Ranka Kojinovi: Leksika obiljeja jezika u novinskim tekstovima i naslovima

UDK 811.163.42'37:070
Prethodno priopenje
Primljeno 19. kolovoza 2013., prihvaeno za tisak 3. studenog 2014.

Ranka Kojinovi

LEKSIKA OBILJEJA JEZIKA U NOVINSKIM

TEKSTOVIMA I NASLOVIMA
U ovom se radu govori o leksikim obiljejima publicistikog stila hrvatskoga
standardnog jezika. Definira se novinarstvo, prikazuje njegova povijest, razvitak i vanost te glavne znaajke leksike razine publicistikog stila. Sredinji
se dio rada odnosi na primjere konkretnih leksikih znaajki publicistikoga
stila kao to su metonimija, metafora, ironija, eufemizmi, urnalizmi, kontrast.
Ti su primjeri preuzeti iz dnevnih novina i s internetskih portala. Prikazani su i
naslovi novinskih lanaka kao posebnost publicistikog stila u kojima se najvie ogledaju leksika obiljeja tog funkcionalnog stila. Zavrava se zakljukom da je publicistiki stil onaj koji najee podlijee propitivanju i naruavanju norme zbog svoje jezine kreativnosti, ivosti i aktualnosti pojedinih jezinih jedinica.
Kljune rijei: publicistiki funkcionalni stil, leksika obiljeja, novinski
lanci i naslovi

O novinarstvu
Sami poetci novinarstva kriju se u tiskanju letaka kako u svijetu, tako i
u Hrvatskoj (Horvat, 2003: 21). Ta se pretea novina javlja u Hrvatskoj prvi
put na njemakom jeziku te donosi vijesti o bitki na Mohakom polju, opsadi
Sigeta, padu Bihaa itd. Prve se novine u Hrvatskoj pojavljuju 1771. godine.
Bio je to zagrebaki Ephemerides Zagrebienses, tjednik iji nijedan primjerak danas nije sauvan (Novak, 2005: 30). Od prvih tjednika preko preporodnih Novina Horvatskih i Danice sve do danas promijenila su se jedino sredstva kojima se vijest prenosi, ali novinarstvo je ostalo jednako - zadralo je
svoje funkcije prikupljanja, pisanja i objavljivanja informacija za sve oblike
medija. Uz dananje novine, televiziju i radio vrlo je razvijeno i internetsko
novinarstvo koje zbog vee dostupnosti postaje popularnije od tiskanih novina, a velika mu je prednost brzina i to to je besplatno, praktino i aurno.
No ipak ima i nedostataka poput neprovjerenosti informacija te vrlo male
mogunosti nadzora objavljivanog sadraja. Zbog toga esto dolazi do brzog
irenja dezinformacija. Uz to, laka dostupnost moe stvoriti ovisnost o inter-

39

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

netskom novinarstvu to se moe povezati i s ugroavanjem opstanka tiskanih novina zbog besplatnog, lakog i brzog pristupa internetskom novinarstvu. Takoer treba navesti i manju profesionalnost uzrokovanu lakoom
uklanjanja sadraja, za razliku od tiskanih novina, pa sadraje prenose i oni
koji nisu profesionalni novinari.
Kroz mnotvo novina i razliitih novinarskih anrova od pojave prvih
letaka i novina sve do 21. stoljea u hrvatskom se jeziku razvio poseban publicistiki stil koji pripada funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog
jezika.

