou i makroekonomskim uvjetima.
Snanije poticati nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaaju plaene poslove. Provesti, na temelju
revizije 2014., reformu sustava socijalne sigurnosti i nastaviti konsolidaciju socijalnih naknada poboljanjem
usmjerenosti i uklanjanjem preklapanja.
4.
Smanjiti razinu fragmentiranosti i preklapanja izmeu tijela na sredinjoj i lokalnoj razini uvoenjem novog
modela za funkcionalnu raspodjelu nadlenosti i racionalizacijom u sustavu dravnih agencija. Poveati
transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzea, osobito u pogledu imenovanja na upravne
funkcije i s tim povezanih strunih zahtjeva. Ubrzati uvrtavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih
trgovakih drutava i privatizaciju.
5.
Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pruateljima usluga. Utvrditi i provesti
mjere za poboljanje uinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovakih sudova.
6.
Ojaati predsteajni i steajni okvir za poduzea radi lakeg restrukturiranja duga i uspostava postupka
osobnog steaja. Poveati sposobnost financijskog sektora za to da pridonese oporavku potrebnom zbog
izazova u podruju loih velikih kredita poduzeima i stambenih kredita u stranoj valuti te zbog loeg
upravljanja u odreenim institucijama.
9|S t r a n i c a
3.1.
Odrive javne financije
Preporuka 1
Osigurati odrivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. Poduzimanjem potrebnih mjera tijekom 2015. i
jaanjem proraunske strategije za 2016. Objaviti i provesti nalaze utvrene revizijom rashoda. Poboljati
kontrolu nad rashodima na sredinjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje
subjekata koji ne potuju proraunska ogranienja. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jaati sposobnosti i
ulogu Dravnog ureda za reviziju. Uvesti periodini porez na nekretnine i poboljati disciplinu u podruju PDV-a.
Jaati upravljanje javnim dugom, osobito godinjom objavom strategije za upravljanje dugom i osiguranjem
odgovarajuih resursa.
Postignuti napredak
Vijee EU je u sijenju 2014. usvojilo preporuke za Hrvatsku s ciljem rjeavanja stanja prekomjernog proraunskog
manjka do 2016. Prema navedenim preporukama Hrvatska je pozvana smanjiti proraunski manjak na 4,6% u 2014.,
3,5% u 2015. i 2,7% u 2016., to odgovara smanjenju strukturnog proraunskog manjka od 0,5% u 2014., 0,9% u
2015. i 0,7% u 2016. Na temelju navedenog scenarija Hrvatskoj se predlae donoenje konsolidacijskih mjera u
ukupnom iznosu od 2,3% BDP-a u 2014., te 1% u 2015. i 2016.
Preporukama je definirano i redovito polugodinje izvjetavanje o poduzimanju mjera s ciljem rjeavanja
prekomjernog proraunskog manjka. Europska komisija je na temelju Prvog izvjetaja, koji je Hrvatska dostavila u
okviru Programa konvergencije za razdoblje 2014.-2017., utvrdila kako je Hrvatska poduzela odgovarajue mjere u
svrhu korigiranja proraunskih neravnotea te je stoga postupak u sluaju prekomjernog proraunskog manjka
stavljen u mirovanje.
U travnju 2016. objavljeni su podaci o prekomjernome proraunskome manjku i razini duga ope drave u Republici
Hrvatskoj, deficit konsolidirane ope drave u 2015. iznosio je -10 706 milijuna kuna, odnosno 3,2% BDP-a, dok je u
2014. iznosio -18 078 milijuna kuna ili 5,5% BDP-a. U 2013. deficit je bio jednak -17 446 milijuna kuna ili 5,3% BDP-a
te je u 2012. bio jednak -17 549 milijuna kuna ili 5,3% BDP-a. Konsolidirani dug na kraju 2015. iznosio je 289 669
milijuna kuna ili 86,7% BDP-a, dok je za 2014. iznosio 284 184 milijuna kuna, odnosno 86,5% BDP-a. U 2013. dug je
iznosio 270 857 milijuna kuna, odnosno 82,2% BDP-a, dok je u 2012. iznosio 233 558 milijuna kuna, odnosno 70,7%
BDP-a. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka u 2015. godini izvrene su na razini od
1,6% BDP-a.
Vezano uz napredak u provoenju preporuka Vijea EU koje se odnose na odrive javne financije, u nastavku je dan
detaljan pregled provedenih mjera.
Temeljem dubinske analize rashoda dravnog prorauna - Odluka o provoenju dubinske analize rashoda Dravnog
prorauna Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 124/2014), kojom su bili obuhvaeni (1) rashodi za zaposlene koji
se isplauju iz dravnog prorauna, (2) subvencije, (3) sustav zdravstva, (4) poslovanje agencija, zavoda, fondova i
drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i (5) porezni rashodi, tijekom 2015. provedene su mjere za racionalizaciju (1)
rashoda u sustavu zdravstva, (2) poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te
(3) rashoda za zaposlene koji se isplauju iz dravnog prorauna kroz reformu sustava odreivanja plaa u javnoj
upravi i javnim slubama. Spomenute mjere bile su sastavni dio Nacionalnog programa reformi 2015. i Programa
konvergencije 2015. 2017.
Kontrola rashoda na sredinjoj i lokalnoj razini, koja je znaajno unaprjeena izmjenama Zakona o proraunu
poetkom 2015. godine, dodatno je razraena u prijedlogu novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Prijedlogom
Zakona o fiskalnoj odgovornosti izmeu ostalog se utvruje bolja kontrola nad planiranjem i izvravanjem rashoda, te
utvruju mehanizmi potivanja i sankcioniranje nepotivanja planiranih proraunskih limita. Isti je bio predmetom
10 | S t r a n i c a
javne rasprave tijekom kolovoza 2015. te konzultacija s Povjerenstvom za fiskalnu politiku i slubama Europske
komisije. Donoenje Zakona planirano je do rujna 2016., a bit e dopunjen u odnosu na Prijedlog iz 2015. u dijelu
jaanja neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku i osiguranja potpune dosljednosti domaih fiskalnih pravila s
odgovarajuim okvirom EU.
S ciljem unaprjeenja proraunskog okvira, u studenom 2015. Ministarstvo financija pripremilo je i dostavilo tijelima
dravne uprave Smjernice za uspostavu standardnih materijalnih trokova kod korisnika sredstava dravnog prorauna.
U Uputama za izradu prijedloga Dravnog prorauna RH za razdoblje 2016. - 2018. za svaku skupinu rashoda
navedene su mjere odnosno standardi iz Smjernica koje su korisnici trebali uzeti u obzir kod izrade financijskog plana.
Za skupine rashoda kod kojih su utvreni standardi, svim je korisnicima kojima rashodi prelaze standardni troak,
zadano da su obvezni poduzeti mjere radi smanjenja navedenih rashoda te ih planirati u okviru standardnog troka
odnosno najmanje 10% smanjenja u odnosu na 2015. Osim toga, za svaku su skupinu rashoda navedene i mjere iz
Smjernica koje se planiraju provesti u 2016. radi racionalizacije rashoda s ciljem da se iste uzmu u obzir u planu
rashoda. Primjerice, oekivane utede koje proizlaze iz postupaka sredinje javne nabave, uspostave standardizacije
procesa dostave slubenih dokumenata putem elektronike pote, uspostavom upravljanja voznim parkom kod svih
korisnika, boljim upravljanjem prostorom u vlasnitvu drave i slino.
Takoer, proraunski okvir i izrada limita ukupnih proraunskih rashoda poboljan je i donoenjem Odluke o
postupku davanja iskaza o procjeni fiskalnog uinka u kojoj je dan i unaprijeeni Obrazac standardne metodologije za
procjenu fiskalnog uinka - PFU obrazac (Narodne novine, br. 122/2015.). Dio Obrasca su Upute za njegovo
ispunjavanje (Okvir 3.1.1.)
Okvir 3.1.1. Unaprjeenje procjene fiskalnog uinka
U odnosnu na prijanji, sada su dijelovi Obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnog uinka
jednostavniji, dok Upute za njegovo ispunjavanje znatno detaljnije ureuju nain njegovog ispunjavanja.
Znaajnu novost u odnosu na prijanji Obrazac predstavlja razrada procjene oekivanog poveanja/smanjenja
rashoda i izdataka na Izvore 1, 2 i 8 (opi prihodi i primici, doprinosi te namjenski primici od zaduivanja)
odnosno izvore financiranja koji utjeu na visinu manjka prorauna ope drave te Ostale izvore (vlastiti prihodi,
prihodi za posebne namjene, pomoi i donacije) odnosno izvore financiranja koji ne ulaze u proraunske limite.
Naime, s obzirom na proraunska ogranienja i sve znaajniji udio sredstva dobivenih iz fondova Europske unije
u financiranju javnih potreba, iznimno je vano da Vlada kod donoenja odluke o prihvaanju ili ne prihvaanju
predloenog propisa/akta planiranja raspolae informacijom utjee li provedba istoga na visinu manjka
prorauna ope drave ili e se financirati iz izvora koji ne uzlaze u proraunske limite i ne utjeu na visinu
manjka prorauna ope drave. Osim Vladi, ova informacija je iznimno bitna Ministarstvu financija za to
kvalitetniju i realniju izradu limita ukupnih proraunskih rashoda. Isto tako je potrebno razraditi i procjenu
oekivanog poveanja/smanjenja prihoda i primitaka budui da je vano da Vlada kod donoenja odluke o
prihvaanju ili ne prihvaanju predloenog propisa/akta planiranja takoer raspolae i informacijom utjee li
provedba istoga na poveanje/smanjenje prihoda i primitaka koji utjeu na visinu manjka prorauna ope drave
ili e do poveanja/smanjenja doi kod prihoda i primitaka koji ne uzlaze u proraunske limite i ne utjeu na
visinu manjka prorauna ope drave. Osim povezivanja s izvorima financiranja znaajnu novost predstavljaju i
elementi za izraun procjene fiskalnog uinka. Naime, do sada su u postojeem Obrascu predlagatelji iskazivali
procjenu sredstava potrebnih za provedbu predloenog propisa te proraunske pozicije na kojima su ista
osigurana. Meutim, u veini sluajeva nikako nije bilo mogue utvrditi kako je predlagatelj do te procjene
uope doao. Upravo stoga su dodani elementi za izraun koji e Vladi kod donoenja odluke o prihvaanju ili ne
prihvaanju predloenog propisa/akta planiranja vrlo konkretno i pregledno ukazati na to e se sredstva tono
utroiti.
Novim Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/2015) ojaan je sustav unutarnjih
financijskih kontrola i proiren je krug obveznika primjene istoga i na trgovaka drutva u vlasnitvu jedne ili vie
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (JLP(R)S) i druge pravne osobe kojima je osniva jedna ili vie
JLP(R)S. Zakonom je detaljnije propisana odgovornost elnika proraunskog i izvanproraunskog korisnika dravnog
prorauna i prorauna JLP(R)S, opinskog naelnika, gradonaelnika, upana, uprave, predsjednika uprave ili
direktora odnosno ravnatelja i odgovornost rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica za razvoj i provedbu
sustava unutarnjih kontrola. U pripremi su Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru te Pravilnik o sustavu
unutarnjih kontrola u javnom sektoru.
Proirenjem obuhvata osigurana je pokrivenost revizorskom aktivnou za 69 drutava u vlasnitvu RH (iji ukupni
rashodi su procijenjeni na razini od 26 milijardi kuna) i 272 drutva u vlasnitvu lokalnih jedinica (iji su ukupni
rashodi procijenjeni na razini od 8,5 milijardi kuna). Razlika kod trgovakih drutava na lokalnoj razini, odnosi se na
drutva u vlasnitvu opina i malih gradova koji nisu obveznici uspostave unutarnje revizije, jer su premali da bi imali
kapacitete za osigurati funkciju unutarnje revizije. Meutim, podzakonskim aktima i subjektima, kao to su mali
gradovi i opine koje nisu u obvezi uspostaviti unutarnju reviziju, dana je mogunost uspostave unutarnje revizije ako
istu ocjene opravdanom. Funkcijom unutarnje revizije pokriveno je 99% ukupnih rashoda dravne razine (proraunski
i izvanproraunski korisnici dravnog prorauna) te 85% rashoda na lokalnoj razini (proraunski i izvanproraunski
korisnici prorauna JLP(R)S).
U pogledu jaanja uloge i kapaciteta Dravnog ureda za reviziju (DUR), u provedbi je Akcijski plan za jaanje kapaciteta
DUR-a kroz profesionalnu edukaciju i treninge. U pripremi je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
zakona o Dravnom uredu za reviziju kojim bi se definirao model sankcioniranja nepostupanja po preporukama DURa. Donoenje istog planirano je do srpnja 2016.
U cilju ispunjenja preporuke koja se odnosi na uvoenje poreza na nekretnine, provodile su se aktivnosti vezano uz
unaprjeenje sustava obrauna i naplate komunalnih naknada i masovnu procjenu vrijednosti nekretnina:
- provedena je analiza uea prihoda od komunalne naknade u strukturi prihoda jedinica lokalne
samouprave i izraen Akcijski plan za realizaciju mjere unaprjeenje sustava obrauna i naplate komunalne
naknade,
- temeljem Odluke o evidentiranju svih nekretnina na podruju jedinica lokalne samouprave i auriranju
podataka o obveznicima plaanja komunalne naknade (NN, br. 87/2015), pokrenuto je evidentiranje
nekretnina koje podlijeu plaanju komunalne naknade i auriranje podataka o obveznicima plaanja
komunalne naknade, kao i evidentiranje onih nekretnina i obveznika koji su osloboeni plaanja komunalne
naknade s pripadajuom procjenom iznosa naknade koja bi bila naplaena da takvo osloboenje nije
propisano,
- donesen je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN, br. 78/2015) kojim se osiguravaju pouzdani
standardi vrednovanja nekretnina i njihova primjena od ovlatenih osoba i uspostavlja Informacijski sustav
trita nekretnina eNekretnine te Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina i Pravilnik o
informacijskom sustavu trita nekretnina kojima se detaljnije propisuje provedba predmetnog Zakona.
Za ispunjenje preporuke koja se odnosi na poboljanje naplate poreza na dodatnu vrijednost (PDV-a), temeljem
Akcijskog plana izvrenja mjera u svrhu uspostave kontrole na podruju PDV-a kontinuirano se prate rezultati u
pogledu naplate PDV-a.
S ciljem skraenja postupka poreznog nadzora i bre naplate novoutvrenih obveza u postupcima poreznog nadzora
u srpnju 2015. uveden je institut porezne nagodbe (Okvir 3.1.2.).
Okvir 3.1.2. Porezna nagodba
Porezna nagodba moe se zakljuiti u svim predmetima poreznog nadzora osim u sluajevima kada postoji
sumnja na poinjenje kaznenog djela. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaanje novoutvrene obveze
u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na koritenje pravnih
lijekova ime se skrauje porezni postupak. S druge strane porezni obveznik se oslobaa obveze plaanja
zateznih kamata utvrenih u postupku poreznog nadzora za razdoblje od dana nastanka porezne obveza do
dana zakljuenja porezne nagodbe, ovisno o iznosu i ugovorenom roku plaanja (na dan sklapanja nagodbe od
10 -100 % proporcionalno uplaenom iznosu porezne obveze, odnosno 50% ako se obveza uplati u roku od 90
dana od sklapanja nagodbe). Ako su ispunjeni uvjeti naela oportuniteta Porezna uprava ne pokree prekrajni
postupak. Od srpnja 2015., kada je institut porezne nagodbe uveden u porezni nadzor, do 31. oujka 2016.
ukupno je sklopljena 361 nagodba po kojima je naplaeno 103.281.819,00 kuna novoutvrenih poreznih obveza.
Usporedbe radi u istom razdoblju ukupno je obavljeno 2.248 poreznih nadzora (bez nadzora fiskalizacije) po
kojima novoutvrena porezna obveza iznosi 918.172.989,00 kuna. Iz podataka slijedi da je u 16% nadzora dolo
do sklapanja porezne nagodbe te da je od ukupno utvrenih poreznih obveza putem porezne nagodbe
naplaeno 11%. Ocjena je da nelikvidnost poreznih obveznika ima utjecaja na broj sklopljenih poreznih nagodbi
(prema Opem poreznom zakonu po nagodbi porezne obveze treba uplatiti odmah ili najkasnije u roku od 90
dana).
Izmjenama Opeg poreznog zakona, koje su stupile na snagu 17. oujka 2015., poreznim obveznicima je omogueno i
sklapanje upravnog ugovora s poreznim tijelom. Ova izmjena je uinjena s ciljem olakanja poreznim obveznicima da
podmire svoje porezne obveze. Sklapanjem upravnog ugovora obveznicima se reprogramiraju dospjele porezne
obveze do ak 24 mjesena anuiteta, ime se poduzetnicima omoguuje olakano upravljanje novanim tokovima, a
graanima se porezni teret rasporeuje na nain koji je usklaeniji s njihovim mjesenim primanjima. Porezni
obveznici su ovaj institut prepoznali i kontinuirano podnose zahtjeve za sklapanje upravnog ugovora s poreznim
tijelom.
U svrhu efektivnog i efikasnog upravljanja poreznim dugom razvijena je takoer platforma eOvrhe. Ova portalska
aplikacija Porezne uprave mjeseno kreira baze stanja dugova i formira liste dunika. Ovako formirane liste dunika s
preporukom postupanja distribuiraju se slubenicima zaduenima za postupak naplate. eOvrha na taj nain, smanjuje
utjecaj ljudskog imbenika u uoavanju potrebe za poduzimanjem mjera te znatno olakava pravovremeno
postupanje. Na taj se nain postie da se mjerama obuhvate i ona dugovanja koja su dospjela u prethodnih mjesec
dana, odnosno od financijskog ili imovinskog priljeva koji se oporezuje je proteklo krae vremensko razdoblje pa su
samim time obveznicima manji teret nego u kasnijim razdobljima kada su pozitivni financijski uinci istroeni.
U cilju jaanja upravljanja javnim dugom, Ministarstvo financija pristupilo je izradi Strategije za upravljanje javnim
dugom 2016.-2018.
3.2.
Odrivost mirovinskog i zdravstvenog sustava
Preporuka 2
Destimulirati prijevremeno umirovljenje poveanjem umanjenja za prijevremene mirovine. Poboljati
primjerenost i uinkovitost mirovinskih rashoda postroivanjem definicije tekih i opasnih zanimanja. Rjeavati
fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.
Postignuti napredak
Smanjenje mogunosti za rano umirovljenje u proteklom je razdoblju adresirano prvenstveno mjerama za smanjenje
invalidskih mirovina odnosno provedbom novog postupka utvrivanja invalidnosti, kao i stroom provedbom ad hoc
kontrola ranije steenih mirovina po osnovi invalidnosti. Primjetno je smanjenje broja novih korisnika invalidske
mirovine, koji je na dan 31. prosinca 2015. iznosio 2.101, dok je godinu ranije bio 3.475. Takoer se smanjuje udio
invalidskih mirovina (u koje se ubrajaju i invalidske prevedene u starosne) u ukupnim mirovinama koji je na dan 31.
prosinca 2015. iznosio 24% ukupnih mirovina u odnosnu na 2014. kada je isti iznosio 24,7% ukupnih mirovina.
Istovremeno, pratili su se uinci primjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. sijenja 2014.
godine, naroito u pogledu kretanja prijevremenih mirovina. Prema trenutno vaeem zakonu, pravo na prijevremenu
starosnu mirovinu u razdoblju do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navri 60 godina ivota i 35 godina
mirovinskog staa. U istom razdoblju osiguranici ene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema
povoljnijim uvjetima, s niom starosnom dobi i manjim mirovinskim staem. Od 1. sijenja 2031. do 31. prosinca
2037. dob za prijevremenu starosnu mirovinu se, prema vaeem propisu, postupno poveava, kako bi od 1. sijenja
2038. godine pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imao osiguranik kada navri 62 godine ivota i 35 godina
mirovinskog staa. Takoer, vaei zakon predvia trajno umanjenje polaznog faktora za odreivanje mirovine u
iznosu od 0,34% do 0,1% za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu prije navrenih godina ivota
osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Udio novih prijevremenih starosnih mirovina u
ukupnom broju novih mirovina na dan 31. prosinca 2015. iznosio je 25%, to predstavlja blago smanjenje u odnosu
na prethodne godine. Istovremeno, udio prijevremenih starosnih mirovina u ukupnim mirovinama poveava se te je
na dan 31. prosinca iznosio 13,9%.
Tablica 3.2.1. Prikaz kretanja ukupnog broja korisnika mirovina, njihove prosjene dobi i
prosjenog staa
Stanje na dan
31.12.2014.
Stanje na dan
31.12.2015.
1.223.738
1.228.020
505.219
503.084
4.940
9.836
1.
Ukupan broj korisnika mirovine
2.
Ukupan broj korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui invalidske

prevedene u starosne i ne ukljuujui l. 35. ZOMO
3.
Ukupan broj korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO
3.
Ukupan broj korisnika prijevremene starosne mirovine
160.374
170.804
4.
Ukupan broj korisnika invalidske mirovine, ukljuujui invalidske prevedene

u starosne
302.332
294.448
4.
Ukupan broj novih korisnika mirovine
51.526
49.256
5.a.
5.b.
6.
7.
8.
Ukupan broj novih korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui l. 35. ZOMO
18.235
19.516
Prosjena dob novih korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui l. 35.

ZOMO (godine i mjeseci)
64 03
63 09
Prosjean sta novih korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui l. 35.

ZOMO (godine i mjeseci)
31 01
30 10
Ukupan broj novih korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO
4.580
4.014
Prosjena dob novih korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO

(godine i mjeseci)
62 09
61 09
Prosjean sta novih korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO

(godine i mjeseci)
42 10
42 08
Ukupan broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine
13.443
12.101
Prosjena dob novih korisnika prijevremene starosne mirovine (godine i

mjeseci)
59 06
59 00
Prosjean sta novih korisnika prijevremene starosne mirovine (godine i

mjeseci)
36 06
36 06
Ukupan broj novih korisnika invalidske mirovine prema ZOMO
3.475
2.102
Prosjena dob novih korisnika invalidske mirovine prema ZOMO (godine i

mjeseci)
53 09
53 01
Prosjean sta novih korisnika invalidske mirovine prema ZOMO (godine i

mjeseci)
23 01
23 03
Ukupan broj novih korisnika mirovina po posebnim propisima
11.793
11.523
Takoer, u proteklih godinu dana provedena je revizija liste zanimanja i radnih mjesta na kojima se sta rauna s
poveanim trajanjem s ciljem smanjenja iste za oko 50%. Revidirana lista bit e podloga za novi Zakon o stau
osiguranja s poveanim trajanjem.
U pogledu redefiniranja sustava mirovina djelatnih vojnih osoba, policijskih slubenika i ovlatenih slubenih osoba s
ciljem da se uredi sustav profesionalnih mirovina ovih posebnih kategorija osiguranika donesena je Uredba o izmjeni
i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 93/2015) kojom su u dravni proraun prebaena do sada
kapitalizirana sredstva s osobnih rauna lanova obveznih mirovinskih fondova koji su korisnici invalidske mirovine
zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba,
policijskih slubenika i ovlatenih slubenih osoba. Donesena je i Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o
obveznim mirovinskim fondovima kojom je omoguen izlazak iz II. stupa osiguranicima prema Zakonu o pravima iz
mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slubenika i ovlatenih slubenih osoba osobnim
izjanjavanjem. Osobe koje odlue ostati u II. stupu, a sad ne ispunjavaju uvjete za mirovinu po postojeem zakonu,
ostvarivat e mirovinu prema opem propisu.
U okviru dijela preporuke, koja se odnosi na rjeavanje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, poduzeti su koraci za
poboljanje kontrole rashoda bolnikog sektora. Stanje dospjelih obveza zdravstvenog sustava na dan 31. prosinca
2015. iznosilo je 2.533.285.651 kuna to je za 270.947.979 kuna, odnosno 9,66% manje od stanja na dan 31. prosinca
2014., kada su dospjele obveze iznosile 2.804.233.630 kuna. U 2015. godini bilo je preko 300 milijuna nepredvienih
trokova za jubilarne nagrade, zaostatke plae radi izrauna godinjih odmora te utjecaja izrauna promjena
kolektivnog ugovora.
Istovremeno su akutne bolnice poveale naturalne pokazatelje (koliina odraenog posla), to je povealo varijabilne
trokove poslovanja: lijeenje u dnevnim bolnicama poveano je za 33,7% u odnosu na 2014. (najvie u KBC, KB,
klinikama i malim bolnicama), a ak 51% u odnosu na 2013., broj sluajeva bolnikog lijeenja smanjuje se zbog novih
modaliteta lijeenja (dnevne bolnice), duina bolnikog lijeenja se od sijenja 2015. skratila za 3,3%, popunjenost
kreveta narasla je za 22,4% (u 2015. iznosi 96% usporedivo s novom Mreom od listopada 2015.) u odnosu na 2014.
(najvie u opim bolnicama), broj pacijenata u specijalistiko - konzilijarnoj zdravstvenoj zatiti (SKZZ) narastao je za
10,2% (u odnosu na 2014. godinu) poglavito zbog uvoenja internih bolnikih uputnica i jaanja dnevnih bolnica koje
se raunaju u SKZZ, iako PZZ smanjuje slanje u SKZZ - 83% sluajeva rjeava se u PZZ odnosno broj uputnica iz PZZ u
SKZZ manji je za 800.000 (najvie u KBC, KB i klinikama), poveava se broj operacija - porast od 6% u KBC, KB i
klinikama u odnosu na poetak 2015.
U pogledu rezultata provoenja novog modela ugovaranja i plaanja za bolnice, bolnice su u prvoj polovici 2015.
zabiljeile financijsko i naturalno poveanje izvrenja. Poveanje uinkovitosti dijelom je i rezultat provedbe
Programa plus", akcije skraivanja listi ekanja, kroz koji su 33 bolnice, koje su sudjelovale u programu, obradile
dodatnih 130.000 pacijenata. Uz Program plus tijekom 2015. pokrenuti su i projekti Dani otvorenih vrata, u
okviru kojeg je tijekom dvije runde pregledano skoro 4.000 pacijenata u sedam najveih hrvatskih bolnica, te projekt
"Program 72 sata" koji obuhvaa poetak lijeenja u roku od 72 sata od dana dijagnoze bolesnika s kolorektalnim
karcinomom, karcinomima dojke i malignim tumorima glave i vrata. "Program 72 sata", kroz koji je do rujna 2015.
obraeno 1.200 pacijenata. omoguuje da se unutar 72 sata zapone lijeenje, odnosno osigura prijem, odluka
multidisciplinarnog tima te planiranje operacije, ali i planiranje kemo ili radio terapije.
Prema novom modelu plaanja, Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZO) bolnicama plaa dio prihoda u avansu, a
ostatak tek po izvrenju. Na kraju 2015. HZZO je smanjio svoje dospjele obveze za 46,84% odnosno za 440.386.060
kuna. Stanje dospjelih obveza HZZO-a na dan 31.12.2014. iskazano je u iznosu od 940.126.023 kn, a na dan
31.12.2015.godine u iznosu od 499.739.963 kuna. Uoeni su trendovi pozitivnog poslovanja. Sve vie bolnikih
ustanova u 2015. iskazuje pozitivan rezultat poslovanja. Tako je pozitivan financijski rezultat ostvarilo 38 tj. 67%
bolnica. Od 26 specijalnih bolnica pozitivan financijski rezultat iskazalo je 25 ustanova.
U pogledu provoenja novog modela upravljanja bolnicama, uvedeno je i praenje pet parametara kvalitete i
uinkovitosti koji su tijekom godine znaajno utjecali na kvalitetu i uinkovitost pruanja zdravstvene zatite.
Navedeni parametri su: prosjena duljina lijeenja u bolnici, ukupan broj SKZZ sluajeva na jednog zdravstvenog
djelatnika, opa stopa smrtnosti, broj lijeenja u dnevnoj bolnici, broj pacijenata lijeenih rezervnim antibiotikom.
Stopa privremene nesposobnosti za rad (nastavno: bolovanja) na dan 31. svibnja 2015. iznosila je 3,28; od toga na
teret poslodavaca 1,61, a na teret HZZO-a 1,67. U prva tri mjeseca 2016. stopa bolovanja je 3,30; od toga na teret
poslodavaca 1,51, a na teret HZZO-a 1,79. U istom razdoblju 2015., stopa bolovanja iznosila je 3,56; od toga na teret
poslodavaca 1,83, a na teret HZZO-a 1,73. HZZO kontinuirano provodi redovne, izvanredne i posebno osmiljene
akcije kontrole bolovanja te kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca. U prva dva mjeseca 2016. provedeno je 566
kontrola bolovanja. Mjerodavna sluba Direkcije HZZO-a, kroz organiziranje tematskih radionica, kao i drugih oblika
potpore, kontinuirano potie sve oblike kontrole bolovanja koje provode kontrolori HZZO-a iz regionalnih ureda
HZZO-a. U 2016. uspostavljen je sustav poslovnog izvjeivanja (BI) o kretanju stope bolovanja (BI za PNR) koji
omoguuje uinkovitiji nadzor nad kretanja stope bolovanja i otvara mogunost breg djelovanja kontrolora HZZO-a s
obzirom na pojedine pokazatelje. Obveze HZZO-a po osnovi naknada za bolovanja u prva dva mjeseca 2016. godine
iznose 209.173.142,08 kuna.
3.3.
Poboljati uvjete na tritu rada i unaprijediti sustav socijalnih naknada
Preporuka 3
Rjeavati slabosti okvira za odreivanje plaa savjetujui se sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom
praksom u cilju poticanja usklaivanja plaa s produktivnou i makroekonomskim uvjetima. Snanije poticati
nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaaju plaene poslove. Provesti, na temelju revizije 2014., reformu
sustava socijalne sigurnosti i nastaviti konsolidaciju socijalnih naknada poboljanjem usmjerenosti i uklanjanjem
preklapanja.
Postignuti napredak
U okviru dijela preporuke koji se odnosi na usklaivanje plaa s produktivnou i makroekonomskim uvjetima,
povedena je analiza minimalne plae u Republici Hrvatskoj i utjecaju iste na produktivnost. U pogledu odluke o tome
hoe li se Studija o utjecaju minimalne plae uzeti u obzir u daljnjem oblikovanju politika, moe se oekivati da e
nakon rasprave sa socijalnim partnerima ista biti podloga za budee politike i normativna rjeenja, posebice stoga to
su u Studiji o utjecaju minimalne plae koriteni brojni statistiki podaci koji su relevantni za razumijevanje uloge
minimalne plae u Hrvatskoj (iz Ankete o radnoj snazi i Ankete o dohotku stanovnitva, zatim detaljnim podacima iz
Godinjih izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj plai te iz obrade JOPPD obrasca i strukturno-poslovnih pokazatelja
poduzea za 2014.) te da je ista rezultat istraivakog i analitikog rada strunjaka s podruja ekonomije i trita rada,
kao i stoga to da jo uvijek nedostaju druge analitike podloge. Aktivnost koja se namjerava u tome cilju poduzeti je
osnivanje radne skupine koja e okupiti sve relevantne dionike.
U srpnju 2015. je usvojen Akcijski plan za uspostavu i ureenje sustava plaa u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. kojim
se predvia kontinuirano praenje procesa kolektivnog pregovaranja u javnim slubama i dravnoj slubi,
ujednaavanje prava u kolektivnim ugovorima u svim djelatnostima javnih slubi te u odnosu na prava zaposlenih u
dravnoj slubi te donoenje Zakona o plaama u javnom sektoru. Spomenuti Akcijski plan dodatno je razraen u
okviru djelovanja Povjerenstva za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi koje je osnovano temeljem Odluke o
provedbi reformskih mjera za unaprjeenje sustava javne uprave (NN, br. 18/2016). Mjere u nadlenosti
Povjerenstva su:
-
provoenje analize sloenosti poslova u javnoj upravi s ciljem izrade kompetencijskog okvira za zaposlene i
utvrivanjem kriterija nove klasifikacije radnih mjesta u javnoj upravi,
ustrojavanje sustava objektivnog i nepristranog ocjenjivanja kao uinkovitog temelja za stimulaciju i/ili
sankcioniranje dravnih i javnih slubenika, osiguravanjem sredstava u dravnom proraunu za nagraivanje
slubenika temeljem ocjene i ograniavanjem broja onih koji su ocijenjeni najviom ocjenom te
omoguavanjem mijenjanja platnih razreda i bez formalnog napredovanja u slubi,
revidiranje sustava odreivanja plaa i ureenje sustava plaa u javnoj upravi i javnim slubama,
unaprjeenje sustava upravljanja ljudskim potencijalima i kontinuiranim razvojem ljudskih potencijala u
javnoj upravi kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja,
i bit e detaljnije razraene kroz Akcijski plan za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi.
U pogledu reforme socijalnih naknada, dovrena je cjelovita analiza sustava socijalne zatite, tj. korisnika i izdataka
socijalnih naknada i programa na razini sredinje drave te programa i socijalnih naknada na razini jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave. Rezultati analize utvruju 28 naknada na nacionalnoj razini te 2907 naknada na
lokalnoj razini sa socijalnom komponentom (koje se mogu svesti na nekoliko desetina kategorija jer brojne JLP(R)S
imaju iste naknade/programe, pod istim ili razliitim imenima, koje su namijenjene istim skupinama ili imaju istu
funkciju), koje su namijenjene osnovnim skupinama korisnika: obitelj (roditelji, djeca i ostali lanovi); osobe s
invaliditetom; nezaposlene osobe; osobe u sustavu obrazovanja; hrvatski branitelji iz domovinskoga rata i lanovi
njihovih obitelji; umirovljenici i starije osobe; ostale socijalno ugroene kategorije (beskunici, azilanti, rtve
obiteljskog nasilja, ovisnici i dr.). Naknade sredinje drave koristilo je ukupno 1.230.962 korisnika, a za navedene
naknade ukupno je izdvojeno 3.946.753.211 kuna za 2014. Naknade, koje se ostvaruju na lokalnoj razini, koristilo je
ukupno 724.076 korisnika, za to su jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave izdvojile ukupno
1.736.661.301 kuna za 2014. U analizi poreznih olakica identificirano je 28 olakica koje su iznosile ukupno
4.405.944.933 kuna za 2013. Kod analiziranih naknada utvreno je da ne postoje ujednaeni kriteriji za njihovu
dodjelu odnosno za pojedine se vri provjera dohotka i imovine, za pojedine samo provjera dohotka, ali ne i imovine,
dok se za neke ne vri provjera ni dohotka ni imovine. Isto je zakljueno i u sluaju analize poreznih olakica.
U skladu s mogunostima, prijedlozi mjera proizalih iz spomenute analize integrirat e se u reformske mjere koje e
se provoditi tijekom 2016. i 2017., a posebice u dijelu boljeg usmjeravanja socijalnih naknada i izdataka kroz uvoenje
provjere materijalnog stanja (dohotka i/ili imovine) kao kriterija za dodjelu naknada te smanjivanja zlouporaba
odnosno uklanjanja preklapanja, dupliciranja i kumuliranja prava u dodjeli naknada i usluga na razliitim razinama
vlasti kroz bolju koordinaciju i razmjenu podataka o koritenju prava iz sustava socijalne skrbi.
to se tie konsolidacija socijalnih naknada kroz Jedinstveni centar za naknade (JCN), u rujnu 2015. je donesen Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 99/2015) kojim je propisano administriranje ZMN-a od
strane nadlenih ureda dravne uprave u upaniji, odnosno nadlenog ureda Grada Zagreba. Spomenuti uredi trebali
su od 1. lipnja 2016. poeti odluivati o priznavanju prava na zajamenu minimalnu naknadu, odnosno preuzeti ulogu
JCN-a. Budui da u meuvremenu nisu izvrene potrebne pripreme (djelatnici ureda dravne uprave nisu proli
potrebne edukacije, nije jo objavljen javni natjeaj za izradu aplikacije vezane za ostvarivanje standardizacije
socijalnih naknada) utvrena je potreba redefiniranja prijedloga ustroja jedinstvenog centra za naknade. U tijeku su
razgovori oko razrade modela koji bi osigurao maksimalno koritenje postojeih kapaciteta te osigurao jaanje
strunog socijalnog rada u svrhu pruanja podrke obiteljima i pojedincima u prevladavanju potekoa, kao i aktivniju
ulogu radno sposobnih korisnika u njihovoj radnoj aktivaciji.
U svrhu spreavanja rizika od siromatva i daljnjeg osiromaenja, povean je iznos zajamene minimalne naknade za
samce radno nesposobne osobe i za djecu samohranih roditelja te djecu iz jednoroditeljskih obitelji. S istom je
svrhom uvedena i nova naknada za ugroenoga kupca energenata, te su poboljane i pojedine odredbe s ciljem
spreavanja socijalnog iskljuivanja pojedinih ranjivih skupina osiguravanjem koritenja veeg opsega socijalnih
usluga.
Tijekom 2015. zapoela je provedba projekta Jaanje politike i kapaciteta za smanjivanje neprijavljenog rada. Projekt
vrijednosti 1,5 milijuna eura financira Europska unija. Na temelju rezultata projektnih aktivnosti i sukladno Europskim
smjernicama o borbi protiv rada na crno, donijet e se Strategija i Akcijski plan za borbu protiv rada na crno te
uspostaviti radno tijelo za koordinaciju politika i mjera za borbu protiv rada na crno. U tom smislu projekt e
pridonijeti uspostavi uinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama, kao i jaanju administrativnih
kapaciteta i sposobnosti za borbu protiv rada na crno te stvaranja meuresorne elektronike baze podataka podruju
suzbijanja rada na crno.
3.4.
Poveanje uinkovitosti javnog sektora
Preporuka 4
Smanjiti razinu fragmentiranosti i preklapanja izmeu tijela na sredinjoj i lokalnoj razini uvoenjem novog
modela za funkcionalnu raspodjelu nadlenosti i racionalizacijom u sustavu dravnih agencija. Poveati
transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzea, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s
tim povezanih strunih zahtjeva. Ubrzati uvrtavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovakih
drutava i privatizaciju.
Postignuti napredak
U svibnju 2015. Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije podrunih jedinica
sredinjih tijela dravne uprave koje je provelo analizu podrunih jedinica sredinjih tijela. Istovremeno, Vlada je
donijela i Odluku o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju
Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima
temeljem koje (1) su ukinuti Dravni zavod za zatitu prirode i Agencija za zatitu okolia, a obavljanje njihovih
poslova povjereno novoosnovanoj Hrvatskoj agenciji za okoli i prirodu, (2) je Agencija za regionalni razvoj Republike
Hrvatske pripojena Sredinjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
to se tie provedbe procesa funkcionalne, fiskalne i teritorijalne decentralizacije s ciljem racionalizacije sustava
JLP(R)S, u rujnu 2015. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 110/2015) kojim se uspostavlja zakonska podloga za dobrovoljno spajanje jedinica
lokalne samouprave.
Odlukom o provedbi reformskih mjera za unaprjeenje sustava javne uprave (NN, br. 18/2016) za provedbu daljnjih
aktivnosti vezanih uz podizanje uinkovitosti javne uprave i njezine usmjerenosti na korisnike, osnovano je
Povjerenstvo za modernizaciju sustava javne uprave. Mjere u nadlenosti Povjerenstva su:
-
smanjenje fragmentiranosti u obavljanju poslova dravne uprave koje obavljaju sredinja tijela
dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim
ovlastima,
standardiziranje unutarnjeg ustroja i unapreenje poslovnih procesa u tijelima javne uprave,
racionalizacija podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave,
funkcionalna i fiskalna decentralizacija i postizanje optimalnog teritorijalnog preustroja,
i bit e detaljnije razraene kroz Akcijski plan za modernizaciju javne uprave.

Istom Odlukom osnovano je i Povjerenstvo za informatizaciju javne uprave ijim radom, u ulozi predsjednika istoga,
upravlja predsjednik Vlade RH. Povjerenstvo je zadueno za utvrivanje Akcijskog plana za informatizaciju javne
uprave koji e se definirati aktivnosti i rokovi za provedbu sljedeih mjera:
-
objedinjeno voenje i upravljanje bazama podataka i informacijskom i komunikacijskom

infrastrukturom, razvojem i podrkom kljunim informacijskim sustavima Republike Hrvatske.
unapreivanje elektronikog poslovanja javne uprave razvojem aplikativnih servisa i pruanjem
elektronikih usluga za graane, poslovne subjekte i dravu,
razvoj Portala otvorenih podataka na web adresi data.gov.hr.
U dijelu preporuke koja se odnosi na transparentnost u poslovanju javnih poduzea, odnosno na jaanje zahtjeva za
strunostima kandidata i transparentnosti u postupcima imenovanja upravljakih odbora trgovakih drutava u
dravnom vlasnitvu, donesene su:
-
Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za lanove nadzornih odbora u trgovakim
drutvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u
temeljnom kapitalu (NN, br. 91/2015), kojom se postupak odabira lanova uprava razdvaja od postupka
odabira lanova nadzornih odbora i koja se primjenjuje i na lanove nadzornih odbora trgovakih drutava
ijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju,
Uredba o kriterijima za provedbu javnog natjeaja za imenovanje predsjednika i lanova uprava trgovakih
drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN, br.
112/2015), kojom se unaprjeuje i profesionalizira postupak odabira predsjednika i lanova uprava i koja se
primjenjuje i prilikom izbora kandidata za osobe ovlatene za zastupanje trgovakih drutava ijim
dionicama i poslovnim udjelima upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju, ukoliko to nije propisano
posebnim propisom.
Oba su propisa izmijenjena u travnju 2016. Novom Odlukom o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata
za lanove nadzornih odbora u trgovakim drutvima od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
izjednaeni su kriteriji za izbor kandidata za lanove nadzornih odbora i kandidata za lanove uprava i onemoguena
situacija u kojoj bi kriteriji za izbor kandidata za lanove nadzornih odbora bili stroi ili blai od kriterija za izbor
kandidata za lanove uprava.
Novom Uredbom o kriterijima za provedbu javnog natjeaja za imenovanje predsjednika i lanova uprava trgovakih
drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku propisano je da da se odabir
kandidata provodi putem javnog natjeaja ili posredstvom specijalizirane agencije. Time je postupak usklaen sa
Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13, 18/16),
pojednostavljen i ubrzan.
to se tie procesa smanjenja dravnog portfelja trgovakih drutava, Vlada je u srpnju 2015. usvojila izmjene i
dopune Odluke o utvrivanju popisa trgovakih drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za
Republiku Hrvatsku ime je broj trgovakih drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa
smanjen s 59 na 56. Club Adriatic d.o.o, Sunani Hvar d.d. i Hrvatska brodogradnja Jadranbrod vie ne predstavljaju
drutva od posebnog interesa za RH. Takoer, Vlada je u srpnju usvojila Prijedlog Odluke o pokretanju postupka radi
preoblikovanja trgovakog drutva Imunoloki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunoloki
zavod.
U travnju 2016. usvojeno je Izvjee o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske za 2015.
godinu.
3.5.
Poboljati poslovno okruenje i uinkovitost pravosua
Preporuka 5
Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pruateljima usluga. Utvrditi i provesti
mjere za poboljanje uinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovakih sudova.
Postignuti napredak
Sukladno Odluci o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini i ciljevima smanjenja u 2016. godini (u iznosima 0.1%
BDP-a za 2015. i 2016.) i osnivanju Povjerenstva za praenje provedbe smanjenja parafiskalnih nameta (donesenoj u
travnju 2015.):
10. rujna objavljen je Registar neporeznih davanja koji sadri ukupno 161 stavku ukupne vrijednosti od
8,413 milijardi kuna,
tijekom 2015. godine izmijenjeni su propisi kojima se rastereuju poduzetnici i graani za neto godinji iznos
od 309.575.898,70 kuna u pogledu plaanja neporeznih davanja i to:
o naknade za gospodarenje otpadnim gumama (-7.768.674,46 kn),
o naknade za gospodarenje otpadnim motornim vozilima (-11.768.141,68 kn),
o vodnog doprinosa (-64.363.468,00 kn),
o lanarine turistikim zajednicama (-32.290.566,28 kn),
o godinje naknade za uporabu javnih cesta (-99.594.868,00 kn),
o spomenika renta (-18.808.104,96 kn),
o lanarina Hrvatskoj obrtnikoj komori (-4.300.000,00 kn),
o lanarina Hrvatskoj gospodarskoj komori (-18.682.075,32 kn),
o naknade za ambalau i ambalani otpad i poticajne naknade za ambalani otpad koje su ukinute (52.000.000,00 kn).
Ve su uklonjene brojne regulatorne prepreke tritu usluga u nizu sektora (trgovina, posredovanje u prometu
nekretnina, graditeljstvo, arhitekti, inenjeri, geodeti, turizam, ugostiteljstvo, muzeji i dr.) sukladno EU Direktivi o
uslugama. S ciljem reforme trita usluga, Ministarstvo gospodarstva je identificiralo mjere za uklanjanje preostalih
regulatornih prepreka na hrvatskom tritu usluga (npr. uvoenje online procedure za registraciju poslovnog nastana
i dobivanje odobrenja/dozvola kod zapoinjanja pojedinih uslunih djelatnosti, administrativno pojednostavljenje
uvjeta za pristup uslunih djelatnostima i uklanjanje preostalih sektorskih regulatornih prepreka, pogotovo u
podruju profesionalnih i poslovnih usluga, ukljuujui preispitivanje pristupa pojedinim reguliranim profesijama,
cijena strunih ispita i obveznih lanarina pri profesionalnim komorama (sukladno OECD-ovoj metodologiji Product
Market Regulation), Regulativa za trite usluge u nadlenosti je razliitih nadlenih tijela sredinje dravne uprave te
stoga bitna upravo meuresorna horizontalna koordinacija u provedbi reformskih mjera i pravnih obveza sukladno
EU Direktivi o uslugama. Uklanjanje preostalih kljunih regulatornih prepreka e se provesti do kraja 2016., uz
nastavak s dodatnim mjerama u 2017., sukladno EU Strategiji unutarnjeg trita.
U kolovozu 2015. godine Vlada je usvojila Akcijski plan za smanjenje administrativnog optereenja gospodarstvu.
Temeljem istog provedeno je smanjenje optereenja u podruju trgovine i posredovanja u prometu nekretnina.
Spomenuti Akcijski plan utvrdio je Standard Cost Model (SCM) provedbu mjerenja administrativnog optereenja, a s
ciljem daljnjeg smanjenja istog za minimalno 20% do kraja 2016. u sljedeim podrujima:
pokretanja poslovanja trgovakog drutva i obrta,
zatite na radu,
zdravstvenih i sanitarnih uvjeta,
energetske uinkovitosti u gradnji.
U pripremi je izvjee o provedenom SCM mjerenju i identifikacija mjera rastereenja za minimalno 20% do kraja
2016. u podruju pokretanja poslovanja trgovakog drutva i obrta, zatite na radu, zdravstvenih i sanitarnih uvjeta
te energetske uinkovitosti u gradnji, te dodatno u podruju trgovine i posredovanja u prometu nekretnina.
Olakanje pokretanja poslovanja tijekom 2015. ostvareno je i izmjenama Zakona o trgovakim drutvima i Zakona o
sudskom registru od 1. studenoga 2015. kojima su uvedene zakonske pretpostavke za smanjenje trokova likvidacije
drutva s ogranienom odgovornou, pojednostavljen je postupak likvidacije za sva drutva kapitala, pojaane su
postojee odredbe o sprjeavanju mogueg sukoba interesa lanova uprave, a svi podaci o upisu u registar te podaci
i priopenja subjekata upisa objavljuju se u skladu sa Zakonom na internetskoj stranici sudskog registra, to
zamjenjuje ranije propisanu objavu u Narodnim novinama. Prosjean godinji broj registarskih objava iznosi 45.000.
Vie od 40.000 odnosi se na podatke o upisu u registar iji je pojedinani troak objave iznosio od 200 do 900 kuna.
Takva vrsta objave sada je besplatna. Za trokove objave postupka likvidacije poduzetnik je ranije trebao izdvojiti
1.600 kuna, a za trokove drugih obavijesti, koje je po zakonu duan objaviti, i iznose koji prelaze 10.000 kuna. Po
novome, svaki od ovih trokova iznosi 100 kuna. Isto tako, za registarske isprave smanjeni su iznosi javnobiljenikih
nagrada.
Takoer, tijekom 2015. pokrenuta je aplikacija za registraciju obrta e-Obrt putem koje je mogue podnijeti prijavu za
osnivanje poslovnog nastana obrta, prijavu za promjenom postojeeg obrta, kao i dobiti zapise iz slubenih evidencija
putem interneta. Prijava na istu omoguena je preko sustava e-Graani.
U cilju poboljanja uinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava projektom reorganizacije od 1. travnja 2015.
ustanovljena je nova mrea opinskih i trgovakih sudova te opinskih dravnih odvjetnitava, a od 1. srpnja 2015. i
nova mrea prekrajnih sudova te je reformiran sustav drugostupanjske mjesne nadlenosti upanijskih sudova
(Okvir 3.5.1.).
Okvir 3.5.1. Uinci reorganizacije pravosudnog sustava
Ukupno su prestala s radom 43 opinska i 39 prekrajnih sudova te 11 opinskih dravnih odvjetnitava.
Pravosudna tijela koja su prestala s radom te postojee stalne slube pravosudnih tijela postala su stalne slube
novoustanovljenih pravosudnih tijela, a detaljnim ureenjem komunikacije izmeu pravosudnih tijela i njihovih
slubi, graanima se omoguilo poduzimanje to veeg broja radnji u stalnim slubama, ime im se i dalje
osigurava pristup pravosuu gotovo istovjetan onome kakvog su imali i ranije, uz iznimku pojedinih radnji koje se
mogu poduzimati samo u sjeditu pravosudnih tijela.
U novoj organizaciji mree opinskih sudova kazneno i radno sudovanje provodi se samo u sjeditu sudova, osim
ako je posebnom odlukom ministra pravosua na prijedlog predsjednika suda odreeno drugaije. Zadravanje
odnosno fiziko spajanje pojedinih stalnih slubi ovisit e o ispunjenosti odgovarajuih prostornih i tehnikih
pretpostavki za rad sudova te osiguranju odgovarajue razine dostupnosti pravosua graanima, s tim da e se
dostupnost pravosua prvenstveno osiguravati odravanjem sudbenih dana. Svaki upanijski sud postao je
nadlean za odluivanje u drugom stupnju o albama protiv presuda svih opinskih sudova u kaznenim i
graanskim postupcima, osim o albama protiv odluka u sporovima iz radnih odnosa, u obiteljskim predmetima i
zemljinoknjinim predmetima za koje su nadleni samo pojedini upanijski sudovi. Odluka o tome kojem
upanijskom sudu e se odreeni predmet dodijeliti na rjeavanje u drugostupanjskom postupku donosi se
nasuminom algoritamskom dodjelom predmeta.
Radi ujednaavanja sudske prakse upanijskih sudova uvedeni su obvezni sastanci Vrhovnog suda Republike
Hrvatske s predsjednicima sudskih odjela svih upanijskih sudova, iji e se zakljuci objavljivati na internetskoj
stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a radi ujednaavanja sudske prakse openito ustanovljen je Centar
sudske prakse. Radi bre i lake delegacije predmeta kao jednog od sredstava ujednaavanja radne
optereenosti sudova ovlast za odluivanje o delegaciji umjesto predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske
dana je predsjedniku zajednikog neposredno vieg suda, uvedena je obveza izrade godinjeg programa rada
suda te podnoenje izvjea o obavljenim poslovima sudske uprave za prethodnu godinu, na koji se nain
omoguuje kontinuirano praenje rada i rezultata rada sudova i predsjednika sudova. Dodatno je razraen
institut trajnog premjetaja sudaca radi njegove vee uinkovitosti, objektivnosti i transparentnosti. Ojaana je
uloga Dravnog sudbenog vijea i Dravnoodvjetnikog vijea pri imenovanju pravosudnih dunosnika koji sada
imaju mogunost odabira najboljih kandidata meu irim krugom prijavljenih osoba koje su ispunile uvjete za
imenovanje. S ciljem vee uinkovitosti rada Pravosudne akademije, kao centralne institucije zaduene za obuku
kljunih dionika pravosudnog sustava, uvedene su odreene organizacijske izmjene, te su proirene djelatnosti
strunog usavravanja na sve slubenike iz podruja pravosua. U okviru Pravosudne akademije razvijane su
aktivnosti i programi za izobrazbu pravosudnih dunosnika i slubenika u pravosudnim tijelima.
Informatizacija pravosua je tijekom 2015. bila fokusirana na podrku reorganizaciji mree pravosudnih tijela pa su
sve lokacije pravosudnih tijela povezane na Hitronet i stavljene u domenu Ministarstva pravosua. Unaprijeeni su
aplikativni sustavi kojima se koriste pravosudna i kaznena tijela pa su tako u eSpis integrirane traene prilagodbe i
proirenja funkcionalnosti, a implementiran je i sustav za upravljanje predmetima na prekrajnim sudovima s
modulima za elektroniku razmjenu podataka. CTS sustav koji se koristi u upanijskim i dravnim odvjetnitvima
implementiran je na svim lokacijama i povezan s eSpis sustavom. Putena je u produkcijski rad i aplikacija prekrajne
evidencije i registra neplaenih kazni, nadograena je kaznena evidencija, sustav sudskog registra i eOglasna ploa
sudova, dok je znaajan pomak napravljen na novim funkcionalnostima i irenju Zajednikog informacijskog sustava
zemljinih knjiga i katastra (ZIS). U 2015. ZIS je uveden u 50 zemljinoknjinih odjela. Puten je u rad eIzvadak, prva
elektronikim putem plativa usluga Ministarstva pravosua za graane. Uz nadogradnje i nove informacijske sustave,
znaajan dio ulaganja se odnosio i na uredsku informatiku opremu.
3.6. Uinkovitiji reim za rjeavanje nelikvidnosti i razduivanje i vei

doprinos financijskog sektora oporavku
Preporuka 6
Ojaati predsteajni i steajni okvir za poduzea radi lakeg restrukturiranja duga i uspostava postupka osobnog
steaja. Poveati sposobnost financijskog sektora za to da pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u
podruju loih velikih kredita poduzeima i stambenih kredita u stranoj valuti te zbog loeg upravljanja u
odreenim institucijama.
Postignuti napredak
U podruju reforme predsteajnog i steajnog zakonodavnog okvira u lipnju 2015. donesen je novi Steajni zakon
kojim su uvedene mnoge novine. Stupanjem na snagu Steajnog zakona od 1. rujna 2015. predsteajni postupci u
potpunosti su preneseni u nadlenost suda, stvorene su pretpostavke za jo uinkovitiji proces restrukturiranja,
uvedena su pravila za bre rjeavanje steajnih predmeta, potpuna transparentnost, upotreba propisanih obrazaca,
nasumini izbor steajnih upravitelja, smanjenje trokova, e-drabe, kao i automatsko steajno postupanje prema
dugotrajno blokiranim pravnim osobama. Osobit naglasak stavljen je na zatitu vjerovnika, njihovo pravo na
(pravovremenu) obavijetenost, kontrolu i sankcioniranje drugih kako u predsteajnom tako i u steajnom postupku.
U 2015. doneseni su svi provedbeni akti, pri emu je potrebno izdvojiti programe strune obuke i strunog
usavravanja steajnih upravitelja kojima su po prvi puta uvedene mjere u cilju jaanja njihovog profesionalizma.
Osim toga, izraeni su vodii za predsteajni i steajni postupak te donesene Smjernice za restrukturiranje duga
poduzetnika izvansudskim sporazumom. Smjernice su namijenjene za poduzetnike iji su financijski problemi jo
uvijek rjeivi izvan suda. One nisu obvezujui dokument, nego prijedlog mogueg rjeenja problema. Cilj je bio na
ekonomian i svrhovit nain pruiti poduzetnicima i vjerovnicima informacije o naelima i pravilima koja se odnose
na restrukturiranje duga izvansudskim sporazumom i time ih potaknuti na suradnju kako bi osigurali ostvarenje svojih
interesa i poveali ukupnu vrijednost za vjerovnike, dunike, radnike i gospodarstvo u cjelini. U travnju 2016.
zapoela je s radom Radna skupina za analizu i praenje uinaka Steajnoga zakona.
Donoenjem Zakona o steaju potroaa u rujnu 2015. po prvi puta je u hrvatski pravni sustav uveden institut steaja
potroaa. Opi cilj uvoenja instituta steaja potroaa je razviti sustav koji e rezultirati stvaranjem uvjeta
insolventnim potenim potroaima za reprogramiranje njihovih obveza ili novi poetak, a vjerovnicima omoguiti
ravnomjerno namirenje njihovih trabina. Posebni ciljevi su stvaranje uvjeta da se kroz neformalne i formalne okvire
postigne dogovor izmeu vjerovnika i dunika oko restrukturiranja postojeih trabina, stvore uvjeti za odgovorno i
ekonomski racionalno ponaanje potroaa te rastereti sustav od bezuspjenih i viestrukih ovrnih postupaka.
Uvedena je provedba izvansudskog postupka pred savjetovalitima kao jedna vrsta postupka kojem je svrha, osim
svojevrsnog posredovanja meu sudionicima postupka radi sklapanja sporazuma, prikupljanje svih relevantnih
podataka o trabinama vjerovnika i potroaevoj imovini. Ako se potroa u navedenoj fazi postupka ne uspije
dogovoriti s vjerovnicima oko naina namirenja trabina, postupak se nastavlja pred nadlenim opinskim sudovima.
Sam sudski postupak takoer ima elemente dobrovoljnosti te se potroau ponovno prua prilika s vjerovnicima
postii dogovor pred sudom u obliku sudske nagodbe. Ako se nagodba ne sklopi, sud imenuje povjerenika koji u
daljnjem tijeku postupka ima kljunu ulogu u razdiobi potroaeve imovine te predstavlja svojevrstan most izmeu
suda, potroaa i vjerovnika. Uzimajui u obzir cilj samog zakona i osnovne postulate srodne europske normative, za
osloboenje od preostalih obveza odreeno je razdoblje provjere ponaanja. Ovisno o potroaevom postupanju
tijekom razdoblja provjere ponaanja, ovisit e odluka suda o osloboenju od preostalih obveza. to se tie
nepotenog potroaa, uvedena je uskrata od osloboenja od preostalih obveza. Nakon proteka razdoblja provjere
ponaanja savjesni potroa oslobodit e se obveza prema vjerovnicima. Meutim, sa svrhom zatite javnog i jaeg
interesa, uvedene su taksativno popisane obveze za koje ne postoji mogunost osloboenja, a uz ispunjenje
odreenih pretpostavki sud moe opozvati osloboenje od preostalih obveza. Takoer, doneseni su svi provedbeni
akti, provedena je obuka 73 posrednika u savjetovalitima i struno usavravanje 33 suca opinskih sudova te je
zapoela s radom Radna skupina za analizu i praenje uinaka Zakona o steaju potroaa.
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potroakom kreditiranju (NN, br. 102/2015, dalje u tekstu: ZPK) i Zakon o
izmjeni i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 102/2015, dalje u tekstu: ZOKI) stupili su na snagu 30.
rujna 2015. Propisali su konverziju kredita denominiranih u CHF u kredite denominirane u EUR i konverziju kredita
denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u
EUR. Konverzijom kredita obuhvaene su i trabine nastale zbog prestanka ugovora o kreditu, dakle u kojima
dunikova obveza vraanja primljenog nastala zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili prisilno ostvarena
(raskinuti ugovori o kreditu, krediti za koje je u tijeku postupak prisilne naplate i sl.). Konverzijom kredita nisu bili
obuhvaeni krediti za koje je do stupanja na snagu ZPK i ZOKI provedena konverzija i krediti kod kojih je dunikova
obveza ispunjena ili prisilno ostvarena prije stupanja na snagu ZPK i ZOKI. Konverzijom su bili obuhvaeni potroai
(ZPK), ali i fizike osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnici, trgovci pojedinci, nositelji obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava (ZOKI). Vjerovnici su bili duni u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ZPK i ZOKI
preporuenom poiljkom uz povratnicu dostaviti potroau izraun konverzije kredita, sa stanjem na dan 30. rujna
2015., zajedno s prijedlogom novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu. Potroa je o prihvatu izrauna konverzije bio
duan preporuenom poiljkom uz povratnicu ili osobno, obavijestiti vjerovnika u roku 30 dana od dana primitka
izrauna konverzije kredita.
Na raun dobiti i gubitka banaka u 2015. snano su utjecale zakonske izmjene kojima je cilj bio olakavanje poloaja
dunika s kreditima u vicarskom franku i s valutnom klauzulom u vicarskom franku i njihovo izjednaavanje s
poloajem u kojem bi se nali da su bili korisnici kredita u eurima. Prema privremenim nerevidiranim podacima za
2015. banke su zabiljeile 4,7 milijardi kuna gubitka (prije poreza), dok su na kraju prethodne godine ostvarile 2,1
milijardi kuna dobiti (Slika 3.6.1.). Najsnaniji negativan utjecaj na raun dobiti i gubitka (a time i na konani rezultat
poslovanja banaka) imali su trokovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja, od kojih najznaajniju stavku predstavljaju
trokovi konverzije koji su na kraju godine iznosili 6,8 milijardi kuna. Uinak konverzije banke su prvi puta iskazale na
dan konverzije (30. rujna 2015.), a on predstavlja razliku knjigovodstvene vrijednosti preostale neotplaene glavnice
kredita u vicarskim francima i one postupkom konverzije izraunane u eurima. Iskljui li se utjecaj tih trokova, dobit
banaka biljeila bi blagi porast.
Slika 3.6.1. Dobit (gubitak) banaka, prije poreza (na kraju razdoblja)
20.000
15.000
10.000
4.660,2
mil. HRK
5.000
3.358,5
695,4
2.067,6
-4.746,7
-5.000
-10.000
-15.000
-20.000
-25.000
2011.
2012.
Neto kamatni prihod

Opi trokovi poslovanja
Dobit, prije poreza
2013.
2014.
2015.
Neto nekamatni prihod

Trokovi rezerviranja
Izvor: HNB
Primjena zakonskih odredbi o konverziji utjecala je na pad stope ukupnog kapitala banaka, s jedne strane
smanjenjem regulatornog kapitala zbog gubitka tekue godine, a s druge strane poveanjem izloenosti banaka
valutnom riziku, kao posljedice prilagoavanja valutne pozicije. No, stopa ukupnoga kapitala i dalje je ostala visoka
na kraju 2015. iznosila je 20,9% to je za 0,8 postotnih bodova manje negoli na kraju 2014. (Slika 3.6.2.).
Slika 3.6.2. Stopa ukupnoga kapitala banaka (na kraju razdoblja)

mlrd.HRK
300
250
19,6
20,9
21,0
21,8
%
25
20,9
20
200
15
150
10
100
5
50
0
0
2011.
2012.
2013.
Basel II (min. 12%)
2014.
2015.
CRR/CRD IV (min. 8%)
Regulatorni kapital
Stopa ukupnoga kapitala - desno
Ukupna izloenost riziku
Izvor: HNB
Konverzije nisu imale znaajniji utjecaj na kvalitetu stambenih kredita u 2015. godini, zbog relativno maloga
realiziranog iznosa konverzije i to pri samome kraju godine. Udio kredita skupina B i C u ukupnim stambenim
kreditima u vicarskim francima (ukljuujui kredite u kunama s valutnom klauzulom u vicarskim francima) iznosio je
16,5%. Osjetno nii taj je pokazatelj bio kod kunske i eurske komponente (ukljuujui kunske kredite s valutnom
klauzulom u eurima), gdje je iznosio 9,6% odnosno 6,0%. Kod kunske se komponente udio skupina B i C u odnosu na
prethodnu godinu smanjio, na to je utjecala nova kreditna aktivnost, ali i smanjivanje kredita spomenutih rizinih
skupina. Analiza i praenje kretanja kvalitete stambenih kredita nastavit e se i u 2016. godini.
U 2015. godini, nakon viegodinjeg nepovoljnog trenda, smanjila se razina loih plasmana (djelomino nadoknadivih i
2
potpuno nenadoknadivih plasmana) i izvanbilannih obveza banaka ponajprije kao odraz pojaanih aktivnosti
rjeavanja potraivanja s potekoama u naplati. Time je prekinut viegodinji negativni rast loih plasmana te se
njihov udio nakon devet godina rasta po prvi puta smanjio. U odnosu na 2014. godinu iznos prodanih potraivanja
osjetno je porastao, to je imalo kljuan utjecaj na smanjenje djelomino nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih
potraivanja, koji su bili nii za 4,1%. Time se smanjio i njihov udio u ukupnoj izloenosti, s 12,3% na 11,9%.
Okvir 3.6.1.
Rast udjela djelomino nadoknadivih i nenadoknadivih kredita (rizina skupina B i C), zapoet 2008. godine,
prekinut je u 2015. (Slika 3.6.1.). Udio spomenutih rizinih skupina smanjio se sa 17,1%, koliko je iznosio na kraju
2014., na 16,6% na kraju 2015. (Slika 3.6.3.). Kljuno su na ta kretanja utjecale provedene prodaje kredita
skupina B i C. Meutim, potrebno je istaknuti da bi, ako se iskljue uinci prodaja, krediti skupina B i C u drugoj
polovici 2015. godine biljeili stagnaciju. Ponajvie su za to bila zasluna kretanja u sektoru trgovakih drutava,
kao rezultat pojaanih napora u rjeavanju nenaplativih kredita. Nakon nekoliko tromjeseja stagnacije kredita
rizinih skupina B i C, njihov se udio u ukupnim kreditima tome sektoru stabilizirao. S druge strane, u sektoru
stanovnitva koji je kasnije reagirao na krizu, rast udjela B i C kredita nije zaustavljen. Naime, unato
Ukupna izloenost kreditnom riziku sastoji se od plasmana (bilanne stavke) i preuzetih izvanbilannih obveza. Plasmani su podijeljeni u portfelj
kredita i potraivanja te u portfelj financijske imovine koja se dri do dospijea, pri emu su potraivanja po kamatama i naknadama izdvojena u
zasebnu stavku (potraivanja na osnovi prihoda). Unutar spomenutih portfelja financijske imovine postoje razliiti instrumenti, primjerice krediti,
depoziti, obveznice, trezorski zapisi, a unutar preuzetih izvanbilannih obveza garancije, okvirni krediti i drugo. Plasmani i preuzete izvanbilanne
obveze rasporeuju se u rizine skupine A (potpuno nadoknadivi plasmani i preuzete izvanbilanne obveze), B (djelomino nadoknadivi plasmani i
preuzete izvanbilanne obveze) i C (potpuno nenadoknadivi plasmani i preuzete izvanbilanne obveze). Unutar rizine skupine B razlikuju se tri
podskupine, ovisno o visini utvrenog gubitka: B-1 gubitak do 30% iznosa potraivanja, B-2 gubitak vei od 30%, ali ne vei od 70% iznosa
potraivanja i B-3 gubitak vei od 70%, ali manji od 100% iznosa potraivanja. U rizinoj skupini C nalaze se izloenosti s gubitkom u visini od
100% iznosa potraivanja.
nominalnom smanjenju razine B i C kredita stanovnitvu, zbog znaajnijeg pada ukupnih kredita stanovnitvu,
udio B i C kredita je u 2015. godini blago porastao sa 12% na kraju 2014. godine na 12,1% na kraju 2015. godine.
Slika 3.6.4. Stope rasta B i C kredita na kraju razdoblja (u %)
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
-10
-20
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Trgovaka drutva -1,5 -7,0 1,0 3,8 15,0 76,0 54,2 26,0 8,9 13,3 5,6 -6,3
Stanovnitvo
-9,5 15,5 10,8 7,0 19,3 41,7 40,2 11,0 8,7 14,8 7,0 -0,6
Ukupni BC krediti
-4,5 -1,7 4,0
Ukupno ispravci
vrijednosti
-1,7 -4,8 -2,1 1,3
5,1 17,4 63,2 51,7 17,5 9,0 13,8 6,1 -4,5

4,4 43,3 37,6 25,4 12,0 23,5 17,8 5,5
Izvor: HNB
Slika 3.6.4. Udio djelomino nadoknadivih i nenadoknadivih kredita banaka na kraju razdoblja
35 %
30
29,9
25,0
25
20,3
18,2
20
12,9
15
10 7,7
5
30,8
28,3
5,2
0 4,1
2006.
4,8
3,7
2007.
12,4
11,2
7,5
7,3
4,9
4,0
2008.
7,8
5,8
2009.
Trgovaka drutva
7,8
8,6
9,5
2010.
2011.
2012.
Stanovnitvo
17,1
15,7
13,9
16,6
11,1
12,0
12,1
2013.
2014.
2015.
Ukupni krediti
Izvor: HNB
Napomene: Raspored izloenosti po institucionalnim sektorima obavlja se u HNB-u u skladu s Europskim
sustavom nacionalnih rauna 1995 (ESA 1995). Stanovnitvo obuhvaa kuanstva i neprofitne ustanove koje
slue kuanstvima. Od 31. listopada 2013. iznos kredita umanjuje se za iznos naplaenih naknada (prije
iskazivane kao odgoeni prihod u obvezama). Podaci za 2015. su nerevidirani.
U sektoru trgovakih drutava krediti skupina B i C smanjili su se za 6,3%, na to su najvie utjecale prodaje
potraivanja, ali i drugi imbenici, poput sklopljenih predsteajnih nagodbi i okonanih steajeva. U tim su
3
procesima banke djelomice otpisivale odnosno otputale dugove te preuzimale nekretnine i drugu imovinu
klijenata. Osim toga krajem godine pojaao se otpis duga koji nije povezan sa predsteajnim ili steajnim
procesima te prodajama, a dio smanjenja doao je i od poboljanja boniteta dunika, na to upuuju
reklasifikacije pojedinih klijenata u bolju rizinu skupinu odnosno skupinu A (potpuno nadoknadivi krediti).
3
Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/2005, 41/2008 i 78/2015), otpust duga jedan je od naina prestanka obveze.
Ona prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi.
U sektoru stanovnitva krediti skupina B i C blago su se smanjili (0,6%), takoer prvenstveno zahvaljujui
prodajama potraivanja. Propisi vezani uz kreditiranje u CHF, koji su rezultirali gubicima u poslovanju banaka i
rezultirat e otpisom dijela glavnice kredita, nisu imali znaajniji utjecaj na kvalitetu stambenih kredita, zbog
relativno maloga realiziranog iznosa i to pri samome kraju godine (do kraja 2015. godine proveden je relativno
mali iznos konverzija banke su iskazale 2,1 mlrd. kuna kredita nastalih konverzijom, od ega se 97,1% iznosa
odnosilo na stambene kredite, a pritom je, na teret prethodno formiranih rezervacija, napravljen otpis glavnice u
visini od 979,8 mil. kuna). Dapae, kvarenje portfelja (stambenih kredita) nastavljeno je neto dinaminije nego
prethodne godine, emu je najvei doprinos dala upravo komponenta u CHF pri emu je udio kredita skupina B i
C u ukupnim stambenim kreditima u CHF (ukljuujui kredite u kunama s valutnom klauzulom u CHF) iznosio
16,5%.
Rast ispravaka vrijednosti za kredite skupina B i C (Slika 3) nastavio se i odrazio u zamjetljivom poveanju
pokrivenosti spomenutih kredita, usprkos injenici da su prodana potraivanja bila visoko pokrivena ispravcima
vrijednosti. U odnosu na kraj 2014. godine, kada je iznosila 51,3%, pokrivenost je porasla za 5,3 postotna boda te
je dosegnula 56,6%. Poveanje pokrivenosti B i C kredita ispravcima vrijednosti posljedica je rasta gubitaka po
tim kreditima, zbog starenja portfelja. Osim toga, mogu je i utjecaj pada vrijednosti kolaterala, posebice onih
nekretninskih. Pokrivenost je osobito porasla u sektoru trgovakih drutava, pa se nastavila smanjivati razlika u
razini pokrivenosti kod kredita skupina B i C tih dvaju sektora. No ona je i dalje ostala via u sektoru stanovnitva
(59,6%, u odnosu na 54,9% kod trgovakih drutava), zbog znaajnosti koju imaju slabije osigurani krediti, poput
gotovinskih nenamjenskih kredita i prekoraenja po transakcijskim raunima, gdje banke u pravilu na osnovi
dana kanjenja u naplati vre reklasifikacije potraivanja i poveavaju ispravke vrijednosti.
Slika 3.6.5. Pokrivenost djelomino nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita banaka ispravcima
vrijednosti na kraju razdoblja
75
%
67,0
70
62,6
65
60
55
56,8
63,8
51,3
42,8
45,3
2007.
2008.
33,2
32,0
2009.
2010.
Trgovaka drutva
46,2
42,6
41,4
38,8
38,1
30
59,6
56,2
56,6
48,7
35
25
2006.
56,6
55,9
55,0
53,1
54,4
50
52,2
45
40
60,9
54,9
48,7
41,2
35,1
36,4
2011.
2012.
Stanovnitvo
2013.
2014.
2015.
Ukupni krediti
U 2015. godini osjetno je porastao iznos prodanih potraivanja, ponajvie zahvaljujui velikoj transakciji jedne
banke u zadnjem tromjeseju godine. Banke su tijekom godine ukupno prodale 2,8 mlrd. kuna potraivanja
(bruto) rizinih skupina B i C, ija je neto knjigovodstvena vrijednost iznosila 396,7 milijuna kuna. Osim toga,
prodano je i pripadajuih 931,0 mil. kuna izvanbilannih potraivanja, koja su se odnosila na kamate te druga
potraivanja. Dominirale su prodaje potraivanja od trgovakih drutava, s gotovo dvije treine ukupnoga iznosa,
a kupci su najveim dijelom bile specijalizirane kue za naplatu potraivanja. Usporedbe radi, u 2014. banke su
prodale 1,3 mlrd. kuna potraivanja, pri emu se oko 60% iznosa odnosilo na stanovnitvo. Glavninu prodaja
tada su obavile tri banke. Starenje portfelja, ojaano utjecajem pravila o postupnom poveavanju ispravaka
vrijednosti za potraivanja s dugim statusom neurednosti u otplati (dodavanje 5% ispravaka vrijednosti svakih
est mjeseci za potraivanja starija od dvije godine), utjecalo je na pad neto knjigovodstvene vrijednosti kredita
rizinih skupina B i C, ime je porasla njihova atraktivnost na sekundarnom tritu. Prodaje su bankama u pravilu
donijele prihod (zbog prodaja po cijenama veim od neto knjigovodstvene vrijednosti potraivanja u bilanci)4, ali
i stabilizaciju razine loih potraivanja, to bi moglo povoljno utjecati na mogunosti kreditnoga rasta.
to se tie poboljanja upravljanja nad Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), utvrena je obveza
provoenja neovisnog asset quality review-a (AQR) nad kreditnim portfeljom banke u drugom kvartalu 2017. na
temelju podataka iz 2016. Na temelju podataka i nalaza AQR-a utvrdit e se da li je upravljanje HBOR-om adekvatno
ureeno. U tom smislu Republika Hrvatska eli unaprijediti proces upravljanja HBOR-om, s obzirom na vanost HBORa kao razvojne banke u postizanju ciljeva ujednaenog ekonomskog i drutvenog razvoja usklaenog sa stratekim
ciljevima Republike Hrvatske. Ujedno svako unaprjeenje sustava upravljanja bit e usmjereno na jaanje ugleda
HBOR-a.
U ranijim razdobljima banke su po tim potraivanja pretrpjele gubitke pa je njihov ukupan utjecaj na poslovanje banaka
nepovoljan.
4. Glavni ciljevi i reformska podruja u 2016. i 2017. godini

Vlada je odredila etiri glavna cilja strukturnih politika koje opisuje u NRP-u 2016. To su:
-
makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost,

laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima,
uinkovitost i transparentnost javnog sektora,
obrazovanje za trite rada.
U sklopu ovih glavnih ciljeva, istie se osamnaest specifinih reformskih podruja, u kojima e biti koncentrirani napori
provedbe u predstojeem razdoblju. Planirane kljune mjere iz tih podruja opisane su u nastavku teksta, a glavne
obveze po mjerama prikazane su u Prilogu 1.
4.1.
Makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost
Poboljanje upravljanja javnim financijama i provedba fiskalne konsolidacije

Kljune reformske mjere
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Poboljati upravljanje javnim dugom

Poboljati proraunsko planiranje i kontrolu rashoda
Daljnja standardizacija materijalnih rashoda
Smanjenje rashoda za zaposlene u javnoj upravi i javnim slubama
Daljnji razvoj sustava objedinjene javne nabave
Unaprjeenje fiskalnog okvira
Osigurati strou provedbu preporuka dravne revizije
Uvoenje poreza na nekretnine
U okviru ovog specifinog cilja u prvom su planu mjere koje se odnose na upravljanje javnim dugom i bolje
proraunsko planiranje i kontrolu rashoda kao i provedba fiskalne konsolidacije.
Kljune reformske mjere koje e se provoditi odnose se na usvajanje i provedbu trogodinje Strategije za upravljanje
javnim dugom 2016.-2018., sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proraunu (NN, br.
15/2015). Usvajanje iste planirano je u svibnju 2016. (Okvir 4.1.1.). Ministarstvo financija takoer ojaati kapacitete
svoje organizacijske jedinice za upravljanje javnim dugom kroz dodatno zapoljavanje, preraspodjelu resursa i
unutarnju reorganizaciju poslova.
Kako bi se poboljalo proraunsko planiranje, kao i uinkovitost rashoda dravnog prorauna, aktivnosti koje e se
provoditi u 2016. odnose se na poboljanje zakonodavnog okvira, jaanje procesa nacionalnog stratekog planiranja
te uvoenje obveze provedbe ex-post evaluacije uinaka odabranih programa, aktivnosti ili projekta u dravnom
proraunu.
Kako bi se osigurala fiskalna disciplina u Zakonu o proraunu (l. 39. a) utvreno je fiskalno pravilo prema kojemu
manjak utvren proraunom za iduu proraunsku godinu ne smije biti vei od manjka utvrenog projekcijom koju je
Hrvatski sabor, odnosno predstavniko tijelo lokalne jedinice, donijelo prethodne godine za tu proraunsku godinu.
Kako uz navedeno pravilo nisu predviene nikakve iznimke od njegove primjene, u nepredvienim situacijama, kao
to je naglo gospodarsko usporavanje, to bi pravilo bilo teko provedivo i njegova primjena bila bi vrlo oteana.
Upravo stoga e se izmjenama i dopunama zakonodavnoga okvira, Zakona o proraunu, dodati mehanizam prilagodbe
koji e se primjenjivati u tono odreenim i izrijekom navedenim situacijama.
Nadalje, kako trenutni zakonodavni okvir kojim je ureeno strateko planiranje ne daje dovoljno kvalitetan temelj za
izradu nacionalnih stratekih dokumenta, strateke planove je potrebno prilagoditi tako da, izmeu ostalog, ukljuuju
prikaz reformskih mjera na isti nain kako to zahtijeva Nacionalni program reformi (vidjeti mjeru Unaprijediti sustav
stratekog planiranja na nacionalnoj razini). Takoer, vremenski tijek procesa nacionalnog stratekog planiranja
potrebno je prilagoditi dinamici pripreme Nacionalnog programa reformi. Ovakvi napori u svrhu pojednostavljenja i
jaanja procesa nacionalnog stratekog planiranja takoer bi mogli rezultirati ukidanjem polugodinjeg i godinjeg
izvjetavanja o provedbi stratekih planova jer bi se ciljevi i pokazatelji uspjenosti definirani u stratekom planu
preuzeli u financijski plan, ime bi se osigurao jedinstveni mehanizam praenja njihove provedbe. Ovako e se kroz
polugodinje i godinje izvjetavanje o izvrenju financijskih planova ujedno izvjetavati i o provedbi stratekih
planova. Samim time potreba izvjetavanja o provedbi stratekih planova postaje suvina.
Kako bi se ojaao srednjoroni proraunski okvir razmotrit e se uvoenje jedne i/ili vie novih mjera kojima e se
ojaati srednjoroni proraunski okvir kao to je primjerice promjena usvojenih projekcija iskljuivo uz detaljno
obrazloenje razloga promjena.
Radi kontinuiranog unapreenja sustav proraunskog planiranja i bolje kontrole nad rashodima uvest e se i obveza
provedbe ex-post evaluacije uinaka odabranih programa, aktivnosti ili projekta u dravnom proraunu. Evaluacija e
time postati nezaobilazan dio ciklusa stratekog planiranja. Rezultati evaluacije mogu pokazati da su neki programi
postigli svoje ciljeve ili da dodatna ulaganja nee utjecati na njihovu veu uinkovitost. Oni mogu biti temelj za
promjene postojeeg zakonodavnog okvira, ali i za razvoj novih programa. Stoga je potrebno propisati okvir za
evaluaciju uinaka odabranih programa, aktivnosti ili projekata u dravnom proraunu na godinjoj razini, ukljuujui:
kriterije za odabir programa, aktivnosti ili projekata za evaluaciju, institucije koje bi je provodile, rokove provedbe te
naine kako rezultate evaluacije uzeti u obzir kod izrade nacrta dravnog prorauna Radi iznalaenja im boljeg
zakonodavnog rjeenja prije predlaganja izmjena zakonodavnog okvira, tijekom 2016. povest e se ex-post procjena
na 2-3 odabrana programa/aktivnosti/projekta to e nakon izmjena Zakona o proraunu postati obveza na godinjoj
razini.
Daljnje unapreenje fiskalne statistike provest e se kroz izradu veznih tablica za konverziju evidencija poslovnih
dogaaja prema pravilima poduzetnikog raunovodstva u proraunsko raunovodstvo za pojedine izvanproraunske
korisnike radi jaanja statistikog izvjetavanja sukladno metodologiji ESA 2010. U tu svrhu predvieno je osnivanje
radne skupine iji e lanovi biti strunjaci iz akademske zajednice, raunovodstveni strunjaci specijalizirani za
proraunsko raunovodstvo te raunovodstveni strunjaci specijalizirani za poduzetniko raunovodstvo.
Istovremeno, radit e se na daljnjem poboljanju kontrole rashoda i to s jedne strane, temeljem rezultata praenja
provedbe mjera iz Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih trokova kod proraunskih i izvanproraunskih
korisnika dravnog prorauna, donesenih u studenom 2015., a s druge strane smanjenjem mase plaa u javnoj upravi
i javnim slubama. Kad je rije o materijalnim rashodima, cilj je standardizirati i ujednaiti razine istovrsnih
materijalnih trokova kod svih proraunskih i izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna te na taj nain
osigurati realno planiranje istih.
Daljnja standardizacija materijalnih rashoda postii e se primjenom Smjernica za upravljanje voznim parkom
donesenih temeljem Odluke o uvjetima koritenja slubenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih
linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te nainu odobravanja slubenih putovanja. Ovom mjerom
postii e se uteda na materijalnim rashodima u iznosu od 50 milijuna kuna godinje.
Kad je rije o smanjenju mase plaa u javnoj upravi i javnim slubama, cilj je smanjiti ukupne rashode u razdoblju od
2016. do 2018. za 2% u odnosu na 2015. odnosno za oko 600 milijuna kuna (rashodi za zaposlene su u 2015. iznosili
oko 30,5 milijardi kuna). Ciljano smanjenje se planira ostvariti ponajprije kroz zamrzavanje novog zapoljavanja (osim
zaposlenih na EU fondovima i drugim od strane VRH definiranim kategorijama), zatim izmjenama uvjeta krajnjeg roka
odlaska dravnih i javnih slubenika u mirovinu te kroz smanjenje dodatka na sta. Budui da prirodni odljev
zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5.000 osoba, ak i uz djelomino novo zapoljavanje potencijalne utede se
procjenjuju na preko 400 milijuna kuna ukupno do 2018. Izmjenama Zakona o dravnim slubenicima planira se
izmijeniti odredba koja regulira prestanak slube po sili zakona na nain da se prestanak radnog odnosa aktivira s
datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete. Kad je
rije o smanjenju dodatka na sta, najvei dio uteda u tom dijelu se namjerava iskoristiti za financiranje stimulacija
za uspjenost zaposlenika nakon to se utvrdi novi model plaa, ukljuujui i zaposlenike, u javnoj upravi i javnim
slubama.
Dravni ured za sredinju javnu nabavu u 2016. godini planira pokrenuti postupke objedinjene nabave za 5 novih
nabavnih kategorija (ispisna rjeenja najam ureaja za ispis i program za praenje ispisa), zatitarske usluge,
avionske karte i hotelski smjetaj, odravanje vozila i opskrba prirodnim plinom), te je u tom dijelu potrebna izmjena
Odluke o nabavnim kategorijama (NN, br. 67/12). Procjena iznosa uteda u predloenim nabavnim kategorijama
moi e se napraviti nakon prikupljanja planova nabave za 2016. godinu, a koje je u tijeku, no svakako se oekuju
utede s obzirom na vei javno nabavni volumen i injenicu da se kroz postupke objedinjene javne nabave postie
odreena standardizacija. S obzirom na znaajno poveanje broja nabavnih kategorija u ovom trenutku ne bi bilo
oportuno istodobno poveanje broja korisnika za sve predloene nove kategorije, budui da bi konsolidacija potreba
velikog broja korisnika znaajno produila pripreme postupaka, te se u novim kategorijama, osim opskrbe prirodnim
plinom, predlae provoenje postupaka za obveznike sredinje javne nabave iz Uredbe o unutarnjem ustrojstvu
Dravnog ureda (NN, br. 3/15) 34 tijela (ministarstva, Vlada RH, strune slube i uredi, Hrvatski sabor, Ured
predsjednice). Naime, kod opskrbe prirodnim plinom konsolidacija potreba korisnika je jednostavnija odnosno sam
postupak ne zahtijeva dugotrajnu pripremu, te je postupak za navedenu kategoriju mogue provesti i za dodatan broj
korisnika. Osim novih nabavnih kategorija iz reformskih mjera Dravni ured u 2016. planira provesti 4 postupka
objedinjene nabave u okviru postojeih kategorija, a to su licence, gorivo, raunala i raunalna oprema te
elektronike komunikacijske usluge u nepokretnoj mrei i oprema (fiksna telefonija). Od navedenih nabavnih
kategorija nabava goriva i fiksna telefonija planira se provesti, osim za 34 obveznika sredinje javne nabave, i za
dodatnih 567 korisnika te e u tom smislu Dravni ured zatraiti donoenje posebne Odluke Vlade RH za dodatne
korisnike za nabavu goriva, dok za fiksnu telefoniju postoji Odluka Vlade RH za dodatne korisnike od 23. travnja 2015.
Dravni ured je takoer u travnju 2016. zapoeo sa prikupljanjem podataka i analizama opravdanosti provoenja
objedinjene nabave za kategoriju tiskarske usluge i tekue odravanje zgrada, te ukoliko se pokae da bi rezultati
objedinjavanja bili pozitivni u smislu uteda odnosno standardizacije, odnosno da objedinjavanje nabave ne bi imalo
negativne uinke na trite, uvjetno je mogue i pokretanje postupaka javne nabave i u navedene dvije kategorije u
2016.
Daljnje unaprjeenje sustava kontrole nad rashodima, predvia se i kroz jaanje uloge Dravnog ureda za reviziju
(DUR), odnosno uvoenje financijskih sankcija zbog nepostupanja po njegovim nalazima i preporukama. Isto e
regulirati izmjenom postojeeg zakonodavnog okvira odnosno Zakona o Dravnom uredu za reviziju (NN, br.
80/2011). Uz to, izmjenama Zakona detaljnije e se urediti i druge procedure vezane uz provjeru izvrenja naloga i
preporuka. Time bi se unaprijedio postojei sustav koji je utemeljen na obveznoj dostavi podataka o poduzetim
mjere po nalazu revizije, i to u obliku Plana provedbe naloga i preporuka uz navoenje planiranih aktivnosti (mjera)
za provedbu naloga ili preporuka, osoba zaduenih za provedbu te planiranog krajnjeg roka provedbe, svakog
revidiranog subjekta.
U 2016., tonije do rujna, donijet e se i novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Zakonom e se unaprijediti usklaivanje
fiskalnih pravila s odredbama Direktive 85/2011 o zahtjevima proraunskih okvira drava lanica, i ojaati neovisnost
i uloga Povjerenstva za fiskalnu politiku. Takoer, donoenje Zakona je relevantno za daljnje unaprjeenje
proraunskog okvira kroz mehanizme bolje kontrole nad planiranjem i izvravanjem rashoda proraunskih i
izvanproraunskih korisnika.
Okvir 4.1.1. Strategija upravljanja javnim dugom
Javni dug odnosno dug ope drave krajem 2015. godine dosegao je razinu od 289,7 milijardi kuna odnosno
86,7% BDP-a. Ova visoka razina javnog duga predstavlja velik teret ukupnoj gospodarskoj politici i svojim
povezanim rizicima potencira ranjivost javnih financija. Cikliki poremeaji praeni strukturnim rigidnostima
pokazali su u razdoblju 2008.-2014. posljedine razmjere i brzinu ekspanzije javnog duga, koji je u tom razdoblju
porastao za 147 milijardi kuna, ili mjereno udjelom u bruto domaem proizvodu s 39,6% na 86,5%.
Izlazak iz viegodinje gospodarske recesije tijekom 2015. godine doprinio je nastojanjima i uincima provoenja
fiskalne konsolidacije te posljedino prekinuo viegodinji trend prekomjernih meugodinjih stopa porasta
udjela javnog duga u bruto domaem proizvodu. Postojee makroekonomske projekcije, u kratkom roku
naznauju mogunost ublaavanja rizika refinanciranja te stabilizacije i reverzije ovakvog trenda. Meutim,
postojea visoka razina javnog duga zahtjeva aktivne politike upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja
njegove dugorone odrivosti i ograniavanja negativnih efekata povezanih rizika. Nuna poluga za aktivno
upravljanje javnim dugom je redovito utvrivanje, objava i ocjena provedbe strategije upravljanja javnim dugom
iji su ciljevi temeljeni na analizi trokova i rizika, uvaavajui makroekonomska i trina ogranienja.
Ministarstvo financija priprema Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2016.-2018., ije se usvajanje
od strane Vlade RH predlae tijekom svibnja 2016. godine. Strategija e definirati osnovne ciljeve i provedbene
metode unapreenja odrivosti ukupnog javnog duga i ublaavanja povezanih rizika. Uz detaljne prikaze
povijesnog kretanja i strukture javnog duga, trogodinjih projekcija i naela ostvarenja utvrenih planova
financiranja, strategija e identificirati i provedbene rizike te naela njihovog ublaavanja. Pri tome e osnovni
naglasak biti na adresiranju rizika koji zahtijevaju unapreenje:
Pravnog i institucionalnog okvira upravljanja javnim dugom
Postojei pravni i institucionalni okvir pruao je relativno zadovoljavajui provedbeni i kontrolni okvir uz nunu
fleksibilnost na razini sredinjeg prorauna, izvanproraunskih korisnika i lokalnih jedinica. Potrebno ga je
proiriti i uinkovitim kontrolnim mehanizmom na nivou javnih poduzea obuhvaenih metodolokom
klasifikacijom ESA 2010 u javni dug, u cilju mogunosti sveobuhvatnog definiranja ciljeva i limita fiskalne politike.
Ublaavanje rizika refinanciranja i smanjenja udjela kratkoronog duga u ukupnom javnom dugu
Postojea razina javnog duga i utvrena struktura godinjih otplata glavnica generiraju potrebu znatnog
refinanciranja koji dosee i do 20% bruto domaeg proizvoda na godinjoj razini. Trenutni povoljni uvjeti na
financijskim tritima pruaju mogunost produenja prosjene ronosti duga te uravnoteenje profila dospijea,
uz smanjenje udjela kratkoronog duga u ukupnom javnom dugu.
Ublaavanje valutnog rizika javnog duga
Iako je u strukturi ukupnog javnog duga veinska tuzemna komponenta, njen prevladavajui dio (vie od 75%)
denominiran je ili indeksiran u eurima. Ovaj valutni rizik nije mogue otkloniti u kraem roku, ali uvjeti na
domaem tritu kapitala omoguuju njegovo djelomino ublaavanje budui da su kunski izvori po svojem
obimu, dostupnoj ronosti i cijeni kroz proteklih 18 mjeseci pruili adekvatnu alternativu valutno
denominiranima. Predvia se daljnji rast udjela kunske komponente u ukupnom dugu kroz primarne emisije na
domaem tritu kao i mogunosti zamjene dijela postojeih valutnih instrumenata u kunske, u sluaju takvih
preferencija financijskih institucija u pogledu prilagodbi kapitalnim zahtjevima slijedom regulatornih odredbi.
Ublaavanje kamatnog rizika javnog duga
S obzirom na visoku ukupnu razinu zaduenosti, dugorono poveanje referentnih trinih kamatnih stopa
predstavljalo bi znatnu prijetnju fiskalnoj odrivosti i posljedino generiralo znatan porast javnog duga. U
kratkom roku, ova prijetnja je ublaena postojeom strukturom kamatnih stopa u kojoj na razini duga dravnog
prorauna vie od 82% dugoronih obveza ine instrumenti s fiksnom kamatnom stopom. Takoer, u kratkom
roku, trenutni trini uvjeti sugeriraju refinanciranje dospijea postojeih obveza uz niu nominalnu kamatnu
stopu. U srednjoronom razdoblju ovaj se rizik moe ublaiti dosljednom provedbom odrive fiskalne politike i
posljedinim unapreenjem kreditnog rejtinga drave, te time i smanjenjem postojee visoke premije rizika.
Uz analizu navedenih rizika upravljanja javnim dugom, strategija e sadravati i precizan plan zaduivanja u
tekuoj godini s predvienom dinamikom i kalendarom aukcija, te projekcije plana zaduivanja u srednjoronom
razdoblju. U svibnju svake godine predvia se redovito godinje usvajanje i objavljivanje strategije za trogodinje
razdoblje usklaene s programom konvergencije, a prethodio bi joj plan, dinamika i kalendar zaduivanja koji bi
se objavljivao po donoenju dravnog prorauna.
U svrhu unapreenja upravljanja javnim dugom, poveanog opsega i sloenosti poslova, kontinuirano e se
djelovati na jaanju organizacijskih kapaciteta kroz popunjavanje sistematiziranih, a trenutno upranjenih radnih
mjesta. Takoer, dio poslova koji se trenutno obavljaju u Sektoru za upravljanje javnim dugom, a po svojoj
prirodi nisu povezani s poslovima javnog duga, prebacit e se na drugu organizacijsku jedinicu i time osigurati
znatno poveanje uinkovitosti postojeih kapaciteta. Takoer, sukladno mogunostima provodit e se stalna
dodatna izobrazba postojeih kadrova.
Povrh navedenih aktivnosti tijekom 2016. godine provodit e se i sveobuhvatna analiza poreznog sustava u Republici
Hrvatskoj.
Cilj svake porezne administracije je da ubiranje poreza bude efikasno i ekonomino te da porezni obveznici, u to
veem postotku, dobrovoljno ispunjavaju porezne obveze. Meutim upravo suprotno navedenom cilju, u posljednjih
nekoliko godina porezni sustav Republike Hrvatske bio je podloan estim zakonskim promjenama, a to je
posljedino dovelo do nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi. Kako
bi se navedeno promijenilo, pod vodstvom Ministarstva financija, osnovana je Radna skupina grupe poreznih
strunjaka. Zadatak Radne skupine je da izvre kompletnu reviziju zateenog poreznog sustava, da utvrde glavne
porezne prepreke za razvoj hrvatskog gospodarstva te da predloe novu zakonsku poreznu regulativu. Kroz novu
zakonsku regulativu cilj je postii stabilan - sustav koji se nee mijenjati svake godine, odriv - sustav u kojem e
porezni rashodi biti poznati i ciljani, jednostavan - sustav koji je razumljiv bez izdavanja dodatnih uputa i miljenja i
konkurentan - sustav koji poreznim stopama konkurira u okruenju porezni sustav.
U prijedlogu novi zakonskih rjeenja primarni cilj je da se pronae prostor za snienje poreznih stopa, ali uz
zadravanje odnosno poveanje razine prihoda kroz: irenje porezne osnovice, uvoenje imovinskih ili ekolokih
poreza te kroz ukidanje neproduktivnih poreznih rashoda (osloboenja, olakica i izuzea od oporezivanja).
Predloena zakonska rjeenja trebaju biti jednostavna i razumljiva te poreznim obveznicima pruati pravnu sigurnost.
U tom dijelu posebni zahtjev se stavlja na iznalaenje rjeenja u smjeru uspostave sustava edukativnog djelovanja
prema poreznim obveznicima na nain da se umjesto prekrajnih postupaka uvedu postupci prvog upozorenja. Uz
edukativno djelovanje prema poreznim obveznicima postavlja se i zahtjev otvaranja kanala trajne i transparentne
komunikacije izmeu porezne uprave i poreznih obveznika.
Podruje rada Radne skupine odreeno je odlukom ministra financija te je prioritet stavljen na dravne poreze (PDV,
porez na dobit, troarine i porez te naknade na podruju igara na sreu), zajednike poreze (porez na dohodak i
porez na promet nekretnina) i komunalnu naknadu odnosno porez na nekretnine, u dijelu sagledavanja ukupnih
uinaka transformacije komunalne naknade u vrijednosni porez na nekretnine. Meutim rad Radne skupine nije
limitiran te se svako oekuju sagledavanje ostalih poreza kao i svih procesa u poreznim postupcima. Rezultat rada
Radne skupine trebala bi biti nova zakonska rjeenja koja e se usvojiti nakon provedene javne rasprave te saborske
procedure usvajanja propisa. Oekuje se da novo porezno zakonodavstvo bude u primjeni 2017.
Do 1. sijenja 2018. uvest e se jednostavan porez na nekretnine koji e zamijeniti komunalnu naknadu, s tim da e
pri izraunu porezne osnovice u obzir uzeti dodatne dvije varijable: dob i stanje nekretnine, pored ve postojeih
parametara koji se danas uzimaju u obzir na obraun komunalne naknade. Uvoenje dodatnih varijabli kod primjene
poreza ispravit e postojee nepravednosti u obraunu komunalne naknade, s obzirom da e se plaanje poreza
pribliiti plaanju prema vrijednosti. Za nadopunu dodatnih varijabli JLS e koristiti postojee administrativne
strukture, a nain odreivanja dodatnih varijabli temelji e se na naelu jednostavnosti, ime upis dodatnih varijabli
nee poveavati operativne trokove uvoenja poreza. Jednostavni porez bi se naplaivao za sve trenutne obveznike
plaanja komunalne naknade. To znai da bi se oporezivali stambeni prostori, poslovni prostor, garani prostori,
graevno zemljite koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgraeno graevno zemljite. to se tie
eventualnih oslobaanja od plaanja poreza ona e biti regulirana kroz zakon odnosno lokalna samouprava nee
imati mogunosti samostalnog utvrivanja osloboenja za pojedinog ili grupe korisnika. Budui da lokalne jedinice do
sada nisu naplaivale komunalnu naknadu na graevno zemljite (iako im je Zakon na to davao mogunost), to znai
da bi se u praksi pojavila nova grupa poreznih obveznika. Porez e naplaivati jedinice lokalne samouprave odnosno
Porezna uprava tamo gdje se procijeni da JLS nemaju odgovarajuih kapaciteta. S obzirom da bi porez na nekretnine
bio nenamjenski lokalni porez JLS-i e ostvariti dodatnu fleksibilnost u koritenju prihoda od poreza. Po osnovi
provedene aurnosti u evidentiranju oporezivih nekretnina te po osnovi kontrolirane primjene prava na osloboenja
i olakica za vrijeme primjene jednostavnog poreza na nekretnine, oekuje se poveanje prihoda postojee
komunalne naknade do 15% odnosno na godinjoj razini poveanje postojeih prihoda za 300 milijuna kn.
U drugoj fazi, do 1. sijenja 2020. uvest e se puni porez na nekretnine zasnovan na procjeni vrijednosti temeljem
Uredbe o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina (matematiki model procjene vrijednosti nekretnine zasnovan na
odreenom broju parametara). Tijekom primjene jednostavnog poreza na nekretnine, dovrit e se pretpostavke za
prelazak na puni porez na nekretnine, koji e se utvrivati na temelju vrijednosti nekretnina. Plaanje punog
poreza na nekretnine u znatnoj mjeri omoguit e stvarno upravljanje prihodima od strane JLS te e navedeno
zahtijevati dodatno preispitivanje preraspodjele prihoda od poreza na dohodak, a sve s ciljem ravnomjernog razvoja
svih podruja Republike Hrvatske. Primjenom punog poreza na nekretnine oekuje se poveanje prihoda od
imovinskih poreza na razinu prosjek EU.
Konsolidacijska strategija Vlade ima za cilj, temeljem provedbe strukturnih reformskih mjera, a u skladu s
makroekonomskim projekcijama za razdoblje 2016.-2019, planirani manjak prorauna konsolidirane ope drave
smanjiti na razinu od 1,0% BDP-a u 2019. godini. Ovakvi pozitivni trendovi znaajnog smanjenja proraunskog manjka,
a uzimajui u obzir privatizacijske primitke i promjenu stanja depozita, dovest e i do smanjenja udjela javnog duga u
BDP-u ve u 2016. godini na 85,9% nakon viegodinjeg trenda njegovog snanog rasta. I u ostatku promatranog
srednjoronog razdoblja oekuje se nastavak njegovog postupnog smanjenja na 80% BDP-a u 2019. godini.
Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom

1.
2.
3.
4.
5.
Kvalitetnije definiranje politike vlasnika u stratekim trgovakim drutvima u vlasnitvu RH

Financijsko restrukturiranje stratekih trgovakih drutava u potekoama
Reevaluacija strateke imovine i smanjenje dravnog portfelja trgovakih drutava
Smanjenje dravnog portfelja stanova, poslovnih prostora i zemljita
Redefiniranje pojma i strukture sveobuhvatne evidencije dravne imovine
Kljuni efekti koji se ele postii u okviru ovog reformskog potpodruja su smanjenje fiskalnih rizika za dravni
proraun, vei doprinos javnih poduzea razvoju Hrvatske te smanjenje javnog duga kroz aktivaciju dravne imovine.
Drava e provedbom gore navedenih mjera izmeu ostalog redefinirati svoju politiku prema javnim poduzeima u
smislu postroavanja zahtjeva u pogledu kvalitete poslovanja, planiranja i ostvarivanja poslovnih ciljeva i nadzora nad
njihovim poslovanjem. Takoer e se preispitati opravdanost vlasnitva nad 56 trgovakih drutava i drugih pravnih
osoba od stratekog i posebnog interesa s ciljem smanjenja broja drutava u toj kategoriji prodajom dionica i
poslovnih udjela.
Tako se oekuje da do studenog 2016. sva strateka trgovaka drutva izrade srednjorone planove poslovanja koji e
obuhvatiti razdoblje 2017.-2020., a koji e ujedno sadravati i strategiju restrukturiranja trgovakog drutva. Planovi
e biti pripremljeni u skladu s prethodno definiranom metodologijom i Akcijskim planom za utvrivanje za
utvrivanje stratekih ciljeva poslovanja u stratekim trgovakim drutvima. Popis stratekih trgovakih drutava, koji
e biti obvezni pripremiti planove poslovanja, utvrdit e se do srpnja kada e biti donesena izmjena Odluke Vlade RH
o utvrivanju popisa trgovakih drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku
Hrvatsku. Nadzor nad provedbom planova bit e u nadlenosti Dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom
(DUUDI) u kojem, je potrebe obavljanja ove funkcije, potrebno ojaati kapacitete kroz dodatno zapoljavanje i
edukaciju. Posebno e se pratiti provedba restrukturiranja stratekih trgovakih drutava odnosno onih s najveom
razinom zaduenosti i potekoama u otplati na osnovu analize poslovanja i vanosti stratekih trgovakih drutava
iz lipnja 2016. U srpnju 2016. donijet e se i Smjernice za izradu internih akata stratekih trgovakih drutva u pogledu
politike plaa kojima e se jasnije povezati politika nagraivanja odnosno visine naknada upravama i nadzornim
odborima s uspjenosti u ostvarivanju postavljenih srednjoronih ciljeva.
Poduzea koja ne budu uvrtena u izmijenjenu Odluku o utvrivanju popisa trgovakih drutava i drugih pravnih
osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku bit e uvrtena u Plan privatizacije nestratekih
trgovakih drutava zajedno s poduzeima kojima upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP-a). Spomenuti
plan bit e donesen do kolovoza. Ii e se i u smanjenje dravnog vlasnitva nad stanovima, poslovnim prostorima i
zemljitima te aktivaciju neiskoritene dravne imovine (npr. stavljanje u funkciju prostora bivih vojarni). Kako bi se
to prije zapoelo s procesom aktivacije, postupci e zapoeti po postojeoj proceduri prodaje dionica i poslovnih
udjela (posebice u sluaju poduzea iz portfelja CERP-a 5) te nekretnina u svrhu ega e Vlada do lipnja donijeti
Odluku o prodaji 3.800 stanova, ukupne povrine 160.000 m2. Paralelno s prodajom po postojeoj proceduri radit e
se na pojednostavljivanju spomenute procedure prodaje kako bi se ubrzala realizacija i ostvario prihod od 500
milijuna eura tijekom 2016. i 2017. Zbog toga e se izmijeniti Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u
vlasnitvu RH, Uredba o nainu prodaje dionica i poslovnih udjela i Uredba o nainima raspolaganja nekretninama u
vlasnitvu RH.
Kako bi se osigurao transparentan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasnitvu RH i time omoguio sveobuhvatan
pristup upravljanja dravnom imovinom, tijekom 2016. odvijat e se podatkovna i programska nadogradnja
postojeeg Registra dravne imovine kao dio viegodinje izgradnje i implementacije informacijskog sustava za
upravljanje dravnom imovinom (ISUDIO).
Smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja

Reforma hitne medicine
Reorganizacija mree bolnica
Racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama
Reforma primarne zdravstvene zatite
Daljnja provedba objedinjene javne nabave, stroe kontrole propisivanja lijekova i informatizacija sustava
Standard zdravstvene zatite u Hrvatskoj je openito zadovoljavajui, meutim zdravstveni sustav suoava se s
mnogo izazova - od sve starije populacije i porasta kroninih bolesti, sve skupljih lijekova do potrebe obuzdavanja
gubitaka. Vlada Republike Hrvatske nastavlja s reformom u podruju zdravstva, koja bi uz bolju kontrolu rashoda,
racionalizaciju i optimalne trokove trebala osigurati visoku razinu zdravstvene zatite.
Kad je rije o aktivnostima planiranima za 2016. najvanije su:
1) Izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja
Poveanje prihoda se planira ostvariti prvenstveno kroz poveanje mjesene cijene police dopunskog zdravstvenog
osiguranja sa 70 na 89 kuna kao i poveanje najvieg iznosa sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite s 2000 kn
na 3000 kn za one koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje kao i uvoenje novog tipa osiguranja za
nestandardne zdravstvene usluge tzv. dodatno zdravstveno osiguranje. Premda e poveanje cijene police
zdravstvenog osiguranja imati za posljedicu i mogui prelazak odreenog broja osiguranika HZZO-a prema drugim
pruateljima usluga osiguranja, procjenjuje se da e to bili vrlo ogranien broj prelazaka koji u konanici nee znatnije
utjecati na konani efekt poveanja cijene police iz razloga to je samo poveanje cijene police u apsolutnom iznosu
relativno malo.
Kako bi se realizirale predloene mjere, potrebna je Izmjena opeg akta HZZO-a kojim se odreuje cijena premije za
dopunsko zdravstveno osiguranje. Takoer, nune su i Izmjene Zakona o osnovnom zdravstvenom osiguranju i
http://www.cerp.hr/default.aspx?id=4412
izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, te se navedeno planira izvriti do poetka IV. kvartala
2016.
2) Reforma hitne medicine
Osnovni je cilj planiranih aktivnosti s jedne strane smanjiti broj nepotrebnih pregleda u podruju hitne medicinske
zatite, a s druge strane poboljati dostupnost hitne medicinske slube za podruja koja trenutno nisu adekvatno
pokrivena postojeom mreom timova hitne medicinske slube. Planira se uvoenje reda u sustav i financijsko
rastereenje bolnikog sustava, te racionalna upotreba ljudskih i materijalnih resursa s ciljem omoguavanja
dostupnosti hitne medicinske usluge. Prema posljednjim dostupnim podacima 58% svih pregleda unutar
objedinjenog hitnog bolnikog prijema, odnosno ak 74% svih pregleda izvan bolnica nije bilo hitnog karaktera.
Promjene u sustavu ukljuuju novi nain rada objedinjenog hitnog bolnikog prijema u bolnicama, kroz koje e se
postroiti zaprimanje pacijenata na hitne preglede te uvesti novana naknada za sve one pacijente koji budu
inzistirali na hitnom pregledu. Odluku o tome koji pacijent treba hitnu pomo, a koji moe ekati, donosit e, na
temelju simptoma, trijane sestre u bolnicama, koje e vraati sve pacijente IV. i V. trijane kategorije. Takav pristup
e potaknuti pacijente da se vie koriste uslugama lijenika obiteljske medicine te smanjiti broj nehitnih dolazaka u
bolnice. S druge strane, pacijenti koji su doista ugroeni e na ovaj nain moi dobiti puno bru hitnu intervenciju,
bez potrebe da ekaju satima u sustavu koji je zaguen drugim ne-hitnim pacijentima.
Utede koje se planiraju ostvariti boljom kontrolom opravdanosti za hitnim pregledom u bolnicama e se iskoristiti za
poboljanje kvalitete rada izvanbolnike hitne medicinske slube. Naime, dostupnost hitne medicine e se poveati u
podrujima udaljenima od bolnikih ustanova te u podrujima gdje je izraena velika depopulacija stanovnitva i
iseljavanje kroz uvoenje dodatnih timova hitne medicinske slube, to e u konanici utjecati na poveanje kvalitete
zdravstvene zatite.
to se tie zakonodavnih aktivnosti, plan je tijekom svibnja izmijeniti Pravilnik o uvjetima, organizaciji i nainu
obavljanja hitne medicine kojim e se omoguiti provedba novog naina rada. Sve aktivnosti u ovom dijelu reforme
zdravstvenog sustava se planiraju zavriti do kraja svibnja. Planira se pojaati ukljuivanje primarne zdravstvene
zatite s ciljem rastereivanja objedinjenih hitnih prijama.
3) Reorganizacija mree bolnica
Reorganizacija mree bolnica podrazumijeva podizanje kvalitete, uvoenje racionalizacije i postizanje financijski
odrivog sustava, reda i transparentnosti istog, te eliminiranje dugovanja u bolnikom sustavu s mjerama
reorganizacije i racionalizacije poslovanja. Prvi korak u ovom dijelu se odnosi na izradu i donoenje plana
racionalizacije poslovanja s utvrivanjem dinamike podmirivanja nepodmirenih obveza od strane bolnica. Spomenuti
e plan ukljuiti i vrlo preciznu dinamiku podmirivanja dospjelih obveza za svaku pojedinu bolnicu. Nakon to krajem
svibnja budu zavrena izrada planova racionalizacije, pristupit e se izradi plana reorganizacije mree bolnikog
sustava od strane Ministarstva zdravlja. Tim e se planom odrediti toan broj bolnikih ustanova kao i podjela
djelatnosti meu njima. Nakon to plan reorganizacije bude slubeno usvojen, u rujnu 2016. zapoet e se s
aktivnostima funkcionalnog povezivanja ustanova koju e pratiti potrebne kadrovske i prostorne prilagodbe ovisno o
prenamjeni djelatnosti. Prenamjena djelatnosti u pojedinim bolnicama e se temeljiti na kljunom cilju, a to je
racionalnije poslovanje bolnica bez ugroavanja kvalitete zdravstvene zatite. Plan reorganizacije e pored definiranja
modela funkcionalnog povezivanja, razraditi i pristup zbrinjavanju eventualnog vika zaposlenika u bolnicama koje su
predmet reorganizacije. Sam proces reorganizacije bolnica u dijelu koji se odnosi na potrebne prostorne prilagodbe
e biti financijski podran i kroz fondove Europske unije koji su Ministarstvu zdravlja stavljeni na raspolaganje u
okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Zakonodavno gledano, ovaj proces e se temeljiti na
izmjenama Zakona o kvaliteti zdravstvene zatite. Cilj je da kompletan proces reorganizacije bolnike mree bude
zavren do kraja lipnja 2017. Cilj je ukupan broj bolnikih kreveta za akutno lijeenje smanjiti za 772 kreveta,
odnosno sa sadanjih ugovorenih 13.572 bolnikih kreveta za akutno lijeenje smanjiti na 12.800 do kraja 2017.
4) Racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama
Osnovni je cilj unaprjeenje organizacije pruanja nezdravstvenih usluga, poveanje produktivnosti osoblja, uvoenje
efikasnijih modela rada i racionalizacija potronje za nemedicinske usluge. Glavni razlozi za reorganizaciju
nezdravstvenih usluga je taj to bi bolnice trebale fokus usmjeriti na svoje kljune aktivnosti (pruanje bolnike skrbi
pacijentima koja ini gotovo 85% bolnike potronje) te smanjenje trokova povezanih s pruanjem prateih funkcija,
odnosno nemedicinskih usluga. Putem izdvajanja odnosno reorganizacije rada pojedinih nemedicinskih funkcija kao
to je pranje rublja, ienje nemedicinskih povrina, tehnike slube odravanja i drugih prateih slubi mogue je
postii odgovarajuu razinu kvalitete rada i uz manji broj djelatnika u sustavu te uz manje ukupne rashode. Ova e se
mjera ostvariti kroz usklaivanje postojeih opih akata koji reguliraju rad zdravstvenih ustanova (statut i drugi opi
akti).
5) Reorganizacija primarne zdravstvene zatite

Osnovni su ciljevi poboljanje dostupnosti zdravstvene zatite i racionalizacija unutar sustava, ogranienje broja
pacijenata (500-1500) u primarnoj zdravstvenoj zatiti po lijeniku te jaanje patronane slube. Takoer, planira se
donoenje nove mree primarne zdravstvene zatite.
6) Daljnja provedba objedinjene javne nabave, stroe kontrole propisivanja lijekova i informatizacija sustava
Osnovni je cilj dodatna racionalizacija potronje lijekova kroz bolju kontrolu propisivanja i potronje lijekova,
intenzivniju i kvalitetniju objedinjenu nabavu te daljnju informatizaciju sustava. Do kraja 2016. planira se daljnje
proirenje primjene modela objedinjene javne nabave u cilju dodatne racionalizacije sustava, posebno kad je rije o
nabavi generikih, inovativnih i skupih lijekova. Dodatni pozitivni fiskalni uinak se planira ostvariti kroz promjenu
referentnih zemalja za odreivanje cijena lijekova te pojaana kontrola bolnike potronje lijekova kao i pojaanu
kontrolu potronje posebno skupih lijekova.
Oekivani ukupni fiskalni uinak provedbe navedenih mjera je 2,6 milijardi kuna u razdoblju od 2016. do 2019. kroz
smanjenje rashoda u visini 1,6 milijardi kuna i ostvarivanje dodatnih prihoda u visini od 1,0 milijardi kuna u sustavu
zdravstvenog osiguranja.
Jaanje uloge primarne zdravstvene zatite dovest e do smanjenje upuivanja u specijalistiko-konzilijarnu
zdravstvenu zatitu, te koritenjem naela supsidijarnosti smanjenje trokova skupljeg specijalistikog i bolnikog
lijeenja. To se planira provesti kontinuiranom kontrolom od strane HZZO-a novog modela ugovaranja za 4 osnovne
djelatnosti primarne zdravstvene zatite (obiteljska medicina, ginekologija, pedijatrija, polivalentna dentalna
medicina) te upuivanja u specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu. U tu svrhu se planira dodatno opremanje
ordinacija primarne zdravstvene zatite dijagnostikom i terapijskom opremom i to prvenstveno u depriviranim
podrujima kao i manji infrastrukturni zahvati u ordinacijama primarne zdravstvene zatite i domovima zdravlja. Za to
su putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurana sredstava iz Europskog fonda za regionalni
razvoj u visini od 140,6 milijuna kuna.
Poboljanje odrivosti mirovinskog sustava

1.
2.
3.
Poticanje dueg ostanka u svijetu rada

Unaprjeenje sustava staa osiguranja s poveanim trajanjem
Osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invalidnosti/invaliditeta
Demografska kretanja u Republici Hrvatskoj karakterizira starenje stanovnitva i produljenje ivotnoga vijeka to se
nepovoljno odraava na javne trokove, osobito na javne izdatke za mirovine. U 2014. bilo je ukupno 1.397.400
osiguranika i 1.223.738 korisnika mirovina, odnos broja korisnika mirovina i broja osiguranika je 1:1,15. Pored
navedenih demografskih kretanja posebni problem predstavlja pitanje dostatnosti iznosa mirovine. Trenutani iznos
mirovine u odnosu na prosjek plae iznosi 38% (to je jedan od najniih omjera u EU), a mogao bi iza 2050. pasti na
otprilike 20%.
Stoga pitanje reforme mirovinskog sustava nije vezano samo za odrivost mirovinskog sustava, ve je to pitanje
razine siromatva i socijalne iskljuenosti, posebice starijih od 65 godina. Brojne neuinkovitosti uoene su u velikom
broju ranog umirovljenja, posebice za poslove s posebnim uvjetima rada kao i brojna posebna mirovinska prava u
odnosu na pojedine profesije. Visoki udjel ranog umirovljenja pripisuje se slabim poticajima na rad do zakonskog
redovnog umirovljenja. "Penalizacija" ranog umirovljenja daleko je ispod prosjeka EU (EU 5% za razliku od nas s 1,24,1%). Hrvatski mirovinski sustav je fragmentiran, uz veliki broj mirovina po posebnim propisima, (oko 14%
postojeih umirovljenika, odnosno svaki sedmi, prima mirovine po posebnim propisima).
Kljuna mjera za poboljanje uinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dueg ostanka u svijetu rada. Dulji ostanak
u svijetu rada namjerava se postii na sljedei nain:
-
veom penalizacijom prijevremenog umirovljenja izjednaavanjem postotka prijevremenog postotka umanjenja

prijevremene starosne mirovine na 0,30%. Umjesto dosadanjih umanjenja koja su ovisila od mirovinskog staa i
bila u rasponu od 0,10% do 0,34% za svaki mjesec prije navrenih godina osiguranika propisanih za stjecanje
prava na starosnu mirovinu, uvelo bi se linearno umanjenje od 0,34% za svaki mjesec prije navrenih godina
osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu neovisno o godinama navrenog mirovinskog
staa, odnosno 4,08% po godini ranijeg odlaska u mirovinu.
ubrzanjem izjednaavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za ene i mukarce.
enama bi se starosna dob poveavala za 6 mj. godinje do 2023. godine (umjesto po 3 mjeseca do 2030.). Od
2024. do 2027. dob bi se poveavala po 6 mjeseci godinje, na 62 godine za prijevremenu starosnu mirovinu i 67
godina za starosnu mirovinu (umjesto po 3 mjeseca do 2038. godine). U 9 zemalja lanica EU dob za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu poveava se sukladno poveanju oekivanog trajanja ivota (eka, Danska, Grka,
Italija, Cipar, Maarska, Nizozemska, Portugal i Slovaka). Do 2020. dob za starosnu mirovinu bit e vea od 65
godina u 11 zemalja lanica EU (Danska, Njemaka, Irska, Grka, panjolska, Francuska, Italija, Nizozemska,
Poljska, Portugal i Velika Britanija).
izmjenama vezano uz starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika (l. 35. ZOMO) kojima bi se propisali novi
uvjeti: 61 godina ivota i 41 godina staa osiguranja u efektivnom trajanju (dok se prema vaeem zakonu uzima
u obzir i sta osiguranja s poveanim trajanjem - beneficirani sta). Mirovina se ne bi poveavala za 0,15% po
mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu (prema vaeem zakonu, ova se mirovina poveava za 0,15% za svaki
mjesec odlaska u mirovinu nakon 60 godina ivota, to ini ovu mirovinu vrlo atraktivnom).
Radi unaprjeenja sustava staa osiguranja s poveanim trajanjem, vezano za zahtjevna radna mjesta i opasne
profesije, koje imaju pravo na posebne mirovinske sheme i mjere povezanih reformi izvrene su revizijske procjene
stotinjak postojeih radnih mjesta i zanimanja od strane eksperata strunog tijela (Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i
sigurnost na radu). Preliminarni rezultati pokazuju da e gotovo polovina od njih nakon revizijske procjene ostati bez
buduih pogodnosti temeljem tog instituta. Nakon preporuka eksperata i predoenja istih socijalnim partnerima,
izradit e se izmjene i dopune Zakona o stau osiguranja s poveanim trajanjem, u dijelu koji se odnosi na obuhvat
radnih mjesta i zanimanja, a nadalje emo revidirati i institut smanjenja starosne dobi za ostvarivanje prava na
starosnu mirovinu, ovisno o efektivnom vremenu provedenom u osiguranju, odnosno na poslovima na kojima se
sta osiguranja rauna sa poveanim trajanjem.
Reformska mjera, kojom se eli osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta trebala bi ostvariti
ujednaenost kriterija utvrivanja oteenja, odnosno invaliditeta korisnika. Sredite za provedbu spomenutih mjera
nalazi se u Zavodu za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, gdje je unutar
Zavoda ustrojena organizacijska jedinica Zavoda - Jedinstveno tijelo vjetaenja. Nakon analiza, uoene su vrlo niske
produktivnosti i uinkovitosti poslovnih procesa te preciznosti i brzine rjeavanja spisa medicinskog vjetaenja na
tetu vrlo osjetljive populacije. Stoga su poduzete i poduzimaju se mjere kako bi se ispravile uoene slabosti.
Uz razmatranje novih poslovnih procesa, na medicinskoj strani vjetaenja (uz tehniku pomo EK) uurbano se radi
na uspostavi poboljanog algoritma medicinskog vjetaenja kroz izradu smjernica te tonog definiranja objektivnih
dijagnostikih metoda odnosno ispitivanja funkcionalnih sposobnosti osiguranika. Ovime e se osigurati nova
sistematizacija (stupnjevanje) invaliditeta/invalidnosti i pripadajuih mirovinskih i socijalnih povlastica koja je
prilagoena zakonskim i gospodarskim promjenama i modernom tritu rada, u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji.
Unaprjeenjem postupka vjetaenja kroz standardizaciju i izradu algoritama, postii e se izjednaavanje kriterija, uz
zadravanje instituta revizije ocjena radne sposobnosti i osiguravanje kontinuirane edukacije vjetaka. Dodatnim
naporima i poboljanjima znatno e se uinkovitije ulagati prikupljene naknade i svrhe isplate poticaja i nagrada pri
zapoljavanju osoba s invaliditetom i provoditi projekti i programi za zapoljavanje osoba s invaliditetom
(rehabilitacija i uloga rehabilitacijskih centara), a koja osigurava ZOSI (namjenski prihodi). Ujedno, poboljanje
postojeeg nadzora i kontrole u sustavu vjetaenja ima odvraajui uinak te smanjuje mogunost korupcije.
Vezano uz prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slubenika i ovlatenih slubenih osoba,
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenut e inicijativu za izradom viegodinjeg plana umirovljenja tih
skupina osiguranika, zaposlenika Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosua i
Obavjetajne zajednice. Koordinacijom navedenih resornih ministarstava s ciljem mogunosti prijelaza zaposlenika iz
jednog u drugi sustav (uz eventualnu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju), stvaraju se pretpostavke za izmjenu postojeeg
zakonodavnog okvira u dijelu koji se odnosi na poveanje dobnih uvjeta za umirovljenje. Time se mogu postii dva
cilja: dui ostanak u svijetu rada tih osiguranika, to bi povoljno utjecalo na dostatnost/primjerenost njihovih
mirovina i pribliavanje (konvergencija) njihovih dobnih uvjeta za umirovljenje onima u opem sustavu, uvaavajui
njihove oteane uvjete rada u tim dravnim slubama. Navedeno planira se uiniti unutar meuresornog tijela
uz prethodnu komunikaciju sa sindikatima do poetka 2017.
Poboljanje uinkovitosti sustava socijalnih naknada

1.
2.
3.
4.
Konsolidacija naknada u sustavu socijalne skrbi na dravnoj razini

Uspostava jedinstvenog centra za naknade povezivanjem podataka i objedinjenom administracijom naknada
Odreivanje zajamenog minimalnog standarda
Unaprjeenje i jaanje strunog rada
Sustav socijalnih naknada je jedan od temelja socijalne sigurnosti, ije znaenje je osobito vano u razdobljima
gospodarske krize, u kojem je poveane potrebe stanovnitva potrebno uskladiti s ogranienim ukupnim financijskim
i drugim mogunostima drutva. Stoga je posljednjih godina u tijeku preispitivanje sustava socijalnih naknada kako bi
se poveala njegova uinkovitost, transparentnost, fleksibilnost i pravednost te osigurala njegova odrivost. Reforme
koje se predlau, planiraju se postii dijelom nastavkom mjera zapoetim 2015. godine, a dijelom novim mjerama,
koje su rezultat trenutanih prilika i strunih opredjeljenja.
Reforma sustava bazirat e se na standardizaciji kriterija za dodjelu socijalnih naknada odnosno sustavnom uvoenju
imovinskog i/ili dohodovnog cenzusa kao kriterija za dodjelu socijalnih naknada, daljnjem razvoju informacijskog
sustava kao osnovice za evidenciju svih socijalnih naknada (ukljuujui i naknade koje dodjeljuje lokalna samouprava)
te lakoj administrativnoj obradi socijalnih naknada.
Standardizacija socijalnih naknada odnosit e se na naknade iz nadlenosti Ministarstva socijalne politike i mladih
(naknade iz sustava socijalne skrbi) i naknade iz nadlenosti drugih ministarstava i tijela (naknade iz sustava socijalne
zatite). Radi provedbe osnovane su dvije radne skupina, jedna za izradu prijedloga socijalnih naknada u nadlenosti
Ministarstva socijalne politike i mladi, a druga za reviziju sustava socijalnih naknada u Republici Hrvatskoj
(meuresorna radna skupina).
Na temelju provedene analize Radne skupine za izradu prijedloga socijalnih naknada u nadlenosti Ministarstva
socijalne politike, prva naknada na koju e se primijeniti dohodovni i imovinski cenzus bit e doplatak za djecu, radi
ega e se do rujna 2016. izmijeniti Zakon o doplatku za djecu. Svjetska banka je 2014. (u okviru tehnike pomoi
Hrvatskoj) izradila procjenu uinka uvoenja imovinskog cenzusa na doplatak za djecu (pri emu se imovina mjerila u
obliku druge nekretnine, novane uteevine i vlasnitva dva ili vie automobila). Rezultati pokazuju da oko 19%
populacije ivi u kuanstvu s dva ili vie automobila, dok 13% onih koji primaju olakice za djecu imaju dva
automobila. Fiskalne utede ostvarene putem ovog jednog imovinskog cenzusa bi iznosile do 0,1% BDP-a godinje,
dok su fiskalne utede ostvarene na temelju sva tri imovinska cenzusa procijenjene na 13% od dosadanjih rashoda,
oko 195 milijuna kuna po godini. Obzirom na promjenu zakonskog okvira u rujnu 2016. fiskalni uinak uvoenja
imovinskog cenzusa na djeji doplatak se oekuje u 2017. godini.
U travnju 2016. osnovana je i meuresorna Radna skupina za izradu Revizije sustava socijalnih naknada u Republici
Hrvatskoj, s ciljem izrade prijedloga Akcijskog plana konsolidacije socijalnih naknada 2016.-2020. Akcijskim planom,
koji e biti usvojen u rujnu 2016., odredit e se:
1. naknade sa socijalnom komponentom koje se isplauju u drugim sustavima za koje e se uvesti imovinski
cenzus te eventualno proiriti ili redefinirati dohodovni cenzus radi standardizacije kriterija,
2. utvrditi naknade ije e se administriranje vriti kroz jedinstveno administrativno mjesto (one-stop-shop) s
rokovima za poetak administriranja i potrebnim predradnjama za izvrenje (hodogrami izmjena zakonskih
propisa),
3. mogunosti i daljnji koraci za nastavak konsolidacije socijalnih naknada i stvaranje Zajamenog minimalnog
standarda (ZMS),
4. nain praenja i evaluacije mjera.
Takoer, sredinja razina vlasti poticat e podrune i lokalne vlasti na uvoenje dohodovnog i imovinskog cenzusa za
ostvarivanje prava na naknade koje dodjeljuju. U tom smislu, razradit e se metodologija praenja i nain
vrednovanja upanijskih socijalnih planova te uspostaviti koordinacija s tijelima lokalne i regionalne vlasti u svrhu
provedbe transparentne socijalne politike. Formaliziranjem odnosa sa Hrvatskom zajednicom upanija i Udrugom
gradova osigurat e se pretpostavke za prikupljanje podataka o socijalnim naknadama koje odobravaju JLPRS i o
korisnicima koji ih ostvaruju.
S obzirom da je provedba socijalnih programa i dodjela socijalnih naknada u nadlenosti sredinje, regionalne i
lokalne razine, potrebno je osigurati efikasan, potpun i transparentan uvid u podatke o socijalnim naknadama na svim
razinama kao i razmjenu istih. Trenutno se odredbama Zakona o socijalnoj skrbi propisuje obveza provjere
ostvarivanja socijalnih naknada iz nadlenosti drugih tijela prije ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi. Meutim
nain provjere nije uinkovit zbog nemogunosti pravovremenog zaprimanja informacija, pristupa bazama podataka i
nedostatka mehanizma kontrole.
Upravo zbog toga, razvojem i uspostavom jedinstvenog aplikacijskog sustava (MISOSS) kao podloge za uspostavljanje
jedinstvenog centra za naknade (JCN), osigurat e se jednostavniji postupak provjere i razmjene podataka s tijelima na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u realnom vremenu.
Aplikacija MISOSS je IT sustav koji e, u prvoj fazi, podupirati poslovne procese za administriranje ZMN-a, doplatka za
djecu, rodiljinih i roditeljskih naknada i naknade za nezaposlene. Izmjena podataka ukljuuje suelja prema
sustavima:
MSPM/CZSS (SocSkrb aplikacija),
baze podataka HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a,
Poreznoj upravi (Sredinjem informacijskom sustavu i OIB-u),
MUP-u (Registar vlasnitva vozila),
Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture (Registar plovila),
Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo (Registar vlasnitva nad zrakoplovima), T
rgovakom sudu (uvid u vlasniki udjel),
Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu (uvid u vlasnitvo nad vrijednosnicama i akumuliranim
dividendama),
FINA-i (uvid u pravo zadravanja/zapljene imovine, obavijest o blokadama i REGOS),
Ministarstvu uprave (e-Graanin),
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
te
prema ostalim tijelima i registrima u cilju efikasnijeg upravljanja sustavom socijalnih naknada u podruju
socijalne zatite.
Navedenom aplikacijom se u prvoj fazi (do kraja 2017.) postie standardizacija i objedinjavanje procesa
administriranja naknada iz sustava socijalne zatite (HZZO, HZMO, HZZ, CZSS te se do kraja iste godine oekuje
ukljuivanje i ostalih institucija koje obavljaju poslove administriranja naknada sa socijalnom komponentom. Pri tome
se uspostavlja jedinstvena baza ulaznih podataka i podataka koje koriste razliite institucije za donoenje rjeenja o
pravu na naknade (danas svaka institucija koja administrira naknade sa socijalnom komponentom sama razvija
pristupe istim bazama podataka, a te institucije meusobno nisu povezane).
Objedinjavanje administriranja naknada u sustavu socijalne zatite na jednom administrativnom mjestu (JCN)
omoguit e nadzor nad primicima po osnovi socijalne zatite, sprijeiti zlouporabe u sustavu u obliku
neprijavljivanja pojedinih promjena bitnih za ostvarivanje prava od strane korisnika te poveati transparentnost
isplate naknada. JCN e postati jedinstvena administrativna toka u odnosu prema graanima. Uspostavit e se
sustav kontrole i nadzora financijskih isplata na nacionalnoj razini prema graanima kao podloga za donoenje i
upravljanje javnim politikama, te se oekuje da e godinja uteda po uspostavi administriranja svih naknada u JCN
iznositi oko 15% ukupnih trenutnih trokova kao posljedica uvoenja imovinskog cenzusa, manjih nepravilnosti u
sustavu i manjih trokova obrada zahtjeva. Ujedno se smanjuju trokovi za korisnike kroz objedinjavanje i
standardizaciju procesa-korisnik vie ne donosi dokaze fiziki, ve se polazi od pretpostavke digitalizacije svih uvjeta
za dodjelu naknada.
U tu svrhu, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, planiranim za lipanj 2016., odgodit e se rok
za uvoenje JCN-a radi redefiniranja naina njegove uspostave. Usporedo s time, na osnovu Akcijskog plana
konsolidacije socijalnih naknada 2016.-2020., mijenjat e se i ostali propisi kojima se ureuju prava (socijalne
naknade), dok se za oujak 2017. planira donoenje novog Zakona o socijalnoj skrbi, kojim e se regulirati cjelovito
usklaivanje i poboljanje postojeih normi te uspostava JCN-a.
Razmjena podataka o naknadama na razliitim razinama vlasti uspostavljanjem JCN-a predstavlja i analitiku podlogu
za odreivanje zajamenog minimalnog standarda (ZMS) kao ukupnog iznosa socijalnih naknada koji je mogue
ostvariti iz dravnih i lokalnih izvora odnosno limita za kumulaciju socijalnih naknada. U isti e ulaziti prihodi koji se
(ne)ubrajaju u prihode prilikom odreivanja uvjeta za ostvarivanje socijalnih naknada, kako ukupan iznos ostvarenih
socijalnih naknada ne bi bio vei od prihoda koji bi se mogli ostvariti radom (osobito slabo plaenih radnika), odnosno
kako socijalne naknade ne bi slabile radnu motivaciju radno sposobnih korisnika. Za potrebe odreivanja ZMS-a te
limita za kumulaciju socijalnih naknada, uzimajui u obzir radnu aktivaciju, bit e osnovana meuresorna radna
skupina. Rezultati rada radne skupine ugraditi e se u novi Zakon o socijalnoj skrbi te ostale zakonske propise
potrebne za uvoenje standardiziranih kriterija te imovinskog i dohodovnog cenzusa u skladu s Akcijskim planom
konsolidacije socijalnih naknada 2016.-2020.
Posebna skupina aktivnosti u okviru reforme sustava socijalne skrbi predstavlja unapreenje i jaanje uloge strunog
socijalnog rada, posebice u odnosu na obitelji korisnika socijalnih naknada u svrhu prevencije siromatva obitelji i
djejeg siromatva, negativnih socijalnih pojava u obitelji te prekidanja zaaranog kruga siromatva. Ista e se
oitovati i kroz poticanje na radnu aktivaciju radno sposobnih osoba, jaanje preventivne uloge socijalnog rada u
zajednici te osiguravanje podrke strunog rada obitelji i pojedincima kojima je potrebna dodatna pomo i podrka u
prevladavanju postojeih tekoa i izlazak iz kruga siromatva (praenje kolskog uspjeha djece, suradnja s drugim
tijelima prioritetno uz ukljuivanje radno sposobnih lanova u mjere u rad za ope dobro i mjere aktivne politike
zapoljavanja).
4.2.
Laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima
Smanjenje administrativnog optereenja i trokova poslovanja poduzea

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Uklanjanje regulatornih i administrativnih prepreka i optereenja poslovanju i investicijama

Mjerenje administrativnog optereenja gospodarstva Standard Cost Model (SCM) metodologijom
Nastavak liberalizacije i reforme trita usluga
Razvoj elektronikih postupaka za pokretanje i obavljanje poslovanja
Daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja
Reforma javne nabave kroz pojednostavljenje i digitalizaciju
Do lipnja 2016. reaktivirat e se meuresorna Radna skupina za poslovnu klimu i investicije. Novom Odlukom o
osnivanju iste definirat e se mehanizam identifikacije i uklanjanja prepreka i optereenja poslovanju i investicijama,
a Radna skupina pozicionirati kao sredinje tijelo za dijalog s poslovnim sektorom, prikupljanje informacija o
preprekama poslovnom sektoru i horizontalnu koordinaciju meuresornog poticanja uklanjanja ili smanjenja istih.
Vlada e na prijedlog Radne skupine usvajati godinji Akcijski plan za smanjenje administrativnog optereenja
gospodarstva, a prvi, koji e se odnositi na razdoblje do kraja 2016., bit e usvojen u lipnju 2016. Akcijski planovi
sadravat e mjere za uklanjanje svih vrsta prepreka i optereenja za gospodarstvo, ukljuujui i mjere (1) predloene
kao rezultat primjene i proirenja Standard Cost Model (SCM) mjerenja, (2) za poveanje lakoe poslovanja (Doing
Business), (3) za smanjenje regulatorne restriktivnosti trita/gospodarstva (OECD Product Market Regulation), (4) za
EU reformu trita usluga i reguliranih profesija, a koje su ve identificirane u okviru dosadanjih aktivnosti pojedinih
institucija.
Cilj Vlade je smanjiti administrativne trokove poslovanja za minimalno 20% do kraja 2016. u podruju pokretanja
poslovanja trgovakog drutva i obrta, zatite na radu, zdravstvenih i sanitarnih uvjeta te energetske uinkovitosti u
gradnji, te dodatno u podruju trgovine i posredovanja u prometu nekretnina. Osnova za definiranje provedbe mjera
za ispunjenje navedenog cilja, koje e biti integrirane u Akcijski plan za smanjenje administrativnog optereenja
gospodarstva, su rezultati mjerenja administrativnog optereenja gospodarstva primjenom Standard Cost Model
(SCM) metodologije u navedenim podrujima. U lipnju 2016. Vlada e takoer donijeti odluku o proirenju SCM
mjerenja na cijelu postojeu regulativu u podruju gospodarstva. Slijedom rezultata SCM mjerenja provest e se
smanjenje administrativnog optereenja gospodarstva do lipnja 2018. za minimalno 25%. Uklanjanjem regulatornih
prepreka investicijama i smanjenjem administrativnog optereenja lakem poslovanju na unutarnjem tritu
oslobaa se kapital potreban za otvaranje radnih mjesta, investicije, izvoz i razvoj inovacija. Doprinos godinjem rastu
BDP-a, pogotovo investicija, moe biti i vei od 2 postotna boda, izravno ovisei o stupnju administrativnog
rastereenja i broju uklonjenih regulatornih prepreka.
Sukladno EU pravilima slobode unutarnjeg trita Ministarstvo gospodarstva meuresorno potie uklanjanje
preostalih regulatornih prepreka lakem pristupu tritu uslugama, prije svega onih koje su protivne EU Direktivi o
uslugama. Prioritet je reforma sektora profesionalnih i poslovnih usluga, odnosno reguliranih profesija. Tako e se u
Akcijskom planu za smanjenje administrativnog optereenja gospodarstva do kraja 2016. definirati obveza izmjene
zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju trite usluga revizora, poreznih savjetnika, raunovoa, odvjetnika i
auto-kola, gdje postoje znaajne regulatorne prepreke. Regulativa u podruju usluga arhitekata u najveem je dijelu
usklaena s EU Direktivom o uslugama, a preostalo je jo rjeavanje pitanja ogranienja pravnog oblika za dvije
uslune djelatnosti arhitekata. Isto e se rjeavati u 2017. Liberalizacija trita usluga ima pozitivan uinak na snienje
cijena i poveanje kvalitete za potroae te poveanje efikasnosti poslovanja uslijed veeg trinog natjecanja i
konkurencije. Ujedno, smanjenjem administrativnog optereenja za pristup tritu usluga poveat e se poslovne
prilike za zapoljavanje, ukljuujui prilike za slobodan razvoj novih vrsta usluga, poslovnih modela i digitalnih
platformi.
Temeljem odluke Vlade, koja e biti donesena u svibnju, nadlena tijela obvezat e se na razvijanje elektronikih
postupaka za jednostavno pokretanje poslovanja i dobivanje dozvola za obavljanje uslunih djelatnosti, sukladno EU
Direktivi o uslugama, do kraja 2016. Tako e, do kraja godine, biti omogueno online osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. kao i
revidiranje upisa djelatnosti, a od poetka sljedee godine i bit e dostupna i cjelokupna procedura registracije
poslovanja (Okvir 4.2.1.). U okviru Centra unutarnjeg trita EU cut.hr, razvija se elektronika Jedinstvena kontaktna
toka za usluge psc.hr kao portal koji objedinjava kljune informacije o uvjetima zapoinjanja poslovanja na tritu
usluga te nudi poveznice na elektronike postupke za laku registraciju poslovnog nastana i ishoenje dokumentacije
za obavljanje uslunih djelatnosti. Provodit e se i EU naelo "once-only" prema kojemu nadlena tijela ne smiju isti
podatak traiti od poslovnih subjekata vie od jednom, ve iste interoperabilno razmjenjivati. Pojednostavljenjem
pokretanja poslovanja smanjit e se visoka razina administrativnog optereenja te osigurati jednostavniji, bri i jeftiniji
pristup tritu. Integriranjem informacija o regulatornim uvjetima i razvojem elektronikih postupaka za zapoinjanje
uslune djelatnosti, i za okvirno 80% se skrauje vrijeme potrebno za prikupljanje potrebnih informacija kao i
administrativne radnje za zapoinjanje poslovanja na tritu usluga.
Okvir 4.2.1. Jednostavnija, bra i jeftinija registracija poslovanja
Izmjenama normativnog okvira i modernizacijom informacijskog sustava sudskog registra omoguit e se
elektronika komunikacija - online osnivanje d.o.o. i j.do.o. bez fizike prisutnosti putem sustava e-Graani i
podnoenje svih prijava iskljuivo u digitalnom obliku. Standardizirat e se registarski obrasci, pojednostaviti upis
djelatnosti te smanjiti i uiniti transparentnim trokovi registracije poslovanja. Uvoenjem obveze sudskih
slubenika (sudskih savjetnika i ovlatenih registarskih referenata) na potpunu provedbu jednostavnijih
registarskih postupaka i njihovom edukacijom osigurat e se bolja iskoritenost postojeih resursa i dodatno
rasteretiti pravosudni dunosnici to e osigurati bre rjeavanje drugih predmeta iz nadlenosti trgovakih
sudova. Naime, sudski savjetnici i ovlateni registarski referenti ovlateni su donositi odluke u est vrsta
registarskih postupaka. Unato tome to vie od 40 registarskih referenata ispunjava zakonom propisane
pretpostavke nijedan nije pristupio polaganju ispita za ovlatenog registarskog referenta, dok manje od 30%
ukupnog broja sudskih savjetnika na trgovakim sudovima radi na registarskim predmetima. Zbog navedenog, od
ukupnog broja zahtjeva za rezervacijom imena, koji ine vie od 10% registarskih predmeta, u 38% postupaju
sudski savjetnici, dok u 62% odluuju suci. Takoer, u gotovo 80% registarskih predmeta odluuju suci iako se
prema vrstama upisa njih vie od 50% odnosi se na promjene osobnih podataka (25%), osnivanje d.o.o. i j.d.o.o.
(16%), promjene lanova uprave (5%) i promjene lanova drutva (3%) o kojima mogu odluivati sudski savjetnici
i ovlateni registarski referenti.
U postupku je osnivanja Radna skupina za provedbu ukidanja uporabe peata koja e pratiti provedbu izmjena svih
propisa tijela dravne uprave i pravnih osoba kojima je osniva Republika Hrvatska koji utvruju obvezu upotrebe
peata za pravne i fizike osobe koje obavljaju registriranu profitnu i/ili neprofitnu djelatnost u upravnim, sudskim i
drugim postupcima, poslovnoj komunikaciji i drugim radnjama koje provode. Ukidanje obveze upotrebe peata iz
poslovne prakse doprinijet e modernizaciji poslovnih procesa i poboljanju usluga tijela dravne uprave prema
graanima uz istodobno podupiranje gospodarstva kroz operacionalizaciju stvaranja jednostavnijeg poslovnog
okruenja u Hrvatskoj.
Prioritet u 2016. godini ostaje i daljnje smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta. Odlukom o ureenju sustava
neporeznih davanja, koja e biti donesena do kraja travnja, Vlada utvruje obvezu parafiskalnog rastereenja
poslovanja za minimalno 0,1% vrijednosti BDP-a iz 2014. (oko 330 milijuna kuna) do kraja 2016. Ukidanje ili
smanjenje pojedinih parafiskalnih nameta oslobodit e kapital potreban za investicije u radna mjesta, izvoz i
inovacije. Spomenutom Odlukom osniva se i Povjerenstvo za ureenje sustava neporeznih davanja i smanjenje
neporeznih davanja koje e obavljati prethodnu kontrolu prijedloga propisa kojima se predlae uvoenje novih ili
poveanje postojeih neporeznih davanja te e u tom smislu djelovati preventivno. Povjerenstvo e predlagati i
mjere rastereenja u administrativnom smislu odnosno pojednostavljenje administrativnih postupaka vezano uz
plaanje nameta.
Znaajan iskorak u pogledu olakavanja poslovanja u 2016. predstavljat e i donoenje novog Zakona o javnoj nabavi,
ije stupanje na snagu je planirano najkasnije do kraja godine. Bitna odrednica reforme javne nabave bit e i
uvoenje elektronike dostave ponuda (e-nabava), Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) do lipnja
2017. te povezivanje kljunih javnih registara sa sustavom Elektronikog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske
(EOJN RH) do rujna 2017. Reforma javne nabave potaknut e poveanje efikasnosti poslovnog sektora zbog
smanjenja administrativnih trokova postupaka nabave odnosno uvoenje e-nabave. Time e se potaknuti
sudjelovanje veeg broja poslovnih subjekata, trino natjecanje i racionalnije troenje javnog novca.
Olakanje financiranja, razduivanja i restrukturiranja poduzea

1.
2.
Ubrzanje razduivanja kroz poticanje otpisa potraivanja

Aktivacija financijskih instrumenata
Kljuna mjera u ovom dijelu se odnosi na izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit kojima bi se dodatno potaknulo
banke (ili kreditne institucije) da u veoj mjeri koriste izvansudske instance u svrhu postizanja djelominog ili
potpunog otpisa teko naplativih i nenaplativih potraivanja (loih plasmana). Izmjene i dopune toga Zakona idu u
smjeru olakavanja uvjeta za koritenje mogunosti otpisa potraivanja kao porezno priznatog rashoda za ve
utvrena teko naplativa/nenaplativa potraivanja putem izvansudskog rjeavanja otpisa. Na taj bi se nain smanjio
broj parninih postupaka i ubrzao proces smanjivanja udjela loih kredita u ukupnim plasmanima. Pored ve
postojeih mjera koje se odnose na otpise potraivanja, a koje su usmjerene na razduivanje graana i poduzetnika,
radi uoene potrebe ubrzavanja postupka razduivanja poduzea i smanjenja udjela teko naplativih i nenaplativih
plasmana, izmjenama Zakona o porezu na dobit propisala bi se odredba kojom bi se potaknuo postupak razduivanja
poduzetnika i to tijekom 2017. godine, pri emu bi se otpis potraivanja, bez pokretanja sudskih ili ovrnih postupaka
ili drugih postupaka propisanih Zakonom o porezu na dobit, ukoliko je rije o teko naplativim plasmanima ili
nenaplativim plasmanima poduzetnika, utvrdio kao porezno priznati rashod. Dakle, mjera bi se uvela kao privremena,
ograniena na odreeni rok.
Ostale mjere vezane uz razduivanje odnose se na aktivnosti koje provodi Hrvatska narodna banka u cilju smanjenja
udjela loih plasmana u kreditnom portfelju kreditnih institucija. Planirane aktivnosti podrazumijevaju kontinuiranu
analizu i praenje primjene propisa koji reguliraju segment klasifikacije plasmana na konzervativan i oprezan nain, a
u cilju osiguravanja adekvatne identifikacije loih plasmana i njihove pokrivenosti ispravcima vrijednosti odnosno
osiguravanja kontinuiranog poveanja pokrivenosti loih plasmana ispravcima vrijednosti. Zakljuci predmetnih
analiza i praenja adekvatnog rasporeivanja plasmana i formiranja ispravaka vrijednosti plasmana bit e
prezentirani u obliku polugodinjeg izvjetaja o kretanju loih plasmana, pokrivenosti loih plasmana ispravcima
vrijednosti, ostvarenim volumenima prodaje loih plasmana kao i otpisa plasmana.
Obzirom da je niska likvidnost trita nekretnina jedan od bitnih imbenika nemogunosti breg rjeavanja loih
plasmana, ocjenjuje se da bi dodatne aktivnosti u predmetnom segmentu posredno mogle doprinijeti poboljanju
kvalitete kreditnog portfelja odnosno smanjenju udjela loih plasmana u kreditnim institucijama. Slijedom
navedenog, planiraju se dodatne aktivnosti, dijalog i radionice s kreditnim institucijama (po potrebi i drugim
sudionicima na tritu) u svrhu analize razloga za nelikvidnost na tritu nekretnina, te moguih aktivnosti kojima e
se potaknuti trgovanje na tom tritu.
Nadalje, poticanjem kreditne aktivnosti takoer se moe utjecati na poboljanje kvalitete kreditnog portfelja kreditnih
institucija, zbog ega e se razmotriti mogunosti motiviranja banaka na uvoenje proizvoda sa ciljem poticanja
kreditne aktivnosti kreditnih institucija (uvoenje risk-sharing proizvoda, ogranienog osiguranja kredita i slino).
Slijedom navedenog, planiraju se dodatne aktivnosti, dijalog i radionice s bankama (po potrebi i drugim sudionicima
na tritu) u cilju sagledavanja moguih mjera kojima bi se poduprli bankarski proizvodi ijom bi se primjenom
smanjili rizici kojima su izloeni korisnici kredita, ime bi se potaknula potranja i kreditna aktivnost, odnosno
posredno utjecalo i na poveanu likvidnost nekretnina koja bi pospjeila rjeavanje loih plasmana i poboljanje
kvalitete kreditnog portfelja kreditnih institucija.
Poboljati dostupnost financiranja za mala i srednja poduzea jedan je od kljunih ciljeva Vlade u podruju razvoja
malog i srednjeg poduzetnitva. Cilj je uspostaviti nove financijske instrumente koji odgovaraju poslovnim potrebama
poduzetnika u svim fazama njihova razvoja poput povoljnih zajmova ukljuujui i mikro-zajmove, jamstava,
poduzetnikog rizinog kapitala (ili njihovom kombinacijom). RH ima na raspolaganju 310 milijuna eura iz fondova
Europske unije u okviru perspektive 2014.-2020. kojima se namjerava potaknuti razvoj niza financijskih instrumenata
kako bi se u konanici dodatno potaknula gospodarska aktivnost i pomoglo stvaranju i odravanju radnih mjesta.
Tijekom 2016. planira se pokrenuti najvei dio financijskih instrumenata, pri emu se najvei efekti oekuju od
pokretanja novih kreditnih i jamstvenih linija po vrlo povoljnim uvjetima. Pored toga do kraja godine e se nastaviti
rad na uspostavi novih fondova rizinog kapitala u suradnji s odgovarajuim financijskim institucijama kako bi u 2017.
mogli dodatno pojaati mogunosti financiranja malih i srednjih poduzetnika kroz vlasnika ulaganja. Krajnji cilj je
potaknuti najmanje 600 milijuna eura dodatnih ulaganja u malom i srednjem poduzetnitvu do kraja 2020. na
temelju novih financijskih instrumenata.
Mjere u podruju olakanja restrukturiranja poduzea odnose se na praenje i jaanje predsteajnih i steajnih
postupaka, uinci novog Steajnog zakona te Zakona o steaju potroaa.
Navedeno e posluiti kao pretpostavka transparentnijeg i uinkovitijeg procesa restrukturiranja poduzetnika
odnosno sprjeavanje insolventnosti i uklanjanja insolventnih poduzetnika s trita. Radi pravovremenog uklanjanja
uoenih nedostataka i odrivosti cjelokupnog sustava ustanovit e se sustav tromjesenog praenja i analize,
osigurati elektronika komunikacija s Financijskom agencijom i vanjskim korisnicima, te kroz edukaciju osigurati
strunost dionika u postupku. Financijska agencija je od 1. rujna 2015. do 1. travnja 2016. podnijela 20.573 zahtjeva
za provedbu skraenoga steajnoga postupka i 3.183 prijedloga za otvaranje steajnoga postupka. Na temelju
pokazatelja potrebnog broja rjeavatelja za provedbu skraenih steajnih postupaka potrebna su 103 rjeavatelja. Od
osam trgovakih sudova u dva suda sudski savjetnici ne provode skraene steajne postupke iako su na to ovlateni
zakonom, dok je u preostalih est sudova razvidno kako 70% skraenih steajnih postupaka provode suci, a 30%
sudski savjetnici. Trgovaki sudovi s ukupno 123 suca i 45 sudskih savjetnika, uzimajui u obzir i druge vrste
predmeta, nemaju dostatan broj rjeavatelja te im je neophodno osigurati podrku. S obzirom na to da je
prekrajnim sudovima priliv predmeta u posljednje dvije godine smanjen za 45% ukazuje se oportunim
preraspodijeliti dio rjeavatelja s prekrajnih na trgovake sudove. Budui da se od 52 sudska savjetnika na
prekrajnim sudovima polovica nalazi u mjestima u kojima se nalaze i trgovaki sudovi bez odgode e se poduzeti
mjere potrebne za njihov premjetaj i osposobljavanje za provedbu te vrste postupaka.
Stvaranje uinkovitog okvira steaja potroaa pomoi e potenim potroaima i potaknuti ih na financijsku
disciplinu. U tu svrhu osobito e se, radi pravovremenog uklanjanja uoenih nedostataka i odrivosti cjelokupnog
sustava, pratiti i analizirati uinci novih pravnih pravila, osigurati informiranje javnosti i nastaviti s potrebnom
edukacijom svih dionika u postupku.
Poveanje ulaganja u istraivanje i razvoj u privatnom i javnom sektoru