O publicistikom stilu
Publicistiki (urnalistiki ili novinarsko-publicistiki) stil najsloeniji
je funkcionalni stil hrvatskoga standardnoga jezika. Pojedini prouavatelji
funkcionalnih stilova novinarstvo, odnosno urnalistiku, razlikuju od publicistike pa s tim u skladu novinarstvo smatraju pisanjem i izdavanjem dnevnih i periodinih novina, a publicistiku tiskanim materijalom aktualnoga kulturnog, knjievnog i drutveno-politikog ivota u dnevnim i periodinim listovima, asopisima i zasebnim tiskovinama (Sili, 2006: 75). Budui da je
publicistiki stil standardnoga jezika stil javnoga priopavanja koji se ostvaruje u pisanome i govornome mediju (jezik radija i televizije), njime se slue
novinari i publicisti piui tekstove za dnevne novine, asopise i ostale tiskovine te vodei emisije na radiju i televiziji (Frani, Hudeek, Mihaljevi,
2005: 243). Novinarstvo nije samo podruje pisane informacije nego se ono
odnosi i na sluanu i gledanu aktualnu informaciju. Dakle, novinarstvo ukljuuje i novine, i radio, i televiziju, i internet i sve je to obuhvaeno publicistikim stilom. Funkcije su novinarskih medija (novina, radija, televizije,
interneta) informativna, propagandna ili promidbena, popularizatorska, prosvjetiteljska, agitativna, pedagoka ili odgojna i zabavna (Sili, 2006: 77).
Osim funkcija, ostvaruju se i razliiti anrovi koji su nastali kao posljedica
mnogobrojnih funkcija novina, radija i televizije. To su anrovi koji obavjetavaju i koji su bliski knjievnoumjetnikom stilu. Za one koji obavjetavaju karakteristina je uporaba neutralnih jezinih sredstava, a za drugu je
skupinu karakteristina uporaba ekspresivnih jezinih sredstava (Frani,
Hudeek, Mihaljevi, 2005: 243).

Leksika obiljeja
Osim fonolokih, morfolokih i sintaktikih obiljeja svaki funkcionalni stil ima i svoja leksika obiljeja. Kako je publicistiki stil najblii
knjievnoumjetnikom, u njemu su vrlo esta mnoga formalna sredstva koja
pridonose toj slinosti te koja se inae nalaze u knjievnoumjetnikom stilu.
Ta su sredstva figure i tropi poput metafore, metonimije, kontrasta, ironije,
40

Ranka Kojinovi: Leksika obiljeja jezika u novinskim tekstovima i naslovima

igre rijeima, poredbe i drugih. Osim ovih sredstava vrlo je esta i uporaba
frazema, internacionalizama, eufemizama te urnalizama. Upravo su navedena leksika obiljeja, izuzevi poredbu i igru rijei, ona o kojima e se u radu
vie govoriti.

Metonimija
Metonimija znai uporabu rijei u prenesenom znaenju pri emu se
znaenje jedne rijei proiruje i prenosi s jedne na drugu u skladu s nekim
stvarnim odnosima. Umjesto jedne rijei koja nosi znaenje za odreeni
pojam upotrebljava se druga rije, drugi pojam koji je u nekoj stvarnoj vezi s
prvim pojmom. Metonimija je u publicistikom stilu najzastupljenija, a to se
moe objasniti njezinom jednostavnou i saetou izraza (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 250). esta je uporaba metonimije pri isticanju mjesta
umjesto ljudi koji ive u njemu te vremenskog razdoblja umjesto ljudi koji
ive u tom razdoblju. a posvojna, Dijelna i sadrajna metonimija neto su
rjee (Hudeek, Mihaljevi, 2009: 151). Najee su vrste metonimije u
publicistikome stilu:
a) prostorna (navodi se prostor, a misli se na stanovnike/pripadnike/
polaznike nekog mjesta, ustanove):
(1) Posjeta vrtia Dvorcu Eltz za Dan grada
(http://www.vukovar.hr/tvrtke-i-ustanove/gradskeustanove/gradski-muzej-vukovar/4971-posjeta-vrtica-dvorcu-eltzza-dan-grada, 3. svibnja 2012.)
(2) Sprijeeno potonue broda, Luka kapetanija e raun ispostaviti
vlasniku plovila (VL, 15. oujka 2012., str. 26)
b) vremenska (navodi se vrijeme, a misli se na ljude koji ive u tom razdoblju):
(3) Donosi li sljedeih stotinu godina umjetnu maternicu i posjet
zvijezdama? (Hudeek, Mihaljevi, 2009: 151)
c) posvojna (navodi se autor, a misli se na njegovo djelo):
(4) Uz djela tamonjih pisaca, od stranih tu su prijevodi
Houellebecqa, Rotha i Pynchona.
(http://www.jutarnji.hr/europski-kriticari-o-romanima-miljenkajergovica-kazu--najznacajniji-pisac-balkana-nakon-kisa-i-iveandrica/1025328/, 2.svibnja, 2012.)