1.
Poveati javna i privatna ulaganja u istraivanje i razvoj te usmjeriti javna i privatna ulaganja na podruja
gdje imamo najvee prilike za gospodarski rast na temelju Strategije pametne specijalizacije (S3)
Niska razina ulaganja u istraivanje i razvoj predstavlja jedno od najveih ogranienja breg i odrivijeg
gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj. Izdaci za istraivanje i razvoj u Hrvatskoj meu najniima su u
EU-a (0,79 % BDP-a 2012.); s visokim udjelom iz javnih sredstava (0,41 %), a samo 0,38 % BDP-a iz
poslovnog sektora. Kako bi se ova nepovoljna obiljeja promijenila Vlada RH namjerava potaknuti znaajna dodatna
ulaganja u istraivanje i razvoj pomou sredstava iz fondova Europske unije te poreznih olakica. Hrvatska ima na
raspolaganju preko 700 milijuna eura za izravno sufinanciranje istraivako-razvojnih aktivnosti u javnom i privatnom
sektoru u okviru financijske perspektive 2014.-2020. Cilj Vlade je da tijekom 2016. i 2017. to vei iznos od ovih
sredstava stavi na raspolaganje zainteresiranim javnim i privatnim organizacijama kako bi ih potaknula na dodatna
ulaganja u istraivanje i razvoj. Pri tome e se posebno voditi rauna da se ulaganja usmjere u ona tematska podruja
koja su kroz Strategiju pametne specijalizacije prepoznata kao podruja od najveeg potencijala za budui rast i razvoj.
Radi se o pet kljunih podruja: Zdravlje i kvaliteta ivota, Energija i odrivi okoli, Promet i mobilnost, Sigurnost te
Hrana i bioekonomija unutar kojih je definiran vei broj potpodruja ulaganja. U 2016. se planira otvaranje natjeaja
putem kojih e se javnim i privatnim organizacijama staviti na raspolaganje oko 390 milijuna eura iz fondova Europske
unije za financiranje istraivako-razvojnih aktivnosti. Provedba projekata e posebno potaknuti suradnju javnog i
privatnog istraivakog sektora koja je do sada bila nedovoljno razvijena i usmjerena, to e dodatno doprinijeti
jaanju kapaciteta i relevantnosti znanstveno-istraivakih institucija u javom sektoru u pogledu potencijalnog
doprinosa razvoju hrvatskog gospodarstva.
Dodatni cilj u ovom dijelu se odnosi na jaanje ukupnih institucionalnih kapaciteta za voenje inovacijske politike. To
e se ostvariti kroz organiziranje jasnog nacionalnog institucionalnog okvira zaduenog za formuliranje i praenje
provedbe inovacijske politike. Nacionalno inovacijsko vijee, ije se osnivanje planira u svibnju 2016., dobit e
zadatak ukupne koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije (S3) kao najvanije pojedinane strategije, u
smislu neovisnog i ovlatenog donoenja odluka u pogledu potrebnih promjena i revizija S3, evaluacije svih
provedbenih instrumenata S3 kao i drugih povezanih instrumenata ili programa koji e dopunjivati financiranje S3
sredstvima ESI fondova i dravnog prorauna. Nacionalno inovacijsko vijee bit e sastavljeno od dunosnika visoke
rukovodee razine s ovlastima donoenja obvezujuih odluka vezano uz provedbu S3. Dodatnu strunu podrku
davat e i imenovani predstavnici tri savjetodavna vijea (Inovacijskog vijee za industriju INNOVA, Nacionalnog
vijea za razvoj ljudskih potencijala i Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj), dok e u
rad biti ukljueni i ostali dionici u vidu predstavnika Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnike komore i
predsjednika tzv. Tematskih inovacijskih vijea i rektora sveuilita.
Trea vana aktivnost u ovom dijelu se odnosi na donoenje Zakona o dravnoj potpori za istraivako-razvojne
projekte kojom bi se temeljem poreznih olakica trebala dodatno potaknuti ulaganja poduzetnika ulaganja
poduzetnika u istraivako-razvojne aktivnosti. Naime, trenutno ne postoji odgovarajui pravni okvir za dodjelu
poreznih olakica to Republiku Hrvatsku ini manje privlanom za investitore, obzirom da takve mjere provodi velika
veina zemalja lanica Europske unije i drugih zemalja u naem susjedstvu. Novi zakon je predvien za usvajanje do
kraja rujna 2016.
Unaprjeenje sustava katastra i zemljinih knjiga te prostornog planiranja

1.
2.
Unaprjeenje sustava katastra i zemljinih knjiga

Razvoj informacijskog sustava prostornog ureenja (ISPU) i njegovih modula
U Republici Hrvatskoj se vie od deset godina poduzimaju brojne aktivnosti usmjerene na poboljanje poslovnih
procesa i organizaciju rada u sustavu zemljine administracije. Iako su od poetka provedbe programa Vlade Ureena
zemlja provedeni znaajni projekti i uvedena nova rjeenja koja su pridonijela njegovoj uinkovitosti sustav jo uvijek
nije na eljenoj razini. Stoga se njegovo unaprjeenje planira ostvariti uspostavom uinkovite zemljine administracije
koja e osigurati pravnu sigurnost, potaknuti i ubrzati usporene procese investicijskih ulaganja, poboljati
funkcioniranje trita nekretnina i razmjenu podataka sa svim dionicima.
U okviru ove mjere revidirat e se pravni propisi, nastaviti s digitalizacijom katastarskih i zemljinoknjinih podataka i
reorganizirati rad s posebnim naglaskom na funkcionalno spajanje postojeih registara i institucija. Navedena mjera
provodit e se u nekoliko faza u razdoblju od 2016. do 2020. , a zapoinje izradom i donoenjem Plana provedbe
funkcionalnog spajanja.
U svrhu uspostave pravnog okvira za provedbu funkcionalnog spajanja katastarskih ureda i zemljinoknjinih odjela,
od donoenja Plana provedbe funkcionalnog spajanja do prosinca 2017. revidirat e se Zakon o dravnoj izmjeri i
katastru nekretnina, Zakon o zemljinim knjigama i drugi pravni propisi. Funkcionalno spajanje katastarskih ureda i
zemljinoknjinih odjela u novu instituciju osobito podrazumijeva znaajno smanjenje broja procedura, smanjenje
dvostrukih provedbi nastalih na temelju trenutno vaeih propisa te prijenos odreenih ovlatenja na
izvaninstitucionalne osobe u katastarskim i zemljinoknjinim postupcima.
Ustanovljenje nove institucije planira se do prosinca 2018., a provedba fizikog spajanja katastarskih ureda i
zemljinoknjinih odjela do prosinca 2020. Predloena reformska mjera usmjerena je na postizanje uinkovitosti nove
institucije usmjerene na korisnike kroz bre i jednostavnije postupke te kvalitetne i digitalizirane podatke o
nekretninama. Naime, aurni podaci o nekretninama su od presudne vanosti kako za privatni tako i za javni sektor u
svrhu jaanja fiskalne politike, ispravnog utvrivanja i naplate javnih davanja, sprjeavanja zloupotreba u poslovanju
nekretninama, praenja raznih zahtjeva samoupravnih jedinica, stratekog planiranja usluga i infrastrukture.
S obzirom na to da se uspostavom Zajednikog informacijskog sustava zemljinih knjiga i katastra (ZIS), koji ukljuuje
integrirane poslovne procese i jedinstvenu bazu podataka za podatke katastra i zemljinih knjiga, osigurava visoki
stupanj suradnje u cilju bolje povezanosti i razmjene podataka o nekretninama te omoguava usklaivanje baza
podataka, dovretak njegovog uvoenja u sve zemljinoknjine odjele i katastarske urede jedan je od prioriteta. Od
ukupno 108 zemljinoknjinih odjela u ZIS-u su 84 odjela (78%), a od ukupno 113 katastarskih ureda u ZIS-u je 81
ured (72%). Dovretak uvoenja ZIS-a planira se u srpnju 2016.
Budui da ZIS kao temeljni registar treba postati centralno mjesto podataka o nekretninama, u 2016. planira se
zapoeti s provedbom projekta Upravljanje ZIS-om i zemljinim podacima u okviru Operativnog programa
Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. radi utvrivanja metodologije usklaivanja svih evidencija o nekretninama,
uspostave jedinstvenog identifikatora nekretnine i uinkovite razmjene podataka izmeu sektora, a kojem je krajnji
cilj osigurati kvalitetne podatke o nekretninama ije e koritenje i pristup nova institucija, putem elektronikih
usluga, omoguiti unutarnjim i vanjskim korisnicima. Takoer, sa svrhom poticanja intenzivnije suradnje s privatnim
sektorom u podruju informacijskih tehnologija, poboljanja elektronikih javnih usluga kao i poveanja
transparentnosti kroz modul ZIS-a planira se dodatni razvoj Portala otvorenih podataka.
Mnoga istraivanja i projekti pokazali su da upisi u katastru i zemljinoj knjizi odgovaraju stvarnom stanju vie od
60%. Katastarska izmjera je prikladna metoda u podruju gdje je postojee stanje registara toliko loe da bi samo
provedba sustavnih katastarskih izmjera mogla postii eljeni rezultat. Meutim, i kada su provedene, sporost
provedbe postupaka izlaganja katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga u prosjenom trajanju od
pet, a u pojedinim sluajevima i 15 godina, uzrokuju niz novih promjena na terenu, odnosno u prometu nekretnina.
U cilju ostvarenja djelotvorne koordinacije i uinkovitog planiranja i upravljanja izradit e se Program katastarskih
izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga pri emu e se osobito imati u vidu okolnost da je od ukupne povrine
teritorija Republike Hrvatske gotovo 71% javno vlasnitvo (ope dobro 36,43%, dravno vlasnitvo 34,21%, vlasnitvo
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 0,15%) od ega je oko polovice podruje mora i morske obale,
dok je u privatnom vlasnitvu 29,21%. Urbana podruja iznose 38,65% i na njima ivi oko 70,39% stanovnitva, a
ruralna podruja 61,35% i na njima ivi 29,61% stanovnitva. Naime, jedan od prioritetnih ciljeva je osigurati
uinkovite postupke katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga. Do kraja 2016. donijet e se Detaljni
plan izlaganja katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga za 99 katastarskih opina za koje je tehniki
dio katastarske izmjere ve dovren te zapoeti s njegovom provedbom. U tu e se svrhu postupci pojednostaviti,
poveati ovlatenja slubenika, a radi osnivanja dodatnih povjerenstava reorganizirat e se rad, formirati mobilni
timovi i omoguiti financiranje rada budui da je nedostatnost kapaciteta i nemogunost dodatnog financiranja
postojeih slubenika jedan od temeljnih razloga sporosti sustava.
U podrujima u kojima je stanje registara sa stvarnim stanjem zadovoljavajue nije potrebna provedba sistemskih
izmjera, nego je usklaenje zemljinih knjiga i katastarskih podataka mogue kroz provedbu postupaka pojedinanog
preoblikovanja. Na temelju provedene analize utvreno je kako je 27% katastarskih i zemljinoknjinih podataka u
potpunosti meusobno usklaeno, 61,7% podataka djelomino je usklaeno (razlike su u pojedinim znakovima,
nazivu ulice i sl.), dok je 11,3% podataka neusklaeno. Primjenom ve razvijene metodologije i aplikacije
preoblikovanja podataka iz zemljinih knjiga i katastra u Bazu zemljinih podataka (BZP) potpuno usklaeni podaci e
se bez provedbe bilo kakvog postupka automatski digitalnim putem prenijeti u BZP. Djelomino usklaeni podaci
uskladit e se i prenijeti u BZP uvoenjem jednostavne procedure prethodnog ispravka uz angaman
izvaninstitucionalnih osoba, dok e se za neusklaene podatke provesti redovni postupci usklaenja. Takoer, dat e
se pravna snaga geodetskim elaboratima koji su provedeni u katastru, a nisu dostavljeni na provedbu
zemljinoknjinim odjelima i time aurirati stanje velikog broja nekretnina bez novih trokova i u kratkom roku.
Zemljine knjige u digitalnom obliku odraavaju stanje posljednjih upisa, meutim ne i cjelokupnu povijest upisa. Zato
je jedan od ciljeva nastaviti digitalizaciju preostalih runo voenih zemljinih knjiga i zbirki isprava. Trenutno je 30%
zemljinih knjiga skenirano, a preostalo za skeniranje je oko 28,5 milijuna stranica. Digitalni arhiv nee samo ouvati
arhive, ve e omoguiti i jednostavniji pristup te olakati ire koritenje ovih vrijednih dokumenata pa tako i
rjeavanje zemljinoknjinih predmeta neovisno o mjesnoj nadlenosti. S obzirom na to da bi zbog opsega zbirki
isprava njihovo skeniranje u kraem razdoblju bilo oteano, u 2016. se planira poeti s aktivnostima radi uspostave
Zemljinoknjinog arhiva u kojem e se pohraniti sve zbirke isprava te skenirati na pojedinani zahtjev rjeavatelja.
Od poetka provedbe programa Ureena zemlja sudovi su uz znaajne napore broj nerijeenih zemljinoknjinih
predmeta uspjeli smanjiti za 90,81%, pri emu su im veliku zapreku predstavljali nepotpuni i neuredni prijedlozi i
nepodobne isprave.
One stop shop podsustav ZIS aplikacije omoguuje podnoenja prijedloga i isprava u digitalnom obliku i izdavanje
zemljinoknjinih izvadaka neovisno o mjesnoj nadlenosti suda, od strane javnih biljenika, odvjetnika i putem
sustava e-Graani.
Do kraja 2016. uvest e se obveza podnoenja prijedloga i isprava u digitalnom obliku od strane ovlatenih osoba, to
e osobito doprinijeti potpunoj uspostavi digitalne arhive. Osim toga, uvest e se i obveza izdavanja zemljinoknjinih
izvadaka od strane svih javnih biljenika i odvjetnika i revidirati visina trokova njihovog izdavanja. Na temelju
pokazatelja potrebnog broja rjeavatelja za izdavanje zemljinoknjinih izvadaka, kojih se godinje izda oko 1,4
milijuna, proizlazi da samo tu vrstu posla obavlja 106 zemljinoknjinih referenata. Stoga se uvoenjem pravila da
zemljinoknjine izvatke izdaju javni biljenici i odvjetnici, a sudovi samo iznimno oekuje njihovo znatno rastereenje
i omoguava obavljanje drugih, znaajnijih poslova za koje su i struno osposobljeni. U tu svrhu prethodno e se
poduzeti sve potrebne aktivnosti uz angaman izvaninstitucionalnih osoba za verifikaciju preostalih 1,5%
zemljinoknjinih uloaka za koje nije proveden postupak kontrole digitalnog upisa s aktivnim stanjem u runo
voenoj knjizi. Navedeno e, uz uvoenje obveze sastavljanja isprava od strane strunih osoba uz uvoenje njihove
odgovornosti i prihvatljivih jedinstvenih iznosa nagrade, pojednostavljenje pretpostavki za upis i uvoenje obveze
upisa u zemljinu knjigu omoguiti potpune i uredne prijedloge, rasteretiti rjeavatelje od nepotrebnog
administriranja, prosjeno vrijeme potrebno za upis smanjiti s 15 na 7 dana te osigurati aurno stanje u zemljinim
knjigama i pravnu sigurnost uope.
Uzimajui u obzir injenicu da neuinkoviti postupci izvlatenja predstavljaju jednu od prepreka ostvarenju bolje
investicijske klime, osobito ulaganjima subjekata u dravnom vlasnitvu u okviru ove mjere revidirat e se odredbe
Zakona o izvlatenju i odreivanju naknade. Naime, problem u provedbi postupaka izvlatenja predstavlja rjeavanje
predmeta u etiri stupnja, nepostojanje uinkovitog mehanizma utvrenja visine naknade zbog razliitih nalaza i
miljenja vjetaka, to je i jedino sporno pitanje, te nedostatan broj rjeavatelja. Prvostupanjski postupak prosjeno
traje 7 mjeseci, meutim ako je protiv prvostupanjske odluke izjavljen pravni lijek, a potom zatraena i sudska zatita
postupak izvlatenja traje gotovo etiri godine. U tu svrhu omoguit e se stjecanje prava vlasnitva donoenjem
rjeenja o postojanju interesa Republike Hrvatske protiv kojega alba ne odgaa izvrenje uz pretpostavku da je
prijanjem vlasniku dan na raspolaganje iznos naknade utvren u postupku osiguranja dokaza, te e se ojaati
mehanizmi za sprjeavanje utvrivanja visine naknade suprotno pravilima struke. Osim toga, imajui u vidu okolnost
da drugostupanjsko upravno tijelo znatno smanjuje priliv predmeta na sudove (u prosjeku je protiv 25% odluka
drugostupanjskog tijela podnesena tuba), uvoenjem jednostupanjskog sudskog postupka za koji e biti nadlean
Visoki upravni sud Republike Hrvatske nee se opteretiti njegov rad, a znatno e skratiti trajanje postupka i osigurati
jedinstvenu sudsku praksu.
Nastavak razvoja informacijskog sustava prostornog ureenja (ISPU) i njegovih modula obuhvaa sljedee:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
izradu aplikacije eArhiv planova za uitavanje postojeih prostornih planova i obradu postojeih podataka
(izmeu 5.-6.000 planova na snazi i njihovih izmjena i dopuna) i omoguilo funkcionalno povezivanje s
aplikacijom eDozvola/prikaz grafike i teksta iz vaeih planova (do kraja 2018.) i premostilo razdoblje do
izrade planova nove generacije,
izradu modula eArhiv dozvola za uitavanje akata za gradnju izdanih prije uspostave modula eDozvola i
metapodataka o njima (u kontinuitetu),
izradu modula eInspekcija za praenje rada graevinske inspekcije i prikaz lokacija za koje su donesena
izvrna rjeenja graevinske inspekcije prema posebnom propisu (do kraja 2018.),
poboljanja i razvoj novih funkcionalnosti modula eKatalog radi unapreenja poslovnih procesa,
omoguavanja mrenih usluga i dr. (do kraja 2017.),
nastavak razvoja modula ePlanovi i svih potrebnih funkcionalnosti radi ispunjenja zakonskih obveza
(provedba kontinuirano i paralelno s drugim aktivnostima. Rok za konani zavretak provedbe ove aktivnosti
razvoja modula je 2019.g. , a primjena modula ovisi o dinamici ureivanja ostalih podataka iz podruja
zemljine administracije novoj katastarskoj izmjeri, usklaenju zemljinih knjiga i katastra i dr.),
povezivanje ISPU-a s drugim izvorima prostornih podataka. Provedba: kontinuirana, ovisno o raspoloivosti
podataka, npr. u Zajednikom informacijskom sustavu (radi prikaza podataka o vlasnicima i posjednicima u
Info Lokacija), Adresnom registru, raspoloivosti mrenih usluga (npr. digitalnog katastarskog plana Dravne
geodetske uprave, kao i podataka drugih javnopravnih tijela),
uspostaviti napredne mrene usluge (WFS i dr.).
Za geoportal ISPU-a i sve module potrebno je trajno osigurati hosting i koritenje informacijske i komunikacijske
infrastrukture u skladu sa Zakonom o Dravnoj informacijskoj infrastrukturi (NN, br. 92/14) i prateim propisima.
ISPU e omoguiti uinkovito upravljanje prostornim podacima postupkom digitalizacije prostorno-planske
dokumentacije, bolji pregled nad stanjem u prostoru, unaprijediti kvalitetu i koordinaciju te racionalizirati sustav za
voenje postupaka izdavanja akata iz podruja prostornog ureenja i graditeljstva, to omoguuje i uinkovitiju
provedbu upravnih postupaka i bre izdavanje akata te transparentno postupanje, te se u konanici oekuju pozitivni
utjecaji na investicijsku klimu i poslovno okruenje.
4.3.
Vea uinkovitost i transparentnost javnog sektora
Racionalizacija sustava i poslova javne uprave

1.
2.
3.
4.
Cjelovito ureenje sustava javne uprave u cilju smanjenja fragmentiranosti i poveanja transparentnosti
rada
Racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima
Racionalizacija podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave
Poboljanje organizacijskog modela funkcioniranja lokalne samouprave
Okvir 4.3.1. Povezanost mjera iz Strategije razvoja javne uprave 2015.-2020. i Reformskih mjera za unaprjeenje
javne uprave
Strategija razvoja javne uprave u razdoblju 2015. 2020. (u daljnjem tekstu: "Strategija"), koju je donio Hrvatski
sabor 12. lipnja 2015. (NN, br. 70/2015) utvruje temeljne ciljeve reforme sustava javne uprave:
poveanje uinkovitosti i djelotvornosti u sustavu javne uprave

poveanje razine kvalitete javnih usluga
poveanje povjerenja izmeu javne uprave i korisnika u elektronikoj komunikaciji
via razina otvorenosti, transparentnosti i pristupanosti javnopravnih tijela
jaanje vladavine prava
jaanje socijalne osjetljivosti u javnoj upravi i u odnosu prema korisnicima
potivanje etikih naela u javnoj upravi i iskorjenjivanje korupcije
uporaba moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije sa svrhom djelotvornog pruanja usluga i vee
transparentnosti rada javne uprave
ukljuivanje hrvatske javne uprave u europski upravni prostor
snanije sudjelovanje korisnika u javnom upravljanju i razvoj demokratske politike kulture.
Strategijom su odreena i tri glavna smjera razvoja javne uprave:
pojednostavnjenje i modernizacija upravnog postupanja, kao i osiguravanje pouzdane i brze podrke javne
uprave graanima i poslovnim subjektima realizacijom projekata e-uprave
unaprjeenje sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima radi stvaranja moderne javne slube
reforma upravnog sustava sukladno najboljoj praksi i iskustvima dobrog upravljanja prema europskim
standardima.
Konano, Strategijom su definirani i krajnji rezultati njezine provedbe:
opseg i kvaliteta javnih usluga koje prua javna uprava prilagoeni su stvarnim potrebama korisnika
postupak pruanja javnih usluga maksimalno je pojednostavnjen te zahtijeva minimalan angaman korisnika
broj i kompetencije zaposlenih u javnoj upravi usklaeni su s potrebama, ciljevima i standardima kvalitete
pojedine usluge
sustav javne uprave predstavlja jasan i realan okvir u kojem se odvijaju postupci pruanja javnih usluga s
odgovarajuim brojem i kompetencijama zaposlenih za njihovo pravodobno, uinkovito i kvalitetno
izvravanje.
Nacionalni program reformi za 2015. sadri provedbene aktivnosti u podruju reforme javne uprave, koje se
oslanjaju na Strategijom definirane ciljeve i mjere i na Akcijski plan za provedbu Strategije koji ini njezin sastavni
dio.
Polazei od premise kako je reforma javne uprave kljuna pretpostavka za stvaranje transparentnog, predvidivog
i uinkovitog institucionalnog okvira za provedbu svih resornih reformskih politika koje trebaju dovesti do opeg
gospodarskog i drutvenog napretka u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske donijela je 24. veljae
2016. godine Odluku o provedbi reformskih mjera za unaprjeenje sustava javne uprave. Ova Odluka predstavlja
politiki instrument, kojim se naglaava snano opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske za nastavkom zapoetih
reformskih procesa i jaanje reformskih aktivnosti u podruju javne uprave.
Odlukom Vlade, utvruju se tri osnovna reformska cilja usmjerena na rjeavanje slabosti u upravljanju i
poveanje uinkovitosti javnog sektora: (1) uinkovita javna uprava usmjerena na korisnike, (2) razvijeni ljudski
potencijali za uinkovitu javnu upravu i (3) kvalitetne i informatizirane javne usluge. Takoer, Odlukom se
definiraju mjere kojima e se postii ostvarenje navedenih reformskih ciljeva, te se radi razrade utvrenih mjera
predlae osnivanje triju povjerenstava (za modernizaciju javne uprave, za razvoj ljudskih potencijala u javnoj
upravi i za informatizaciju javne uprave). U radu imenovanih povjerenstava sudjelovali su predstavnici svih
kljunih ministarstava, ime je osigurana horizontalna meuresorna suradnja koja je osnovna pretpostavka za
provedbu reformskih mjera.
S obzirom na to da je temeljni cilj Odluke dodatna razrada glavnih ciljeva i reformskih prioriteta utvrenih
Strategijom te osiguranje nastavka provedbe reformskih aktivnosti utvrenih Nacionalnim programom reformi
za 2015. godinu, temeljni pristup povjerenstava u izradi akcijskih planova bio je osiguranje sadrajne
dosljednosti, kontinuiteta zapoetih aktivnosti (uz naglasak na dovrenje aktivnosti iz NRP 2015. ili njihovom
redizajnu s ciljem ostvarenja jaih reformskih uinaka) te njihovoj vremenskoj usklaenosti sa Strategijom i
mjerama sadranima u Akcijskom planom za provedbu Strategije kao preduvjetom za koritenje EU fondova u
podruju poboljanja uinkovitosti javne uprave.
Cjelovito ureenje sustava javne uprave kroz donoenje Zakona o javnoj upravi ima za cilj transparentno urediti sustav
javne uprave po funkcionalnom kriteriju. Tonije, Zakonom e se omoguiti smanjenje broja organizacijskih oblika na
razini sredinjih tijela dravne uprave (ministarstva, dravne upravne organizacije, dravni uredi te njihove podrune
jedinice), razgraniiti nadlenosti za obavljanje upravnih funkcija i poslova izmeu sredinjih tijela dravne uprave i
ureda dravne uprave u upanijama i utvrditi kriterije za prijenos javnih ovlasti. Takoer, Zakonom e se utvrditi
jedinstveni kriteriji za osnivanje agencija, njihov pravni status, aktivnosti, upravljaka struktura i odnosi s
ministarstvima kao osnivaima agencija kao pretpostavka za cjelovito ureenje sustava. U prvoj fazi racionalizacije
sustava i poslova javne uprave provest e se racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima te racionalizacija
podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave (vidjeti Prilog 2. Provedbeni plan za smanjenje broja agencija,
zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima).
Racionalizacijom podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave smanjit e se broj podrunih jedinica sredinjih
tijela dravne uprave koja obavljaju inspekcijske poslove i prvostupanjske upravne postupke za najmanje 20 % u
odnosu na postojei broj njihovim pripajanjem uredima dravne uprave u upanijama. Pripajanjem podrunih
jedinica smanjit e se fragmentiranost dravne uprave i osigurat e se bre i uinkovitije postupanje drave prema
graanima i poduzetnicima. Zbog prenoenja ovlasti rjeavanja predmeta u prvom stupnju sa ministarstava na urede
dravne uprave rasteretit e se rad ministarstava to e dravnim slubenicima u ministarstvima ostaviti prostor za
kreiranje javnih politika.
Racionalizacijom sustava pravnih osoba s javnim ovlastima do kraja listopada 2016. smanjit e se broj pravnih osoba s
javnim ovlastima agencijskog tipa te ostalih pravnih osoba iji se poslovi preklapaju s poslovima pravnih osoba
agencijskog tipa ili tijelima dravne uprave za 12 pravnih osoba. U pogledu smanjenja materijalnih rashoda, koji e se
postii ovom mjerom u 2016., oekuje se uteda od 5 milijuna kuna. Po donoenju Zakona o javnoj upravi i
definiranim kriterijima za osnivanje i rad agencija donijet e se Akcijski plan kojim e se utvrditi lista pravnih osoba s
javnim ovlastima agencijskog tipa koje ne zadovoljavaju zakonom utvrene kriterije za osnivanje, kao i plan
postupanja s istima.
Poboljanje organizacijskog modela funkcioniranja lokalne samouprave
Zbog subooptimalne raspodjele odgovornosti i decentraliziranih javnih usluga na 576 opina i gradova pristupit e se
provedbi reforme lokalne samouprave. Cilj ove mjere je osigurati uinkovitu provedbu javnih funkcija u nadlenosti
lokalne samouprave te osigurati kvalitetu, brzinu i dostupnost javnih usluga iz djelokruga lokalne samouprave za
graane i gospodarstvo.
Prijedlozi za reformu izradit e se na temelju prikupljenih podataka koji se odnose na demografske, geografske,
drutvene, gospodarske i fiskalne pokazatelje, na postojee administrativne kapacitete opina gradova i upanija, kao
i na teritorijalnu distribuciju javnih usluga. U odnosu na postojee stanje predloit e se tri alternativna modela
organizacije lokalne i podrune (regionalne) samouprave, koji e predstavljati kombinaciju prijedloga za teritorijalnu
organizaciju (optimizacija lokalne samouprave kroz manje ili vee intervencije u postojei teritorijalni ustroj) te
prijedloga za promjene u naina organizacije obavljanja javnih usluga (utvrivanje razliitog opsega poslova koje
obavljaju vee i manje jedinice lokalne samouprave). Osim toga, svaki od predloenih modela organizacije sadravat
e razraene instrumente financiranja rada jedinica lokalne i podrune samouprave, mehanizme meuopinske
suradnje, financijske poticaje za dobrovoljno spajanje jedinica i sustav pomoi jedinica podrune (regionalne)
samouprave i sredinje drave opinama i gradovima koji nisu u mogunosti sami obavljati poslove iz svoje utvrene
nadlenosti. Konano, svaki od postojeih modela pratit e detaljna analiza financijskog uinka provedbe, kao i
razraeni akcijski plan provedbe. Izrada prijedloga modela dovrit e se do listopada, nakon ega e sva tri prijedloga
modela biti predstavljena na javnoj raspravi. Temeljem rezultata javne rasprave, u koju e biti ukljueni predstavnici
jedinica lokalne i podrune samouprave, socijalnih partnera, akademske zajednice i civilnog drutva Vlada e odabrati
do kraja 2016. jedan od predloenih modela, uz nastojanje da se oko odabira modela postigne iroki politiki i
drutveni konsenzus.
Poboljanje upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi i javnim slubama

1.
2.
Revidiranje sustava odreivanja plaa i ureenje sustava plaa u javnoj upravi i javnim slubama
Izgradnja sustava sredinje koordinacije u kolektivnim pregovorima u javnoj upravi
S obzirom da postojei sustav odreivanja plaa i nagraivanja ne omoguava kvalitetan i transparentan sustav
nagraivanja i stimulacije zaposlenih u javnoj upravi i javnim slubama, pristupit e se revidiranju sustava odreivanja
plaa kroz izradu novog Zakona o plaama u javnom sektoru. Uspostavom novih standardnih mjerila za klasifikaciju
radnih mjesta provest e se vrednovanje postojeih radnih mjesta u dravnoj slubi te e se utvrditi nova
sistematizacija radnih mjesta. Na temelju jedinstvenih kriterija za odreivanje cijene radnog mjesta kao i
usporednom slinih i usporedivih radnih mjesta s trinim utvrdit e se vrijednost radnog mjesta i novi koeficijenti
sloenosti poslova za potrebe izrade Zakona o plaama u javnom sektoru. Kao sastavni dio upravljanja uinkom
zaposlenih izradit e se kompetencijski okvir koji e omoguiti transparentno vrednovanje rada zaposlenih na temelju
objektivne ocjene radne uinkovitosti i kvalitete rada zaposlenih.
Na temelju opisanog modela revizije odreivanja plaa zaposlenih u dravnim slubama uspostavit e se i revizija
plaa zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne (podrune) samouprave.
Kako bi se izradio sustav sredinje koordinacije u kolektivnim pregovorima u javnoj upravi donijet e se Smjernice za
sklapanje kolektivnih ugovora te e se uspostaviti sredinje tijelo za evidenciju, koordinaciju i praenje kolektivnih
ugovora i pregovora u javnoj upravi. Pristupit e se sklapanju jedinstvenog Kolektivnog ugovora za javne slubenike
koji obuhvaa zaposlene u dravnim i javnim slubama s ciljem koordiniranog definiranja radnih mjesta, osnovnih
pojmova sustava plaa, okvira za utvrivanje koeficijenata i dodataka na plau koji nisu predmet Zakona.
Kvalitetne i informatizirane javne usluge

1.
Poveati kvalitetu i informatizaciju javnih usluga
U 2016. planira se proirenje broja dostupnih usluga putem sustava e Graani kako za graane tako i za
poduzetnike. U pogledu uvoenja dodatnih usluga za graane planira se pruanje usluge e Visitor koji omoguava
registraciju objekata koji pruaju uslugu smjetaja turistima, izdavanje uvjerenja o ne - voenju kaznenog postupka
kao i ostalih e usluga iz nadlenosti grada Splita, Rijeke i Zagreba. Do kraja 2016. omoguit e se povezivanje
postojeih e usluga za poslovne subjekte i njihova nadogradnja u Jedinstvenu kontakt toku sustava e Poslovanje.
Usluge koje su ukljuene u pilot:
FINA:
1. Poslovni ID
2. RKON evidentiranje i uvid u podatke o koncesiji evidentiranim u Registru koncesija
3. WEB-BON
4. e-Blokade
HZMO:
5. Pregled Osoba s invaliditetom
6. e-Prijava HZMO
Ministarstvo financija:
7. Porezna knjigovodstvena kartica
REGOS:
8. Sustav e-usluga REGOS-a (ENA)
Implementacijom Uredbe eIDAS (Electronic identification and trust services for electronic transactions in the internal
market) omoguit e se koritenje elektronikog potpisa, elektronike preporuene dostave kao i elektronikog
peata ime se stvaraju pretpostavke za predvidljivo zakonodavno okruenje za provoenje online prekograninih
transakcija i koritenja usluga za tvrtke, graane i javnu upravu.
S obzirom da trenutane poslove informatizacije javnih usluga obavljaju 4 tijela javne uprave (APIS, AKD, FINA,
CARNet), uspostavit e se Centar dijeljenih usluga (CDU) u sklopu Ministarstva uprave kao jedinstveno mjesto
voenja procesa informatizacije javne uprave. Ovom mjerom omoguit e se objedinjavanje dravne informacijske
infrastrukture te ujednaavanje postupanja tijela javnog sektora.
U sklopu CDU-a u prvoj polovici 2017. uspostavit e se sredinji registar uredskog poslovanja s upravljanjem
dokumentima, predmetima i radnim tokovima kao dijeljene usluga za tijela javnog sektora te e se razraditi model
funkcioniranja 'Oblaka za infrastrukturu'. Sve usluge CDU-a bit e dostupne pod istim uvjetima i tijelima lokalne i
podrune (regionalne) samouprave za obavljanje poslova vezanih uz vlastito poslovanje i pruanje javnih usluga
Ovom mjerom omoguit e se zajedniko koritenje istih resursa mree, hardvera i aplikacija to e u konanici
racionalizirati koritenje postojeih resursa, smanjiti potrebe za ulaganjem u informacijske sustave, osigurati jednaku
razinu sigurnosti u pohrani, obradi i dostupnosti podataka informacijskih sustava javne uprave te u konanici
poveati dostupnost podataka graanima.
Ojaati strateko planiranje i koordinaciju politika te poboljati kvalitetu zakonodavnog planiranja

1.
2.
3.
4.
Poboljanje zakonodavnog planiranja

Jaanje sustava procjene uinaka propisa
Poboljanje kvalitete propisa
Unaprjeenje sustava stratekog planiranja na nacionalnoj razini
U cilju poboljanja zakonodavnog planiranja uskladit e se planirane zakonske mjere iz Nacionalnog programa reformi
s Godinjim planom normativnih aktivnosti. S tom svrhom osigurat e se mehanizam praenja izvrenja Godinjeg
plana normativnih aktivnosti s planiranim zakonskim mjerama iz Nacionalnog programa reformi na nain da e se na
dnevnom redu stalnih radnih tijela Vlade kao posebna toka uvrstiti izvrenje Godinjeg plana normativnih aktivnosti
s posebnim osvrtom na zakonske prijedloge koji su obuhvaeni Nacionalnim programom reformi. Ova mjera jami
predvidljivost promjene zakonodavnog okvira i stabilizaciju zakonodavstva.
Jaanje sustava procjene uinaka propisa postii e se utvrivanjem stratekog okvira za jaanje procjene uinaka
propisa, izradom Strategije procjene uinaka propisa te izmjenama i dopunama Zakona o procjeni uinaka propisa.
Vaan element promjene zakonodavnog okvira u sklopu ex-ante procjene uinaka propisa jest ukljuivanje
elemenata SCM metodologije u postupak procjene uinaka propisa. Kako bi se dodatno pojednostavila ex-ante
procjena uinaka propisa, izmjenama Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva i izradom Uredbe o postupku
provedbe SME testa do srpnja 2016., uvest e se obvezna primjena SME testa u metodologiju procjene uinaka
propisa. Jedan od elemenata odrivosti navedenih mjera jest jaanje kapaciteta dravnih slubenika putem izrade i
nadogradnje edukacijskog programa iz podruja procjene uinaka propisa.
Kako bi se poboljala kvaliteta propisa koje pripremaju nositelji izrade zakonskih predmeta, u Dravnoj koli za javnu
upravu nadogradit e se edukacijski program za primjenu pravila nomotehnike pri izradi pravnih propisa.
U kontekstu bolje povezanosti pripreme stratekih planova, prorauna i izrade dokumenata u procesu Europskog
semestra, revidirat e se godinji ciklus stratekog i proraunskog planiranja na nain da e se bolje uskladiti proces
pripreme nacionalnih dokumenata iz Europskog semestra s procesom proraunskog planiranja. Ciljevi postavljeni u
stratekim planovima ministarstava kao i uspjenost u ispunjavanju stratekih ciljeva iz prethodnog razdoblja stavit e
se u funkciju bolje pripreme prorauna i jasnije povezanosti reformskih ciljeva iz Nacionalnog programa. Revidiranje
ciklusa proraunskog planiranja jedan je od ciljeva projekta Podrka uspostavi sustava stratekog planiranja na
nacionalnoj razini. Planirani zavretak projektnih aktivnosti oekuje se poetkom srpnja 2016. Projektom e se
predloiti institucionalni okvir za strateko planiranje kao i standardizirani postupci za pripremu i praenje provedbe
stratekih dokumenata. U tom cilju, do prosinca 2016. donijet e se Zakon o stratekom planiranju te e se u
ministarstvima uspostaviti jedinica za strateko planiranje i ojaati kapaciteti za uspostavu i provedbu stratekih
ciljeva na nacionalnoj razini.
Smanjenje korupcije u javnom sektoru

1.
Unaprjeenje stratekog i provedbenog okvira borbe protiv korupcije
Prevladavanje rizika korupcije u javnoj upravi ostvarit e se jaanjem prevencije, odgovornosti i transparentnosti
prioritetnih podruja. U tu svrhu osobito e se ustanoviti Registar trgovakih drutava u veinskom vlasnitvu jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, donijeti antikorupcijski programi za trgovaka drutva u vlasnitvu
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drave, kodeksi ponaanja u okviru politikog sustava,
normativni okvir za uspostavu etikog sustava, analizirati podruje zatite "zvidaa" i osigurati pretpostavke za
provjeru imovinskih kartica pravosudnih dunosnika.
Unaprijeen rad sudova

1.
2.
3.
Ujednaavanje sudske prakse

Reorganizacija rada sudova
Smanjenje trajanja sudskih postupaka, broja nerijeenih predmeta i priliva novih predmeta
Navedena mjera e se provoditi u nekoliko faza, a zapoinje analizom stanja u pravosuu, statistikih alata, uinaka
provedbe projekta reorganizacije pravosudne mree te upravljanja i organizacije rada sudova i sloenosti predmeta.
Planirana je izrada analize prekrajnog sudovanja s ciljem racionalizacije mree prekrajnih sudova. S obzirom na
veliinu pojedinih pravosudnih podruja te opseg i sloenost zadaa elnika pravosudnih tijela u novom sustavu,
pokazalo se nunim dio njihovih upravljakih ovlasti prenijeti na novoustrojene upravljake funkcije u pravosuu.
Izmjenama Zakona o sudovima u 2016. redefinirat e se i ojaati upravljake uloge, osobito uloga ravnatelja sudske
uprave, kao i koordinacija pravosudnih tijela. U okviru projekta reorganizacije razmatrat e se mogunost uvoenja
ovakve funkcije i u dravnoodvjetniku strukturu uvoenjem funkcije ravnatelja pravosudne uprave koji bi zajedniki
obavljao poslove za potrebe sudova i dravnih odvjetnitava. Izmjenama Zakona o Dravnom sudbenom vijeu ojaat
e se sustav kontrole rada i odgovornosti, transparentnost i uinkovitost postupaka imenovanja i premjetaja sudaca
te imenovanja predsjednika sudova (uvest e se rokovi za okonanje postupka imenovanja/premjetaja), kao i
ugraditi dodatne kriterije objektivnog vrednovanja rada sudaca. Odgovarajuim zakonskim izmjenama ujedno e se
profesionalizirati rad Dravnog sudbenog vijea.
Provedena analiza raspoloivih ljudskih potencijala u svim pravosudnim tijelima ukazala je na potrebu uspostave
novog sustava upravljanja ljudskim potencijalima, a nunost provedbe navedenog zakljuka namee i budua vea
mobilnost kadrova na veim pravosudnim podrujima. Naime, novim ustrojem mree opinskih i prekrajnih sudova
te opinskih dravnih odvjetnitava stvorene su pretpostavke za poetak rada pojedinih zajednikih slubi
pravosudnih tijela, prvenstveno raunovodstvenih slubi, IT slubi i sustava sudske (pravosudne) dostave. U tu svrhu
dio slubenika i namjetenika preraspodijelit e se na rad u zajednike slube za potrebe vie pravosudnih tijela. U cilju
unapreenja kvalitete rada, u Ministarstvo pravosua uvest e se sustav upravljanja kvalitetom rada, nakon ega e
se isti uvesti i u sva pravosudna tijela. Uvest e se i transparentan te centraliziran sustav upravljanja zgradama
pravosudnih tijela i Ministarstva pravosua.
Sukladno rezultatima studije sloenosti predmeta u 2017. izmijenit e se metodologija odreivanja potrebnog broja
sudaca i slubenika na sudovima, vrednovanja rada i definiranje prioritetnih postupaka kako bi se osigurala njihova
djelotvornost. Naime, loa metodologija i neanalitiki pristup uzrokovali su neravnoteu u sustavu i doveli do
poveanja broja nerijeenih predmeta. Redefinirat e se i metodologija izrauna sudskih pristojbi. Navedeno bi
trebalo dovesti do smanjenja trajanja postupaka i smanjenja zaostataka nerijeenih predmeta.
Tijekom 2016. i 2017. u svrhu jaanja profesionalizma i strunosti unaprijedit e se mehanizmi definiranja i provedbe
ciljane edukacije posebno za ostvarenje ciljeva reorganizacije rada i reorganizirati Pravosudna akademija. Takoer, u
2016. i 2017. nastavit e se intenzivan rad na razvoju informacijskih tehnologija koje e u konanici dovesti do
metodolokog, sustavnog i pravodobnog upravljanja postupcima u pravosudnim tijelima i njihovim radnim
procesima, ali i statistikog praenja cjelokupnog sustava.
Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske uvest e se u 2016. u jedinstveni sustav
eSpis, dok e se u 2017. dovriti uspostava informacijskog sustava za objavu sudske prakse te u okviru projekta IPA
2012 Daljnje poboljanje eSpis sustava uspostaviti elektronika komunikacija i podnoenje dokumenata u
digitalnom obliku to e poveati uinkovitost i smanjiti trokove.
U okviru postupovnih pravila kontinuirano se poduzimaju mjere koje daju pozitivne rezultate. Meutim, za
unaprjeenje parninog postupka potrebno je uiniti dodatne napore. Stoga e se u 2016. izmjenama Zakona o
parninom postupku prije svega redefinirati nadlenost trgovakih sudova, osobito uzimajui u obzir poveanje
njihove radne optereenosti uvoenjem novoga predsteajnoga i steajnoga okvira i gospodarski znaaj odreenih
vrsta sporova.
Uvoenjem oglednog spora i revidiranjem instituta revizije omoguit e se Vrhovnom sudu Republike Hrvatske
obavljanje njegove ustavne uloge i uinkovito rjeavanje graanskih predmeta i time poveati kvaliteta sudskih
odluka i osigurati ujednaenost sudske prakse. Takoer, navedenim institutima oekuje se znatno smanjenje priliva
predmeta u kojima je stranka Republika Hrvatska, koja je ujedno i jedan od najveih parniara na sudovima, kao i
poveanje rjeavanja sporova mirnim putem. S obzirom na to da je koncentracija postupka uvedena 2013. znatno
ubrzala rjeavanje parninih postupaka, primjena tih pravila uvest e se i na ranije postupke u tijeku.
Tijekom posljednjih godina velika je pozornost posveena nastojanju da se pravosudne dunosnike u to veoj mjeri
rastereti od obavljanja poslova koji nisu u neposrednoj vezi s obavljanjem njihove dunosti. Proirenjem ovlatenja
sudskih savjetnika, osobito na trgovakim sudovima oekuje se njihovo dodatno rastereenje. Omoguavanjem
odravanja roita na daljinu, uz koritenje odgovarajuih audiovizualnih ureaja, revidiranjem instituta dostave,
jaanjem procesne discipline i jaanjem naela pismenosti u postupcima pred trgovakim sudovima smanjit e se
trajanje sudskih postupaka, a time i smanjenje broja nerijeenih predmeta.
Niz je razloga koji ukazuju na nunost reforme hrvatskog izvanparninog prava, od praktine neprimjenjivosti
zastarjelih odredbi iz 1934. preko nedostatka izvora koji bi mogli preuzeti funkciju opih pravnih pravila do pravne
neusklaenosti postojeih pravnih izvora. Posljedica navedenog je neujednaena sudska praksa. Tijekom 2016. izradit
e se Zakon o izvanparninom postupku kojim e se modernizirati postupak, usvojiti principi pravne drave,
graanima olakati pristup sudovima, te osigurati kvalitetna i transparentna pravna zatita i ujednaena sudska
praksa.
Proirenjem ovlatenja javnih biljenika u ovrnim postupcima oekuje se znatno smanjenje priliva predmeta na
sudove to e ujedno smanjiti njihovu radnu optereenost i omoguiti rjeavanje starijih predmeta.
U 2016. uvest e se pravni okvir za postupanje i kontrolu strunosti i odgovornosti stalnih sudskih vjetaka,
procjenitelja i tumaa koji e osigurati njihovo ujednaeno postupanje u skladu s pravilima struke i specijalizacija ime
e se ujednaiti sudska praksa i potaknuti rjeavanje sporova mirnim putem.
Ustanovljenje pregleda presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske kroz kazalo
hrvatskih propisa osigurat e vaan alat za stjecanje znanja o rjeidbama koje imaju utjecaj na sudsku praksu u
Republici Hrvatskoj.
Budui da se alternativni naini rjeavanja sporova nedovoljno upotrjebljavaju, ojaat e se njihovo promicanje kroz
postupovna pravila, jaanje uloge Povjerenstva za poticanje alternativnog i izvansudskog rjeavanja sporova i
informiranje javnosti.
4.4.
Obrazovanje za trite rada
Provedba kurikularne reforme

Kljune reformske mjere:
1.
Cjelovita kurikularna reforma za rani i predkolski, osnovnokolski i srednjokolski odgoj i obrazovanje
S ciljem povezivanja odgoja i obrazovanja s interesima, ivotnim potrebama i mogunostima uenika kao i
usklaivanja obrazovanja s potrebama drutva i gospodarstva u 2016. planira se donoenje 55 nacionalnih
kurikularnih dokumenata. Donoenje istih ovisno je o rezultatima strune i javne rasprave koje se odravaju tijekom
travnja i svibnja. Po donoenju kurikularnih dokumenata, objavit e se javni poziv za sudjelovanje u eksperimentalnoj
provedbi uvoenja kurikularnih dokumenata u 48 osnovnih i 12 srednjih kola. U prvoj fazi eksperimentalne
primjene, u kolskoj godini 2016./2017. planira se uvoenje novih kurikuluma za 1., 3., 5. i 7. (za predmete biologija,
fizika i kemija) razrede osnovne kole te 1. razrede srednje kole ukljuujui i strukovne. Kako bi se nastavno osoblje
pripremilo za eksperimentalnu provedbu, pokrenut e se struno usavravanje ljudskih potencijala u obrazovanju. U
drugoj fazi eksperimentalne provedbe, u kolskoj godini 2017./2018. planira se uvoenje novih kurikuluma za 2.,4.,6.
i 8. razrede osnovne kole te 2. razrede srednje kole. Konaan cilj kurikularne reforme je poveanje razine
funkcionalnih pismenosti uenika, jasno odreenje odgojno-obrazovnih ishoda, poticanje primjene metoda
pouavanja i uenja koje omoguuju aktivnu ulogu uenika u razvoju znanja, vjetina i stavova uz podrku
uitelja/nastavnika i u interakciji s drugim uenicima te korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvjeivanja o
postignuima uenika u smjeru vrednovanja kao integralnoga dijela procesa uenja.
Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog

obrazovanja
Kljune reformske mjere:
1.
2.
3.
4.
Daljnja provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO)

Donoenje i provedba Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
Razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog uenja
Poveati zastupljenost strune prakse u visokom obrazovanju
Provedbom HKO-a nastoji se uskladiti obrazovne programe na svim razinama obrazovanja s odgovarajuim
standardima zanimanja i kvalifikacija. Tijekom 2016. dovriti e se izgradnja informacijskog sustava HKO-a kako bi
sektorska vijea sukladno Zakonu o HKO-u provodila vrednovanje prijedloga skupova ishoda uenja, standarda
zanimanja i standarda kvalifikacija temeljem Smjernica za izradu standarda zanimanja i Upute za izradu standarda
kvalifikacija. Do oujka 2017. planira se imenovanje svih sektorskih vijea (ukupno 25), a u meuvremenu, tijekom
2016. provest e se edukacija sektorskih vijea o postupcima vrednovanja standarda zanimanja i kvalifikacija. Tijekom
2016. izradit e se prva grupa standarda zanimanja i standarda kvalifikacija koje e biti predmet vrednovanja od
strane sektorskih vijea. Po zavretku vrednovanja, prvih 10 standarda kvalifikacija i zanimanja upisat e se u Registar
HKO-a te e se do prvog kvartala 2017. izraditi dodatni standardi zanimanja sukladno Smjernicama za izradu
standarda zanimanja. Donoenjem Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju predvidjet e se
usklaivanje studijskih programa sa standardima u Registru HKO-a te e prvo dobrovoljno usklaivanje obrazovnih
programa sa standardima kvalifikacija iz Registra HKO-a zapoeti u prvom kvartalu 2017. Usklaivanje obrazovnih
programa sa standardima iz Registra HKO-a visokim uilitima omoguava prepoznatljivost meu populacijom
buduih studenata.
Donoenjem Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u srpnju, te njegovom provedbom planira se
poveati broj uenika u strukovnom obrazovanju te uskladiti ishode uenja u strukovnim kolama s potrebama trita
rada. U rujnu 2016. planira se primjena sektorskih strukovnih kurikuluma baziranih na uenju temeljenom na radu.
Tijekom 2016. provodit e se aktivnosti vezane uz unaprjeenje sustava trajnog profesionalnog razvoja nastavnika
strukovnih predmeta te e se u 2017. izraditi model stjecanja pedagokih kompetencija za mentore kod poslodavca.
Kako bi se poveala mobilnost uenika u strukovnom obrazovanju, izradit e se model vertikalne i horizontalne
prohodnosti uenika strukovnih kola. S ciljem boljeg razumijevanja Europskog sustava bodova u strukovnom
obrazovanju i osposobljavanju (ECVET), tijekom 2016. provodit e se promidba ECVET-a za ravnatelje, nastavnike i
strune suradnike u strukovnom obrazovanju.
Mjerom razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog uenja eli se postii bre zapoljavanje nezaposlenih i
teko zapoljivih osoba, te istovremeno osigurati deficitarna i druga zanimanja potrebna hrvatskom gospodarstvu.
Naime, polazi se od injenice da odrasle, posebice srednje i starije dobi, ue svakodnevnim aktivnostima, prethodnim
poslovima i na druge naine. Osim toga odrasle osobe mogu stjecati znanja organiziranim procesima uenja kojima
se ne stjeu kvalifikacije ve im je svrha stjecanje razliitih vjetina i osobni razvoj. Stoga se priznavanjem informalnog
i neformalnog uenja na temelju standarda kvalifikacija i skupova ishoda uenja iz Registra HKO-a eli skratiti vrijeme
trajanja formalnog obrazovanja pojedinaca koji ve posjeduju odreene ishode uenja. Radi ostvarivanja ove mjere
poticat e se izrada standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i programa za vrednovanje neformalnog i
informalnog uenja u prioritetnim sektorima sukladno Popisu deficitarnih zanimanja i podacima iz prognoza o
kretanju na tritu rada. Ciljevi ove mjere postii e se donoenjem Stratekog plana za razvoj sustava vrednovanja
neformalnog i informalnog uenja, kojeg e Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala donijeti u prosincu 2016.
Potom e se u oujku 2017. godine donijeti Pravilnik o priznavanju vrednovanja neformalnog i informalnog uenja,
sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ime e biti ostvaren pravni okvir potreban za ostvarivanje ove
mjere. Za provedbu mjere osigurana su sredstva u Dravnom proraunu Republike Hrvatske 2016., u
iznosu131.201,00 kuna te unutar Operativnog programa Uinkoviti ljudski potencijali 2014-2020., u iznosu
450.000,00 kuna za razdoblje 2016.-2018. godine.
Kako bi se osigurala vea zastupljenost strune prakse u programima visokih uilita te na taj nain poveale vjetine
studenata potrebnih tritu rada, temeljem analize podataka o zastupljenosti strune prakse na visokim uilitima i
konzultacija s poslodavcima, nastavnicima i studentima izradit e se preporuke za model suradnje visokih uilita s
poslodavcima. U prvom kvartalu 2017. u sklopu natjeaja Operativnog programa ''Uinkoviti ljudski potencijali''
objavit e se poziv visokim uilitima za ESF projekt izvoenja strune prakse.
Kvalitetnija provedba programa obrazovanja odraslih, cjeloivotnog uenja i shema za

prekvalifikaciju radnika
1.
2.
Poveati dostupnost obrazovnih programa odraslim osobama te poticati sudjelovanje u cjeloivotnom

uenju
Unaprijediti sustav prekvalifikacija, dokvalifikacija i osposobljavanja radnika
Mjerom Poveati dostupnost obrazovnih programa odraslim osobama te poticati sudjelovanje u cjeloivotnom
uenju
namjeravaju se, temeljem Operativnog programa Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., provesti projekti s ciljem:
a) promocije cjeloivotnog uenja,
b) ukljuivanja odraslih polaznika u obrazovne, prioritetne programe sukladno potrebama trita rada. Primjerice,
to su: program osposobljavanja za obavljanje poslova njegovatelja/ice starijih i nemonih osoba, program
osposobljavanja za voditelja/icu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, program osposobljavanja za
jednostavne poslove u zanimanju konobar, program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju
mesar/ica, program osposobljavanja za poslove zavarivaa/ice MIG-MAG postupkom, program osposobljavanja
za poslove zavarivaa/ice REL postupkom, program osposobljavanja za poslove raunalnog operatera/ke,
program usavravanja za poslove programera/ke mobilnih aplikacija Android, program usavravanja za poslove
samostalnog/e knjigovoe/tkinje, program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju zidar/ica,
program osposobljavanja za poslove montera/ke suhe gradnje, program za stjecanje srednje strune spreme i
prekvalifikacije u zanimanju slastiar/ka, program za stjecanje srednje strune spreme i prekvalifikacije u
zanimanju fasader/ka, program za stjecanje srednje strune spreme i prekvalifikacije u zanimanju kuhar/ica te
program zavravanja osnovnokolskog obrazovanja za odrasle.
c) unaprjeenja pismenosti kao temelja cjeloivotnog uenja.
Normativni okvir za provedbu ove mjere uredit e se Zakonom o obrazovanju odraslih ije upuivanje u proceduru
donoenja je planirano za rujan 2016. Objava javnog poziva za projekt pod nazivom Unaprjeenje pismenosti kao
temelja cjeloivotnog uenja planira se u III. kvartalu 2016. Potom e u oujku 2017. biti objavljen javni poziv za
projekt podrke obrazovanju odraslih polaznika ukljuivanjem u prioritetne programe obrazovanja. Takoer se do
oujka 2017. planira izraditi prijedlog nastavnog Plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih. Za provedbu ovih
projekata (ESF/Erasmus+) osigurana su sredstva u oekivanom iznosu od priblino 69.000.000,00 kuna. Provedbom
ove mjere oekuje se poveanje stope sudjelovanja u cjeloivotnom uenju odraslih polaznika te sudionika s
predtercijarnim i tercijarnim obrazovanjem putem dodjele sredstava ustanovama za obrazovanje odraslih, odnosno
broja vauera dodijeljenih polaznicima.
Cilj mjere Unaprijediti sustav prekvalifikacija, dokvalifikacija i osposobljavanja radnika je omoguiti bre zapoljavanje
nezaposlenih osoba temeljem stvarnih potreba te na temelju uspostavljenog kontakta s poslodavcem provesti
obrazovanje nezaposlenih osoba u skladu s utvrenim potrebama. Na taj je nain nezaposlena osoba motivirana za
prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili osposobljavanje, a poslodavcu su osigurani potrebni radnici u skladu s njegovim
potrebama. Provedba ove mjere provodi se u skladu s Planom Hrvatskog zavoda za zapoljavanja o provoenju mjera
za 2016. te naina i uvjeta koritenja sredstava za provedbu mjere. Takoer, njena je provedba u skladu s Planom
obrazovanja nezaposlenih osoba za 2016., koji e biti donesen u lipnju 2016. Tijekom 2016. bit e provedeno
obrazovanje nezaposlenih osoba za deficitarna zanimanja. U prosincu 2016. izradit e se specifikacija za javnu nabavu
za provedbu obrazovanja u 2017. Ukupni trokovi obrazovanja nezaposlenih osoba iznose 73.666.810,03 kune. U
konanici ovom mjerom e se poveati kompetencije i kvalifikacije nezaposlenih osoba sukladno potrebama trita
rada te tako doprinijeti smanjenju broja nezaposlenih osoba.
5. Napredak u pogledu ostvarivanja glavnih ciljeva Strategije Europa

2020.
5.1.
Cilj 1 Zaposlenost
Zakljuak Europskog Vijea 2010.:

Poveati stopu zaposlenosti na 75% za mukarce i ene u dobi izmeu 20-64 godine, ukljuujui kroz veu
participaciju mladih, starijih radnika i osoba s niim stupnjem obrazovanja.
Ostvareni napredak
Indikator
Prethodna
vrijednost
2008.
2012.
2013.
2014.
2015.
64,9
55,4
57,2
59,2
60,5
Stopa zaposlenosti ukupnog

stanovnitva, mukarci i ene,
dobna skupina 20-64 godine,
%
Izvor: Eurostat
Trenutna vrijednost
Cilj 2020.
65,2
Istovremeno uz porast zaposlenosti smanjila se i stopa nezaposlenosti na godinjoj razini i iznosi 16,3% za 2015. u
odnosu na 2014. kada je iznosila 17,3%.
Tablica 5.1.2. Mjere aktivne politike zapoljavanja koje su se provodile tijekom 2015.
s brojem korisnika do 31. prosinca 2015.
Mjera
UKUPNO
Potpore za zapoljavanje i
usavravanje
Potpore za
samozapoljavanje
Obrazovanje nezaposlenih
Javni radovi
Struno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog
odnosa
Potpora za ouvanje radnih
mjesta
Aktivni korisnici
na poetku 2015.
23.165
Novoukljueni
do 31.12.2015.
41.595
Ukupni korisnici
tijekom 2015.
64.760
Aktivni korisnici
31.12.2015.
33.021
4.697
7.120
11.817
6.747
2.109
2.776
4.885
2.647
54
1.552
1.606
1.095
1.771
9.961
11.732
3.217
13.897
18.597
32.494
18.307
637
1.589
2.226
1.008
Okvir 5.1.1. Zakljuci vanjske evaluacije mjera aktivne politike trita rada u razdoblju 2009. - 2013.
U spomenutom razdoblju broj korisnika APZ-a poveao se vie od osam puta s 6.296 u 2009. na 56.632 u 2013.
godini. Takoer, stopa pokrivenosti odnosno obuhvat mjera u odnosu na broj nezaposlenih poveao se s 2,49%
na 17,26%.
Potpore za zapoljavanje i usavravanje
Provedbeni rezultati te troak mjera potpore za zapoljavanje i usavravanje s obzirom na konani uinak
ukazuju na to da se radi o mjerama koje ne treba mijenjati, ve bolje upravljati, odnosno, dati HZZ-u kljunu
odluku u odabiru osoba koje se ukljuuju u ove mjere.
Potpore za samozapoljavanje
Potpora za samozapoljavanje ima pozitivan uinak s obzirom na troak, kao i ostanak osoba u zaposlenosti, ali
zbog kriterija dostupnosti potrebno je jaati savjetodavnu ulogu te osigurati, u suradnji s drugim tijelima i
institucijama, strunu i drugu pomo u prvim godinama rada kako bi se osigurao dugotrajniji ostanak u
samozaposlenosti i omoguilo irenje djelatnosti i zapoljavanje novih osoba.
Obrazovanje nezaposlenih
Obrazovanje nezaposlenih nije usklaeno s potrebama i planiranim potrebama trita rada, stoga nema
znaajnog uinka na zapoljivost polaznika i ne osigurava potrebnu radnu snagu, posebice u djelatnostima koje
su bile pogoene krizom ili djelatnostima koje se intenzivno ire, poput turizma, ugostiteljstva, graditeljstva,
usluga, prometa, obrazovanja i sl. Potrebno je prilagoditi odnosno izmijeniti zakone, budui da u provedbi
obrazovanja dolazi do brojnih problema po pitanju javne nabave usluge obrazovanja te samog zakonodavstva
vezanog uz obrazovanje odraslih.
Javni radovi
Primjenu mjere javnih radova treba ograniiti iskljuivo na one poslodavce koji ne mogu iz redovnih resursa
organizirati provoenje odreene vrste aktivnosti te voditi vie rauna o samim programima javnih radova kako
bi se izbjegao negativan efekt zamjene redovnih aktivnosti javnim radovima, osobito uzevi u obzir da navedena
mjera zahtijeva znaajne izdatke iz dravnog prorauna.
Struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Rezultati vanjske evaluacije ukazali su na potrebu za promjenom mjere struno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa s obzirom na to da se tijekom posljednjih godina znaajno proirila kategorija korisnika
iste te je dolo do supstitucije redovnih radnih mjesta i zapoljavanja, osobito u javnom sektoru. Potrebno je
ograniiti dostupnost ove mjere u dravnom i javnom sektoru. Takoer, mjera je nedovoljno dostupna osobama
koji su stekli srednjokolsko obrazovanje, odnosno, daje prednost osobama koje su zavrile visokokolsko
obrazovanje i onemoguuje pristup osobama slabijeg statusa to utjee na stvaranje nejednakih uvjeta za
pristup tritu rada. Stoga je potrebno uvesti novu ciljanu skupinu za primjenu ove mjere i to osobe sa
zavrenom srednjokolskim obrazovanjem u etverogodinjem trajanju. Mjera treba biti dostupna osobama bez
radnog iskustva i osobama koje nemaju dostatno radno iskustvo da bi konkurirali na oglaene natjeaje za
zaposlenje, a to je radno iskustvo u minimalnom trajanju od 12 mjeseci.
Mjere za ouvanje radnih mjesta
Mjere za ouvanje radnih mjesta potrebno je revidirati u dijelu koji se odnosi na stalnog sezonca i to uskladiti
iznose novane pomoi s iznosima i obraunom novanih naknada kako bi se izbjegla diskriminacija nezaposlenih
osoba u odnosu na osobe koje su u sustavu mirovinskog osiguranja temeljem produenog osiguranja i radnog
odnosa kontinuirano te imaju osigurana primanja. Iznos novanih pomoi nije limitiran i nije vezan za osnovicu
za obraun plae ve ukljuuje ukupnu plau za vrijeme sezone, to znai da u prosjek ulaze i preraspodjele
radnog vremena, prekovremeni rad i sl., odnosno financijski uinak za pojedinca je povoljniji nego kada koristi
prava za vrijeme nezaposlenosti.
Mjere za postizanje cilja

Poticati zapoljavanje osoba u nepovoljnom poloaju na tritu rada - starijih osoba, dugotrajno nezaposlenih i osoba s
niskim kvalifikacijama putem mjera aktivne politike zapoljavanja te poveati poticaje za zapoljavanje nezaposlenih i
neaktivnih osoba
Tijekom 2016. poveat e se i obuhvat mjera dodatnog usavravanja, osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije.
U 2016. godini za provedbu mjera aktivne politike zapoljavanja u dravnom proraunu osigurano je 268.520.43,00
kuna na poziciji Aktivne politike zapoljavanja (APZ) te 10.785.000,00 kuna na poziciji Programa za Rome, uz
planirane naknade vezane uz provedbu mjera aktivne politike zapoljavanja od jo 444.000.000,00 kuna. Financiranje
mjera APZ-a u 2016. godini planirano je i iz sredstava EU fondova i to u sklopu Operativnog programa Uinkoviti
ljudski potencijali 2014. 2020. u iznosu od 384.993.430,00 kn te Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala
2007.-2013. u iznosu od 65.429.000,00 kn. Ukupni proraun za mjere aktivne politike zapoljavanja, ukljuujui sve
vezane naknade u 2016. godini iznosi 1.183.727.893,00 kn.
Poboljanje ishoda na tritu rada za mlade koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (NEET)
Izvjee o statusu provedbe mjera u okviru Garancije za mlade (GzM) i projekata financiranih iz Dravnog prorauna,
ukljuujui one financiranih u proloj financijskoj perspektivi (2007.-2013.) izraeno je u srpnju 2015. Prema izvjeu
revidirat e se Plan implementacije Garancije za mlade sukladno Operativnom programu Uinkoviti ljudski potencijali
za razdoblje 2014.-2020. godine, kako bi se uskladile konane vrijednosti pojedinih projekata, kao i sami projekti,
definirani tijekom postupka izrade Operativnog programa. Takoer, nastavit e se s podizanjem ukupne kvalitete
usluga Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (HZZ), posebno rada s mladima te s osnaivanjem kapaciteta HZZ-a za
uinkovitu provedbu mjera aktivne politike zapoljavanja. Potpisan je sporazum meu relevantnim institucijama
(Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, HZZ, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguravanje) vezano uz uspostavu sustava za praenje osoba u NEET statusu te e se u studenom 2016.
uspostaviti cjeloviti sustav praenja NEET osoba na temelju ega e se provesti analiza osoba u NEET status kao i
izrada mjere za pristup i aktivaciju.
Poboljanje uinkovitosti institucija na tritu rada
U 2016. planira se poveanje broja specijaliziranih savjetnika za zapoljavanje u radu sa nezaposlenim osobama i
ostalim traiteljima zaposlenja kao i redefiniranju njihove uloge pri emu e se naglasak staviti na kvalitetnu izradu
profesionalnog plana traenja posla. Takoer, kako bi se poboljala uinkovitost HZZ-a prema korisnicima, poveat e
se specijalizacija savjetnika u cilju pruanja usluga prilagoenih svakoj pojedinoj ciljnoj skupini na tritu rada.
Uspostavom novih CISOK centara u 2016. te dalje u 2017., kao i dodatnim edukacijama savjetnika u HZZ-u, doprinijet
e se poveanju uinkovitosti institucija na tritu rada.
Provedba aktivnosti za prevladavanje strukturne nezaposlenosti
Temeljem Strategije cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016.-2020.,
donesenoj u listopadu 2015. ojaat e se sustav za razvoj karijera. Donoenje Strategije predstavlja prvi korak u
sustavnom utvrivanju uloge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom i implementaciji
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave te sustave zapoljavanja i socijalnog ukljuivanja. U
provedbi je Operativni plan Strategije i daljnje unapreenje usluga za korisnike putem CISOK centara. Takoer, u
2016. i 2017. nastavit e se s razvojem standarda zanimanja i provedbom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira kojim e
se uspostaviti baza podataka za izradu profila sektora, analize trite rada, upisa na fakultete, projekcije kretanja
zaposlenosti,
procjenu
uinka
politika
zapoljavanja,
obrazovanja
i
gospodarskog
razvoja.
5.2.
Cilj 2 Istraivanje i razvoj

Poboljati okruenje za istraivanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine javnog i privatnog
ulaganja u ovaj sektor na 3% BDP-a.
U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. kao jedno od prioritetnih podruja utvreno
je jaanje gospodarstva primjenom istraivanja i inovacija. Glavni prioriteti financiranja u sklopu mjera javne politike
do 2020. su:
organizacijska reforma znanstvenih organizacija i modernizacija IR infrastrukture,
jaanje znanstvene izvrsnosti i uspjenosti,
kreiranje uvjeta za investicije poslovnog sektora u istraivanje, razvoj i inovacije, usmjeravajui fokus javnih
znanstvenih organizacija na primijenjena istraivanja koji odgovaraju potrebama industrije i gospodarstva,
podupiranje inovacija i prijenosa znanja,
potpora potronje za razvoj, istraivanje i inovacije u poduzeima radi poveanja ukupne razine potronje za
istraivanja i razvoj,
stvaranje zajednikog interesa u provedbi projekata razvoja, istraivanja i inovacija izmeu institucija za
istraivanje i razvoj, ukljuujui akademski sektor, tijela javne vlasti i poduzea,
kreiranje povoljnog okruenja za poduzea na podruju razvoja, istraivanja i inovacija.
podrka provedbi drutveno-korisnih inovacija.
Ostvareni napredak
Indikator
Bruto domai izdaci za
istraivanje i razvoj
(GERD), izraeni kao %
BDP-a
Izvor: Eurostat
Prethodna
vrijednost
2008.
2012.
2013.
2014.
2015.
0,88
0,75
0,82
0,79
nije
dostupno
Trenutna vrijednost
Cilj 2020.
1,4

Jaanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva
Po pitanju jaanja apsorpcijskog potencijala znanstvenih organizacija s ciljem povlaenja financijskih sredstava iz EU
fondova u tijeku je opremanje novog Inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologija - BIOCENTAR
koji je namijenjen tvrtkama u podruju bio-znanosti i biotehnologije. Takoer je u tijeku projekt Razvoj istraivake
infrastrukture na kampusu Sveuilita u Rijeci kojim se oprema etiri istraivaka centra, a time e se osigurati
implementacija novih metodologija i tehnologija u inter i multidisciplinarnim podrujima znanosti i istraivanja s
ciljem poveanja istraivakih kapaciteta i postizanja izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraivanju u Republici
Hrvatskoj. Sredstvima iz Operativnih programa podupirat e se daljnje ulaganje u znanstvenu infrastrukturu i
organizacijsku reformu, projekti znanstvenih centara izvrsnosti, sinergije s programom Obzor 2020, rad Ureda za
transfer tehnologije (UTT) i Znanstveno-tehnologijskih parkova s ciljem poticanja suradnje izmeu znanstvenog i
poslovnog sektora unutar regionalnog i nacionalnog sustava inovacija. U svrhu postizanja istog cilja, podupirat e se
projekti u partnerstvu javnih istraivakih organizacija i privatnog sektora kao to su nastavci Fonda za istraivanje,
razvoj i inovacije te Jaanje kapaciteta za istraivanje, razvoj i inovacije.
Projektne aktivnosti u okviru OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prvog investicijskog prioriteta - 1a
Poboljanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije s ciljem razvijanja uspjenosti istraivanja i inovacija
te promoviranje centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa usmjerene su na poboljanje
kapaciteta znanstvenih organizacija za provedbu vrhunskih istraivanja za daljnji prijenos znanja i vjetina koji mogu u
znaajnoj mjeri doprinijeti drutvenom i gospodarskom razvoju, u prioritetnim podrujima i meusektorskim
temama Strategije pametne specijalizacije.
U svrhu postizanja ciljeva, intervencije e biti usmjerene na:
(i)
jaanje organizacijske reforme i infrastrukturnih kapaciteta znanstvenih organizacija
(ii)
pruanje potpore Znanstvenim centrima izvrsnosti
(iii)
pruanje potpore projektima istraivanja i razvoja i povezanosti izmeu znanstvenog i poslovnog sektora
kroz aktivnosti prijenosa znanja i tehnologije.
Oekivani krajnji rezultat, koji mjeri znanstvenu produktivnost i kvalitetu istraivanja provedenih unutar planiranih
poziva, je poveanje ukupnog broja znanstvenih publikacija objavljenih u asopisima indeksiranih na platformi Web
of Science. Unutar ovog specifinog cilja poticat e se sustav istraivanja otvoren za inovacije, koji odgovara
potrebama gospodarstva, izvrstan u izvedbi te atraktivan najboljim talentima kroz potporu projektima koji integriraju
organizacijsku reformu, infrastrukturna ulaganja, razvoj ljudskih resursa. U skladu s navedenim, namjera je potaknuti
izvoenje vrhunskih znanstvenih istraivanja i na taj nain potaknuti daljnji prijenos znanja i tehnologija koji e
doprinijeti drutvenom razvoju i gospodarskom rastu.
Unaprjeenje sustava kvalitete upravljanja i financiranja znanstvenih organizacija te poticanje znanstvene izvrsnosti
U 2016. godini planiran je nastavak projekta Preko granice - Znanstvena suradnja. Kroz Program znanstvene
suradnje potiu se vrhunska znanstvena istraivanja na nain da se financiraju projekti srednje veliine na kojima
surauju znanstvenici iz domovine i iz dijaspore. Cilj navedenog projekta je omoguiti domaim znanstvenicima da
kroz ovakav vid suradnje s znanstvenom dijasporom podignu znanstvenu izvrsnost na viu razinu, te postanu
konkurentniji i budu u mogunosti privui meunarodne i europske izvore financiranja. Takoer se ovim programom
potiu i projekti koji stvaraju nova znanja korisna privatnom sektoru odnosno kroz suradnju domaih znanstvenika,
znanstvenika iz dijaspore i privatnog sektora omoguava se prijenos znanja i tehnologija s vodeih svjetskih institucija
na kojima rade znanstvenici u dijaspori u privatni sektor u Republici Hrvatskoj. Ova vrsta potpore bi trebala i putem
umreavanja znanstvenika i strunjaka iz dijaspore s kolegama iz Hrvatske olakati njihov povratak u Hrvatsku.
Ukupna vrijednost Programa je oko 5,8 milijuna eura koji su osigurani putem OP Uinkoviti ljudski potencijali za
razdoblje 2014.-2020., a koji bi Zakladi trebali biti dodijeljeni u obliku izravne dodjele sredstava tijekom 2016.
Zaklada, kao centralno mjesto za financiranje kompetitivnih nacionalnih znanstvenih projekata tijekom 2016. godine
planira raspisati novi poziv za prijavu kompetitivnih istraivakih projekata. Takoer, Fond Jedinstvo uz pomo
znanja koji je 2014. godine pridruen Zakladi financira 9 projekata iz Programa Preko granice znanstvena
suradnja. Rije je visoko kompetitivnim znanstvenim projektima, cilj kojih je uspostaviti znanstvenu suradnju
hrvatskih i znanstvenika iz dijaspore.
Uz navedeno Vlada RH je u studenom 2015. usvojila Program poticanja istraivakih i razvojnih aktivnosti u podruju
klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine. kojim se za znanstvene projekte alociralo dodatnih 17
milijuna kuna. Program je zamiljen kao prvi u nizu programa kojim e se ciljano financirati znanstvene istraivake
aktivnosti kako bi se lake suoili s izazovima klimatskih promjena. Oekuje se da e se ova mjera pretvoriti u trajnu
mjeru s obzirom da je rije o sredstvima koje je RH ostvarila prodajom jedinica emisije CO 2 . Natjeaj je u tijeku.
Vezano uz nastavak procesa restrukturiranja javnih znanstvenih instituta, Vlada e imenovati novo Povjerenstvo koje
e, po zavretku svojih sjednica, temeljem svih dosadanjih analiza (tematsko vrednovanje, reakreditacija, neovisna
meunarodna evaluacija javnih znanstvenih instituta, Dubinske analize rashoda dravnog prorauna Republike
Hrvatske, itd.) do kraja 2016. predloiti Vladi model restrukturiranja javnih znanstvenih instituta.
5.3.
Cilj 3 Klimatske promjene i energija
Zakljuci Europskog Vijea 2010.:

Smanjiti emisije staklenikih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990.; poveati udio obnovljivih izvora
energije u konanoj potronji energije na 20%; poveati energetsku uinkovitost za 20%.
Smanjene emisije staklenikih plinova
Obvezu smanjenja emisija za 20% na nivou Europske unije drave lanice provode zajedniki, putem sustava
trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova EU ETS. Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednika kvota te su
u njega ukljuena i 53 postrojenja iz Republike Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaeni EU ETS sustavom
(dio industrijskih procesa, uporaba otapala i drugih proizvoda, poljoprivreda, umarstvo, gospodarenje otpadom,
kuanstva i usluge, promet itd.), za drave lanice i Republiku Hrvatsku je odreena godinja nacionalna kvota koja se
ne smije prekoraiti. Ta je kvota uspostavljena temeljem solidarnosti izmeu drava lanica Europske unije, a prema
kojoj je Republici Hrvatskoj do 2020. godine doputen rast emisija staklenikih plinova iz ovih sektora do 11% u
odnosu na razinu iz 2005.
Zakon o zatiti zraka (NN, br. 130/11, 47/14) regulira izvrenje obveza Republike Hrvatske u odnosu na zadravanje
emisija u okviru godinje nacionalne kvote za sektore izvan sustava trgovanja te je Zakonom propisana nadlenost
nad sektorskim emisijama nadlenim tijelima dravne uprave. Ministarstvo zatite okolia i prirode kontrolira
izvrenje navedene obveze i predlae, u sluaju potrebe, dodatne mjere.
Provode se mjere smanjenja emisija staklenikih plinova utvrene Planom zatite zraka, ozonskog sloja i ublaavanja
klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. (NN, br. 139/2013).
Strategija niskougljinog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, koja se planira
donijeti do kraja 2016., predstavljat e sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolinu strategiju koja e kroz
inovacije, transfer naprednih tehnologija te znaajne strukturne promjene u svim sektorima omoguiti poticanje
rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta.
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj do 2040. s pogledom na 2070. godinu planira se
izraivati tijekom 2016. i donijeti do kraja 2017.
U sklopu Zajednike poljoprivredne politike 2015.-2020. Republika Hrvatska provodi mjere zatite okolia i klime u
okviru pravila viestruke sukladnosti, gdje se postavlja izravna veza izmeu ostvarivanja prava na potporu u
poljoprivredi i pridravanja osnovnih pravila koja se odnose na zatitu okolia, sigurnosti hrane, zdravlja ivotinja i
biljaka, dobrobiti ivotinja te odravanja poljoprivrednih povrina gospodarstva u dobrom poljoprivrednom i
okolinom stanju. Navedeno se odnosi na sve poljoprivredne proizvoae, korisnike izravne potpore i korisnike
integriranog administrativnog kontrolnog sustava mjera ruralnog razvoja.
Predvia se donoenje Zakona o kulturama kratkih ophodnji u treem kvartalu 2016., Zakona o umama u etvrtom
kvartalu 2016. i Nacionalne strategije umarstva i drvne industrije u prvoj polovici 2017. Donoenjem spomenutih
zakona i Nacionalne strategije, dodatno e se poboljati postojei pravni okvir za odrivo gospodarenje umama, to
e doprinijeti poveanju ponora CO 2 vezanjem dodatnih koliina istog u drvnu masu, to e u konanici rezultirati
smanjenjem emisija staklenikih plinova u atmosferu. Donoenjem nove umsko-gospodarske osnove podruja
tijekom 2016. godine bitno e se unaprijediti sposobnost i tonost izvjeivanja nadlenih tijela u Republici Hrvatskoj
prema EU i meunarodnim institucijama.
Akcijski plan zatite okolia Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. planira se donijeti do kraja 2016.
U okviru mjera potronje i proizvodnje u 2016. promovirat e se i poticati vanost sinergije politike zatite okolia u
svim aspektima krunog gospodarstva kao doprinosa postizanju odrivog razvoja temeljenog na znanju i
konkurentnoj ekonomiji s niskom razinom ugljika i uinkovitim koritenjem resursa.
Vlada je u kolovozu 2015. Odlukom usvojila I. Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015.
do 2017. godine s pogledom do 2020. godine. Razradom mjera i aktivnosti ovoga Plana predviene su mjere i
aktivnosti koje e se provoditi u svrhu poticanja prakse uvoenja i unaprjeenja mjerila zelene javne nabave u
postupke javne nabave kojim e se doprinijeti i smanjenju staklenikih plinova.
Strategija upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem u Hrvatskoj bit e dovrena do kraja 2016.
Izrada novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje do 2022. i pripadajueg Plana za spreavanje nastanka
otpada oekuje se do kraja drugog tromjeseja 2016.
U 2016. planira se u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014.-2020.
sufinanciranje projekata za zgradarstvo, javnu rasvjetu i infrastrukturu, industriju i turizam za to je osigurano 531,8
milijuna eura.
U cilju smanjenja emisije staklenikih plinova u okviru uspostave odrivog prometa vozilima i plovilima na
alternativna goriva (elektrina vozila, vozila na vodik, vozila/plovila na prirodni plin) u 2016. planira se donijeti Zakon
o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj trita
alternativnih goriva u prometu sukladno Direktivi 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2014. o
uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije
1.
Promicanje primjene obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja emisije staklenikih plinova
Procijenjene utede na emisijama staklenikih plinova uporabom obnovljive energije, u odnosu na 2005. iznose
(tCO 2 eq):
Okolini aspekti
Ukupna procijenjena neto uteda na emisiji staklenikih

plinova uporabom obnovljive energije
- Procijenjena neto uteda staklenikih plinova uporabom
obnovljive elektrine energije
obnovljive energije u grijanju i hlaenju
obnovljive energije u prijevozu
2.
3.
4.
2011.
2012.
2013.
2014.
495.150
683.336
1.050.575
881.687
525.458
580.241
986.341
1.278.947
-42.274
-11.251
-37.066
-489.790
11.966
114.347
101.300
92.530
Dravne potpore za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije - Smjernice o dravnim
potporama za zatitu okolia i energiju za razdoblje 2014.-2020. (2014/C200/01) odreuje nain poticanja
OIE, stupanjem na snagu 28. lipnja 2014. definirana nova pravila poticanja
Tarifni sustav za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
Sustav poticanja trinom premijom i investicijske potpore predviene Zakonom o obnovljivim izvorima
energije i visokouinkovitoj kogeneraciji
Poveanje energetske uinkovitosti

Provedba treeg Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti RH za razdoblje 2014.-2016.:
Ukupna potronja energije u Hrvatskoj u 2014. smanjena je u odnosu na ostvarenu ukupnu potronju u prethodnoj
godini za 3,1%. Najvei porast ostvarila je potronja ostalih obnovljivih izvora za 36,4%. Energija vodnih snaga
poveana je za 4,8% zbog vrlo povoljne hidrologije, a porast uvoza elektrine energije iznosio je 2,2%. Potronja
ostalih oblika energije je smanjena. Smanjenje potronje prirodnog plina iznosilo je 11,4%, ogrjevnog drva i biomase
11,3%, a tekuih goriva 2%. Smanjena je i potronja toplinske energije iz toplinskih crpki za 15,9% te potronja
ugljena i koksa za 1,8%.
Indikator
Prethodna
vrijednost
2008.
Trenutna vrijednost
2012.
Cilj 2020.
2013.
Emisija staklenikih plinova, indeks

88,54
72,66
69,89
1990=100
N/A*
Izvor: Eurostat
* ne iskazuje se cilj na nacionalnoj razni, cilj 2020 odreen je na razini EU28 i iznosi 80% u odnosu na razinu emisije
1990.
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije
Indikator
Udio obnovljivih energetskih izvora u
konanoj potronji energije, %
Izvor: Eurostat
Prethodna
vrijednost
2008.
2013.
2014.
22,00
28,1
27,9
Trenutna vrijednost
Cilj 2020.
20
Poveanje energetske uinkovitosti
Indikator
Primarna potronja energije, TOE
Konana potronja energije, TOE
Izvor: Eurostat
Prethodna
vrijednost
2008.
9,1
7,4
Trenutna vrijednost
2013.
8,0
6,6
2014.
7,7
6,2
Cilj 2020.
11,15
7,0
U 2016. Izradit e se nova Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske te donijeti novi Nacionalni akcijski plan
za obnovljive izvore energije. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokouinkovitoj kogeneraciji (NN, br.
100/2015) stupio je na snagu 1. sijenja 2016. Iz istoga proizlazi obveza donoenja Pravilnika o koritenju OIE, Uredbe
o kvotama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIE te Uredbe o naknadama za OIE. U planu je i izrada
Programa poticanja proizvodnje iz OIE sukladno novim Smjernicama EK koje su stupile na snagu 1. srpnja 2014.
U 2017. predstoji obveza donoenja 4. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku uinkovitost.
5.4.
Cilj 4 Obrazovanje
Zakljuci Europskog Vijea 2010.:

Poboljati razinu obrazovanja, posebno kroz smanjenje stope ranog naputanja kolovanja na manje od 10% i
kroz poveanje udjela stanovnitva u dobi izmeu 30-34 godine koji su zavrili tercijarno obrazovanje na
najmanje 40%.
Ostvareni napredak
Indikator
Rano naputanje kolovanja, %
Postotak stanovnitva s
tercijarnim obrazovanjem, %
Izvor: Eurostat
Prethodna
vrijednost
2008.
4,4
2012.
5,1
2013.
4,5
2014.
2,7
18,5
23,1
25,6
32,2
Trenutna vrijednost
Cilj 2020.
2015.
3,0
nije
dostupno
4
35

Povrh mjera opisanih u poglavlju 4.4. Obrazovanje za trite rada, prioritet u podruju obrazovanja u 2016. i 2017. bit
e mjere usmjerene ka podizanju kvalitete obrazovanja ukljuujui i bolji sustav praenja studenata i njihovog
ukljuivanja na trite rada. U okviru istih provodit e se sljedee aktivnosti:
u podruju visokog obrazovanja
Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklaen s nacionalnim potrebama i naelom uinkovita
upravljanja visokim uilitima
Razvit e se metodologija predvianja drutvenih potreba po kompetencijama i utvrivanja kvota po podrujima i
studijskim programima svih triju razina visokog obrazovanja. Definirat e se sustav u kojem se izbor nastavnika
temelji na sadraju, a ne na vrsti studija. Nastavnik mora imati odgovarajue nastavnike kompetencije za izvoenje
odreenih nastavnih sadraja neovisno o vrsti studija na kojem izvodi nastavu.
Osigurati uinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita
Do kraja 2016. izradit e se evaluacija pilot-programskih ugovora u suradnji sa Svjetskom bankom u sklopu projekta
Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uilita. Svjetska banka e provesti vrednovanje sedam
sveuilita o spremnosti za ulazak u cjelovito programsko financiranje, poduprijeti etiri javna sveuilita pri
uspostavljanju mehanizma za provedbu cjelovitog programskog financiranja i izraditi prijedlog zakonodavnog okvira
kako bi se omoguilo uinkovito programsko financiranje.
Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja
U 2016. godini raspisat e se natjeaji za dodjelu veeg broja stipendija iz Europskog socijalnog fonda za studente
slabijeg socijalno ekonomskog statusa i studente u STEM podrujima. Velik broj subvencija koje se dodjeljuju
studentima su indirektne potpore koje nisu socijalno osjetljive. Postupno se planira, u skladu sa Strategijom
obrazovanja, znanosti i tehnologije, prelazak s indirektnih na direktne i to na temelju socijalno-ekonomskog statusa.
Nacionalna skupina za unapreenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja e izraditi Akcijski plan za unapreenje
socijalne dimenzije visokog obrazovanja koji se zasniva na dokumentu kojim se identificiraju podzastupljene i ranjive
skupine te imbenici koji pridonose slabijem ukljuivanju studenata iz tih skupina.
Internacionalizirati visoko obrazovanje i jae ga integrirati u europski i svjetski visokoobrazovni prostor
Koritenjem sredstava Europskog socijalnog fonda visoka uilita e izraivati kolegije/module kao i cjelovite studije
na stranim jezicima, ukljuujui zdruene studije sa stranim visokim uilitima.
Unaprjeenje inicijalnog obrazovanja i trajnog usavravanja uitelja
Tijekom 2017. razvit e se programi trajnog usavravanja uitelja i nastavnika kao i sustav licenciranja uitelja i
nastavnika. U prosincu 2017. zanimanje licenciranog uitelja upisat e se u Registar HKO-a te e se izraditi standard
zanimanja i kvalifikacije za uitelja pripravnika. Navedenim aktivnostima poveat e se stupanj profesionalizacije
uiteljske profesije te e se unaprijediti kvaliteta studijskih programa i ostalih programa za inicijalno obrazovanje i
programe trajnog usavravanja uitelja. Na temelju razvijenih planova profesionalnog razvoja razvit e se sustavni
mehanizmi trajnog usavravanja uitelja i nastavnika kojim se izravno djeluje na modernizaciju i kvalitetu uenja i
pouavanja u koli te poveanje razine dostignua ishoda uenja uenika.
Razvoj sustava praenja studenata (rezultati analize zapoljivosti diplomiranih studenata veleuilita i visokih kola
temeljem kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja)
Pravni fakultet Sveuilita u Zagreb izradio je analizu zapoljivosti studenata koji su zavrili studij na javnim
veleuilitima i visokim kolama u RH. Analiza je izraena temeljem podataka o svim osobama koje su stekle diplomu
visokih kola i veleuilita 2008.-2013. (39 javnih i privatnih visokih kola i veleuilita za 23.052 osobe). U
prikupljenim se podacima 81,47% odnosilo na preddiplomske strune studije, a 18,54% na specijalistike diplomske
studije. Nalazi pokazuju da najbolju zapoljivost imaju stari programi koji su transformirani uli u novi Bolonjski
sustav. Njihova je prepoznatljivost na tritu rada najvea, a u gospodarstvu postoji jasna svijest o kompetencijama
takvih osoba u podjeli rada. Temeljem integralne analize, struni tim s Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
izrauje pojedinana izvjea za svako visoko uilite koje je sudjelovalo u studiji koje e im Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta uputiti kao preporuku za unaprjeivanje. Analizu zapoljivosti studenata sveuilinih studija
izradit e Agencija za znanost i visoko obrazovanje to e se financirati kroz OP Uinkoviti ljudski potencijali. U planu
je i unaprjeivanje evidencija o osobama koje su diplomirale na pojedinom visokom uilitu i njihovo sustavno
povezivanje.
Poveanje upisanih studenata u STEM podruju kroz poticajne mjere financiranja
Uzevi u obzir strateki cilj jaanja prirodnog, biotehnikog, biomedicinskog i tehnikog podruja (STEM podruja), od
2016. godine sredstva namijenjena za subvenciju kolarina redovitih studenata koji prvi puta upisuju prvu godinu
studija te redovitih studenta koji uspjeno svladavaju svoje nastavne obveze, odnosno ostvare 55 i vie ECTS bodova.
Visokim se uilitima subvencije raspodjeljuju na nain da se obraunavaju na temelju broja studenata koji
ispunjavaju uvjete za osloboenje od participacije i iznosa za pojedinog studenta. Po prvi puta su subvencije vezane
uz podruje studijskog programa te se oekuje da e navedena mjera potaknuti visoka uilita da upisuju vie
studenata u STEM podruja i da poveaju zavrnost jer e na taj nain utjecati na sredstva koja mogu dobiti. Za
znanstveno podruje tehnikih znanosti iznos za pojedinog studenta strunog studija je 5.000,00 kuna godinje, a za
studenta sveuilinog studija 5.600,00 kuna. Za znanstveno podruje biomedicine iznos za pojedinog studenta
strunog studija je 5.200,00 kuna godinje, a za studenta sveuilinog studija 6.000,00 kuna. Za podruje
humanistikih znanosti iznos za pojedinog studenta strunog studija je 3.900,00 kuna, a za studenta sveuilinog
studija
4.500,00
kuna
godinje.
5.5.
Cilj 5 Siromatvo

Promovirati socijalnu ukljuenost, posebno kroz smanjenje siromatva, s ciljem smanjenja
broja ljudi u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti za 20 milijuna.
U provedbi je Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Republike Hrvatske 2014.-2020. Strategija
sadri sliku postojeeg stanja siromatva i socijalne iskljuenosti, njihovog uzroka te drutvenu i gospodarsku
projekciju kao osnovu za djelovanje. Strategija se temelji na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja:
1) Borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, te smanjenje nejednakosti u drutvu,
2) Smanjenja i sprjeavanja nastanka novih kategorija siromanih i socijalno iskljuenih osoba,
3) Uspostave koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti.
Radi postizanja ciljeva, aktivnosti provedbe usmjerene su na osam stratekih podruja koja su detaljno razraena u
Programu provedbe Strategije:
1) obrazovanje i cjeloivotno uenje,
2) zapoljavanje i pristup zapoljavanju,
3) stanovanje i dostupnost energije,
4) pristup socijalnim naknadama i uslugama,
5) pristup zdravstvenom sustavu,
6) skrb o starijim osobama,
7) borba protiv zaduenosti i financijska neovisnost,
8) uravnoteeni regionalni razvoj.
Program provedbe financira se sredstvima iz Dravnog prorauna i EU fondova kao i meunarodnim fondovima i
drugim raspoloivim sredstvima. Prema podacima iz Izvjea o provedbi mjera za 2014., od ukupno 79 mjera
planiranih za 2014.: 56 mjera u potpunosti je realizirano, 17 mjera djelomino je realizirano i 6 mjera nije realizirano.
Za aktivnosti provedbe utroeno je:
- 32.871.786.608,51 kuna sredstava iz Dravnog prorauna
- 12.181.165,00 eura iz ostalih izvora financiranja
- 68.578.414,03 kuna iz ostalih izvora financiranja.
U pripremi je Izvjee o provedbi mjera za 2015.
Ostvareni napredak
Indikator
Osobe u riziku od siromatva i

socijalne
iskljuenosti,
u
tisuama
Izvor: Eurostat, 18.04.2016.
Prethodna
vrijednost
2008.
Trenutna vrijednost
2012.
1.384
2013.
1.271
2014.
1.243
Cilj 2020.
2015.
nije
dostupno
1.220