Metafora
Metafora je stilska figura u kojoj se rabi jezini oblik koji se usporeuje
s kojim pojmom odnosno u kojoj se istie preneseno znaenje koje se temelji
na nekoj stvarnosnoj slici. Najjednostavnija definicija metafore jest da je to
41

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

skraena poredba. Metafore su vrlo este i u razgovornom jeziku, ne samo u

knjievnosti, pa su onda vrlo rairene i u publicistikom stilu. Neke su metafore ve toliko ustaljene i svima poznate da ih se vie ne smatra metaforama, a nazivaju se okamenjene metafore. Najee su metafore u publicistikom stilu imenske i glagolske, a uglavnom su veoma kreativne (Frani,
Hudeek, Mihaljevi, 2005: 316):
a) imenska:
(5) Premda mnogi kukaju da je utrka preteka, francuski voza smatra da je Juna Amerika mala beba u odnosu na afrika izdanja.
(http://www.jutarnji.hr/peterhanselov-deseti-dakar/1000245/,
5. svibnja 2012.)
(6) Toku na i uvjerljive pobjede "bijelih" stavio je tri minute prije
kraja zadnji vezni Frane Vojkovi.
(http://slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleV
iew/articleId/173391/Default.aspx, 5. svibnja 2012.)
(7) ... a njegov pritisak donio je Bebeku neprolaznu ocjenu 7, 9, dvije
utakmice na ledu... (VL, 15. oujka 2012., str. 39)
b) glagolska:
(8) ... zbog ega u Tamaulipasu divlja nasilje.
(9) ... nasilje je odnijelo vie od pedeset tisua ivota.
(http://www.jutarnji.hr/sukob-meksickih-narko-kartela--devettijela-s-porukom-pronadeno-objeseno-na-mostu/1026101/,
5. svibnja 2012.)
(10) U drugom polufinalu snage e odmjeriti drugi i etvrti nositelj,
panjolac Feliciano Lopez i Nijemac Philipp Kohlschreiber.
(http://slobodnadalmacija.hr/Tenis/tabid/86/articleType/ArticleVie
w/articleId/173393/Default.aspx, 5. svibnja 2012.)

Frazemi
Frazem je veza najmanje dviju (punoznanih) rijei koja se ne stvara u
govornome procesu nego se reproducira u gotovu obliku i ima stalan sastav i
raspored sastavnica koje ju ine. U publicistikom funkcionalnom stilu frazemi su esti, a najee se pojavljuju u naslovima novinskih lanaka. Prisutnost frazema razliita je s obzirom na razliite podanrove koji se javljaju u
publicistikom stilu pa tako frazeme najee rabe novinari sportskih rubrika
i pisci kolumni. esto u publicistikom stilu dolazi i do zamjene dijelova
frazema pa se aludira na frazem, ali se on ne navodi u cijelosti te se na taj
nain kri jedna od njegovih osnovnih znaajki, a to je nepromjenjivost
sastavnica. Budui da se smatra da je itatelju poznat izvorni frazem, smatra
se da e i u takvom izmijenjenom obliku taj frazem biti prepoznat. Tako se
navodi primjer bacanja prvih maia u rijeku u parafraziranom liku drugi se
42

Ranka Kojinovi: Leksika obiljeja jezika u novinskim tekstovima i naslovima

maii u rijeku ne bacaju (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 313). Neki

su pak frazemi u publicistikom funkcionalnom stilu toliko uestali da ih se
moe smatrati urnalizmima. To su primjerice: druga strana medalje, alfa i
omega, ni kriv ni duan, ne dri vodu, ljudi bez srca i due i sl. Neki su frazemi ujedno i metafore pa ih je katkada teko razlikovati kao to je u sljedeim primjerima:
(11) Ako imate nekoga tko vjeruje u vas, moete pomicati planine.
(VL, 15. oujka 2012., str. 50)
(12) Intimni portret konzervativnog licemjera koji je drao SAD u aci
(VL, 15. oujka 2012., str. 52)
(13) Kony 2012 ispisao novu povijest 6 dana do 100 milijuna
pregleda (VL, 15. oujka 2012., str. 35)
Navedeni su primjeri preneseno znaenje, a ujedno su i veze s ustaljenim
rasporedom rijei koji se katkad neznatno remeti zbog bolje zvunosti, odnosno zbog smisla reenice.