1. Osiguravanje humanitarne pomoi u naravi te drugih programa podrke najpotrebitijima - FEAD
Cilj:
FEAD je potpora aktivnosti drava lanica EU-a u pruanju materijalne pomoi onima kojima je pomo najpotrebnija.
Razlog:
Osnovni razlog provedbe je visoka stopa rizika od siromatva i materijalne deprivacije u Hrvatskoj koja trai dodatne
mjere za pomo najpotrebitijima, a koje e se provoditi kroz aktivnosti pruanja pomoi u obliku hrane (kao obrok ili
prehrambeni paket) i/ili osnovnih materijalnih potreptina (kao to su kolski materijal i oprema, higijenski proizvodi i
druge osnovne potreptine). Fond e predstavljati dodanu vrijednost postojeim nacionalnim programima, jer e
pomo biti dostupna veem broju korisnika u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti, odnosno i osobama koje
ne mogu ostvariti prava iz sustava socijalne skrbi zbog dohodovnog cenzusa.
Status:
U pripremi su pozivi za dostavu projektnih prijedloga: Ublaavanje siromatva pruanjem pomoi najpotrebitijim
osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoi te Osiguravanje kolske prehrane za djecu u riziku od
siromatva. Objava natjeaja oekuje se poetkom svibnja 2016. godine dok se ugovaranje projekata predvia u II.
kvartalu 2016.
Za 2016. u proraunu su osigurana sredstva u iznosu od 13.333.333,00 kuna.
2. Razvoj kvalitete udomiteljstva i ravnomjerna rasprostranjenost usluge smjetaja u udomiteljske obitelji u Hrvatskoj
Cilj:
Omoguiti djeci bez odgovarajue roditeljske skrbi, djeci s problemima u ponaanju te djeci s tekoama u razvoju
ivot u obiteljskom okruenju.
Razlog:
U svrhu unapreenja udomiteljstva u Hrvatskoj izraen je Plan razvoja udomiteljstva za razdoblje 2016.-2017.
Sukladno navedenom Planu predviena je realizacija aktivnosti usmjerenih na razvoj kvalitetnog udomiteljstva kao
podrke procesu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalnog smjetaja za skupine u riziku od socijalne
iskljuenosti i druge ranjive skupine (prvenstveno djecu) te regionalnu/ravnomjernu rasprostranjenost usluge
smjetaja u udomiteljske obitelji u Hrvatskoj.
Status:
Prema dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj (stanje na dan 31.3.2015.) je bilo ukupno 1476 udomiteljskih
obitelji (499 srodnikih i 977 nesrodnikih). Na smjetaju u udomiteljskim obiteljima se nalazilo 2283-oje djece.
Udomiteljske obitelj su u tom razdoblju imale 530 slobodnih mjesta, te je predvieno u narednom razdoblju
deinstitucionalizirati 70-ero djece i smjestiti ih u udomiteljske obitelji, kao i prevenirati smjetaj za 150-ero djece u
institucije na nain da im se osigura smjetaj u udomiteljske obitelji.
Za realizaciju navedenih aktivnosti osigurana su sredstva unutar Dravnog prorauna za obavljanje redovnih
aktivnosti.
3. Intenziviranje procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi
Cilj:
Zatita prava i interesa djece i mladih bez odgovarajue roditeljske skrbi, djece i mladih s problemima u ponaanju,
djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, a prvenstveno uz omoguavanje njihovog prava na ivot
u obiteljskom okruenju i zajednici.
Razlozi:
Smjetaj djece u ustanove treba biti iznimka (i koristiti se samo u situacijama kada je neophodno). U svrhu
intenziviranja procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi temeljem Operativnog plana
deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne
skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. predviena je provedba niza aktivnosti.
Status:
Do kraja 2016. provedbom Operativnog plana je predviena deinstitucionalizacija ukupno 1.043 osobe, ukljuujui
sve korisnike skupine (djecu s tekoama u razvoju, odrasle osobe s invaliditetom, djecu bez odgovarajue
roditeljske skrbi i djecu i mlade s problemima u ponaanju), od ega 653-oje djece s tekoama u razvoju i odraslih
osoba s invaliditetom te 390-ero djece bez odgovarajue roditeljske skrbi i djece i mladih s problemima u ponaanju.
Za realizaciju navedenih aktivnosti osigurana su sredstva unutar Dravnog prorauna za obavljanje redovnih
aktivnosti, sredstva temeljem zajma Svjetske banke te sredstva iz fondova EU za razdoblje 2014.-2020.: Europski
socijalni fond - u iznosu 51.764.705,89 eura (u 1. fazi/planiranom natjeaju planiran je iznos od 25.882.352.94 eura EU i nacionalna sredstva) te Europski fond za regionalni razvoj u iznosu 101.764.705,90 eura (u 1. fazi/planiranom
natjeaju planiran je iznos od 33.265.660,90 eura - EU i nacionalna sredstva).
4. Financiranje viegodinjih programa organizacija civilnog drutva s ciljem razvoja i irenja mree socijalnih usluga
Cilj:
Uspostava novog okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pruaju organizacije
civilnog drutva u podruju socijalne skrbi u okviru raspoloivih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreu u
razdoblju od 2014. do 2017.
Razlozi:
Jedan od kljunih problema je nedovoljna dostupnost socijalnih usluga korisnicima u potrebi kao i prevelik naglasak
na institucionalnom pristupu u zbrinjavanju korisnika.
Ministarstvo socijalne politike i mladih navedenim Pozivom namjerava potaknuti sljedee:
Razvoj dopunskih i alternativnih usluga redovnoj usluzi koju pruaju dravne institucije;
Razvoj usluga koje direktno doprinose prevladavanju jazova u postojeoj mrei usluga, proirenju postojee
mree usluga u lokalnoj zajednici za odreenu korisniku skupinu;
Veu dostupnost usluga stanovnicima ruralnih podruja, brdsko-planinskih podruja i otoka;
Veu isplativost cijene usluga uz istovremeno poveanje kvalitete usluga;
Sustavnije ukljuivanje udruga kao najbrojnijih organizacija civilnog drutva pruatelja socijalnih usluga;
Razvoj suradnikih odnosa razliitih pruatelja usluga, jedinica podrune i lokalne (regionalne) samouprave,
ustanova socijalne skrbi, udruga, i razliitih sustava (odgoj i obrazovanje, zdravstvo, zapoljavanje.
Status:
od1. lipnja 2014. do 31. svibnja 2015. - isplaen iznos od 30.250.000,00 kuna
od 1. lipanja 2015. do 31. svibanja 2016. - isplaen iznos od 30.250.000,00 kuna
od 1. lipanja 2016. do 31. svibanja 2017. - planiran iznos od 30.250.000,00 kuna
Tijekom 2015. za financiranje provedbe druge godine trogodinjih programa, za 92 udruge osoba s invaliditetom i
udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom utroilo se 22.750.000,00 kuna, a za 40 udruga koje se bave
socijalnom i humanitarnom djelatnou utroilo se 7.500.000,00 kuna.
5. Sufinanciranje trokova obrazovanja uenika i studenata slabijeg socijalno ekonomskog statusa i uenika s
tekoama u razvoju
Programom Provedbe Strategije borbe protiv siromatva, u sklopu stratekog podruja Obrazovanje i cjeloivotno
uenje, provodi se mjera Osiguranje sufinanciranja trokova obrazovanja za uenike slabijeg socio-ekonomskog
statusa i uenike koji pravo na potporu ostvaruju po posebnim propisima.
Cilj:
Izjednaavanje uvjeta pristupa odgojno-obrazovnom procesu kako bi se osigurale jednake mogunosti kolovanja i
stjecanje temeljnih kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tritu rada za ranjive skupine uenika.
Razlozi:
Osnovni razlog provedbe ove mjere je smanjenje ranog naputanja kolovanja ranjivih skupina uenika i djece koja
prava ostvaruju sukladno drugim propisima, te na taj nain izravno utjecati na smanjenje i sprjeavanje nastanka
novih kategorija siromanih i socijalno iskljuenih osoba. Mjera ukljuuje: osiguranje besplatnih udbenika uenicima
koji su lanovi kuanstava korisnika ZMN-a i uenicima i studentima koji ostvaruju pravo na temelju braniteljskog
statusa roditelja, djeci vojnih i civilnih invalida rata i poginulih pirotehniara; financiranje trokova prijevoza i
osiguravanje financijske potpore uenicima s tekoama u razvoju u srednjokolskom obrazovanju; uvoenje sustava
potpore pomonog odgojno-obrazovnog radnika (pomonici) uenicima s tekoama u razvoju; osiguravanje
sufinanciranja trokova obrazovanja za uenike slabijeg socio-ekonomskog statusa i uenike koji po posebnim
propisima ostvaruju pravo na potporu; poveanje udjela djece pripadnika romske nacionalne manjine u odgojnoobrazovnim programima od predkolskog do srednjokolskog obrazovanja, te drugim mjerama . Nositelj mjere je
Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta.
Status:
Za realizaciju ove mjere predviena su sredstva Dravnog prorauna u iznosu 21.675.000,00 kunan po godini
provedbe, ime se planira financirati/sufinancirati udbenici za otprilike 1.200 studenata i 10.000 uenika osnovnih i
srednjih kola, te otprilike 14.000 uenika korisnika zajamene minimalne naknade ili pomoi za uzdravanje.
6. Uporaba Europskih strukturnih i investicijskih fondova

Hrvatska u razdoblju 2014.-2020. ima na raspolaganju 10,7 milijardi eura za provedbu etiri programa u kojima je
utvrena strategija za koritenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te 1,7 milijardi eura (izvori EFRR i
IPA) za provedbu 13 programa Europske teritorijalne suradnje.
Od tog iznosa 8,4 milijardi eura predvieno je za ciljeve kohezijske politike, 2 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni
razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.
EU fondovi predstavljaju osnovu hrvatske strategije razvoja, a teita ulaganja jesu realno gospodarstvo, odrivi rast i
razvoj ljudskih potencijala. Ulaganjima iz EU fondova Hrvatska eli ojaati konkurentnost, razvijati ekoloki
prihvatljivo gospodarstvo, potaknuti uinkovito raspolaganje resursima, poduprijeti aktivne mjere zapoljavanja i
smanjiti socijalnu iskljuenost.
Okvir za koritenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u
razdoblju 2014.-2020.
Sporazum o partnerstvu, krovni strateki dokument za koritenje Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova
koji bi trebao posluiti kao temelj odrivog gospodarskog rasta i zapoljavanja u narednih 7 godina, usvojen je u
listopadu 2014. Sporazum prua okvir za koritenje 8,377 milijardi eura iz europskog prorauna u razdoblju 2014.2020. za ciljeve kohezijske politike i 2,026 milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj koji e se prvenstveno
usmjeriti prema realnom gospodarstvu. Dodatno, za razvoj ribarstva Hrvatska ima na raspolaganju 253 milijuna eura
iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ulaganja iz Europskog prorauna predstavljaju samo dio ukupnih
sredstava koji e se usmjeriti na ciljeve opisane u Sporazumu o partnerstvu, a koji su najveim dijelom povezani s
jaanjem konkurentnosti gospodarstva.
Hrvatska je za razdoblje 2014.-2020. pripremila etiri mainstream programa koji ine temelj za koritenje Europskog
fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskog socijalnog fonda (ESF), Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR):
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Operativni program Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Program ruralnog razvoja
Operativni program za ribarstvo
Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 i Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. kojima su
programirana sredstva EFRR-a i ESF-a znaajno e podrati reforme napore opisane u prethodnim poglavljima,
posebno jaanje uinkovitosti javne uprave, u smislu razvoja ljudskih kapaciteta i informatizacije, trokovnu
uinkovitost sustava zdravstva, mjere aktivne politike trita rada (dodatno za zapoljavanje mladih), te obrazovnu
reformu.
Nastavno na jaanje konkurentnosti gospodarstva naglasak je stavljen na poveanje konkurentnosti i inovativnosti
poduzea te e sredstva biti na raspolaganju kako bi se: poveao broj inovacija i poduzea koji se aktivno bave
istraivanjem i razvojem, unaprijedila suradnja poduzea sa znanstveno-istraivakom zajednicom u podrujima
istraivanja koja su relevantna za tehnoloku konkurentnost Hrvatske, olakao pristup financiranju malim i srednjim
poduzeima s ciljem normalizacije kreditiranja gospodarstva te potaknulo osnivanje novih poduzea i poveala stopa
odrivosti postojeih poduzea, naroito u sektorima koji imaju dobar potencijal rasta.
Jednako tako, prelazak na odrivo gospodarstvo treba iskoristiti kao priliku za jaanje konkurentnosti, pa e se iz
EFRR-a pruiti podrka energetskoj uinkovitosti industrijskih poduzea i koritenju obnovljivih izvora energije u
proizvodnim i uslunim granama gospodarstva. U ovom sluaju e se ESI fondovi koristiti kao poluga za poticanje
ulaganja privatnog sektora u energetsku uinkovitost s istovremenim doprinosom konkurentnosti.
Ulaganjem 210 milijuna eura iz EFRR-a te jo toliko nacionalnih i ostalih izvora financiranja eli se poveati
pokrivenost pristupnom mreom slijedee generacije u Hrvatskoj na vie od 50 % do 2020.
Hrvatska eli smanjiti primarnu potronju energije. U Hrvatskoj, 2/3 potroene energije otpada na zgrade (grijanje i
hlaenje prostora) ija je energetska uinkovitost niska. Stoga e se za poboljanje energetske uinkovitosti zgrada
izdvojiti 392 milijuna eura iz EFRR-a u sklopu prioriteta za prijelaz na niskougljino gospodarstvo.
Za ispunjenje uvjeta iz Pristupnog ugovora u sektoru otpadnih voda i otpada, potrebna su znaajna ulaganja koja
trae da se veliki dio sredstava iz Kohezijskog fonda usmjeri na ulaganja u ova dva sektora. Hrvatska je predvidjela
omotnicu od 1,525 milijardi eura za osiguranje sukladnosti s relevantnim direktivama EU-a u gospodarenju vodama i
otpadom (smanjenje koliine otpada koji se odlae i poveanje reciklae, sukladnost odlagalita, osiguravanje
kakvoe pitke vode, prikljuak na javne sustave odvodnje i vodno-komunalne sustave itd.).
U razvoj moderne i odrive prometne infrastrukture uloit e se ukupno 1,310 milijardi eura (400 milijuna iz EFRR-a i
910 milijuna iz KF-a), a prioriteti su poboljanje osnovne eljeznike mree i cestovnih veza s TEN-T, uklanjanje uskih
grla u cestovnom prometu (ukljuujui na granici s BIH u Dubrovako-neretvanskoj upaniji) te poboljanje gradske i
prigradske mobilnosti i povezanosti.
Hrvatska eli poveati stopu zaposlenosti sa sadanjih 55,4% na 65,2% do 2020. Glavni izazovi koji e se adresirati
kroz ESI fondove jesu: nezaposlenost mladih odnosno bolja integracija mladih na trite rada, poboljanje vjetina za
zapoljivost kroz bolje usklaivanje obrazovnog sustava s potrebama trita rada, rjeavanje dugotrajne
nezaposlenosti i nezaposlenosti osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na tritu rada (primjerice osobe s
niim stupnjem obrazovanja, starije osobe i ene). Na prioritete zapoljavanja, te kvalitetnijeg i dostupnijeg
obrazovanja za sve, alocirano je 918 milijuna eura iz ESF-a, 271 milijuna eura iz EFRR-a i 138 milijuna eura iz EPFRR-a.
Za ciljeve smanjenja siromatva i socijalne iskljuenosti predvieno je ukupno 991 milijuna eura iz EFRR-a, ESF-a i
EPFRR-a. Vlada ima za cilj smanjiti broj siromanih za 150 tisua do 2020. Odluna je u promicanju socijalne i
ekonomske jednakosti, stoga e kroz ESI fondove ponuditi paket socijalnih mjera koje smatra prioritetnima povezano
s ukljuivim rastom, to su: smanjenje prepreka zapoljavanju za ranjive skupine drutva osobe , prijelaz s
institucionalne na socijalnu skrb u zajednici, poboljanje pristupa obrazovanju za uenike i studente u nepovoljnom
poloaju odnosno one slabijeg socio-ekonomskog statusa te integrirane pilot programe obnove i revitalizacije u
hrvatskih ratom stradalim podrujima. Poseban paket od oko etvrt milijarde eura iz EFRR-a i ESF-a usmjerit e se na
poveanje trokovne uinkovitosti zdravstvenog sustava, ukljuujui bolnice.
191 milijuna eura iz ESF-a usmjerit e se na jaanje institucionalnih kapaciteta javne uprave, na sredinjoj i lokalnoj
(regionalnoj) razini i to za konkretna poboljanja i ciljane mjere koje trebaju rezultirati boljim uslugama za graane,
smanjenjem administrativnog optereenja za poduzea i graane, uinkovitijom i transparentnijom javnom upravom
i pravosuem, te kvalitetnijim socijalnim dijalogom s partnerima iz civilnog sektora.
Odrivi urbani razvoj podupirat e se putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) za to je rezervirana
posebna omotnica od 365 milijuna eura, a koji e inicijalno biti ponuen sedam hrvatskih gradova (Zagrebu, Splitu,
Rijeci, Osijeku, Zadru, Slavonskom Brodu i Puli) i to za integrirane pakete mjera na teme: progresivni gradovi (gradovi
pokretai pametnog i odrivog rasta), isti gradovi (zdraviji okoli, energetska uinkovitost i prilagodba klimatskim
promjenama) i ukljuivi gradovi (borba protiv siromatva i potpora socijalnoj ukljuenosti). Posebnost ITU
mehanizma je ta da e gradovi sami birati projekte za financiranje (sukladno integriranim strategijama odrivog
urbanog razvoja) te kao takav predstavlja prvi korak prema decentralizaciji upravljanja fondovima EU-a.
6.1.
Doprinos inicijativama EU i provedbi reformi
Hrvatska e sredstva iz EU fondova iskoristiti za doprinos najvanijim inicijativama EU (tablica 6.1.1.).
Tablica 6.1.1. Inicijative EU podrane sredstvima iz EU fondova za Hrvatsku

Inicijative EU
Digitalna agenda za Europu (DAE)
Unija inovacija
Mladi u pokretu
Uinkovito iskoritavanje resursa u

Europi
Hrvatska strategija poduprta EU fondovima

Cilj DAE je omoguiti maksimalno iskoritavanje mogunosti koje nude
digitalne tehnologije gospodarstvu i graanima EU. U tom smislu,
hrvatski prioriteti ulaganja koristei EU fondove povezani s koritenjem
IKT su:
poveanje nacionalne pokrivenosti irokopojasnom mreom sljedee
generacije (NGA);
poboljanje naina upravljanja IKT infrastrukturom jedinstveno
strateko upravljanje i koordiniranje razvoja dravne IT infrastrukture,
integracija IT infrastrukture na razini itavog javnog sektora,
standardizacija poslovnih procesa, smanjivanje i racionalizacija trokova
za informaciju infrastrukturu; i
rjeavanje pitanja niske razine dostupnosti e-usluga.
Cilj Unije inovacija je stvaranje radnih mjesta i rasta kroz istraivanje i
inovacije. U tom smislu, hrvatski prioritet ulaganja koristei EU fondove
povezano s inovacijama, je stvoriti i unaprijediti istraivaki sustav
otvoren za inovacije, sukladno potrebama gospodarstva, izvrstan u
izvedbi te atraktivan najboljim talentima. To e biti postignuto kroz
organizacijsku reformu potaknutu infrastrukturnim ulaganjima, razvoj
ljudskih potencijala u podruju istraivanja, razvoja i inovacija te potporu
istraivakim aktivnostima ija je svrha potaknuti daljnji prijenos znanja i
vjetina koji mogu djelotvorno pridonijeti drutvenom razvoju i
gospodarskom rastu. Sredstva iz EU fondova takoer e se usmjeriti na
podrku za razvoj novih proizvodi i usluga kao rezultat djelatnosti
istraivanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru, ime e se direktno
podii ulaganja u I&R te potaknuti dodatna ulaganja privatnog sektora u
I&R. Na temelju Strategije pametne specijalizacije, namjera je usmjeriti
javna i privatna ulaganja, kao i sredstva iz EU fondova, na podruja gdje
Hrvatska ima najvee prilike za gospodarski rast.
Cilj inicijative Mladi u pokretu je mobilnost u svrhu uenja i
usavravanja, zapoljavanje, volontiranje i razmjena mladih. Hrvatska
koristi sredstva iz EU fondova za poveanje zapoljavanja i bru
integracije mladih na trite rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne
obrazuju se niti osposobljavaju.
Inicijativa Uinkovito iskoritavanje resursa u Europi podrava pomak
prema resursno uinkovitom gospodarstvu s niskom razinom emisije
ugljika s ciljem postizanja odrivog razvoja. U tom kontekstu, operacije
podrane sredstvima iz EU fondova doprinijet e uinkovitom i odrivom
koritenju energije te smanjenju emisija staklenikih plinova. Mjere se
odnose na energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije u
zgradarstvu, proizvodnim industrijama i uslunom sektoru te
poboljanju dijela javne energetske infrastrukture, odnosno sektora
toplinarstva i javne rasvjete, ime se izravno doprinosi ostvarenju
energetsko klimatskim ciljeva (20-20-20) sadranima u Strategiji Europa
2020.
Kroz unaprjeenje sustava za praenje i procjenu utjecaja klimatskih
promjena, poboljanje sustava upravljanja u zatiti od katastrofa i velikih
nesrea te investicije u smanjenje opasnosti od prioritetnih rizika
ponajprije povezanih s poplavama, EU fondovi e doprinijeti ciljevima
Strategije Europa 2020
vezanima uz prilagodbu prirodnog i
Program za nove kvalifikacije i

radna mjesta
Europska platforma
protiv siromatva
za
borbu
gospodarskog sustava klimatskim promjenama te smanjenju rizika od

prirodnih i tehnikih katastrofa i nesrea.
Potporom iz EU fondova financira se i odrivo koritenje kulturne i
prirodne batine za potrebe lokalnog razvoja, pruanje pomoi pri
uspostavi podruja mree Natura 2000 i zatite, ouvanja i ponovne
uspostave bioloke raznolikosti te rjeavanje posebnih ekolokih pitanja
povezanih s kvalitetom zraka i obnovom i ponovnim koritenjem bivih
industrijskih podruja.
Poveanje razine vjetina stanovnitva, odgovor na izazov usklaivanja
potranje i ponude vjetina na tritu rada, poboljanje rezultata
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poveanje sudjelovanja u
obrazovnom sustavu prioriteti su za koritenje EU fondova sukladno
Programu za nove kvalifikacije i radna mjesta.
Cilj Hrvatske je smanjiti stopu rizika od siromatva i socijalne
iskljuenosti za 150.000 do 2020. S ciljem podrke socijalnom
ukljuivanju te pravu osoba na ivot u zajednici, EU fondovi ulau se u
proces deinstitucionalizacije i irenje mree usluga u zajednici. Takoer,
podupiru se projekti koje doprinose vioj razini zapoljivosti, te stvaranju
boljih uvjeta za zapoljavane skupina u nepovoljnom poloaju, kao i
veoj dostupnosti socijalnih usluga.
EU fondovi takoer se koriste za podrku reformskim naporima s ciljem ispunjavanja posebnih preporuka (Tablica
6.1.2.).
Tablica 6.1.2. Reformske mjere podrane sredstvima iz EU fondova

Relevantna preporuka i/ili
reformski prioritet
Smanjenje fiskalnih rizika
zdravstvenog sustava
Usklaivanje obrazovnog sustava s

potrebama trita rada
Opis ulaganja iz EU fondova
Doprinos
EU fondovi se ulau u poboljanje

pristupa primarnoj i hitnoj
zdravstvenoj zatiti te u
poboljanje uinkovitosti i
dostupnosti bolnikog lijeenja.
Soft mjere usmjerene su na
odrivo poboljanje pristupa
zdravstvenoj skrbi u nerazvijenim
podrujima i za ranjive skupine te
na promociju zdravlja.
Mjere podrane iz EU fondova iz
podruja obrazovanja usmjerene
su na poveavanje ulaganja u
ljudski kapital kroz razvoj i
provedbu politike razvoja ljudskih
potencijala i nacionalnog
kvalifikacijskog okvira,
unapreenje uinkovitosti i
kvalitete sustava obrazovanja i
osposobljavanja u skladu s
potrebama trita rada, poveanje
razine sudjelovanja u
cjeloivotnom uenju, dostupnosti
cjeloivotnog uenja i
trokovna uinkovitosti sustava

zdravstva
poveanje relevantnosti
strukovnog obrazovanja kroz
poboljanje uvjeta za stjecanje
praktinih vjetina u ciljanim
sektorima strukovnog
obrazovanja;
poboljanje kvalitete,
relevantnosti i uinkovitosti
visokog obrazovanja;
modernizacija ponude strukovnog
obrazovanja te podizanje njegove
kvalitete radi poveanja
zapoljivosti uenika kao i
mogunosti za daljnje
unaprjeenje ljudskog kapitala u

istraivanju i razvoju.
Kvaliteta i dostupnost javnih
usluga
6.2.
EU fondovi podravaju jaanje

uinkovitosti i razvoj ljudskih
kapaciteta u javnoj upravi i
pravosuu. Podravaju se mjere
koje e rezultirati boljim uslugama
za graane, smanjenjem
administrativnog optereenja za
poduzea i graane, uinkovitijom
i transparentnijom javnom
upravom i pravosuem, te
kvalitetnijim socijalnim dijalogom s
partnerima iz civilnog sektora.
obrazovanje;
poveanje stope steenog visokog
obrazovanja
poveanje djelotvornosti i
kapaciteta u javnoj upravi kroz
poboljanje pruanja usluga i
upravljanja ljudskim potencijalima;
unaprjeenje kapaciteta i
funkcioniranja pravosua kroz
poboljanje upravljanja i
kompetencija
Poveanje uinkovitosti koritenja EU fondova
Hrvatska mora poveati slabu apsorpciju europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. Do
kraja svibnja 2015. Vlada planira usvojiti prioritetni nacionalni Akcijski plan za poveanje uinkovitosti koritenja EU
fondova, koji se temelji na tri cilja:
1)
2)
3)
smanjenje administrativnog optereenja,

osiguranje pouzdanog upravljanja sredstvima,
osiguranje dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata.
Smanjenje administrativnog optereenja

Jedna od najveih prepreka prilikom prijave projekata za sredstva EU fondova je sloenost procedura i dugotrajnost
postupka dodjele bespovratnih sredstva, od trenutka podnoenja projektnog prijedloga do sklapanja Ugovora o
dodjeli bespovratnih sredstava.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je provelo analizu nakon ega je utvreno postojanje
potreba pojednostavljenja odreenih procedura u cilju osiguranja vee ekonominosti i efikasnosti tijela u sustavu
kontrole i koritenja EU fondova.
Primjeri poduzetih izmjena u proceduri i postupcima koji se odravaju na korisnike
Ukidanje obaveznog oroenja vlastitih sredstava, kao jamstvo vlastitog udjela poduzetnika u projektu do
potpisivanja ugovora.
Smanjivanje broja faza u postupku ocjene projekata i dodjele bespovratnih sredstava, ime se potie ukupno
smanjenje vremenskog razdoblja od predaje prijave do potpisivanja ugovora sa 160 na 100 dana.
Pojednostavljene mogunosti financiranja za pojedine aktivnosti projektnih trokova, koje smanjuju opseg
dokumentacije kojom se ti trokovi pravdaju.
Izmjene u podruju postupaka nabave za neobveznike Zakona o javnoj nabavi - promjena procedure
oglaavanja postupaka nabave u cilju pojednostavljenja provedbe nabave proporcionalno njenoj vrijednosti.
Namjeravaju se poduzeti dodatne mjere za pojednostavljenje procedura i standardizaciju postupaka za koritenje EU
fondova te smanjiti kompleksnosti sustava upravljanja i kontrole za ESIF 2014.-2020., ukljuujui i novani tijek.
Nastavno na ESIF MIS sustav, u sijenju 2017. planirano je putanje u produkciju novog sustava kojim bi se omoguila
e-prijava projektnih prijedloga te implementacija e-potpisa kako bi se u potpunosti omoguila razmjena svih
informacija izmeu sustava i korisnika u elektronskom obliku. Daljnja poboljanja i integracija podataka planira se
tijekom 2017., ime e se eliminirati potreba dostave ne-elektronske dokumentacije kod prijave i kontrole trokova
te doprinijeti ubrzanju provedbe. Punom automatizacijom izvjetavanja prema svim razinama dodatno e se
eliminirati potreba kolanja dokumentacije unutar sustava te doprinijeti tonosti i smanjenju pogreaka.
Pouzdano upravljanje sredstvima
Hrvatska e poduzeti korake kako bi olakala zapoljavanje na poslovima povezanim s upravljanjem EU fondovima te
jaati politiku zadravanja slubenika na tim poslovima jer iskustvo smanjuje rizik od nepouzdanog upravljanja
sredstvima.
Istovremeno, poduzet e se mjere za smanjenje broja nepravilnosti i financijskih ispravaka, izmeu ostalog i kroz
jaanje suradnje izmeu prijavitelja (korisnika) i tijela koja pruaju podrku. Vana mjera je poboljanje modela za ex
ante kontrolu javne nabave projekata financiranih iz EU fondova od strane sredinjeg tijela, ime e se smanjiti broj
nepravilnosti, albi i kanjenja u postupcima javne nabave.
Osiguravanje dovoljnog broja kvalitetnih projekata
Priprema i odabir projekata mogu se poboljati. Uvoenje timova za pomo u pripremi zalihe projekata spremnih za
investiranje, odabirom dobrih kriterija za odabir i uspostavom jedinstvene metodologije za vrednovanje socioekonomskih utjecaja investicijskih projekata poveat e se fokus na rezultate.
Hrvatska je ve uspostavila bazu (regionalnih) razvojnih projekata. Poduzeti su koraci za jaanje kooperativnosti i
suradnje izmeu sredinje i lokalne razine, sustavnu promociju programa i kontinuiranu edukaciju to takoer
doprinosi broj i kvalitetnijoj pripremi projekata.
U iduem razdoblju fokus e takoer biti na omoguavanju komplementarnih izvora financiranja za realizaciju
projekata, posebice za kljunu infrastrukturu i u sektorima s brzim rastom produktivnosti. Istovremeno, strateko
promiljanje osnait e se kroz uspostavu sustava za strateko planiranje razvoja te sustavni nadzor, praenje i
evaluaciju.
7. Institucijska pitanja i ukljuenost dionika

Uspjenost provedbi Nacionalnog programa reformi izravno je vezana s podrkom koju mjerama predloenim u
programu daju svi relevantni dionici drutvenih zbivanja, osobito oni koji djeluju u podrujima obuhvaenim
reformama. Stoga se u okviru Europskog semestra nastoji uspostaviti socijalni dijalog sa svim dionicima u Hrvatskoj.
Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je uvaavanje, povjerenje i promoviranje izgradnje konsenzusa vezano za
usklaivanje i postizanje ciljeva od zajednikog i opeg interesa te uzajamne odgovornosti za gospodarski i drutveni
rast i razvoj.
Predstavnici sindikalnih organizacija i udruga poslodavaca (u daljnjem tekstu: socijalni partneri) ukljueni su u tijek
izrade Nacionalnog programa reformi, kako bi bili upoznati sa smjerom u kojem se predlau odreena reformska
rjeenja te svojim primjedbama i prijedlozima aktivno doprinosili postizanju najboljih rjeenja.
Proces partnerstva prilikom izrade Nacionalnog programa reformi 2016., nastavljen je na temeljima suradnje
zapoete u prethodnom razdoblju, sjednicom Gospodarsko-socijalnog vijea, odranom 9. oujka 2016. godine. Na
toj je sjednici predstavljen model suradnje u okviru Europskog semestra te je dogovoreno odravanje sastanaka u
sklopu izrade Nacionalnog programa reformi 2016.
Na sjednici odranoj 22. oujka 2016. godine Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je socijalnim partnerima
predstavilo glavne smjernice mirovinske reforme. S ciljem odrivosti mirovinskog sustava raspravljalo se o
poboljanju uinkovitosti mirovinskog sustava poticanjem dueg ostanka u svijetu rada kao i mogua rjeenje vezana
za pitanja staa osiguranja s poveanim trajanjem (tzv. beneficiranog staa). Socijalni partneri nisu izrazili podrku
smjeru reformskih mjera u podruju mirovinskog osiguranja, jer smatraju da je oekivano trajanje ivota u RH krae
od prosjeka EU te da radno okruenje i sustav obrazovanja i osposobljavanja odraslih nisu poticajni za dui ostanak
starijih radnika u svijetu rada.
Na sjednici odranoj 31. oujka 2016. socijalnim partnerima su predstavljene smjernice reformskih mjera s ciljem
usklaivanja obrazovnog sustava s potrebama trita rada. U konstruktivnoj raspravi socijalni partneri su predloili
vie mjera koje su u suglasju s mjerama identificiranim u Nacionalnom programu reformi. Podrana je kurikularna
reforma, pored ostalog naglaena je potreba vee dostupnost obrazovnih programa odraslim osobama te poticanje
sudjelovanje u cjeloivotnom uenju, kako bi se poveale anse starijih za ostankom na tritu rada i uskladile njihove
mogunosti s potrebama trita rada. Takoer je naglaena potreba veeg udjela praktinog rada u procesu
obrazovanja.
Reforme javne uprave i promiljanja vezana za politiku plaa u javnoj upravi predstavljene su socijalnim partnerima
na sjednici odranoj 5. travnja 2016. godine. Socijalni partneri su naglasili potrebu usklaivanja politika plaa u
dravnoj i lokalnoj upravi te se zaloili za ostvarivanje uinkovite javne uprave u slubi graana.
Na sjednici odranoj 19. travnja 2016. godine prezentirane su glavne skupine reformskih mjera (iz podruja
zdravstva, mirovinskog sustava, obrazovanja, socijalnih naknada, upravljanja javnim poduzeima, pravosua, javne
uprave, smanjenje parafiskalnih nameta). Predstavnici poslodavaca su naglasili da ima vrlo dobrih usmjerenja u
pojedinim podrujima, dok su predstavnici sindikata vie suzdrani, odnosno ne podravaju mjere u podruju
mirovinskog i zdravstvenog sustava. Takoer, socijalni partneri su zainteresirani za mogunost uvida u konani
prijedlog teksta Nacionalnog programa reformi te se zalau za ukljuenost u svim fazama u procesu njihovog
donoenja.
Vano je naglasiti da e Nacionalni program reformi biti predstavljen zastupnicima Hrvatskoga sabora, kao
nositeljima zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pored toga je isto tako potrebno naglasiti da e za provedbu mnogih mjera predloenih u Nacionalnom programu
reformi biti potrebno donoenje novih ili izmjena i dopuna postojeih zakona. Svi propisi bit e donijeti u proceduri
koja ukljuuje savjetovanje sa zainteresiranom javnou uobiajenoj za postupke donoenja zakona, drugih propisa i
akata. To e omoguiti socijalnim partnerima, drugim dionicima i zainteresiranoj javnosti da prije usvajanja konanih
rjeenja sudjeluju u odluivanju i utjeu na njihov sadraj. To znai da e provedba svake mjere biti uvjetovana
participacijom svih zainteresiranih dionika, ime se ostvaruje transparentnost u ostvarivanju javnih politika.
Prilozi: IZVJEIVANJE U SVRHU PROCJENE PREPORUKA KOJE SE

ODNOSE NA POJEDINE DRAVE LANICE I KLJUNE
MAKROSTRUKTURNE REFORME
Prilog 1. Opis mjera u reformskim podrujima s pregledom glavnih obveza u iduih 12 mjeseci
REFORMSKA MJERA
1.
Poboljati upravljanje
javnim dugom
2.
Poboljati proraunsko
planiranje i kontrolu
rashoda
GLAVNI CILJ I OPIS MJERE
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
KLJUNE TOKE OSTVARENJA I
ROKOVI
FISKALNI UINAK UKUPNA

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
I. MAKROEKONOMSKA STABILNOST I FISKALNA ODRIVOST

(1) POBOLJANJE UPRAVLJANJA JAVNIM FINANCIJAMA I PROVEDBA FISKALNE KONSOLIDACIJE
Osigurati okvir za jau fiskalnu Strategija za upravljanje
Usvajanje Strategije za
kontrolu i odgovarajue
javnim dugom 2016.-2018.
upravljanje javnim dugom
dugorono planiranje
2016.-2018. - svibanj 2016.
donoenjem Strategije za
Ojaati organizacijsku jedinicu
za upravljanje javnim dugom
2016.-2018. Strategija se
Ministarstva financija kroz
donosi za trogodinje
dodatno zapoljavanje,
razdoblje, a aurirat e se
preraspodjelu resursa i
svake godine.
unutarnju reorganizaciju
Jaanje kapaciteta Odjela za
poslova - rujan 2016.
Ministarstva financija.
Auriranje Strategije za
razdoblje 2017. - 2019. svibanj 2017.
Uvesti mehanizam praenja
Polugodinji izvjetaji
Definirati mehanizam
Potencijalno smanjenje
provedbe mjera iz Smjernica
Ministarstva financija o
praenja provedbe mjera iz
materijalnih rashoda u
za uspostavu standardnih
uspjenosti provedbe mjera iz Smjernica - lipanj 2016.
2016. za minimalno 100
materijalnih trokova kod
Smjernica
milijuna kuna u odnosu na
proraunskih i
Objava 1. izvjetaja o
2015. temeljem provedbe
izvanproraunskih korisnika
Smjernica.
provedbi Smjernica na web
Zakon o proraunu
dravnog prorauna.
stranicama Ministarstva
financija - srpanj 2016.
Potencijal uteda temeljem
Izmjenama Zakona o
ex-post evaluacije utvrdit e
proraunu
Usvajanje izmjena i dopuna
se tek nakon provedbe
uvest e se mehanizam
Zakona o proraunu evaluacije.
prilagodbe za fiskalno pravilo
prosinac 2016.
manjka iz lanka 39.a Zakona
o proraunu obzirom da
Provedba ex-post procjene na
trenutno nisu predviene
2-3 odabrana programa/
nikakve iznimke od njegove
aktivnosti/projekta to e
primjene u nepredvienim
nakon izmjena Zakona o
situacijama,
proraunu postati obveza na
revidirat e se proces
godinjoj razini - studeni
stratekog planiranja radi
2016.
prilagodbe dinamici pripreme
Osnivanje radne skupine za
Nacionalnog programa
unaprjeenje fiskalne
reformi,
ojaat e se srednjoroni
statistike - lipanj 2016.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Osigurati ispunjavanje
potreba za zaduivanjem i
otplatama duga uz najnii
mogui troak u srednjem
i dugom roku, uz
zadovoljavajuu razinu
rizika.
MFIN
Poboljanje kontrole
rashoda, to e pridonijeti
smanjenju proraunskog
manjka.
MFIN
Unapreenje
proraunskog planiranja.
Unapreenje fiskalne
statistike
REFORMSKA MJERA
3.
Daljnja standardizacija
materijalnih rashoda

proraunski okvir uvoenjem
jedne i/ili vie novih mjera kao
to je primjerice promjena
usvojenih projekcija iskljuivo
uz detaljno obrazloenje
razloga promjena,
propisat e se okvir za
evaluaciju uinaka (ex-post
evaluacija) odabranih
programa, aktivnosti ili
projekata u dravnom
proraunu na godinjoj razini.
Daljnje unaprjeenje fiskalne
statistike kroz izradu veznih
tablica za konverziju
evidencija poslovnih dogaaja
prema pravilima
poduzetnikog raunovodstva
u proraunsko raunovodstvo
za pojedine izvanproraunske
korisnike radi jaanja
statistikog izvjetavanja
sukladno metodologiji ESA
2010.
Smanjenje materijalnih
trokova.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Odluka o uvjetima koritenja

slubenih automobila,
mobilnih telefona, redovnih
zrakoplovnih linija, poslovnih
kreditnih kartica, sredstava
reprezentacije te nainu
odobravanja slubenih
putovanja
Smjernice za upravljanje
voznim parkom (u roku od 60
dana od donoenja navedene
Odluke)
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Donoenje Odluke o uvjetima

koritenja slubenih
automobila, mobilnih
telefona, redovnih
zrakoplovnih linija, poslovnih
kreditnih kartica, sredstava
reprezentacije te nainu
odobravanja slubenih
putovanja - travanj 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Odluka ukljuuje minimalno

oko 50 milijuna kn godinje
(ukljuujui i pravne osobe s
javnim ovlastima).
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Ojaati namjensko,
ekonomino i uinkovito
koritenje sredstava iz
dravnog prorauna
Republike Hrvatske.
NADLENO
TIJELO
MUPRAV/
MFIN
Donoenje Smjernica za
upravljanje voznim parkom lipanj 2016.
Proraunski korisnici, pravne
osobe s javnim ovlastima kao i
trgovaka drutva u
veinskom vlasnitvu duna su
primijeniti odluku u roku od
30 dana od dana stupanja na
4.
5.
REFORMSKA MJERA
Smanjenje rashoda za
zaposlene u javnoj upravi i
javnim slubama
Smanjiti za 2% rashode za
zaposlene u javnoj upravi i
javnim slubama do 2018. u
odnosu na 2015. kroz: (1)
zamrzavanje novog
zapoljavanja (osim
zaposlenih na EU fondovima i
drugim od strane VRH
definiranim kategorijama), (2)
izmjenu uvjeta krajnjeg
roka odlaska dravnih i javnih
slubenika u mirovinu te kroz
(3) smanjenje dodatka na
sta.
Daljnji razvoj sustava

objedinjene javne nabave
6.
Unaprjeenje fiskalnog
okvira
7.
Osigurati strou provedbu
Proirenje broja institucija i

kategorija nabave za koju se
provodi postupak objedinjene
javne nabave putem Dravnog
ureda za sredinju javnu
nabavu.
Nove nabavne kategorija
Dravnog ureda za sredinju
javnu nabavu:
Ispisna rjeenja
Zatitarske usluge
Avionske karte i hotelski
smjetaj
Odravanje vozila
Opskrba prirodnim plinom
Donoenjem novog Zakona o
fiskalnoj odgovornosti, koji e
biti usklaen s prijedlozima
Europske komisije, ojaat e
se neovisnost Povjerenstva za
fiskalnu politiku i osigurati
potpuna dosljednost domaih
fiskalnih pravila s
odgovarajuim okvirom EU.
Izmjenom Zakona o Dravnom
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Odluka VRH o zabrani novog

zapoljavanja u javnoj upravi i
javnim slubama (te putem
Plana prijma)
snagu predmetne Odluke.

Odluka VRH o zabrani novog
zapoljavanja u javnoj upravi i
javnim slubama
svibanj/lipanj 2016.
Izmjene i dopune Zakona o

dravnim slubenicima (u
dijelu uvjeta za umirovljenje)
Izmjene i dopune zakona o

dravnim slubenicima
svibanj/lipanj 2016.
Izmjene temeljnog
kolektivnog ugovora za
slubenike i namjetenike u
javnim slubama
Jedinstveni temeljni kolektivni

ugovor za zaposlene u javnoj
upravi i javnim slubama prosinac 2016.
Izmjene kolektivnog ugovora

za dravne slubenike i
namjetenike
Odluka Vlade o proirenju
broja korisnika javne nabave i
nabavnih kategorija
Odluka Vlade o nabavnim
kategorijama
Usvajanje odluke VRH - srpanj

2016.
Izmjena Odluke Vlade RH o
nabavnim kategorijama

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Smanjenje rashoda ope

drave za 600 milijuna kn u
razdoblju od 2016.-2018. u
odnosu na 2015.
Smanjenje deficita ope

drave
MUPRAV/
MFIN
Toan iznos smanjenja

rashoda e ovisiti o
vrijednosti javne nabave
koja e se poeti provoditi
putem Dravnog ureda.
Oekivana razina utede se
kree u rasponu 10 - 15%
od vrijednosti nabave.
Smanjenje rashoda
korisnika objedinjene
javne nabave
SDJUN
Zakon o fiskalnoj
odgovornosti
Donoenje Zakona o fiskalnoj

odgovornosti - rujan 2016.
Objektivnije i
transparentnije
makrofiskalne projekcije i
praenje fiskalnih pravila,
to e pridonijeti
sveukupnoj odrivosti
javnih financija.
MFIN
Zakon o Dravnom uredu za
Donoenje izmjena Zakona o
Zakonito, namjensko i
MFIN
REFORMSKA MJERA
preporuka dravne
revizije
8.
Uvoenje poreza na
nekretnine

uredu za reviziju uvesti
financijske sankcije za
nepostupanje po nalazima i
preporukama revizije za
subjekte revizije tako i za
odgovorne osobe subjekata
revizije.
Cilj je da se u srednjoronom
razdoblju uvede vrijednosni
porez na nekretnine.
Vrijednosni porez na
nekretnine uvest e se kroz
dvije etape.
U prvoj etapi postojei sustav
komunalne naknade
transformirat e se u
jednostavni porez na
nekretnine, na nain da se u
izraun poreza, uz postojee
koeficijente komunalne
naknade, ugrade dva dodatna
koeficijenta: dob i stanje
nekretnine. Primjena
jednostavnog poreza na
nekretnine od 1. sijenja
2018.
Druga etapa provodit e se
tijekom primjene
jednostavnog poreza na
nekretnine na nain da e se
dovriti sve pretpostavke za
prelazak na vrijednosni porez
na nekretnine. Primjena
vrijednosnog poreza na
nekretnine od 1. sijenja
2020.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
reviziju
Dravnom uredu za reviziju srpanj 2016.
Za provedu prve etape:

1. donoenja Zakona o
komunalnom gospodarstvu uz brisanje odredaba o obvezi
plaanja komunalne naknade
2. donoenje Zakona o porezu
na nekretnine (s rokom
vaenja)
Donoenje Akcijskog plana s

rokovima i odgovornostima za
uvoenje poreza na
nekretnine - travanj 2016.
Za provedbu druge etape:

1. donoenje Uredbe o
masovnoj procjeni nekretnina
2. izmjene Zakona o vlasnitvu
i drugim stvarnim pravima
3. izmjene Zakona o porezu
na promet nekretnina
4. izmjene Zakona o
financiranju jedinica lokalne i
podrune (regionalne)
samouprave
5. donoenje Zakona o porezu
na nekretnine
Dovretak postupka
evidentiranja svih nekretnina
na podruju JLS i auriranje
podataka o obveznicima
plaanja komunalne naknade
- tijekom 2016.
Nadopuna podataka:
koeficijent stanja i dobi za
izraun jednostavnog
poreza na nekretnine tijekom 2017.
Primjena jednostavnog
poreza na nekretnine tijekom 2018. i 2019.
Donoenje uredbe o
masovnoj procjeni nekretnina
- tijekom 2017.
Ispunjenje preduvjeta za
prelazak na vrijednosni porez
na nekretnine - tijekom 2017.,
2018. i 2019.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
svrhovito koritenje
proraunskih sredstava.
Uinkovito i djelotvorno
funkcioniranje sustava
financijskog upravljanja i
kontrola.
Konani cilj je da se u
budunosti uvoenjem
poreza na nekretnine
prikupe imovinski prihodi u
visini 1% BDP.
Uvoenjem vrijednosnog
poreza na nekretnine jaa
se trei stup oporezivanja
(rad, potronja, imovina).
MFIN PU
(u suradnji
s MGIPU i
MPRAV)
Prikupljanjem prihoda od
poreza na nekretnine,
pronai e se prostor za
smanjenje stopa za
oporezivanja rada.
Masovnom procjenom
vrijednosti nekretnina,
trite nekretnina postaje
transparentnije, a upravni
postupci u kojima je
vrijednost nekretnine
kriterij ostvarivanja prava i
obveza postaju
jednostavni i efikasniji.
Razvoj sustava procjene
vrijednosti nekretnina od
osobite je vanosti u
sudskim postupcima i
postupcima izvlatenja.
Izrada poreznog sustava

poreza na nekretnine tijekom 2018. i 2019.
Primjena vrijednosnog poreza
na nekretnine - 1. sijenja
REFORMSKA MJERA
1.
Kvalitetnije definiranje
politike vlasnika u
stratekim trgovakim
drutvima u vlasnitvu RH
Unaprijediti postupak
imenovanja uprava i
nadzornih odbora stratekih
trgovakih drutava u
vlasnitvu RH - ojaati
zahtjeve za strunosti
kandidata i transparentnost u
postupcima imenovanja.
Unaprjeenje srednjoronog
planiranja i praenja
ostvarenja srednjoronih
ciljeva za strateka trgovaka
drutva. Srednjoroni planovi
poslovanja sadravat e i
strategiju restrukturiranja
trgovakog drutva.
Usklaivanje politike
nagraivanja uprava i
nadzornih odbora s
ostvarenim rezultatima
odnosno povezivanje visine
naknade i nagraivanje s
mjerenjem uspjenosti u
ostvarivanju postavljenih
srednjoronih ciljeva.
Poboljanje prakse
korporativnog upravljanja.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
2020.
(2) POBOLJANJE RASPOLAGANJA I UPRAVLJANJA DRAVNOM IMOVINOM
Odluka o uvjetima i postupku Definirati metodologiju za
Kratkorono nee biti
za izbor kandidata za lanove
utvrivanje i praenje
uinka na DP
nadzornih odbora u
srednjoronih ciljeva
trgovakim drutvima u
stratekih trgovakih drutava
kojima Republika Hrvatska ili
te provesti pilot projekt na
pravne osobe koje je osnovala manjem broju drutava (1-2) Republika Hrvatska imaju udio srpanj 2016.
u temeljnom kapitalu
Provedba analize trenutnog
Uredba o kriterijima za
sustava planiranja u
provedbu javnog natjeaja za
stratekim trgovakim
imenovanje predsjednika i
drutvima lipanj 2016.
lanova uprava trgovakih
drutava i drugih pravnih
Usvajanje akcijskog plana za
osoba od stratekog i
utvrivanje stratekih ciljeva
posebnog interesa za
poslovanja u stratekim
Republiku Hrvatsku
trgovakim drutvima - srpanj
2016.
Kodeks korporativnog
upravljanja
Donoenje Kodeksa
korporativnog upravljanja Smjernice za izradu internih
srpanj 2016.
akata stratekih trgovakih
drutva u pogledu politike
Donoenje Smjernica za
plaa
izradu internih akata
stratekih trgovakih drutva
u pogledu politike plaa srpanj 2016.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Odgovornije upravljanje i
uspjenije poslovanje
trgovakih drutava
NADLENO
TIJELO
DUUDI
Izraditi metodoloki
standardizirane srednjorone
planove poslovanja za sva
strateka trgovaka drutva za
razdoblje 2017.-2020. studeni 2016.
Ojaati administrativne
kapacitete DUUDI-ja za
praenje poslovanja stratekih
trgovakih drutava kroz
dodatno zapoljavanje i
edukaciju - prosinac 2016.
2.
3.
REFORMSKA MJERA
Financijsko
restrukturiranje stratekih
trgovakih drutava u
potekoama
Provesti financijsko
restrukturiranje stratekih
trgovakih drutava (s
najveom razinom
zaduenosti i potekoama u
otplati na osnovu Analize
poslovanja i vanosti
uz pomo vanjskih strunjaka
iz mjere Reevaluacije
strateke imovine i podataka
drutava).
Reevaluacije strateke
imovine i smanjenje
dravnog portfelja
trgovakih drutava
Donijeti nove planove

restrukturiranja i osigurati
strogi nadzor u provedbi
planova restrukturiranja.
Revizija popisa trgovakih
posebnog interesa za RH
temeljem analize poslovanja i
vanosti stratekih trgovakih
drutava.
Identifikacija i priprema za
privatizaciju ne stratekih
trgovakih drutava iz
portfelja DUUDI-a i CERP-a.
Prodaja ne-stratekih
trgovakih drutava iz
portfelja DUUDI-a i CERP-a
Izmjenama Zakona o
upravljanju i raspolaganju
imovinom u vlasnitvu RH u
dijelu koji se odnosi na
upravljanje i raspolaganje
dionicama i poslovnim
udjelima omoguiti uinkovito
smanjenje dravnog portfelja
prodajom dionica i poslovnih
udjela ne stratekih poduzea.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Odluka Vlade RH o
utvrivanju popisa trgovakih
DUUDI e definirati
metodologiju za nadzor
provedbe restrukturiranja u
stratekim trgovakim
drutvima - lipanj 2016.
Zakljuak Vlade RH o
prihvaanju Planova
restrukturiranja stratekih
trgovakih drutava u
potekoama
Donoenje planova
restrukturiranja - studeni
2016.
Zapoeti s provedbom
planova restrukturiranja studeni 2016.
Zakon o upravljanju i
raspolaganju imovinom u
vlasnitvu RH
Prodaja ne-stratekih
trgovakih drutava
- lipanj 2016. - kontinuirano
Uredba o nainu prodaje

dionica i poslovnih udjela
Analiza poslovanja i vanosti

uz pomo vanjskih strunjaka
- lipanj 2016.
Odluka Vlade RH o
Zakljuak Vlade RH o
prihvaanju Plana privatizacije
ne stratekih trgovakih
drutava
Provoenje natjeaja za
prodaju dionica i poslovnih
udjela ne stratekih poduzea

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Procjena je mogua tek
nakon to se izrade planovi
restrukturiranja
cca 500 milijuna EUR u