Internacionalizmi
Rijei koje u vie jezika imaju jednako osnovno znaenje i u svojoj
osnovi isti izraz nazivaju se internacionalizmi. To su meunarodne rijei,
najee iz grkog i latinskog jezika, a koje se nalaze u veini europskih
jezika. Budui da se broj internacionalizama u svim jezicima prilino brzo
poveava, moe se govoriti o internacionalizaciji jezika. Internacionalizme
grkoga i latinskoga podrijetla u hrvatskom jeziku ne treba proganjati, ali
ondje gdje je zamjena mogua, treba preporuiti valjanu hrvatsku rije
(Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 211). Kao struno nazivlje internacionalizmi su neophodni u znanstveno-popularnom stilu, no u publicistikom su
stilu samo odraz prevelikog utjecaja ponajvie anglizama i neprilagoenih
engleskih rijei i to najee u tisku za mlade gdje se na taj nain jezik medija pokuava pribliiti jeziku kojim mladi govore.
(14) Bivi nadbiskup u Mariboru kanjen za bankrot, a ljubljanski
odbio test oinstva! (http://www.jutarnji.hr/sramota-slovenskecrkve--bivsi-nadbiskup-u-mariboru-kaznjen-za-bankrot-ljubljanski-odbio-test-ocinstva-/1026861/, 8. svibnja 2012.)
(15) - Kada pregovore okonamo, onda emo o tome kvalitetno
izvijestiti - bez euforije i bez panike.
(http://www.jutarnji.hr/bandic-o-smanjenju-placa--mozemodijeliti-samo-koliko-smo-stvorili--nema-vise-zivota-na-veresiju/1023883/, 8. svibnja 2012.)
(16) Najavio je kako e na iduoj koordinaciji predstavnika Gradskih
etvrti s gradonaelnikom Bandiem upoznati ih sa smjernicama

43

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

europskog projekta koji se odnose na iscrtavanje biciklistikih

staza. (http://www.jutarnji.hr/bernardic-porucio-bandic--gradnjafonatana-i-poplocavanje-cvjetnog-trga-neumjesni-su-u-ovakoteskom-trenutku-/1023905/, 8. svibnja 2012. )
(17) Ako Bernardi postane lan Predsjednitva ili potpredsjednik
stranke, imat e svako pravo da bude legitimni kandidat stranke
na izborima, dre njegovi neistomiljenici.
(http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/kregar-zeli-izgurati-bernardica,
8. svibnja 2012.)
(18) Takva upozorenja obino imaju preventivnu ulogu, odnosno njima
se nastoji sprijeiti zaposlenike da nastave s takvim (u naelu
benignim) ponaanjima, a iznimno rijetko doista i zavravaju
otkazom. (http://www.jutarnji.hr/nista-od-odgovornosti--za-smrtmale-mije-kazna-kao-da-su-pusili-gdje-je-zabranjeno/1022671/, 8.
svibnja 2012.)
Kad se postavlja pitanje treba li u publicistikom stilu rabiti internacionalizme, odgovor je da treba. Naime, novinarstvo je bez njih nemono jer
su internacionalne rijei u povijesti komuniciranja utvrdile svoja uopena
znaenja i time se osposobile za uopeno komuniciranje. Postale su dio novinarskog standarda te ga i ine prepoznatljivim. Katkada te rijei zvue bolje i snanije od nekih nacionalnih rijei pa se njima istie jae znaenje te je
doputeno rabiti ih u publicistikom stilu (Sili, 2006: 93).