2016. i prvoj polovici 2017.
od prodaje stanova,
poslovnih prostora,
zemljita, uplate dividende,
prodaje dionica i poslovnih
udjela
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Smanjenje razine
zaduenosti stratekih
trgovakih drutava, a
time i zaduenosti ope
drave
DUUDI
MFIN
strateka
trgovaka
drutva
Smanjenje proraunskog
deficita i javnog duga te
poveanje kreditnog
rejtinga
DUUDI
Izmjena Odluke Vlade RH o

posebnog interesa za RH srpanj 2016.
imovinom u vlasnitvu RH srpanj 2016.
Donoenje Plana privatizacije
ne stratekih trgovakih
drutava (ukljuujui i
poduzea u portfelju CERP-a)
- kolovoz 2016.
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Izmjena Uredbe o nainu

prodaje dionica i poslovnih
udjela - rujan 2016.
4.
5.
Smanjenje dravnog
portfelja stanova,
poslovnih prostora i
zemljita
Redefiniranje pojma i
strukture sveobuhvatne
evidencije dravne
imovine
Izmjenama Zakona o
imovinom u vlasnitvu RH u
dijelu koji se odnosi na
upravljanje i raspolaganje
nekretninama omoguiti
uinkovito smanjenje
dravnog portfelja vlasnitva
nad stanovima, poslovnim
prostorima i zemljitima te
aktivaciju neiskoritene
dravne imovine (npr.
stavljanje u funkciju prostora
bivih vojarni).
Odluka VRH o prodaji stanova

u vlasnitvu RH
Osigurati transparentan uvid

u opseg i strukturu imovine u
vlasnitvu RH kroz
podatkovnu i programsku
nadogradnju postojeeg
Registra dravne imovine
odnosno izgradnju i
implementaciju
informacijskog sustava za
upravljanje dravnom
imovinom ISUDIO.
vlasnitvu RH
Dugorona transformacija
Registra dravne imovine iz
administrativnog u upravljaki
sustav.
vlasnitvu RH
Uredba o nainima
raspolaganja nekretninama u
vlasnitvu RH
Provoenje natjeaja za
prodaju nekretnina
Uredba o ustrojstvu, nainu

voenja i sadraju Sredinjeg
registra dravne imovine
Objava natjeaja po
jednostavnijoj proceduri listopad 2016.
Donoenje Odluke VRH o
prodaji stanova u vlasnitvu
RH - lipanj 2016.
Smanjenje proraunskog
deficita i javnog duga te
poveanje kreditnog
rejtinga
DUUDI
Unaprjeen normativni
okvir kao infrastrukturna
pretpostavka
operacionalizacije
projekta.
DUUDI
Donoenje izmjena Zakona o

imovinom u vlasnitvu RH
- srpanj 2016.
Izmjena Uredbe o nainima
raspolaganja nekretninama u
vlasnitvu RH - rujan 2016.
Objava natjeaja - listopad
2016.
imovinom u vlasnitvu RH
srpanj 2016.
Dovrenje aplikacijskog
sustava prve faze projekta
ISUDIO - srpanj 2016.
Javni natjeaj za provedbu
druge faze ISUDIO - od srpnja
do rujna 2016.
Donoenje Uredbe o
ustrojstvu, nainu voenja i
sadraju Sredinjeg registra
dravne imovine - rujan 2016.
Uvoenje sustava (po prvoj

fazi projekta) u rad - 31.
prosinca 2016.
(3) SMANJENJE FISKALNIH RIZIKA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA
Cjelovit obuhvat aurnih i

autentinih pravnih,
fizikih, ekonomskih i
financijskih podataka o
imovini u vlasnitvu RH, u
srednjem i dugom roku.
Doprinos informatizaciji
javne uprave.
Elektronsko povezivanje s
temeljnim i javnim
registrima i elektronski
unos podataka u srednjem
i dugom roku.
REFORMSKA MJERA
1.
Izmjene u sustavu
zdravstvenog osiguranja

Poveati prihode u sustavu
zdravstva kroz razliite
modele osiguranja.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Izmjena opeg akta HZZO-a
kojim se odreuje cijena
premije za dopunsko
zdravstveno osiguranje
Izmjene Zakona o osnovnom
zdravstvenom osiguranju i
izmjena zakona o
dobrovoljnom zdravstvenom
osiguranju
2.
Reforma hitne medicine
Uvoenje reda u sustav i

financijsko rastereenje
bolnikog sustava, te
racionalna upotreba ljudskih i
materijalnih resursa s ciljem
omoguavanja dostupnosti
hitne medicinske usluge.
Pravilnik o minimalnim
uvjetima u pogledu prostora,
radnika i medicinsko-tehnike
opreme za obavljanje
djelatnosti hitne medicine
Nova Mree hitne medicine
Pravilnik o uvjetima,
organizaciji i nainu obavljanja
hitne medicine
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Modifikacija postojeeg
dopunskog zdravstvenog
osiguranja i uvoenje novog
tipa osiguranja za
nestandardne zdravstvene
usluge, u konzultaciji s
relevantnim interesnim
skupinama
Poveanje cijene dopunskog
zdravstvenog osiguranja sa 70
kn na 89 kn - svibanj 2016.
Poveanje najvieg iznosa
sudjelovanja u trokovima
zdravstvene zatite s 2000 kn
na 3000 kn za one koji nemaju
dopunsko zdravstveno
osiguranje - lipanj 2016.
Uvoenje dodatnog
zdravstvenog osiguranja rujan 2016.
Reorganizacija objedinjenog
hitnog bolnikog prijama lipanj 2016.
Reorganizacija izvanbolnike
hitne medicine - lipanj 2016.
Ukljuivanje primarne
zdravstvene zatite s ciljem
rastereivanja objedinjenih
hitnih prijama - lipanj 2016.
Donoenje novog Pravilnika o
minimalnim uvjetima u
pogledu prostora, radnika i
medicinsko-tehnike opreme
za obavljanje djelatnosti hitne
medicine lipanj 2016.
Donoenje nove Mree hitne
medicine - lipanj 2016.
Donoenje novog Pravilnika o
uvjetima, organizaciji i nainu
obavljanja hitne medicine

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
1 milijarda kn dodatnih
prihoda do kraja 2019. i to
na sljedei nain:
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Financijska stabilnost
zdravstvenog sustava
MIZ
zdravstvenog sustava;
podizanje kvalitete
zdravstvene zatite; vea
dostupnost zdravstvenih
usluga; usklaivanje
pristupa hitnim slubama s
pristupom primarnoj
zdravstvenoj skrbi.
MIZ
2016.- 100.000.000 kn
2017.- 300.000.000 kn
2018.- 300.000.000 kn
2019.- 300.000.000 kn
Smanjenje rashoda u
razdoblju 2016.-2019 za 50
milijuna kn.
(ukljuuje: cijenu
nepotrebnog izlaska tima
IHMS umjesto izabranog
lijenika primarne
zdravstvene zatite (PZZ-a);
cijenu nepotrebnih pretraga
i pregleda; cijenu
ponavljanja slinih pretraga
i pregleda; cijenu mjera za
smanjivanje nepotrebno
dugih lista ekanja
(prekovremeni rad
zdravstvenih radnika,
utilizacija medicinskih
ureaja, dodatni trokovi
reija zdravstvenih
ustanova; cijenu lijeenja
kasno otkrivenih bolesti)
REFORMSKA MJERA
3.
Reorganizacija mree
bolnica
Podizanje kvalitete, uvoenje

racionalizacije i postizanje
financijski odrivog sustava,
reda i transparentnosti istog,
te eliminiranje dugovanja u
bolnikom sustavu mjerama
reorganizacije i racionalizacije
poslovanja.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Odluka o obustavi postupka

sanacije za javne ustanove u
zdravstvu
Sporazum izmeu
ministarstva, osnivaa I
zdravstvene ustanove zbog
utvrivanja naina
podmirivanja nastalih i
nepodmirenih obveza (kako
sanacija nije poluila
rezultate, u sporazume s
ustanovama navest e se
dugovanja pojedine ustanove,
nain podmirivanja duga i rok
njihovog podmirivanja)
Zakon o kvaliteti zdravstvene
zatite
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
lipanj 2016.
Donoenje Odluka o obustavi
postupka sanacije za javne
ustanove u zdravstvu
travanj 2016.
Smanjenje rashoda u
razdoblju 2016.-2019. za
1.050.000.000 kn
Izrada i donoenje plana

racionalizacije poslovanja s
utvrivanjem dinamike
podmirivanja nepodmirenih
obveza od strane bolnica lipanj 2016.
Objektivna snimka postojeeg
stanja i plan rekonstrukcije
mree bolnikog sustava
(provedba MZ) - lipanj 2016.
Novo odreivanje djelatnosti
ustanova (provedba MZ) lipanj 2016.
Funkcionalno povezivanje
ustanova (provedba MZ,
osniva) - rujan 2016.
Provedba nove kadrovske i
prostorne prilagodbe i
prenamjene djelatnosti rujan 2016.
Opremanje dnevnih bolnica i
jednodnevnih kirurgija
(provedba MZ, EU sredstva) 2016.-2020.
Zbrinjavanje eventualnog
vika zaposlenih (provedba
MZ, osniva, ustanova)
kontinuirano
(ukljuuje: smanjenje
kapaciteta za akutnu skrb;
poveanje kapaciteta
dnevnih bolnica; poveanje
kapaciteta za dugoronu i
palijativnu skrb; osiguranje
racionalne i odrive razine
resursa; cijenu nepotrebne
hospitalizacije kroninih
bolesnika radi kasnog
prepoznavanja pogoranja
njihovog zdravstvenog
stanja)
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Podizanje kvalitete
zdravstvene zatite; vea
dostupnost zdravstvenih
usluga; racionalnije
koritenje svih resursa
bolnikog zdravstvenog
sustava (radnici, oprema,
prostor)
NADLENO
TIJELO
MIZ
Sklapanje Sporazuma izmeu

ministarstva, osnivaa I
zdravstvene ustanove zbog
utvrivanja naina
podmirivanja nastalih i
nepodmirenih obveza (kako
sanacija nije poluila
rezultate, u sporazume s
ustanovama navest e se
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
dugovanja pojedine ustanove,

nain podmirivanja duga i rok
njihovog podmirivanja)
svibanj 2016.
4.
Racionalizacija i
reorganizacija
nezdravstvenih usluga u
bolnicama
Unaprjeenje organizacije
pruanja nezdravstvenih
usluga, poveanje
produktivnosti osoblja,
uvoenje efikasnijih modela
rada i racionalizacija
potronje za nemedicinske
usluge.
Usklaivanje postojeih akata

zbog provedbe ostvarenja
planiranih aktivnosti (npr.
statut i drugi opi akti
zdravstvenih ustanova)
5.
Reforma primarne
zdravstvene zatite
Poboljanje dostupnosti
zdravstvene zatite i
racionalizacija unutar sustava.
Donoenje nove mree PZZ

Donoenje nove mree javno
zdravstvene slube
Ogranienje broja pacijenata

(500-1500) u PZZ po lijeniku.
Osnivanje palijativnih
ustanova.
6.
Daljnja provedba
objedinjene javne nabave,
stroe kontrole
propisivanja lijekova i
informatizacija sustava
Porast patronane slube

Racionalizacija potronje
lijekova kroz kontrolu,
objedinjenu nabavu i ostale
mjere.
Usklaivanje postojeih akata

zbog provedbe ostvarenja
planiranih aktivnosti
Izrada novog Pravilnika o
mjerilima za odreivanje
cijena lijekova
Izrada novog Zakona o

kvaliteti zdravstvene zatite
prosinac 2016.
Reorganizacija zatitarske
slube - lipanj kvartal 2017.
Reorganizacija slube pranja
rublja - lipanj 2017.
Reorganizacija slube ienja
nemedicinskih povrina rujan 2017.
Reorganizacija
administrativnih i financijskih
slubi prosinac 2017.
Racionalizacija tehnike
slube - prosinac 2017.
Zbrinjavanje vika zaposlenih 2016.-2020.
Odreivanje referentnih
cijena obroka
Reorganizacija mree PZZ - 110 godina
Opremanje ordinacija PZZ - 4
godine
Edukacija lijenika u PZZ - 4
godine
Racionalizacija mree
biokemijskih laboratorija - 1
godina
Promjena referentnih zemalja
za odreivanje cijena lijekova
- lipanj 2016.
Objedinjena nabava
generikih, inovativnih i
skupih lijekova - prosinac
2016.
Intenzivnija primjena modela
objedinjene javne nabave u
100 milijuna kuna

smanjenja rashoda u
razdoblju 2016. 2019.
Smanjenje nepotrebnih
rashoda, financijska
stabilnost zdravstvenog
sustava
MIZ
50 milijuna kuna smanjenja

rashoda u razdoblju 2016.2019.
Vea dostupnost
zdravstvenih usluga;
racionalnije koritenje
resursa
MIZ
Smanjenje rashoda u
razdoblju od 2016. 2019.
u iznosu od 350 milijuna kn.
zdravstvenog sustava;
smanjenje nepotrebnih
rashoda; postizanje uteda
na godinjoj razini, a koje
bi trebale biti uloene u
poboljanje usluge i
lijeenje bolesnika
MIZ
REFORMSKA MJERA
1.
Poticanje dueg ostanka u

svijetu rada
2.
Unaprjeenje sustava
staa osiguranja s
poveanim trajanjem
Usporiti priljev novih korisnika

starosnih mirovina kroz:
skraenje roka za poveanje
dobi za ostvarivanje prava na
prijevremenu starosnu
mirovinu u odnosu na vaei
ZOMO (usklaivanje dobi za
stjecanje prava na
mirovinu ena s mukarcima
trajalo bi do 31.12.2024.; od
1.1.2028. pravo na
mirovinu ostvarivao bi
osiguranik s 62 godine ivota i
35 godina staa)
skraenje roka za poveanje
dobi za ostvarivanje prava na
starosnu mirovinu u odnosu
na vaei ZOMO za mukarce i
ene (od 1.1.2028. pravo na
starosnu mirovinu ostvarivao
bi osiguranik s 67 godina
ivota)
uvoenje jedinstvene
mjesene stope penalizacije
za prijevremenu starosnu
mirovinu u iznosu 0,3%
dodatno produljenje roka za
odlazak u starosnu mirovinu
za deficitarna zanimanja i one
koji to ele
Smanjenje ukupnog broja
radnih mjesta i zanimanja na
kojima se sta osiguranja
rauna s poveanim trajanjem
za oko 50%.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
cilju racionalizacije sustava prosinac 2016.

Kontrola bolnike potronje
lijekova -kontinuirano
Kontrola posebno skupih
lijekova - kontinuirano
(4) POBOLJANJE ODRIVOSTI MIROVINSKOG SUSTAVA
Zakon o mirovinskom
Donoenje izmjena ZOMO-a osiguranju
prosinac 2016.
Zakon o stau osiguranja s

poveanim trajanjem
Revidirana lista zanimanja i

radnih mjesta na kojima se
sta rauna s poveanim
trajanjem - travanj 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Potencijalno usporavanje
rashoda dravnog
prorauna
Dulji ostanak na tritu

rada i smanjenje poticaja
za ranije umirovljenje
MRMS
Potencijalno usporavanje
rashoda dravnog
prorauna
Dulji ostanak na tritu

rada
MRMS
REFORMSKA MJERA
3.
Osigurati dosljednost
kriterija povezanih s
definicijom
invalidnosti/invaliditeta
Uspostava
poboljanog algoritma
medicinskog vjetaenja kroz
izradu smjernica te tonog
definiranja objektivnih
dijagnostikih metoda,
odnosno ispitivanja
funkcionalnih sposobnosti
osiguranika.
Osigurati novu sistematizaciju
(stupnjevanje)
invalidnosti/invaliditeta i
pripadajuih mirovinskih i
socijalnih povlastica koja je
prilagoena zakonskim i
gospodarskim promjenama i
modernom tritu rada u
Republici Hrvatskoj i
Europskoj Uniji.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Pisane smjernice u postupku

ocjene radne sposobnosti,
odnosno nova lista
funkcionalnih sposobnosti i
tjelesnog oteenja
Uredba o metodologiji
vjetaenja;
Zakon o jedinstvenom tijelu
vjetaenja
Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapoljavanju
osoba s invaliditetom
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Izmjene Zakona o stau
osiguranja s poveanim
trajanjem - prosinac 2016.
Donoenje Uredbe o
metodologiji vjetaenja
prosinac 2016.
Usvajanje Izmjena i dopuna
Zakona o jedinstvenom tijelu
vjetaenja prosinac 2016.
Usvajanje Izmjena i dopuna
Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapoljavanju
prosinac 2016.
Usvajanje Pravilnika o
utvrivanju kvote
zapoljavanja osoba s
invaliditetom prosinac 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Potencijalno smanjenje
rashoda dravnog
prorauna zbog
objektivnijeg i daleko
produktivnijeg i
uinkovitijeg vjetaenja
nije mogue procijeniti
tone fiskalne efekte u
ovom trenutku.
Nakon cjelokupnog
restrukturiranja sustava
vjetaenja i ukupnih
trokova budueg ZOSI-a,
bit e izraunat fiskalni
uinak.
Pravilnik o utvrivanju kvote

zapoljavanja osoba s
invaliditetom
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Unaprjeenjem postupka
vjetaenja kroz
standardizaciju i izradu
algoritama, postii e se
izjednaavanje kriterija, uz
zadravanje instituta
revizije ocjena radne
sposobnosti te uz
osiguravanje kontinuirane
edukacije vjetaka.
NADLENO
TIJELO
MRMS
Informatizacija poslovnog
procesa te uspostava
sustava upravljanja i
arhiviranja
dokumentacijom.
Znatno uinkovitije
ulaganje prikupljenih
naknada i svrhe isplate
poticaja i nagrada pri
zapoljavanju osoba s
invaliditetom te za
provoenje projekata i
programa za zapoljavanje
(rehabilitacija i uloga
rehabilitacijskih centara),
a koja osigurava ZOSI
(namjenski prihodi).
Postojanje nadzora i
kontrole u sustavu
vjetaenja ima
odvraajui uinak te
smanjuje mogunost
korupcije.
(5) POBOLJANJE UINKOVITOSTI SUSTAVA SOCIJALNIH NAKNADA
1.
2.
3.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
REFORMSKA MJERA
Konsolidacija naknada u
sustavu socijalne skrbi na
dravnoj razini
Odreivanje naknada na koje

e se primjenjivati dohodovni
i imovinski cenzus i
standardizacija kriterija za
dodjelu socijalnih naknada
(naknada iz sustava socijalne
skrbi i drugih sustava).
Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o socijalnoj
skrbi
Osiguravanje razmjene
podataka o socijalnim
naknadama koje dodjeljuju
JLPRS te poticanje na
uvoenje dohodovnog i
imovinskog cenzusa za
ostvarivanje tih naknada.
Izmjena Zakona o doplatku za

djecu
Objedinjavanje
administriranja naknada u
sustavu socijalne zatite
omoguit e nadzor nad
primicima po osnovi socijalne
zatite, sprijeit e se
zlouporabe u sustavu u obliku
neprijavljivanja pojedinih
promjena od strane korisnika i
poveati transparentnost
isplate naknada i veu
dostupnost korisnicima.
Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o socijalnoj
skrbi
Preduvjet za odreivanje i
nadzor nad provedbom
zajamenog minimalnog
standarda je uspostava JCN-a
i MISOSS aplikacije.
Odreivanje limita za
kumulaciju socijalnih
naknada, odnosno prihoda
Zakon o socijalnoj skrbi
Uspostava jedinstvenog
centra za naknade (JCN)
povezivanjem podataka i
objedinjenom
administracijom naknada
Odreivanje zajamenog
minimalnog standarda
Akcijski plan za konsolidaciju

socijalnih naknada za
razdoblje 2016 -2020.
Formaliziranje odnosa
izmeu VRH i Hrvatske
zajednice upanija i Udruge
gradova, o dostavi podataka
JCN o socijalnim naknadama
koje odobravaju JLPRS,
korisnicima koji ih ostvaruju i
drugim znaajnim
pokazateljima, odnosno
prikupljanje podataka o
socijalnim naknadama opina
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Usvajanje Zakona o
izmjenama i dopunama
Zakona o socijalnoj skrbi
lipanj 2016.
Usvajanje Akcijskog plana
konsolidacije socijalnih
naknada za razdoblje 2016.
2020. - rujan 2016.
Usvajanje Izmjena Zakona o
doplatku za djecu - rujan
2016.
Usvajanje Zakona o
Zakona o socijalnoj skrbi
vezano uz odgodu roka
uvoenja JCN-a radi
redefiniranja naina njegove
uspostave - lipanj 2016.
Izmjene propisa kojima se
ureuju druga prava
(socijalne naknade) prosinac
2016.
Ostali zakonski propisi

potrebni za uvoenje
standardizacije kriterija te
dohodovnog i imovinskog
cenzusa u skladu s Akcijskim
planom konsolidacije

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Fiskalni uinak oekuje se
tek od 2017., na osnovu
simulacije uvoenja
imovinskog cenzusa
prilikom ostvarivanja prava
na doplatak za djecu (npr.
drugi automobil, druga
imovina koja ne slui za
osnovne ivotne potrebe).
Objava natjeaja za
dizajniranje, razvoj i
implementaciju
Informacijskog sustava za
upravljanje administriranjem i
isplatom naknada u
Jedinstvenom centru za
naknade (MISOSS) - kolovoz
Godinje izdvajanje za
administriranje (ZMN, DD,
RRP)
2014. 4.100.046.000 kn
Godinje izdvajanje za
administriranje sustava
JCN
2018. - 3.499.488.000 kn
Godinja uteda (po
uspostavi administriranja
svih naknada u JCN):
600.598.000 kn
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Standardizacijom kriterija
te uvoenjem
dohodovnog i/ili
imovinskog cenzusa kod
ostvarivanja odreenih
socijalnih naknada postii
e se pravedniji sustav
dodjele socijalnih
naknada, bolja ciljanost
prema najugroenijim
skupinama drutva te
openito vea
transparentnost sustava
socijalnih naknada.
NADLENO
TIJELO
MSPM
Pojednostavljivanje
postupka ostvarivanja
prava, osiguravanje
standardizacije procesa,
uvoenje zajamenog
minimalnog standarda,
osiguravanje provjere
prava u realnom vremenu,
omoguavanje analize
kroz mikrosimulaciju i
kontrolu trokova kao
podlogu za donoenje
javnih politika.
Poveat e se radna
motivacija radno
sposobnih korisnika
socijalnih naknada te
stvoriti preduvjeti za
odreivanje minimalnog
iznosa potrebnog za
zadovoljenje osnovnih
REFORMSKA MJERA

koji se (ne)ubrajaju u prihode
prilikom odreivanja uvjeta za
ostvarivanje socijalnih
naknada kako ukupan iznos
ostvarenih socijalnih naknada
ne bi bio vei od prihoda koji
se mogu ostvariti radom
(osobito slabo plaenih
radnika), odnosno kako
socijalne naknade ne bi slabile
radnu motivaciju radno
sposobnih korisnika.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
socijalnih naknada za
razdoblje 2016. 2020.
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
2016.
Donoenje drugih zakonskih
propisa potrebnih za
uvoenje standardizacije
kriterija te dohodovnog i
imovinskog cenzusa u skladu s
Akcijskim planom
konsolidacije socijalnih
naknada za razdoblje 2016.
2020. - rujan 2016.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
ivotnih potreba ranjivih

skupina u svrhu pravednije
raspodjele socijalnih
naknada i spreavanja
siromatva.
Donoenje novog Zakona o

socijalnoj skrbi oujak 2017.
Izrada poslovne analize,
arhitekture sustava i reenja
dizajna Informacijskog sustava
za upravljanje
administriranjem i isplatom
naknada u Jedinstvenom
centru za naknade (MISOSS) Svibanj 2017.
1.
Uklanjanje regulatornih i
administrativnih prepreka
i optereenja poslovanju i
investicijama
Zavrena testna faza novog

izgraenog sustava - studeni
2017.
II. LAKI UVJETI POSLOVANJA I BOLJA INVESTICIJSKA KLIMA
(6) SMANJENJE ADMINISTRATIVNOG OPTEREENJA I TROKOVA POSLOVANJA PODUZEA
Unaprijediti mehanizam
Odluka Vlade RH o osnivanju
Osnivanje Radne skupine za
Bez fiskalnog uinka na
identifikacije i uklanjanja
Radne skupine za poslovnu
poslovnu klimu i investicije te
rashode.
prepreka i optereenja
klimu i investicije
izmjena Odluke o osnivanju
poslovanju i investicijama.
Radne skupine za poslovnu
Mogue je oekivati
Zakljuak Vlade RH o
klimu i investicije - lipanj
pozitivne fiskalne uinke na
Olakati uvjete poslovanja i
usvajanju Akcijskog plana za
2016.
prihodima uslijed poveanja
investiranja te poveati
smanjenje administrativnog
gospodarske aktivnosti zbog
pravnu sigurnost kroz
Usvajanje Akcijskog plana za
optereenja gospodarstva do
olakanja trinih uvjeta
uklanjanje prepreka i
kraja 2016.
poslovanja i investiranja
optereenja te otvoreni
savjetodavni dijalog
kraja 2016. - lipanj 2016.
Zakljuak Vlade RH o
administracije i poslovnog
usvajanju Akcijskog plana za
sektora, kroz Radnu skupinu
za poslovnu klimu i investicije. optereenja gospodarstva do
kraja 2017.
Pozitivan uinak kroz

olakanje uvjeta
poslovanja i investiranja,
temeljem otvorenog
dijaloga s poslovnim
sektorom.
MINGO
Doprinos godinjem rastu

BDP-a, pogotovo
investicija, moe biti i vei
od 2 postotna boda,
izravno ovisei o stupnju
administrativnog
rastereenja i broju
uklonjenih regulatornih
REFORMSKA MJERA
2.
Mjerenje
administrativnog
optereenja gospodarstva
Standard Cost Model
(SCM) metodologijom

Djelovanje Radne skupine
temeljit e se na Akcijskim
planovima s mjerama za
uklanjanje svih vrsta prepreka
i optereenja za
gospodarstvo, ukljuujui i
mjere (1) predloene kao
rezultat primjene i proirenja
Standard Cost Model (SCM)
mjerenja, (2) za poveanje
lakoe poslovanja (Doing
Business), (3) za smanjenje
regulatorne restriktivnosti
trita/gospodarstva (OECD
Product Market Regulation),
(4) za EU reformu trita
usluga i reguliranih profesija.
Smanjiti administrativne
trokove poslovanja za
minimalno 20% do kraja 2016.
u podruju pokretanja
poslovanja trgovakog
drutva i obrta, zatite na
radu, zdravstvenih i sanitarnih
uvjeta te energetske
uinkovitosti u gradnji, te
dodatno u podruju trgovine i
posredovanja u prometu
nekretnina.
Proiriti SCM mjerenje na
cijelu postojeu regulativu u
podruju gospodarstva te
provesti smanjenje
izmjerenog administrativnog
optereenja do lipnja 2018. za
minimalno 25%.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
kraja 2017. - studeni 2016.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
prepreka.
Izmjena propisa temeljem

usvojenog Akcijskog plana za
kraja 2016. - prosinac 2016.
Izmjena propisa temeljem
usvojenog Akcijskog plana za
kraja 2017. - travanj 2017.
Izmjene propisa i postupanja

kojima se regulira poslovanje
u 6 navedenih podruja, kao i
u ostalim regulatornim
podrujima gospodarstva,
slijedom provedenog
proirenja SCM mjerenja
Izvjetavanje Vlade RH o
napretku od strane Radne
skupine - jednom mjeseno
Izvjee o provedbi Akcijskog
plana za smanjenje
administrativnog optereenja
gospodarstva s mjerama
rastereenja za minimalno
20% do kraja 2016. u
podruju pokretanja
poslovanja trgovakog
drutva i obrta, zatite na
radu, zdravstvenih i sanitarnih
uvjeta te energetske
uinkovitosti u gradnji, te
dodatno u podruju trgovine i
posredovanja u prometu
nekretnina - lipanj 2016.
Donoenje Odluke Vlade RH o
proirenju SCM mjerenja na
cijelu postojeu regulativu u
podruju gospodarstva i
smanjenju administrativnog
lipnja 2018. za minimalno
25% - lipanj 2016.

rashode.
Mogue je oekivati
administrativnog
rastereenja.
Pozitivan uinak na
poveanje gospodarske
aktivnosti, poveanje
broja radnih mjesta, izvoz i
razvoj inovacija uslijed
olakanih uvjeta
poslovanja.
MINGO
Doprinos godinjem rastu

BDP-a, pogotovo
investicija, moe biti i vei
od 2 postotna boda,
izravno ovisei o stupnju
administrativnog
rastereenja i broju
uklonjenih regulatornih
prepreka.
Provedba mjera sukladno

Akcijskom planu za smanjenje
REFORMSKA MJERA
3.
Nastavak liberalizacije i
reforme trita usluga
Meuresorno osigurati
administrativno laki pristup
tritu usluga, sukladno EU
pravilima slobode unutarnjeg
trita kroz uklanjanje
preostalih regulatornih
prepreka.
U suradnji s Europskom
komisijom, Ministarstvo
gospodarstva vodi bazu
podataka o preostalim
regulatornim preprekama
slobodi trita usluga koje je
potrebno ukloniti temeljem
EU Direktive o uslugama.
4.
Razvoj elektronikih
postupaka za pokretanje i
obavljanje poslovanja
Poticanje razvoja
elektronikih postupaka za
jednostavno pokretanje
poslovanja i dobivanje
dozvola za obavljanje uslunih
djelatnosti.
U okviru Centra unutarnjeg
trita EU cut.hr razvija se
elektronika Jedinstvena
kontaktna toka za
usluge psc.hr kao portal koji
objedinjava kljune
informacije o uvjetima
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
EU Direktiva o uslugama tj.

Zakon o uslugama
EU Strategija za unutarnje
trite
Izmjene zakonskih i
podzakonskih akata koji
reguliraju trite usluga
revizora, poreznih savjetnika,
raunovoa, odvjetnika, autokola, arhitekata i inenjera.
EU Direktiva o uslugama tj.

Zakon o uslugama
EU Strategija za unutarnje
trite
Odluka Vlade RH o uvoenju
elektronikih postupaka za
registraciju poslovnog nastana
i ishoenje dokumentacije za
obavljanje uslunih djelatnosti
(temeljem Zakona o
uslugama)
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
gospodarstva do kraja 2016. i
Akcijskom planu za smanjenje
gospodarstva do kraja 2017.
Uklanjanje preostalih
prepreka tritu usluga
revizora, poreznih savjetnika i
raunovoa, odvjetnika, autokola sukladno Akcijskom
planu za smanjenje
gospodarstva do kraja 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA

rashode.
Mogue je oekivati
gospodarske aktivnosti na
tritu usluga zbog
olakanja trinih uvjeta
poslovanja.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Pozitivan uinak na
snienje cijena i poveanje
kvalitete za potroae te
poveanje efikasnosti
poslovanja uslijed veeg
trinog natjecanja i
konkurencije. Smanjenjem
administrativnog
optereenja za pristup
tritu usluga poveat e
se poslovne prilike,
ukljuujui prilike za razvoj
novih vrsta usluga, novih
poslovnih modela i
digitalnih platformi.
Donoenje Odluke Vlade o

uvoenju elektronikih
postupaka za registraciju
poslovnog nastana i ishoenje
dokumentacije za obavljanje
uslunih djelatnosti - svibanj
2016.
Procijenjeni doprinos
godinjem rastu BDP-a EU
slijedom liberalizacije
trita usluga je okvirno
0,8 do 1,5 postotnih
bodova, uz dodatni
potencijal koji je mogu u
sluaju ambicioznije
deregulacije trita usluga.
Pojednostavljenjem
pokretanja poslovanja
smanjit e se visoka razina
administrativnog
optereenja te osigurati
jednostavniji, bri i jeftiniji
pristup tritu.
Izmjene propisa:
kojima se uvodi online
osnivanje d.o.o. i j.d.o.o.,
revidiranje upisa djelatnosti i
obveza sudskih slubenika na
potpunu provedbu
Integriranjem informacija
o regulatornim uvjetima i
razvojem elektronikih
postupaka za zapoinjanje
uslune djelatnosti, i za
okvirno 80% se skrauje
NADLENO
TIJELO
MINGO
MINGO/MP
RAV
REFORMSKA MJERA

zapoinjanja poslovanja na
tritu usluga te nudi
poveznice na elektronike
postupke za laku registraciju
poslovnog nastana i ishoenje
dokumentacije za obavljanje
uslunih djelatnosti, nakon to
se navedeni elektroniki
postupci integriraju u sustav
e-Graani i e-Poslovanje.
Provedba EU naela "onceonly" prema kojemu nadlena
tijela ne smiju isti podatak
traiti od poslovnih subjekata
vie od jednom, ve iste
interoperabilno razmjenjivati.
5.
6.
Daljnje smanjenje i
ukidanje neporeznih
davanja
Reforma javne nabave

kroz pojednostavljenje i
digitalizaciju
Do kraja 2016. smanjiti

parafiskalno optereenje
poslovanja u iznosu od
najmanje 330 milijuna kuna
odnosno 0,1% BDP-a iz 2014.,
ukidanjem ili smanjenjem
parafiskalnih nameta s
najveim uinkom na
poslovanje.
Uvesti mehanizam prethodne
kontrole kod propisivanja
novih i promjene postojeih
neporeznih davanja i utvrditi
mogunosti za
administrativno rastereenje
vezano uz plaanje
neporeznih davanja.
Smanjenje administrativnog
optereenja gospodarstva
uvoenjem elektronike
dostave ponuda (e-nabava),
Europske jedinstvene
dokumentacije o nabavi
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Zakonodavne izmjene zbog

uvoenja jednostavne
elektronike registracije
poslovanja:
I. faza
Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o sudskom
registru
II. faza
Zakon o trgovakim drutvima
Zakon o sudskom registru
Zakon o sudskim pristojbama
Zakon o javnobiljenikim
pristojbama
Pravilnik o nainu upisa u
sudski registar
Pravilnik o privremenoj
javnobiljenikoj tarifi
jednostavnijih registarskih
postupaka (I. faza) - rujan
2016.
kojima se pojednostavljuje
cjelokupna procedura
registracije poslovanja (II.
faza) - sijeanj 2017.
Odluka o ureenju sustava

neporeznih davanja
Donoenje Plana
parafiskalnog optereenja i
utvrivanje popisa
parafiskalnih nameta ije
smanjenje odnosno ukidanje
e se regulirati izmjenama
propisa do kraja 2016. svibanj 2016.

regulira parafiskalno
rastereenje
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
vrijeme potrebno za
prikupljanje potrebnih
informacija kao i
administrativne radnje za
zapoinjanje poslovanja na
tritu usluga.
Nadogradnja informacijskog
sustava sudskog registra prosinac 2016.
Poboljanje kvalitete sadraja
informacija o uvjetima
poslovanja putem i dodavanje
poveznica na elektronike
postupke na portalu
Jedinstvene kontaktne toke prosinac 2016.
Stupanje na snagu
izmijenjenih propisa kojima se
regulira parafiskalno
rastereenje - prosinac 2016.
Zakon o javnoj nabavi

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Izrada nacrta prijedloga

Zakona o javnoj nabavi - lipanj
2016.
Implementacija Europske
jedinstvene dokumentacije o
nabavi (ESPD) na osnovi

rashode (obzirom da
parafiskalni nameti
metodoloki ne
predstavljaju fiskalne
prihode).
Vremenska i financijska
uteda za gospodarstvo,
ime se vie kapitala
oslobaa za investicije u
radna mjesta, izvoz,
inovacije i dr.
MFIN
Poveanje efikasnosti
sudjelovanja poslovnih
subjekata, posebice malih
i srednjih poduzetnika, u
postupcima javne nabave.
MINGO
Dakako, mogue je oekivati

parafiskalnog rastereenja.

rashode.
Dakako, mogue je oekivati
100 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

(ESPD) te povezivanjem
kljunih javnih registara
(sudski i obrtni registar,
porezna uprava, i dr.) sa
sustavom Elektronikog
oglasnika javne nabave
Republike Hrvatske (EOJN RH)
kojim upravljaju Narodne
novine.
1.
Ubrzanje razduivanja
kroz poticanje otpisa
potraivanja
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
standardnog obrasca u
Elektroniki oglasnik javne
nabave Republike Hrvatske
(EOJN) - lipanj 2017.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
gospodarske aktivnosti.
Povezivanje javnih registara s

EOJN kroz implementaciju
interoperabilnog rjeenja rujan 2017.
Razvoj novog modula u EOJN

kojim e se omoguiti da se
podaci o poslovnim
subjektima, koji se vode u
javnim registrima, a
zahtijevaju se u postupcima
javne nabave, automatski
dohvate prilikom pripreme eponude
(7) OLAKANJE FINANCIRANJA, RAZDUIVANJA I RESTRUKTURIRANJA PODUZEA
Izmjenama zakonodavnog
Zakon o porezu na dobit Donoenje izmjena Zakona o
Oekuje se neutralan
okvira stvoriti poticajniji okvir
otpis potraivanja kao
porezu na dobit - srpanj 2016. utjecaj na prihod od poreza
za rjeavanje problema
porezno priznatog rashoda za
na dobit.
nenaplativih odnosno teko
ve utvrena teko
Primjena: od 1. sijenja 2017.
naplativih potraivanja te
naplativa/nenaplativa
- 31. prosinca 2017.
smanjiti broj parninih
potraivanja
postupaka radi naplate
potraivanja kako bi se cijeli
postupak razduivanja ubrzao,
kao i smanjio broj
neprihodujuih plasmana u
bilanci banaka.
Izmjene ide u smjeru
poticanja izvan sudskog
rjeavanja kako bi se smanjio
broj parninih postupaka i
time ubrzao proces
razduivanja/smanjivanja
NPL-ova
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Dodatno smanjenje
administrativnih trokova
koji su bili uzrokovani
ishoenjem razliitih
potvrda koje izdaju razna
nadlena tijela.
Poticaj sudjelovanju veeg
broja poslovnih subjekata
na tritu javne nabave to
e pridonijeti veoj razini
trinog natjecanja pa
time i uinkovitijem
troenju javnog novca.
Omoguavanje bankama
smanjenje nenaplativih
potraivanja u bilancama.
MF
PU
Mjera bi bila privremena,

odnosno primjenjivala bi se u
razdoblju 1 godine i
ograniena na zateena
101 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
2.
1.
Aktivacija financijskih
instrumenata
Poveati javna i privatna

ulaganja u istraivanje i
razvoj te usmjeriti javna i
privatna ulaganja na
podruja gdje imamo
najvee prilike za
gospodarski rast na
temelju Strategije
pametne specijalizacije
(S3)

nenaplativa potraivanja.
Osigurati laki i povoljniji
pristup financiranju
poslovanja poduzetnika
pomou uvoenja financijskih
instrumenata temeljenih na
koritenju EU fondova, a
posebno za proizvode koji su
nedovoljno zastupljeni na
tritu:
mikro-krediti za
samozapoljavanje; krediti za
socijalno poduzetnitvo; mali
razvojni krediti; jamstva;
subvencije kamata; vei
krediti za razvoj MSP-a,
fondovi rizinog kapitala
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Potpisivanje sporazuma s
HBOR-om i HAMAG-om za
otvaranje novih kreditnih i
jamstvenih linija za
financiranje malih i srednjih
poduzetnika s povoljnijim
uvjetima od dosadanjih linija
Potpisivanje sporazuma s
odabranim financijskim
partnerima za pokretanje
financijskih instrumenata
temeljenih na vlasnikim
ulaganjima - fondovi rizinog
kapitala
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Usvajanje selekcijskih Kriterija
za odabir operacija od strane
Odbora za praenje - svibanj
2016.
Potpisivanje Sporazuma o
financiranju financijskih
instrumenata - lipanj 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Indirektno poveanje
prihoda dravnog prorauna
kao posljedica veih
ulaganja u gospodarske
aktivnosti od strane malih i
srednjih poduzetnika
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Olakavanje pristupa
financiranju za mala i
srednja poduzea kroz
poboljanje uvjeta
postojeih te jaanje novih
na tritu kao to su
fondovi rizinog kapitala
MRRFEU
Poveanje dugorone
konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva temeljem
veih ulaganja u
istraivanje i razvoj.
MINGO
MZOS
Odabir komercijalnih banaka

partnera u provedbi
listopad 2016.
Poetak plasmana sredstava
putem novih financijskih
instrumenata studeni 2016.
Ukupni investicijski uinak ove

mjere ukljuivi ulaganja
privatnog kapitala banaka i
drugih investitora iznosi vie
od 600 milijuna EUR u
razdoblju do kraja 2020.
(8) POVEANJE ULAGANJA U ISTRAIVANJE I RAZVOJ U PRIVATNOM I JAVNOM SEKTORU
Stvoriti snane financijske i
Odluka VRH o osnivanju
Objava javnih poziva za
Dodatni prihodi prorauna
koordinacijske mehanizme
Nacionalnog inovacijskog
dodjelu bespovratnih
temeljem pokretanja
pomou kojih e se bolje
vijea kao krovnog
sredstava za podrku
dodatnih ulaganja u
uskladiti politike ulaganja u
koordinacijskog tijela za
istraivako-razvojnim
podruju istraivakoistraivanje i razvoj od strane
provedbu Strategije pametne
aktivnostima poslovnog i
razvojnih aktivnosti u 2017.
javnog i privatnog sektora.
specijalizacije i drugih
javnog sektora kontinuirano u visini od 150 milijuna kn, a
relevantnih stratekih
od svibnja 2016.
do kraja 2020. u visini od
1,5 milijarde kn (poveanje
Osigurati najmanje 1 milijardu dokumenata
Usvajanje zakona o dravnoj
prihoda od PDV-a i drugih
EUR dodatnih ulaganja u R&D
Otvaranje natjeaja za dodjelu potpori za istraivakoporeza)
do kraja 2020. od strane
bespovratnih sredstava za
razvojne projekte rujan
javnog i privatnog sektora
Poveanje poreznih rashoda
2016.
temeljem koritenja sredstava podrku istraivakorazvojnim aktivnostima u
zbog koritenja olakica za
koji nam stoje na
istraivako- razvojne
Izrada godinjeg izvjea o
raspolaganju iz EU fondova te poslovnom i javnom sektoru
aktivnosti u visini od 150
provedbi Strategije pametne
pomou poreznih olakica.
Novi zakon o dravnoj potpori specijalizacije - oujak 2017.
milijuna kn godinje u
U 2016. osigurati raspisivanje
za istraivako-razvojne
razdoblju do kraja 2020.
natjeaja za dodjelu sredstava projekte
iz EU fondova u visini 390
Poboljanje gospodarske
relevantnosti i kvalitete
rada znanstvenoistraivake zajednice u RH
kroz intenzivniju suradnju
s gospodarstvom.
Glavni pokazatelji
uspjenosti:
- Poveanje ulaganja u
istraivanje i razvoj (sa
0,8% na 1,4% BDP-a do
2020.)
102 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
milijuna EUR
(9) UNAPRJEENJE SUSTAVA ZEMLJINIH KNJIGA I KATASTRA TE PROSTORNOG PLANIRANJA

1.
Unaprjeenje sustava
katastra i zemljinih knjiga
Stvaranje zemljinog sustava

koji osigurava pravnu
sigurnost u prometu
nekretninama.
U tu svrhu osobito e se
revidiranjem pravnih propisa,
nastavkom digitalizacije
katastarskih i
zemljinoknjinih podataka i
reorganizacijom rada s
posebnim naglaskom na
funkcionalno spajanje
postojeih registara i
institucija pojednostaviti
postupci, proiriti ovlatenja
slubenika i prenijeti
odreene ovlasti
izvaninstitucionalnim
osobama.
1. Zakon o zemljinim
knjigama
2. Zakon o dravnoj izmjeri i
katastru nekretnina
3. Zakon o geodetskoj
djelatnosti
4. Zakon o sudskim
pristojbama
5. Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o
javnobiljenikim pristojbama
dopunama Zakona o
izvlatenju i odreivanju
naknade
Ovom mjerom osigurat e se

usklaenost katastarskih i
zemljinoknjinih podataka sa
stvarnim stanjem.
7. Zemljinoknjini poslovnik
Pojednostavljenjem
postupaka izvlatenja i
uvoenjem jednostupanjskog
sudskog postupka skratit e se
trajanje postupaka i osigurati
jedinstvena sudska praksa.
9. Pravilnik o povezivanju
zemljine knjige i knjige
poloenih ugovora i upisu
vlasnitva posebnog dijela
nekretnine (etanog
vlasnitva)
8. Pravilnik o mjerilima za rad

zemljinoknjinih referenata
Izrada Detaljnog plana

izlaganja katastarskih izmjera i
osnivanja i obnove zemljinih
knjiga - lipanj 2016.
Uspostava ZIS-a u svim
katastarskim uredima i
zemljinoknjinim odjelima
- srpanj 2016.
Rashod
10.880.000 kn
(ZIS - ukupno obje institucije
2016.)
Sigurnost u potpunost i
istinitost registarskih upisa
potaknut e investicijsko
okruenje i osigurati
temelje za iru reformu
oporezivanja nekretnina.
MPRAV
MGIPU
Izrada Programa katastarskih

izmjera i osnivanja i obnove
zemljinih knjiga - kolovoz
2016.
Izmjena Zakona o izvlatenju i
odreivanju naknade - rujan
2016.
Izrada i donoenje Plana
provedbe funkcionalnog
spajanja - listopad 2016.
pojednostavljuju
zemljinoknjini poslovni
procesi i uvodi elektronika
komunikacija
- I. faza prosinac 2016.
Prilagodba drugih propisa - II. faza veljaa 2017.
103 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
10. Pravilnik o privremenoj
javnobiljenikoj tarifi
11. Tarifa o nagradama i
naknadi trokova za rad
odvjetnika
2.
Razvoj informacijskog
sustava prostornog
ureenja (ISPU) i njegovih
modula
Uspostava i voenje
informacijskog sustava za
potrebe izrade, donoenja,
provedbe i nadzora
prostornih planova, trajnog
praenja stanja u prostoru i
podruju prostornog ureenja
te izrade izvjea o stanju u
prostoru.
Mjera predstavlja nastavak
izgradnje sustava koji se
sastoji od vie modula koji su
pojedinane aplikacije
(eDozvola, eKatalog, ePlanovi,
eNekretnine, eArhiv,
eInspekcija i dr.) i geoportala
za prikaz prostornih slojeva iz
pojedinih modula i vanjskih
izvora.
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
uspostavlja pravni okvir za

provedbu funkcionalnog
spajanja
I. faza prosinac 2016.
- II. faza prosinac 2017.
Ustanovljenje nove institucije
prosinac 2018.
Provedba fizikog spajanja
katastarskih ureda i
zemljinoknjinih odjela
prosinac 2020.
Prilagodba ISPU goeportala u
skladu s potrebama
pojedinanih modula prosinac 2016.
Reininjering sustava
eDozvola radi poboljanja
postojeih funkcionalnosti, i
prilagodbe sustavu e-Graani;
uspostava horizontalne i
vertikalne povezanosti unutar
ISPU-a, ukljuivanje preostala
3 ureda u eDozvolu prosinac
2016.
Izrada jedinstvenog modela za
implementaciju postojee
prostorno planske
dokumentacije i
omoguavanje mrenih
usluga sijeanj 2017.
ePlanovi: modul za planove
nove generacije je
uspostavljen u ugovorenom
opsegu, a zavretak izrade
aplikacije mogu je tek po
donoenju provedbenih
propisa koji su u izradi, kao i
novog katastarskog izmjera,
minimalno za graevinska
U ovom trenutku nije

mogue odrediti pozitivne
fiskalne uinke.
Uinkovito upravljanje
prostornim podacima
postupkom digitalizacije
prostorno-planske
dokumentacije.
MGIPU
Bolji pregled nad stanjem

u prostoru.
Vea kvaliteta,
koordinacija i
racionalizacija sustava za
voenje postupaka
izdavanja akata iz podruja
prostornog ureenja i
graditeljstva.
Uinkovitija provedba
upravnih postupaka i bre
izdavanje akata te
transparentno postupanje,
to pozitivno utjee na
investicijsku klimu i
poslovno okruenje.
104 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
podruja - kontinuirano
Izgradnja podmodula za
prijelazno razdoblje do pune
uspostave sustava nove
generacije prostornih planova
Izrada aplikativnog rjeenja/
sijeanj 2017.
Uspostava eNekretnina
zapoela je krajem 2015.
godine, a u 2016. nastavit e
se aktivnosti na potpunoj
uspostavi Informacijskog
sustava trita nekretnina eNekretnine (II. I III. faza
isporuke i izrada poetnog
stanja plana priblinih
vrijednosti - cjenovnih
blokova).
1.
Cjelovito ureenje sustava

javne uprave u cilju
smanjenja
fragmentiranosti i
poveanja
transparentnosti rada
Transparentno (1) zakonski

urediti sustav javne uprave po
funkcionalnom kriteriju, (2)
smanjiti broj organizacijskih
oblika na razini sredinjih
tijela dravne uprave, (3)
dosljedno razgraniiti
nadlenosti za obavljanje
upravnih funkcija i poslova
izmeu ministarstava i ureda
dravne uprave i utvrditi
kriterije za prijenos javnih
ovlasti te (4) cjelovito urediti
sustav agencija (kriteriji za
osnivanje, pravni status,
Uredba o masovnoj procjeni

vrijednosti nekretnina
Obrada podataka postojeih

prostornih planova prosinac
2017.
Donoenje Uredbe o
masovnoj procjeni vrijednosti
nekretnina srpanj 2016.
Izrada projektne
dokumentacije za raspisivanje
javne nabave za izradu
poetnog stanja planova
priblinih vrijednosti ili
cjenovnih blokova - sijeanj
2017.
Pozitivni fiskalni uinak kroz

poveanje ukupnih prihoda
od poreza na promet
nekretninama oekuje se
nakon potpune
implementacije modula
eNekretnine kroz realizaciju
posljednje faze III. izrade
plana priblinih vrijednosti
(kartografski prikaz
cjenovnih blokova).
III. VEA UINKOVITOST I TRANSPARENTNOST JAVNOG SEKTORA