Eufemizmi
Eufemizmi su zamjene za neke rijei koje se iz nekog razloga smatraju
nepristojnima ili grubima, pa se one tada zamjenjuju kakvim blaim i manje
nametljivim izrazima. U publicistikom se stilu rabe kako bi ublaile znaenje nekih rijei ili pak zbog sve vanije politike korektnosti. esto se
eufemizmi rabe i za ismijavanje, odnosno postizanje humora omalovaavajui osobe, predmete, dogaaje ili pojave (Sili, 2006: 86).
(19) Laser trajno unitava lijezde znojnice te se tretmanom moete
rijeiti znojenja i neugodnog mirisa
(http://www.jutarnji.hr/prekomjerno-znojenje--laser-fotona-botoks--znojne-zlijezde/1024509/, 8. svibnja 2012.)
(20) Druga studija objavljena u istom asopisu pokazala je da su ispitanici koji su redovito preskakali doruak imali etiri i pol puta
vei rizik da postanu pretili nego oni koji su uredno dorukovali.
(http://www.jutarnji.hr/redoviti-dorucak--debljanje/1025561/,
7. svibnja 2012.)
(21) Neslubeno se doznaje kako je najvjerojatnije hladnim orujem
usmren Ilija B. (51). Zbog sumnje da je poinio zloin uhien je
44

Ranka Kojinovi: Leksika obiljeja jezika u novinskim tekstovima i naslovima

Petar N. (56). (http://www.jutarnji.hr/na-klisu-ubijen-muskarac-policija-uhitila-osumnjicenika/1026069/, 4. svibnja 2012.)

urnalizmi
Ustaljeni izrazi specifini za publicistiki funkcionalni stil nazivaju se
urnalizmi. urnalizme publicistiki stil crpi iz politike, sociologije, ekonomije, prava, vojnih disciplina i sl. Mnogi su od njih nastali izvan publicistikog stila, ali su se u njemu ustalili. Neki od njih su: zahlaeni odnosi,
nerijeeno pitanje, dogovoreni aranman, biti pod prijetnjom sankcija, biti
pod velikim pritiskom, baviti se mutnim poslovima, ukazati povjerenje, kljuni ljudi, obznaniti novost, nepobitne injenice, legalni kanali... (Sili, 2006:
91)
(22) Za subliminalne poruke se veu brojne teorije zavjere, od manipulacije djecom putem crtanih filmova do sugestija za samoubojstvo
u pjesmama Ozzyja Ozborna. (http://www.jutarnji.hr/mogu-li-nassubliminalne-poruke-doista-natjerati-na-potrosnju-/1025830/,
3. svibnja, 2012.)
(23) Kosor je istaknula da e se u raspravi omoguiti i ispravak netonog navoda, ono to vladajua koalicija sada eli ukinuti u Hrvatskom saboru, a rasprava e biti ograniena na pet minuta.
(http://www.jutarnji.hr/hdz--na-opcem-saboru-zabranjenoslikanje-glasackih-listica-/1026806/, 8. svibnja 2012.)

Kontrast
Kontrast je figura u kojoj se suprotstavljaju rijei istovrsna sadraja po
svojoj sadrajnoj razini. U publicistikom se stilu rabi kako bi se postigao
humor, ali ponajvie kako bi se razliitost suprotstavljenih pojmova jo vie
naglasila (Sili, 2006: 82).
(24) ...u koji su ubaeni crveni, lila i ljubiasti detalji, odnosno sjedee
garniture, naslonjai i fotelje modernog dizajna talijanskog
proizvoaa SABA, dok se be i siva boja zidova i pokoje sjedee
garniture nenametljivo provlae kroz prostor.
(http://www.jutarnji.hr/nova-adresa-za-elitni-provod/1019995/,
6. travnja 2012. )

45

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Ironija
Ironija je stilska figura kojom se neto izraava posredno ili se govori
suprotno od onoga to se kani kazati. Pravo znaenje rijei je ili prikriveno
ili suprotno doslovnom znaenju izraza, odnosno upotrjebljenih rijei. Katkad je njezin sadraj oit iz konteksta, a katkad se posebno naglaava da je
neto ironino izreeno kao to e se vidjeti u primjerima (25) i (26). Smatra
se sinonimom inteligencije i visoke kulture te se pojavljuje u konverzaciji,
literaturi, publicistici, promidbi, filozofiji (Bagi, 2012: 158).
(25) Naa zrana luka kao da ima ouha i maehu, ironino e mi
direktorica ove zrane luke prije nego to e zagrabiti u hrpu
ispisanih listova papira koje je ve odavna pripremila na stolu.
(http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/pista-bez-smisla,
1. svibnja 2012.)
(26) Da bi pria bila jo ironinija, nitko im se na taj natjeaj za
najam zemljita uope nije elio javiti...
(http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/pista-bez-smisla,
1. svibnja 2012.)
(27) ...a cvrkut ptica najvea je buka koja nas ometa.1
(http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/pista-bez-smisla,
1. svibnja 2012.)