(10) RACIONALIZACIJA SUSTAVA I POSLOVA JAVNE UPRAVE
Prijedlog Zakona o (javnoj)
Prijedlog Zakona upuen u
Donoenje Zakona nee
upravi
postupak donoenja - listopad imati izravni financijski
2016.
uinak.
Uredba o naelima za
unutarnje ustrojstvo
Donoenje Uredbe o naelima Oekuju se manji trokovi
sredinjih tijela dravne
za unutarnje ustrojstvo
usluga za graane i
uprave i ureda dravne
poduzetnike uslijed
uprave
pojednostavljenih
uprave - prosinac 2016.
postupaka
Uredbe o unutarnjem
ustrojstvu sredinjih tijela
Donoenje uredbi o
Standardizacijom poslovnih
dravne uprave i ureda
unutarnjem ustrojstvu
procesa i uvoenjem
dravne uprave
sustava kvalitete u tijela
dravne uprave na temelju
uprave usklaenih s naelima
novog organizacijskog
Uvedeni jasni kriteriji za

procjenu vrijednosti
nekretnina kojim bi se
prvenstveno JLS - ovima
omoguilo prikupljanje
prihoda kroz pravedni
porez na promet
nekretninama ime bi
njihovi prorauni bili
izdaniji, efikasniji i
neovisniji, a time bi se
neizravno utjecalo i na
jaanje ukupnog fiskalnog
okvira RH i upravljanje
javnim financijama.
MGIPU
Stvorene pretpostavke za
cjelovito i sustavno
prenoenje
prvostupanjskih upravnih i
inspekcijskih poslova sa
razine ministarstava na
urede dravne uprave u
upanijama.
MUPRAV
Poveani kapaciteti
sredinjih tijela za razvoj
javnih politika, strategija i
izrade standarda kvalitete
usluga te jaanje
koordinacije i nadzora nad
105 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
aktivnosti, upravljaka
struktura i odnosi s resornim
ministarstvima).
2.
Racionalizacija sustava
pravnih osoba s javnim
ovlastima
Definiranje zajednikih
kriterija za unutarnje
ustrojstvo sredinjih i
podrunih tijela dravne
uprave te usklaivanje
unutarnjeg ustrojstva istih s
definiranim kriterijima.
Smanjiti broj pravnih osoba s
javnim ovlastima agencijskog
tipa te ostalih pravnih osoba
iji se poslovi preklapaju s
poslovima pravnih osoba
agencijskog tipa ili tijelima
dravne uprave za najmanje
12 pravnih osoba.
za unutarnje ustrojstvo prosinac 2016.
Akcijski plan za modernizaciju

sustava javne uprave
Izmjene i dopune posebnih
zakona i uredbi VRH
Temeljem Zakona o javnoj

upravi i definiranim kriterijima
pristupiti daljnjoj
racionalizaciji sustava pravnih
osoba s javnim ovlastima.
3.
Racionalizacija podrunih
jedinica sredinjih tijela
dravne uprave
Smanjiti broj podrunih

dravne uprave koja obavljaju
inspekcijske poslove i
prvostupanjske upravne
postupke za najmanje 20 % u
odnosu na postojei broj
(1072) njihovim pripajanjem
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Akcijski plan za modernizaciju

sustava javne uprave
u okviru kojeg je definiran
plan racionalizacije sustava
agencija, zavoda, fondova i
drugih pravnih osoba s javnim
ovlastima agencijskog tipa svibanj 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
ustroja utede se
procjenjuju na 65.000.000
kuna.
Statusne promjene i
smanjenje materijalnih
rashoda zajedno e u 2016.
donijeti utede u proraunu
od cca 5 milijuna kn.
Izmjena propisa kojima su

osnivane agencije i druge
pravne osobe s javnim
ovlastima sukladno planu
provedbe racionalizacije
sustava agencija - listopad
2016.
Izmjena Zakona o ustrojstvu i

djelokrugu ministarstva i
drugih sredinjih tijela
dravne uprave
Izmjena posebnih zakona koji
reguliraju djelokrug poslova
koji se prenose Uredima
dravne uprave
Utvrivanje liste pravnih

osoba s javnim ovlastima koje
ispunjavaju odnosno ne
ispunjavaju uvjete definirane
Zakonom o javnoj upravi i
donoenje Akcijskog plana za
daljnje postupanje s istima oujak 2017.
Usvajanje Provedbenog plana
za prenoenje poslova sa
uprave na podrune tijela
dravne uprave (I. faza) svibanj 2016.
Izmjena propisa sukladno
Procjena utede je 15
milijuna kn u 2017.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
provedbom politika,
strategija i propisa.
Definirani kriteriji za
osnivanje i rad agencija
temeljem kojih e se
pristupiti daljnjoj
racionalizaciji i koji e
sprijeiti nepotrebno
osnivanje novih agencija u
budunosti.
Smanjivanje fragmentacije
sustava javne uprave,
jaanje kapaciteta agencija
i drugih pravnih osoba s
javnim ovlastima te
poveanje uinkovitosti
njihovog rada - ubrzano
donoenje odluka i
kvalitetnije pruanje
usluga te smanjenje
trokova rada javne
uprave.
Pripajanjem podrunih
jedinica smanjit e se
fragmentiranost dravne
uprave i osigurat e se
bre i uinkovitije
postupanje drave prema
graanima.
Uspostavljeni standardi u
MUPRAV
MUPRAV
106 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

uredima dravne uprave u
upanijama (prvostupanjska
tijela dravne uprave).
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Izmjena uredbi o unutarnjem

ustrojstvu sredinjih tijela
dravne uprave
Planu provedbe za prenoenje

poslova sa sredinjih tijela
dravne uprave na podrune
tijela dravne uprave listopad 2016.
Izmjena Uredbe o unutarnjem

ustrojstvu ureda dravne
uprave u upanijama
4.
Poboljanje
organizacijskog modela
funkcioniranja lokalne
samouprave
Utvrditi optimalni model

organizacije lokalne
samouprave sa stajalita
dostupnosti, kvalitete i cijene
usluga, financijske
uinkovitosti sustava te
donijeti akcijski plan za
implementaciju modela.
Odluka o planu
implementacije novog modela
organizacije lokalne
samouprave

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Izrada akcijskog plana za

smanjenje broja podrunih
dravne uprave - sijeanj
2017.
Utvrivanje liste pokazatelja

(demografski, geografski,
drutveni, gospodarski,
fiskalni) i prikupljanje
podataka potrebnih za
sveobuhvatnu analizu usluga
koje se pruaju na razini
lokalne samouprave- lipanj
2016.
Procjena financijskog uinka

modela organizacije po
fazama provedene bit e
sadrana u analizi trokova
kao sastavnog dijela
prihvaenog policy modela.
Priprema okvira za izradu

policy modela organizacije
lokalne samouprave
(funkcionalna i teritorijalna
dimenzija) s analizom
trokova. - lipanj 2016.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
internoj organizaciji javne
uprave.
Zbog manjeg broja
podrunih jedinica smanjit
e se i jedinini trokovi
poslovanja slubenika.
Zbog prenoenja ovlasti
rjeavanja predmeta u
prvom stupnju sa
ministarstava na urede
dravne uprave rasteretit
e se rad ministarstava to
e dravnim slubenicima
u ministarstvima ostaviti
prostor za kreiranje javnih
politika i uspostavu
standarda kvalitete.
Prihvaanjem jednog od
predloenih policy modela
i akcijskog plana za
provedbu stvorit e se
pretpostavke za optimalno
i financijski uinkovitu
lokalnu samoupravu te
utvrditi glavni koraci u
reformi lokalne
samouprave s nositeljima,
rokovima i oekivanim
financijskim uinkom.
NADLENO
TIJELO
MUPRAV
Analiza indikatora i izrada

modela organizacije s planom
provedbe - listopad 2016.
Odluka o provedbi reforme
lokalne samouprave na
temelju prihvaenog modela prosinac 2016.
(11) POBOLJANJE UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA U JAVNOJ UPRAVI I JAVNIM SLUBAMA
107 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
1.
Revidiranje sustava
odreivanja plaa i
ureenje sustava plaa u
javnoj upravi i javnim
slubama

Revidirati sustav odreivanja
plaa u javnom sektoru u 3
etape dravne i javne
slube, jedinice lokalne i
podrune samouprave i
izraditi preporuke
poduzeima u javnom
vlasnitvu.
Kao osnova za izradu novog
Zakona o plaama u javnom
sektoru potrebno je:
Analizirati postojea radna
mjesta i utvrditi katalog
radnih mjesta
Na temelju izmjene
standardnih mjerila za
klasifikaciju radnih mjesta
provesti novo vrednovanje i
utvrditi novu sistematizaciju
radnih mjesta.
Utvrditi jedinstvene kriterije
za odreivanje cijene radnog
mjesta te na temelju
vrednovanja slinih i
usporedivih radnih mjesta s
trinim utvrditi vrijednost
radnog mjesta te predloiti
jedinstvene koeficijente
sloenosti poslova
Izmijeniti sustav ocjenjivanja
kao temelja za praenje
uinkovitosti rada i
stimulaciju i /ili penalizaciju
dravnih i javnih slubenika
Uspostaviti sustav upravljanja
ljudskim potencijalima
zaposlenih u JLP(R)S na
istovjetan nain kao u
dravnoj i javnim slubama.
Stvoriti jedinstveni sustav
upravljanja ljudskim resursima
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Akcijski plan VRH za razvoj
ljudskih potencijala u javnoj
upravi 2016.-2017.
Izmjene i dopune posebnih
zakona i uredbi VRH
Zakon o plaama u javnom
sektoru i provedbeni propisi o
koeficijentima
Akti koji ureuju plae
zaposlenih u javnim slubama
jedinica lokalnih i podrunih
(regionalnih) samouprava
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
razvoj ljudskih potencijala u
javnoj upravi 2016.-2017
- travanj 2016.
Akcijski plan ukljuuje:
Utvren jedinstveni
kompetencijski okvir za
klasifikaciju i sistematizaciju
radnih mjesta dravnih
slubenika i namjetenika
rujan 2016.
Izraen prijedlog vrednovanja
radnih mjesta za potrebe
izrade novog propisa o
plaama listopad 2016.
Predloene izmjene i dopune
propisa kojim se ureuju
postupak i kriteriji
ocjenjivanja dravnih
slubenika i namjetenika studeni 2016.
Predloene izmjene i dopune
propisa kojim se ureuje
izobrazbe i napredovanje
dravnih slubenika i
namjetenika prosinac
2016.
Uspostavljen centralni servis
za upravljanje zaposlenima u
dravnoj i javnim slubama
prosinac 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
Utemeljen jedinstveni
sustav praenja i
upravljanja ljudskim
potencijalima u javnoj
upravi, koji obuhvaa
kvalitetan klasifikacijski
sustav, uveden
transparentan i objektivan
sustav zapoljavanja
utemeljen na
kompetencijama i
stimulativan i pravedan
sustav nagraivanja i
napredovanja temeljen na
objektivnoj ocjeni radne
uinkovitosti i kvalitete
rada zaposlenika.
NADLENO
TIJELO
MRMS
Izraen prijedlog zakona o

plaama u javnom sektoru i
provedbeni propisi o
koeficijentima prosinac
2016.
Donoenje Zakona o plaama
u javnom sektoru prosinac
2016.
108 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
javnog sektora RH, kao

osnove za poboljanje
uinkovitosti, racionalnosti i
transparentnosti ljudskih
potencijala javnog sektora.
2.
Izgradnja sustava
sredinje koordinacije u
kolektivnim pregovorima
u javnoj upravi
Uspostaviti jedinstveni i
transparentni proces
zapoljavanja putem Interne
burza rada javne uprave.
Uspostaviti snaniju
koordinaciju postupka
kolektivnog pregovaranja
imenovanjem (1) sredinjeg
tijela za evidenciju,
koordinaciju i praenje
kolektivnih ugovora i
pregovora u javnoj upravi i (2)
donoenjem Smjernica za
sklapanje kolektivnih ugovora.
Smjernicama e se definirati
opseg i predmet pregovora o
sklapanju kolektivnih te
granskih kolektivnih ugovora
u javnoj upravi kao i utvrditi
okvir za pregovore o
sklapanju kolektivnih ugovora
na razini stratekih trgovakih
drutava.
Pregovore je potrebno
koordinirati s izradom
prijedloga Zakona o plaama
u javnoj upravi koji e
definirati radna mjesta,
osnovne pojmove sustava
plaa, okvir za utvrivanje
koeficijenata, dodatke na
plau koji nisu predmet
Zakona.
(12) kvalitetne i informatizirane javne usluge
1.
Poveati kvalitetu i
Nastavak uvoenja novih
informatizaciju javnih
usluga koje se pruaju kroz
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Izmijenjeni akti koji ureuju

plae zaposlenih u javnim
slubama jedinica lokalnih i
podrunih (regionalnih)
samouprava - kolovoz 2017.
Zakljuak Vlade RH o
prihvaanju Smjernica za
pregovore o sklapanju:
izmjena i dopuna
Temeljnog kolektivnog
ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim
slubama
izmjena i dopuna
Kolektivnog ugovora za
dravne slubenike i
namjetenike
izmjena i dopuna
granskih kolektivnih ugovora
izmjena i dopuna
kolektivnih ugovora
sklopljenih na razini stratekih
trgovakih drutava
Usvajanje Smjernica - lipanj

2016.
Ured
potpredsje
dnika VRH
Sklapanje Kolektivnog
ugovora za javne slubenike prosinac 2016.
MRMS
Donoenje Odluke Vlade o

uspostavi sredinjeg tijela za
evidenciju, koordinaciju i
praenje kolektivnih ugovora
i pregovora u javnoj upravi prosinac 2016.
Odluka Vlade RH o uspostavi

sredinjeg tijela za evidenciju,
koordinaciju i praenje
kolektivnih ugovora
i pregovora u javnoj upravi
Zakon o plaama u javnoj
upravi
Usklaivanje poslovne i
tehnike dokumentacije s
Uvoenje novih e-usluga u

sustavu e-Graani (e-Visitor -
10 milijuna kn godinjeg
troka za sustav e-Graani.
Podizanje kvalitete javnih

e usluga za graane i
109 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
usluga

sustav e-Graani.
Implementacija sustava ePoslovanje (na osnovi sustava
e-Graani) s ciljem lakeg i
breg poslovanja poduzetnika.
Provodi se pilot projekt na
sljedeim uslugama kao
potencijalnim uslugama u
sklopu e - Poslovanja:
Poslovni ID, RKON
evidentiranje i uvid u podatke
o koncesiji evidentiranim u
Registru koncesija, WEB-BON,
e-Blokade, Pregled Osoba s
invaliditetom, e-Prijava
HZMO, Porezna
knjigovodstvena kartica,
Sustav e-usluga REGOS-a
(ENA).
Olakavanje prekograninog
trgovanja
Izgradnja Centra dijeljenih
usluga (CDU) s ciljem pruanja
usluga zajednikih poslovnih
rjeenja i zajednikih IT usluga
svim korisnicima putem IT
rjeenja u oblaku.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
zakonodavnim izmjenama,
uslijed implementacije
Uredbe eIDAS
Provedbeni akti nuni za
uspostavu sustava ePoslovanje
Izmjene Zakona o
elektronikom potpisu i
Zakona o elektronikoj ispravi
u cilju usklaivanja s Uredbom
eIDAS (Electronic
identification and trust
services for electronic
transactions in the internal
market)
Uredba VRH o definiranju
cijena usluga CDU
Donoenje potrebnih
podzakonskih akata uz Zakon
o pravu na pristup
informacijama (Uredba Vlade
Republike Hrvatske o
kriterijima za odreivanje
naknade za ponovnu uporabu
informacija, Pravilnik o
vrstama i sadraju dozvola
kojima se utvruju uvjeti za
ponovnu uporabu)
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Registracija objekata koji
pruaju uslugu smjetaja
strancima, SocSkrb, Uvjerenje
o ne - voenju kaznenog
postupka -, e-usluge grada
Splita, e-usluga grada Rijeke,
e-usluge Zagrebakog
holdinga) prosinac 2016.
Povezivanje postojeih eusluga za poslovne subjekte
te Jedinstvene kontaktne
toke u sustav e-Poslovanje
prosinac 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
10 milijuna kn godinjeg
troka za sustav ePoslovanje
Potrebno je otvoriti novu
aktivnost vezanu uz
koritenje sredstava iz
ERDF-a u iznosu od 95
milijuna kn te osigurati za
2016. sredstva u iznosu od
cca 15 milijuna kn za
sufinanciranje ove
aktivnosti.
Donoenje Izmjene Zakona o

elektronikom potpisu i
Zakona o elektronikoj ispravi
u cilju usklaivanje s
Uredbom eIDAS - rujan 2016.
Donoenje uredbe i pravilnika
za odreivanje naknade za
ponovnu uporabu
informacija, Pravilnika o
vrstama i sadraju dozvola
kojima se utvruju uvjeti za
ponovnu uporabu uz Zakon o
pravu na pristup
informacijama - rujan 2016.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
poduzetnike.
Online povezivanje tijela
javne uprave omoguit e
racionalno koritenje
postojeih resursa i
osiguranje
institucionalnog
pamenja.
Razvojem novih
elektronikih usluga
temeljenih na otvorenim
podacima te razvojem
trita otvorenih podataka
graanima i privatnom
sektoru olakat e se
stvaranje nove vrijednosti
i proizvoda uz
transparentan i ogranieni
troak te otvaranje novih
radnih mjesta.
Razrada modela
funkcioniranja 'Oblaka za
infrastrukturu' u sklopu CDU-a
te uspostava sredinjeg
registra uredskog poslovanja s
upravljanjem dokumentima,
predmetima i radnim
tokovima kao dijeljene usluga
za tijela javnog sektora te
njegovo uvoenje u
Ministarstvo uprave
prosinac 2016.
(13) OJAATI STRATEKO PLANIRANJE I KOORDINACIJU POLITIKA TE POBOLJATI KVALITETU ZAKONODAVNOG PLANIRANJA
Stvaranje poticajnog
zakonodavnog okruenja za
otvaranje skupova podataka
za ponovno koritenje na
Portalu otvorenih podataka.
110 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
1.
2.
Poboljanje
zakonodavnog planiranja
Jaanje sustava procjene

uinaka propisa

Uskladiti planirane zakonske
mjera iz Nacionalnog
programa reformi za 2016. s
Godinjim planom
normativnih aktivnosti za
2016.
Na temelju analiza primjene

Zakona o procjeni uinaka
propisa u razdoblju 2013.
2015. utvrditi strateki okvir
za jaanje sustava procjene
uinaka propisa u sljedeem
trogodinjem razdoblju.
Promjena zakonodavnog
okvira procjene uinaka
propisa s ciljem
pojednostavljenja postupka
uz utvrivanje mogunosti
ukljuivanja elemenata SCM
metodologije u postupak
procjene uinaka propisa.
Uvesti SME test kao sastavni
dio procjene uinaka propisa.
Razviti edukacijske programe
za jaanje znanja i vjetina u
podruju procjene uinaka
propisa.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Godinji plan normativnih
aktivnosti za 2016. koji sadri
zakonske mjere iz
reformi za 2016.
Praenje izvrenja Godinjeg
plana normativnih aktivnosti s
posebnim osvrtom na status
postupaka procjene uinaka
propisa i na zakonske
prijedloge koji su obuhvaeni
Nacionalnim programom
reformi jednom mjeseno na
stalnim radnim tijelima Vlade
Izvjee o provedbi Strategije

procjene uinaka propisa za
razdoblje od 2013. do 2015.
godine.
Strategija procjene uinaka
propisa za razdoblje od 2016.
do 2018.
procjeni uinaka propisa
Izrada i nadogradnja
edukacijskog programa iz
podruja procjene uinaka
propisa koji e se odvijati u
Dravnoj koli za javnu upravu
poticanju razvoja maloga
gospodarstva
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Usvajanje Godinjeg plana
normativnih aktivnosti za
2016. uz usvajanje
reformi za 2016. - travanj
2016.
Redovito uvrtavanje toke
dnevnog reda izvrenja
Godinjeg plana normativnih
aktivnosti s posebnim
osvrtom na status postupaka
procjene uinaka propisa i na
zakonske prijedloge koji su
obuhvaeni Nacionalnim
programom reformi jednom
mjeseno na stalnim radnim
tijelima Vlade - kontinuirano
Izrada Izvjea o provedbi
Strategije procjene uinaka
propisa za razdoblje od 2013.
do 2015. godine - svibanj
2016.
Izrada Strategije procjene
uinaka propisa za razdoblje
od 2016. do 2018. - srpanj
2016.
Izrada izmjena i dopuna
Zakona o procjeni uinaka
propisa prosinac 2016.
Izrada posebnog propisa
kojim se utvruje i razrauje
SCM metodologija kao i
njezina obvezna primjena
listopad 2016.
Usvajanje Izmjene i dopune
Zakona o poticanju razvoja
maloga gospodarstva srpanj
2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Mjere su
procesno/proceduralne
naravi koje nemaju izravan
fiskalan uinak.
Mjere su
procesno/proceduralne
naravi koje nemaju izravan
fiskalan uinak.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Osiguran je mehanizam
praenja izvrenja
Godinjeg plana
normativnih aktivnosti to
jami predvidljivost
promjene zakonodavnog
okvira i stabilizaciju
zakonodavstva.
URED ZZ
Sustav procjene uinaka

propisa strateki je
usmjeren i usklaen sa
stratekim prioritetima
Vlade.
URED ZZ
Postupak ex-ante procjene

uinaka propisa
pojednostavljen je i
usklaen s zakonodavnim
postupkom te nadograen
ukljuivanjem elemenata
iz SCM metodologije.
MINPO
MINGO
Postupak ex-ante procjene

uinaka propisa
pojednostavljen je i
usklaen s zakonodavnim
postupkom te nadograen
ukljuivanjem SME testa.
Dravni slubenici koji su
nositelji izrade akata u
sustavu procjene uinaka
propisa dodatno su
educirani.
111 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Usvajanje Izmjene Zakona o

ustrojstvu i djelokrugu
ministarstava i drugih
uprave srpanj 2016.
Izrada Uredbe o postupku
provedbe SME testa srpanj
2016.
3.
Poboljanje kvalitete
propisa
Razviti edukacijske programe

za jaanje znanja i vjetina u
primjeni pravila nomotehnike
pri izradi pravnih propisa.
4.
Unaprjeenje sustava
stratekog planiranja na
nacionalnoj razini
Proces pripreme stratekih

planova staviti u funkciju bolje
pripreme Nacionalnog
programa reformi i Programa
konvergencije te povezati
definiranje ciljeva direktno s
proraunom.
Iskoristiti rezultate
uspjenosti ispunjenja
stratekih ciljeva u
prethodnom razdoblju u
pripremi prorauna.
edukacijskog programa za
primjenu pravila nomotehnike
pri izradi pravnih propisa koji
e se odvijati u Dravnoj koli
za javnu upravu
proraunu
Zakon o stratekom planiranju
edukacijskog programa iz
podruja procjene uinaka
propisa - svibanj 2016.
Izrada edukacijskog programa
za primjenu pravila
nomotehnike pri izradi
pravnih propisa svibanj
2016.
30.360 kn (*iznos pokriva

trokove edukacije i u
podruju nomotehnike i u
podruju procjene uinaka
propisa na godinjoj razini)
Usvajanje izmjena i dopuna

Zakona o proraunu
prosinac 2016.
Donoenje Zakona o
stratekom planiranju prosinac 2016.
Dravni slubenici koji su

nositelji izrade zakonskih
prijedloga dodatno su
educirani.
URED ZZ
Funkcionalnija povezanost
pripreme prorauna s
Nacionalnim programom
reformi i Programom
konvergencije.
MRRFEU/M
FIN
Bolja povezanost
stratekih ciljeva s izvorom
financiranja.
Izrada i provedba
edukacijskog programa za
strateko planiranje studeni
2016.
Osnovati jedinicu za strateko

planiranje i osigurati
kapacitete za provoenje
stratekih ciljeva u
ministarstvima.
1.
Unaprjeenje stratekog i
provedbenog okvira
Prevladavanje rizika korupcije

u javnoj upravi jaanjem
(14) SMANJENJE KORUPCIJE U JAVNOM SEKTORU

1. Antikorupcijski program za
Izrada i objava Registra
trgovaka drutva u vlasnitvu trgovakih drutva u
Rashod
200.000 kn
Uspostavom uinkovitih
mehanizama za
MPRAV
112 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
borbe protiv korupcije

prevencije, odgovornosti i
transparentnosti prioritetnih
podruja. U tu svrhu osobito
e se ustanoviti Registar
trgovakih drutava u
veinskom vlasnitvu jedinica
lokalne i podrune
(regionalne) samouprave,
donijeti antikorupcijski
programi za trgovaka drutva
u vlasnitvu jedinica lokalne i
samouprave i drave, kodeksi
ponaanja u okviru politikog
sustava, normativni okvir za
uspostavu etikog sustava,
analizirati podruje zatite
"zvidaa", osigurati
pretpostavke za provjeru
imovinskih kartica
pravosudnih dunosnika.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave za
razdoblje 2016.-2018.
2. Antikorupcijski program za
trgovaka drutva u
veinskom dravnom
vlasnitvu za razdoblje 2016.2018.
3. Kodeks ponaanja
zastupnika Hrvatskoga sabora
4. Kodeks ponaanja lanova
Vlade Republike Hrvatske
5. Kodeks ponaanja
dunosnika Ureda
predsjednice Republike
Hrvatske
6. Zakon o uspostavi etikog
sustava
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
veinskom vlasnitvu jedinica
lokalne i podrune
(regionalne) samouprave uz
objavu podataka o lanovima
upravnih i nadzornih odbora
- rujan 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
sprjeavanje korupcije
osobito na prioritetnim
podrujima s velikim
gospodarskih i drutvenim
uinkom otklonit e se
prepreke u poslovanju.
Izrada i primjena
Antikorupcijskog programa za
trgovaka drutva u vlasnitvu
jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave za
- rujan 2016.
Izrada Antikorupcijskog
programa za trgovaka
drutva u veinskom
dravnom vlasnitvu za
(ukljuuje naputak za izradu
kataloga pravila o
sprjeavanju sukoba interesa
koja sadre upute za
postupanje lanova upravnih
odbora trgovakih drutva u
veinskom dravnom
vlasnitvu u situacijama koje
mogu dovesti do sukoba
interesa i njegovo ugraivanje
u etike kodekse i interne
akte trgovakih drutava u
veinskom dravnom
vlasnitvu) - rujan 2016.
Izrada i usvajanje Kodeksa
ponaanja zastupnika
Hrvatskoga sabora - rujan
2016.
Izrada i usvajanje Kodeksa
ponaanja lanova Vlade
Republike Hrvatske - rujan
2016.
113 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Izrada i usvajanje kodeksa

ponaanja dunosnika Ureda
predsjednice Republike
Hrvatske
- rujan 2016.
Izrada analize zakonodavnog i
institucionalnog okvira te
uinkovitosti zatite u
podruju zatite zvidaa i
preporuke za prilagodbu
sustava zatite zvidaa
- rujan 2016.
Izrada baze podataka i
aplikativnog rjeenja za
obradu imovinskih kartica
- rujan 2016.
Uvoenje elektronikih
obrazaca za podnoenje
imovinskih kartica
pravosudnih dunosnika
- prosinac 2016.
1.
Ujednaavanje sudske
prakse
Stvaranjem uinkovitog
pravosudnog sustava osigurat
e se jedinstvena primjena
zakona, ravnopravnost i
jednakost svih graana u
parninim i izvanparninim
postupcima.
Donoenje Zakona kojim e se

propisati obveza uspostave
etikog sustava i nain
njegove provedbe u javnoj
upravi (kojim e se obuhvatiti
i dunosnici i slubenici u
tijelima jedinica lokalne i
samouprave) - prosinac 2016.
(15) UNAPRIJEEN RAD SUDOVA
Donoenje Zakona o
dopunama Zakona o
parninom postupku
Zakona o parninom postupku
- srpanj 2016.
2. Zakon o stalnim sudskim
vjetacima, procjeniteljima i
Donoenje Zakona o
tumaima
pravosudnoj akademiji
donoenje prosinac 2017.
Rashod
400.000 kn
Ujednaena sudska praksa

poveat e kvalitetu
pravosudnog sustava i
osigurati pravnu sigurnost
investitora.
MPRAV
114 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
2.
Reorganizacija rada
sudova
U svrhu daljnje racionalizacije

mree sudova preraspodijelit
e se ljudski resursi, te e se
reorganizirati rad sudova kako
bi se smanjilo vrijeme i
trokovi obrade sudskih
predmeta. Reorganizacija
rada provest e se
osiguranjem koordinacija
pravosudnih tijela te e se
revidirati i osigurati
djelotvornost prioritetnih
postupaka.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
3. Zakon o izvanparninom
postupku
(stupanje na snagu sijeanj

2018.)
4. Zakon o pravosudnoj
akademiji
Donoenje Zakona o stalnim

sudskim vjetacima,
procjeniteljima i tumaima
donoenje sijeanj 2017.
(stupanje na snagu veljaa
2017.)
dopunama Zakona o
sudovima
dopunama Zakona o
Dravnom sudbenom vijeu
3. Izmjene i dopune Sudskog
poslovnika
4. Pravilnik o pravosudnoj
statistici
5. Okvirna mjerila za rad
sudaca
Donoenje Zakona o
izvanparninom postupku
oujak 2017.
Provedba analize stanja u
pravosuu i donoenje
preporuka u svrhu
racionalizacije mree sudova
- lipanj 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
Rashod
100.000 kn
Reorganizacija rada
sudova poboljat e
uinkovitost pravosudnog
sustava smanjenjem
vremena i trokova
obrade sudskih predmeta
MPRAV
Rashod
7.101.500 kn
Brzi sudski postupci

osigurat e stvaranje
okruenja koje potie
razvoj.
MPRAV
Donoenje Zakona o
Zakona o sudovima
- prosinac 2016.
Donoenje Zakona o
Zakona o Dravnom
sudbenom vijeu - prosinac
2016. (stupanje na snagu
sijeanj 2017.)
Donoenje Okvirnih mjerila za
rad sudaca prosinac 2017.
Donoenje izmjena i dopuna
Sudskog poslovnika - sijeanj
2017.
3.
Smanjenje trajanja
sudskih postupaka, broja
nerijeenih predmeta i
priliva novih predmeta
Pojednostavljenje postupaka i
proirenje ovlatenja sudskih
savjetnika te poticanje
alternativnog naina
1. Odluka o izmjenama i
dopunama Odluke o
osnivanju Povjerenstva za
poticanje alternativnog i
Donoenje Pravilnika o
pravosudnoj statistici sijeanj 2017.
Izrada i donoenje Odluke o
Odluke o osnivanju
Povjerenstva za poticanje
115 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

rjeavanja sporova kao i
uvoenje informacijskog
sustava i uspostava
elektronike komunikacije na
sudovima doprinijet e
poveanju povjerenja graana
u sudove i uinkovitosti
sudova u cjelini.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
izvansudskog rjeavanja
sporova
dopunama Ovrnog zakona
dopunama Zakona o
parninom postupku
dopunama Zakona o
Dravnom sudbenom vijeu
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
alternativnog i izvansudskog
rjeavanja sporova - svibanj
2016.
Uvoenje eSpisa na Visoki
trgovaki sud Republike
Hrvatske - lipanj 2016.
Donoenje Zakona o
Ovrnog zakona lipanj 2016.
(stupanje na snagu srpanj
2016.)
Donoenje Zakona o
Zakona o parninom postupku
srpanj 2016.
Uvoenje eSpisa na Vrhovni
sud Republike Hrvatske prosinac 2016.
Donoenje Zakona o
Zakona o Dravnom
sudbenom vijeu - prosinac
2016. (stupanje na snagu
sijeanj 2017.)
1.
Cjelovita kurikularna
reforma za rani i
predkolski,
osnovnokolski i
srednjokolski odgoj i
obrazovanje
Povezati odgoj i obrazovanje s

interesima, ivotnim
iskustvima, potrebama i
mogunostima uenika.
Povezati odgoj i obrazovanje s
potrebama drutva i
Uspostava elektronike
komunikacije i podnoenje
dokumenata u digitalnom
obliku kroz sustav eSpis studeni 2017.
IV. OBRAZOVANJE ZA TRITE RADA
(16) PROVEDBA KURIKULARNE REFORME
Nacionalni kurikularni
Provedba strune rasprave dokumenti
travanj 2016.
Odluka o eksperimentalnoj
provedbi kurikularne reforme
i evaluacije u 48 osnovnih i 12
srednjih kola
Provedba javne rasprave svibanj 2016.

Objava javnoga poziva za
6.392.428 kn iz Dravnog
prorauna
Doneseni kurikularni
dokumenti u skladu s
potrebama drutva i
gospodarstva
MZOS
Pokrenuto struno
usavravanje ljudskih
116 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

gospodarstva.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
provedbu eksperimentalne
provedbe u 48 osnovnih i 12
srednjih kola svibanj 2016.
Donoenje nacionalnih
kurikularnih dokumenata po
zavretku strune i javne
rasprave srpanj 2016.
Donoenje Odluke o
eksperimentalnoj provedbi
kurikularne reforme i
evaluacije u 48 osnovnih i 12
srednjih kola srpanj 2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
potencijala u obrazovanju
u cilju pripreme za
eksperimentalnu
provedbu kurikularne
reforme
Pokrenuta
eksperimentalna provedba
i evaluacija
eksperimentalne
provedbe
Pokretanje strunog
usavravanja za
eksperimentalnu provedbu
srpanj 2016.
1.
Daljnja provedba HKO-a
Eksperimentalna provedba I.
faze - rujan 2016.
(17) USKLAIVANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA S POTREBAMA TRITA RADA NA RAZINI STRUKOVNOG I VISOKOG OBRAZOVANJA
Standardizacija obrazovnih
Zakon o osiguravanju
Izrada prve grupe standarda
Poetak ostvarivanja
programa u skladu s
kvalitete u znanosti i visokom
zanimanja i standarda
usklaenosti izmeu
relevantnom analitikom o
obrazovanju
kvalifikacija lipanj 2016.
obrazovnog sustava i
potrebama trita rada.
potreba trita rada
Oekivano smanjenje
Zakon o obrazovanju odraslih
Imenovanje dodatnih 8
Usklaivanje obrazovnih
broja studijskih programa
sektorskih vijea lipanj
programa na svim razinama s
Smjernice za izradu standarda 2016.
odgovarajuim standardima
zanimanja
zanimanja i kvalifikacija
Vrednovanje standarda
(standardima kvalitete).
zanimanja od strane
sektorskih vijea - rujan 2016.
Provesti vrednovanje prvih
standarda kvalifikacija od
Vrednovanje standarda
strane sektorskih vijea.
kvalifikacija od strane
sektorskih vijea prosinac
Zakonom o osiguravanju
2016.
obrazovanju predvidjeti
Usvajanje novog Zakona o
usklaivanje studijskih
obrazovanju odraslih rujan
programa sa standardima u
2016.
Registru HKO-a.
Objava javnog poziva za
MZOS/MR
MS
117 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
izradu (dodatnih) standarda

zanimanja listopad 2016.
Imenovanje dodatnih 5
sektorskih vijea rok
prosinac 2016.
Upis najmanje 10 standarda
zanimanja i kvalifikacija u
Registar HKO te programa
prosinac 2016.
Upuivanje nacrta prijedloga
Zakona o osiguravanju
obrazovanju na VRH prosinac 2016.
Usklaivanje obrazovnih
programa sa standardima
kvalifikacija iz Registra HKO-a
oujak 2017.
Imenovanje preostala 4
sektorska vijea oujak
2017.
Edukacija Sektorskih vijea o
postupcima vrednovanja
standarda zanimanja i
kvalifikacija i upisa u Registar
HKO - kontinuirano.
2.
Donoenje i provedba
Programa razvoja
strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja
Unaprijediti sustav trajnog

profesionalnog razvoja
nastavnika strukovnih
predmeta.
Izmjene i dopune zakonskih i

podzakonskih akata koji se
odnose na strukovno
obrazovanje
Jaanje izvrsnosti i
privlanosti strukovnog
Odluka o primjeni
Nacionalnog kurikuluma za
Izrada (dodatnih) standarda

zanimanja sukladno
Smjernicama za izradu
standarda zanimanja oujak
2017.
Donoenje Programa srpanj
2016.
Izraena i objavljena
metodologija izrade
sektorskih kurikuluma za
strukovno obrazovanje
Za provedbu prioriteta i
mjera Programa bit e
nuno osigurati sredstva u
dravnom proraunu u
manjem dijelu te sredstva
za sufinanciranje projekata
kroz Operativni programa -
Unaprijeen sustav
strunog usavravanja
nastavnika strukovnih
predmeta
MZOS
Poveana mobilnost
uenika u strukovnom
118 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

obrazovanja i
osposobljavanja.
Postii bolje razumijevanje
ECVET-a te irenje njegove
primjene u strukovnim
kolama.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
lipanj 2016.

strukovnom obrazovanju
Donoenje Odluke o primjeni

Nacionalnog kurikuluma za
rujan 2016.
4.
Razvoj sustava
vrednovanja neformalnog
i informalnog uenja
Poveati zastupljenost
strune prakse u visokom
obrazovanju
Postii bre zapoljavanje i

osiguranje deficitarnih i
ostalih zanimanja potrebnih
hrvatskom gospodarstvu.
Strateki plan za razvoj

sustava vrednovanja
neformalnog i informalnog
uenja (VNFIL)
Priznavanje informalnog i
neformalnog uenja na
temelju standarda kvalifikacija
i skupova ishoda uenja iz
Registra HKO-a.
Pravilnik o priznavanju i
vrednovanju neformalnog i
informalnog uenja, sukladno
Zakonu o Hrvatskom
kvalifikacijskom okviru.
Poticati izradu standarda

zanimanja, standarda
kvalifikacija i programa za
vrednovanje neformalnog i
informalnog uenja u
prioritetnim sektorima
sukladno Popisu deficitarnih
zanimanja i podatcima iz
prognoza o kretanju na tritu
rada.
Temeljem analize podataka o
zastupljenosti strune prakse
unutar studijskih programa
koji se izvode na visokim
uilitima u RH, razviti modele
suradnje visokim uilitima s

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
Uinkoviti ljudski potencijali
2014.-2020.
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
obrazovanju
Poveanje broja uenika u
strukovnom obrazovanju
Promidba ECVET-a,
odravanje radionica o ECVETu za ravnatelje, nastavnike i
strune suradnike u SOO-u
tijekom 2016.
Unaprjeivati sustav
profesionalnog usmjeravanja
uenika prije i za vrijeme
strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja
3.
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Upuivanje Izmjene i dopune

Zakona o strukovnom
obrazovanju u proceduru VRH
- prosinac 2016
Usvajanje Stratekog plana za
razvoj sustava vrednovanja
uenja (VNFIL) od strane
Nacionalnog vijea za razvoj
ljudskih potencijala prosinac
2016.
Donoenje Pravilnika o
priznavanju i vrednovanju
uenja, sukladno Zakonu o
Hrvatskom kvalifikacijskom
okviru oujak 2017.
Provedba analize podataka o

zastupljenosti strune prakse
na visokim uilitima - srpanj
2016.
Predstavljanje rezultata
Sredstva za rad NVRLJP

osigurana su u Dravnom
proraunu RH 2016.
(131.201 kn naknade za
rad) i unutar Operativnog
programa - Uinkoviti
ljudski potencijali 2014.2020. (450.000 kn u
razdoblju 2016.-2018. financiranje studija za
potrebe rada NVRLJP).
Skraeno vrijeme trajanja

formalnog obrazovanja
pojedinaca koji ve
posjeduju odreene
ishode uenja
MZOS
Sredstva su osigurana
unutar Operativnog
programa - Uinkoviti
ljudski potencijali 2014.2020. (ukupan iznos 48.750.
000 kn).
Vea zastupljenost strune

prakse u programima
visokih uilita
MZOS
119 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

poslodavcima s ciljem
poveanja vjetina studenata
potrebnih tritu rada.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
analize nastavnicima,
studentima i poslodavcima i
izrada preporuka za model
suradnje visokih uilita s
poslodavcima - rujan 2016.
Izrada projektne
dokumentacije za natjeaj
Operativnog programa
Uinkoviti ljudski potencijali
2014.-2020. - (10.-12.2016.)
za organizaciju strune prakse
i provedbu prosinac 2016.
1.
Poveati dostupnost
obrazovnih programa
odraslim osobama te
poticati sudjelovanje u
cjeloivotnom uenju
2.
Unaprijediti sustav
prekvalifikacija,
dokvalifikacija i
osposobljavanja radnika
Objava poziva visokim

uilitima za ESF projekt
izvoenja strune prakse
oujak 2017.
(18) KVALITETNIJA PROVEDBA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH, CJELOIVOTNOG UENJA I SHEMA ZA PREKVALIFIKACIJU RADNIKA
Temeljem Operativnog
Zakon o obrazovanju odraslih
Upuivanje u proceduru VRH
Poveana stopa
programa Uinkoviti ljudski
Zakona o obrazovanju
sudjelovanja u
potencijali 2014. 2020.
odraslih - rujan 2016.
cjeloivotnom uenju
provest e se projekti s ciljem:
odraslih polaznika kroz
poveanje broja
(1) promocije cjeloivotnog
projekt podrke obrazovanju
dodijeljenih vauera
uenja
Razvoj obrazovnih
odraslih polaznika
programa
(2) ukljuivanja obrazovanju
ukljuivanjem u prioritetne
odraslih polaznika u
programe obrazovanja prioritetne programe
prosinac 2016.
obrazovanja (dadilje, geronto
domaice, njegovateljice
starijih i nemonih, pomonici
projekt unaprjeenja
u nastavi za rad s osobama s
pismenosti kao temelja
potekoama u razvoju,
cjeloivotnog uenja oujak
pelar, voditelj
2017.
poljoprivrednog
Izraen nacrt prijedloga
gospodarstva)
(3) unaprjeenja pismenosti
nastavnog Plana i programa
kao temelja cjeloivotnog
za osnovno obrazovanje
uenja
odraslih lipanj 2017.
Omoguiti bre zapoljavanje
Uvjeti i naini koritenja
Donoenje Plana obrazovanja
Ukupni trokovi
Segmentacija i poveane
nezaposlenih temeljem
sredstva za provoenja mjera
nezaposlenih osoba za 2016.
obrazovanja nezaposlenih
kompetencije i kvalifikacije
nezaposlenih osoba
potreba i uspostavom
u 2016. godini usvojeni od
godinu lipanj 2016.
73.666.810 kn
direktnih kontakata s
strane Upravnog vijea
sukladno potrebama
MZOS
MRMS
120 | S t r a n i c a
REFORMSKA MJERA

poslodavcima te provesti
obrazovanje nezaposlenih u
skladu s definiranim
potrebama.
Osposobiti nezaposlene
osobe za traena i deficitarna
zanimanja.
PRAVNI / UPRAVNI
INSTRUMENTI
Hrvatskog zavoda za
zapoljavanje
RASPORED PROVEDBE
ROKOVI
Provedba obrazovanje
nezaposlenih osoba za
deficitarna zanimanja
tijekom 2016.
Izrada specifikacija za javnu
nabavu za provedbu
obrazovanja 2017. prosinac
2016.

I GODINJA PROMJENA
DRAVNIH PRIHODA I
RASHODA
KVALITATIVNI UINAK
OPIS PREDVIENIH
UTJECAJA
NADLENO
TIJELO
poslodavaca i kretanjima
na tritu rada.
Preustrojem HZZ-a
omoguit e se
poslodavcu da preko
jednog savjetnika rijei sve
svoje potrebe za
radnicima od selekcije
nezaposlenih do
zakljuivanja ugovora.
121 | S t r a n i c a
Prilog 2. Provedbeni plan za smanjenje broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim
ovlastima
Naziv(i) pravne(ih) osobe(a)
Pravna osoba kojoj se

pripaja/spaja (ili naziv nove
pravne osobe)
Popis propisa koje je potrebno izmijeniti ili dopuniti (u svrhu

racionalizacije)
Tijelo/a nadleno za
izradu prijedloga
propisa
Rok za izradu
prijedloga propisa i
slanje na miljenja
Hrvatski zavod za
toksikologiju i antidoping
(HZTA)
Hrvatski zavod za zatitu
zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski zavod za
telemedicinu
Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja
Hrvatski zavod za javno

zdravstvo
Zakon o zdravstvenoj zatiti (novi prijedlog zakona)
Ministarstvo zdravlja
30. rujna 2016.
Hrvatski zavod za hitnu

medicinu
Agenciji za znanost i visoko
obrazovanje (uz promjenu
naziva Agencije u Agencija za
osiguravanje kvalitete u
obrazovanju i znanosti)
Agenciji za odgoj i obrazovanje
Zakon o zdravstvenoj zatiti (novi prijedlog zakona)
Ministarstvo zdravlja
30. rujna 2016.
Zakon o Agenciji za osiguravanje kvalitete u obrazovanju i znanosti

(novi prijedlog zakona)
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
28. rujna 2016.
Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (novi prijedlog zakona)
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
28. rujna 2016.
Pokrenut e se postupak
prestanka rada
Dravni zavod za mjeriteljstvo
Zakon o prestanku vaenja Zakona o zakladi Hrvatska kua
Ministarstvo kulture
11. svibnja 2016.
Zakon o normizaciji
Zakon o mjeriteljstvu
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela
dravne uprave
Uredba o unutarnjem ustrojstvo Dravnog zavoda za mjeriteljstvo
(NN 42/12)
Izmjena i dopuna Pravilnika o pregledima i ispitivanju opreme pod
tlakom (NN 142/14)
Odluka Vlade o preoblikovanju OPT AGENCIJE
Izmjena uredbe o osnivanju OPT agencije
Zakon o osnivanju AIK-a (NN 53/12, 56/13, 152/14),
Zakon o praenju poslovanja energetskog sektora i investicija (NN
25/12, 112/12),
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07,
53/12, 56/13),
Zakon o stratekim investicijskim projektima RH (NN 133/13, 152/14),
Zakon o poticanju ulaganja (NN 02/15)
Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike (NN 14/14)
Odluka o osnivanju Agencije za ugljikovodike
Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog
otpada i istroenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krko
(NN br. 107/07.)
Ministarstvo
gospodarstva
29. lipnja 2016.
Ministarstvo
gospodarstva
30. rujna 2016.
Ministarstvo
gospodarstva
30. rujna 2016.
Ministarstvo
gospodarstva
31. prosinca 2016.
Agencija za strukovno
obrazovanje i obrazovanje
odraslih
Hrvatska kua Croatia
House
Hrvatski zavod za norme
Agencije za opremu pod

tlakom
Agencije za opremu pod tlakom

(kao trgovako drutvo)
Centar za praenje
poslovanja energetskog
sektora i investicija (CEI)
Agencija za investicije i
konkurentnost (AIK )
(Pripajanje CEI-a AIK-u - Slubi
za privlaenje i podrku
investicijama i HROTE d.o.o.)
1. Hrvatski operator trita

energije d.o.o. (HROTE)
2. Fond za razgradnju NEK
3. Agencija za ugljikovodike
Hrvatska energetska agencija

(Kao pravna slijednica HROTE
d.o.o.)
122 | S t r a n i c a
Naziv(i) pravne(ih) osobe(a)
Fond za naknadu oduzete

imovine
Pravna osoba kojoj se

pripaja/spaja (ili naziv nove
pravne osobe)
Pripaja se Ministarstvu financija
Popis propisa koje je potrebno izmijeniti ili dopuniti (u svrhu

racionalizacije)
Zakon o Centru za praenje poslovanja energetskog sektora i
investicija (NN 25/12 I 120/12)
Zakon o energetskoj uinkovitosti (NN 127/14)
Zakon o stratekim investicijskim projektima RH (NN 133/13 i 152/14)
Zakon o energiji
Zakon o tritu elektrine energije
Zakon o tritu plina
Zakon o biogorivima
Zakon o obnovljivim izvorima energije
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske
komunistike vladavine izmjena i dopuna (30.06.2016)
Zakon o Fondu za naknadu oduzete imovine stavljanje izvan snage
(30.06.2016)
Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija izmjena i
dopuna (30.06.2016)
Tijelo/a nadleno za
izradu prijedloga
propisa
Rok za izradu
prijedloga propisa i
slanje na miljenja
Ministarstvo financija
1. lipnja 2016.
123 | S t r a n i c a

17 - 1a - Reformski Paket Mjera

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

17 - 1a - Reformski Paket Mjera

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIJEDLOG

Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika drava

Nacionalni program reformi

Makroekonomska perspektiva za razdoblje obuhvaeno programom .................................................. 7

Provedba preporuka koje se odnose na pojedine drave lanice .......................................................... 9

Odrive javne financije ............................................................................................................... 10

Odrivost mirovinskog i zdravstvenog sustava ........................................................................... 14

Poboljati uvjete na tritu rada i unaprijediti sustav socijalnih naknada................................... 17

Poveanje uinkovitosti javnog sektora...................................................................................... 19

Poboljati poslovno okruenje i uinkovitost pravosua ............................................................ 21

Glavni ciljevi i reformska podruja u 2016. i 2017. godini.................................................................... 30

Makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost ........................................................................ 30

Poboljanje upravljanja javnim financijama i provedba fiskalne konsolidacije .................................... 30

Laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima ........................................................................ 43

Smanjenje administrativnog optereenja i trokova poslovanja poduzea ......................................... 43

Vea uinkovitost i transparentnost javnog sektora................................................................... 51

Racionalizacija sustava i poslova javne uprave .................................................................................... 51

Obrazovanje za trite rada ........................................................................................................ 58

Provedba kurikularne reforme............................................................................................................. 58

Napredak u pogledu ostvarivanja glavnih ciljeva Strategije Europa 2020............................................ 61

Cilj 2 Istraivanje i razvoj.......................................................................................................... 64

Cilj 3 Klimatske promjene i energija ........................................................................................ 66

Cilj 4 Obrazovanje .................................................................................................................... 69

Cilj 5 Siromatvo ...................................................................................................................... 71

Uporaba Europskih strukturnih i investicijskih fondova ....................................................................... 75

Doprinos inicijativama EU i provedbi reformi ............................................................................. 76

Poveanje uinkovitosti koritenja EU fondova .......................................................................... 79

Institucijska pitanja i ukljuenost dionika............................................................................................. 81

Makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost

Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom

Laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima

Vea uinkovitost i transparentnost javnog sektora

Racionalizacija sustava i poslova javne uprave

Bolje obrazovanje za trite rada

2. Makroekonomska perspektiva za razdoblje obuhvaeno

Podaci o bruto domaem proizvodu za 2014. i 2015. godinu su privremeni.

Tablica 2.1. Makroekonomski okvir za razdoblje 2016. 2019.

Izvoz roba i usluga

Uvoz roba i usluga

Doprinosi rastu BDP-a (postotni

Izvoz roba i usluga

Uvoz roba i usluga

Rast deflatora BDP-a (%)

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo financija

3. Provedba preporuka koje se odnose na pojedine drave lanice

Destimulirati prijevremeno umirovljenje poveanjem umanjenja za prijevremene mirovine. Poboljati

Rjeavati slabosti okvira za odreivanje plaa savjetujui se sa socijalnim partnerima te u skladu s

Odrive javne financije

Odrivost mirovinskog i zdravstvenog sustava

Ukupan broj korisnika mirovine

Ukupan broj korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui invalidske

Ukupan broj korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO

Ukupan broj korisnika prijevremene starosne mirovine

Ukupan broj korisnika invalidske mirovine, ukljuujui invalidske prevedene

Ukupan broj novih korisnika mirovine

Ukupan broj novih korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui l. 35. ZOMO

Prosjena dob novih korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui l. 35.

Prosjean sta novih korisnika starosne mirovine, ne ukljuujui l. 35.

Ukupan broj novih korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO

Prosjena dob novih korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO

Prosjean sta novih korisnika starosne mirovine prema l. 35. ZOMO

Ukupan broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine

Prosjena dob novih korisnika prijevremene starosne mirovine (godine i