Novinski naslovi
Od ostalih funkcionalnih stilova publicistiki se razlikuje i po naslovima ija je uloga esto takva da samo o njima ovisi hoe li lanak uope biti
proitan. Zato su naslovi uvijek pisani tako da privuku itatelje; u njima se
rabe rijei ekspresivna znaenja, a dolaze s karakteristinim reeninim i
interpunkcijskim znakovima. Mogue ih je podijeliti u tri skupine: nominativni, informativni i reklamni naslovi (Sili, 2006: 89). U nominativnim naslovima glavnu ulogu imaju imenske rijei imenice i pridjevi i njima se
imenuje sadraj, a glagolske rijei i oblici lieni su radnje i vremena. To je
uinjeno tako da su glagoli potpuno iskljueni iz strukture ili su pretvoreni u
glagolske pridjeve radne ili trpne te u glagolske imenice:
(28) Na udaru lopova papagaji i kulenovi (VL, 15. oujka 2012., str.
28)
(29) Mini hidrocentrala na Orljavi uskoro u probnom radu
(http://www.glas-slavonije.hr/166500/4/Mini-hidrocentrala-naOrljavi-uskoro-u-probnom-radu, 9. svibnja 2012.)
(30) Otac s najveom alimentacijom (VL, 15. oujka 2012., str. 10)
1

U navedenom se primjeru ironija ispreplie s paradoksom.

46

Ranka Kojinovi: Leksika obiljeja jezika u novinskim tekstovima i naslovima

(31) Dizajn za cure iz mode (VL. 15. oujka 2012., str. 52)
Informativni su naslovi oni u kojima glavnu ulogu imaju glagoli, glagolski oblici, glagolska vremena, upitne rijei i naini prijenosa vijesti o
sadraju, s reeninim znakovima ili bez njih, a sve to u svrhu prenoenja
neke obavijesti (Sili, 2006: 89):
(32) HT-u u dva i pol mjeseca vrijednost pala 10 posto (VL, 15. oujka
2012., str. 12)
(33) U Osijeku pokrenuta studentska televizija (http://www.glas-slavonije.hr/166492/3/U-Osijeku-pokrenuta-studentska-televizija,
9. svibnja 2012.)
(34) Mislili ste da moete istovremeno uspjeno voziti i tipkati na
mobitelu?
(http://tv.jutarnji.hr/video/show/20483cd97f8ddcb1b859317792db
b3a7, 8.svibnja 2012.)
U nekim primjerima naslova s upitnikom na kraju taj je reenini znak fakultativan ukoliko on stoji uz neku upitnu rije koja ga sugerira, no ima
primjera gdje takva rije ne postoji pa je on ondje prijeko potreban. Takav je
primjer (34) u kojemu je ujedno rije i o retorikom pitanju kao stilskoj
figuri.
U reklamnim se naslovima istiu poticajne, sugestivne rijei jer se u
njima nudi kakav sadraj. To su najee imperativi, a poticajnu ulogu imaju
i usklinici na kraju reenice:
(35) Nabavi sezonsku ulaznicu i ne brini, eka te sigurno mjesto na
Medvjeoj tribini! (VL, 15. oujka 2012., str. 53)
(36) Manje jedite, vie vjebajte! (http://www.jutarnji.hr/vijesti/, 8.
svibnja 2012.)
(37) Osigurajte se od poplave ve od 250 kn* godinje!
(http://www.jutarnji.hr/vijesti/Novac/, 9. svibnja 2012.)
Naslovi su esto lieni konteksta, daju se u opem vidu pa se tek u podnaslovu konkretizira sadraj samog teksta:
(38) Pao u klopku (naslov)
Bivem policajcu prostitutka plaala za osiguranje (podnaslov) (VL,
15. oujka 2012., str. 16.)
(39) TRAGEDIJA KOD AAVICE (naslov)
Mukarac upao u bunar pun zmija i utopio se, mrtvog ga pronala
supruga (podnaslov)
(http://www.jutarnji.hr/muskarac-upao-u-bunar-pun-zmija-i-utopiose--mrtvog-ga-pronasla-supruga/1026681/, 7. svibnja 2012.)
47

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Uopenost naslova dokida se svojevrsnom lokalizacijom pa se prenosi sr

sadraja govora osobe ili osoba na koje se odnose i tada se ne umeu
navodnici:
(40) eljko Lovrinevi: Brutalne ministre graani e trpjeti do jeseni,
a onda je gotovo (http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/,
8. svibnja 2012.)
(41) Prpi: objanjavao sam kerima da je tunjava runa, ali mi je dio
posla (VL, 15. oujka 2012., str. 42)
Kao to je reeno, naslovi moraju biti privlani i poticati na itanje pa
se stoga u njima, osim snanih i upadljivih rijei javljaju i parafraze izreka ili
poslovica pa ak i same izreke i poslovice, sve ono to je razumljivo
iskustvu itatelja. Takoer se esto u novinskim naslovima nagovjeuju
drutvene aktualnosti, detalji o osobama iz javnoga ivota, traevi te neto
novo i dosad nepoznato o poznatim ljudima i takozvanim aferama.
Provokativni, kratki naslovi lieni konteksta iz kojeg su potekli te
konkretizirani naslovi ono su to itatelje privlai i zbog ega e se posvetiti
nekom lanku:
(42) Mukarci ne mogu razmiljati kako treba kada se nau u drutvu
ene (VL, 15. oujka 2012., str. 49)
(43) Osvaja Sjeverni pol (VL, 15. oujka 2012., str. 22)
(44) Ubijanje antilopa i slonova zabava Trumpovih sinova
(VL, 15. oujka 2012., str. 25)
(45) Curi voda, prai Clash, puca se iz pitolja...
(http://www.jutarnji.hr/-platonov--u-gavelli--curi-voda--prasiclash--puca-se-iz-pistolja---sve-je-namjesteno-i-nebitno/1023475/,
23. travnja 2012.)
(46) uker u kui duhova hrvatskog nogometa
(http://www.jutarnji.hr/suker-u-kuci-duhova-hrvatskognogometa/1026030/, 6. svibnja 2012.)
(47) Krlea me nije volio. Mislio je da je Bog. Vikao je: Tko ste vi da
mijenjate red rijei u mojoj reenici?!
(http://www.jutarnji.hr/marija-kohn--krleza-me-nije-volio--mislioje-da-je-bog--vikao-je---tko-ste-vi-da-mijenjate-red-rijeci-umojoj-recenici----/1024620/, 30. travnja 2012.)
Spojnica izmeu rijei u naslovu uinkovito pojaava stanku i zaudnost
naslova pa se stoga ee rabi nego dvotoje na istom mjestu u reenici.
Takav je sluaj u primjeru (42) dok se naklonost prema dvotoju moe vidjeti u primjeru (47).

48

Ranka Kojinovi: Leksika obiljeja jezika u novinskim tekstovima i naslovima

Zakljuak
Za publicistiku se moe rei da je vrelo jezine kreativnosti. Publicistiki se funkcionalni stil smatra najivljim funkcionalnim stilom koji najbolje pokazuje ivost i aktualnost pojedinih jezinih jedinica. Stil je to koji
normu najbolje ovjerava i najlake razara. Glavna znaajka publicistikog
stila koja ga obiljeava jest jezina ivost i tenja ovjerenosti upotrijebljenih
jezinih jedinica. Publicistiki stil odreuju, kao i svaki funkcionalni stil,
razliita morfoloka, sintaktika i leksika obiljeja, a upravo su leksika
obiljeja najzanimljivija.
U radu su opisana neka od tih obiljeja koja se najee pojavljuju u
publicistikom stilu, a to su: metonimija, metafora, frazemi, internacionalizmi, eufemizmi, urnalizmi, kontrast i ironija. Metonimija se esto koristi jer
u skraenoj inaici prenosi iru informaciju, dok primjerice frazemi i okamenjene metafore predstavljaju ustaljene fraze koje se prenose u gotovu obliku,
a takoer saeto i ekonomino prenose informacije to je vrlo vano za uinkovitost publicistikog stila. Neto se rjee koriste kontrast i ironija jer su u
odnosu na frazeme i metafore sloeniji i zahtijevaju vie utroene energije za
prenoenje informacije kao i za njezino tumaenje, a moe se rei i da su
blii knjievnoumjetnikomu stilu.
Vano mjesto zauzima i novinski naslov jer upravo je on imbenik koji
najvie privlai itatelja. Tri su vrste naslova nominativni, informativni i
reklamni, a o podanru teksta i samoj tematici ovisi koja e se vrsta rabiti.
Primjerice, u vijestima su ei nominativni i informativni, dok su u utom
tisku zastupljeniji reklamni naslovi. U novinskim naslovima na neki nain
vrijede posebna pravopisna pravila, primjerice u upravnome govoru ili pri
isticanju ekspresivnosti, pa se u njima, uz referencijalnu jezinu funkciju,
esto pojavljuju i ekspresivna te apelativna jezina funkcija.
Posve je sigurno da publicistiki stil predstavlja mjesto gdje normativna
pravila postaju upitnim, a najee ostaju nita drugo doli mrtvo slovo na
papiru. Nivelacija oblika i pravila upotrijebljenih u novinskom stilu ne bi se
trebala smatrati neim to naruava norme hrvatskoga standardnog jezika
ve bogatstvom jednoga od funkcionalnih stilova.

Literatura
Bagi, Kreimir. 2012. Rjenik stilskih figura. Zagreb: kolska knjiga
Frani, Anela, Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica. 2005. Normativnost i
viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.
Horvat, Josip. 2003. Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939. Zagreb: Golden
marketing-Tehnika knjiga.

49

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica. 2009. Jezik medija publicistiki funkcionalni stil. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.
Novak, Boidar. 2005. Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeu. Zagreb: Golden
marketing Tehnika knjiga.
Sili, Josip. 2006. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

Izvori
Veernji list, oujak 2012.
http://www.jutarnji.hr/marija-kohn--krleza-me-nije-volio--mislio-je-da-jebog--vikao-je---tko-ste-vi-da-mijenjate-red-rijeci-u-mojoj-recenici---/1024620/ (30. travnja 2012.)
http://www.jutarnji.hr/-platonov--u-gavelli--curi-voda--prasi-clash--puca-seiz-pistolja---sve-je-namjesteno-i-nebitno/1023475/ (23. travnja 2012.)
http://www.jutarnji.hr/suker-u-kuci-duhova-hrvatskog-nogometa/1026030/,
6. svibnja 2012.http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ (8. svibnja 2012.)
http://www.jutarnji.hr/muskarac-upao-u-bunar-pun-zmija-i-utopio-se-mrtvog-ga-pronasla-supruga/1026681/ (7. svibnja 2012.)
http://www.jutarnji.hr/vijesti/Novac/ (9. svibnja 2012.)
http://www.jutarnji.hr/vijesti/ (8. svibnja 2012.)
http://tv.jutarnji.hr/video/show/20483cd97f8ddcb1b859317792dbb3a7
(8.svibnja 2012.)
http://www.glas-slavonije.hr/166492/3/U-Osijeku-pokrenuta-studentskatelevizija (9. svibnja 2012.)
http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/pista-bez-smisla (1. svibnja 2012.)
http://www.glas-slavonije.hr/166500/4/Mini-hidrocentrala-na-Orljaviuskoro-u-probnom-radu (9. svibnja 2012.)
http://www.jutarnji.hr/nova-adresa-za-elitni-provod/1019995/ (6. travnja
2012.)
http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/kregar-zeli-izgurati-bernardica (8. svibnja
2012.)
http://slobodnadalmacija.hr/Tenis/tabid/86/articleType/ArticleView/articleId
/173393/Default.aspx (5. svibnja 2012.)
http://slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleI
d/173391/Default.aspx (5. svibnja 2012.)
http://www.vukovar.hr/tvrtke-i-ustanove/gradske-ustanove/gradski-muzejvukovar/4971-posjeta-vrtica-dvorcu-eltz-za-dan-grada (3. svibnja 2012.)

50