ADOLESCENCIJA

O Popovac
Popovac
6.5.2009.

psihologijski rijenik
(lat. mladenatvo) - Adolescencija u uem
smislu poinje oko 15.godine
To je dob ovjekovog psihikog i tjelesnog
razvoja. Adolescenti su postigli spolnu
zrelost, a uglavnom i tjelesnu razvijenost.
Jo traje emocionalni i intelektualni razvoj,
stjecanje profesionalnih znanja i vjetina.
U suvremenim uvjetima traje due - uenje,
vjebanje i pripremanje za obavljanje radnih
i drutvenih funkcija su sloeniji.

A - osoba uspostavlja ravnoteu izmeu

djetinjstva i zrelosti, razdoblje samoodgoja,
mlada osoba odbacuje autoritete, odbija
roditeljsku kontrolu i zbliava se s
vrnjacima. Vrijeme buntovnitva,
unutranjih sukoba, sukoba s okolinom.

zadaci: prihvaanje promjenjenog izgleda,

usvajanje spolne uloge, postizanje
emocionalne neovisnosti od roditelja,
prihvaanje drutvenih vrijednosti,

Takve promjene
izazivaju prilinu
zbrku u glavama
adolescenata i

ADOLESCENCIJA vs. PUBERTET

pubertet bioloke (anatomske i fizioloke)

promjene. Dobne granice su individualne, a
zavretak obiljeava punoa spolnoa zrelost i
sposobnost razmnoavnaja.

adolescencija psihike promjene koje

prate tjelesni razvoj u razdoblju puberteta.
Ona zapoinje poetkom puberteta, a
zavrava formiranjem identiteta.

u svakom
adolescentu
postoje 2
osobe
potisnuto
dijete i
izranjajua
odrasla
osoba

snana potreba za neovisnou i

istraivanjem svijeta/svijet je velik i
nepoznati izvor mogunosti i istodobno je
mladima izvor straha => uspostavljanje
lane neovisnosti, poputanje potrebi za
roditeljskom zatitom, ljutnja...

promjene raspoloenja, rast i ovladavanje

agresijom (sport, tunjava, oruje)

Fizike
promjen
e:

pojedini djelova tijela i/ili izgled u cijelosti trajno

se mijenjaju u vrlo kratkom vremenu potreba
za ponovnim uklapanjem u sliku o sebi
(osjetljivost na svoje tjelesno ja jer ponekad
nije u skladu s adolescentovim eljama)

neobian vanjski izgled (bojanje kose,

oblaenje...) pokuavaju stvoriti granicu izmeu
sebe i svijeta odraslih ili skreu panju na sebe

Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne

promjene zbog izgleda oekujemo da se
adolescent i ponaa zrelije (postavljanje
prevelikih zahtjeva)

Kognitivni
promjene u nainu miljenja - imaju snaan
razvoj
utjecaj na ponaanje, stavove i

doivljavanje:
A poinje misliti apstraktno (o onom to je
mogue, provjerava to, usporeuje s
prijanjim doivljajima ili podacima iz
okoline), razmilja o budunoti, planovima,
sve lake ue, zamiljaju idealan svijet
pretjerano kritini i idealistini (iz toga
esto i proizlaze i sukobi s roditeljima)

shvaaju svoje novonastale sposobnosti, rae

sluaju sebe nego druge, esto reagiraju bez
razmiljanja o poslijedicama po druge (zbog
preokupiranosti sobom)
sve bolje razumijevaju odnose meu ljudima
javljaju se sposobnosti kao rjeavanje
problema i empatija (prosocijalno ponaanje)
shvaaju da se drutvena pravila mogu kriti

Socijalni razvoj

adolescentski egocentrizam - misle da

su u sreditu panje svima, da ih okolina
neprestano kritiki ocjenjuje (zamiljena
publika)
doivljavanje sebe kao jedinstvene i
posebne osobe, da nitko nije tako poseban
kao oni, da nitko ne doivljava stvari tako
(osobni mit)
osjeaj vlastite neunitivosti - riskantna
ponaanja (normalna, ali MORAJU se
postaviti primjerene GRANICE)

Identitet, samopouzdanje,
adolescentska kriza

individualizacija od djeteta ovisnog o

roditeljima do zdrave, neovisne i dobro
funkcionirajue odrasle osobe
eksperimentiranje sa stavovima,
ponaanjima, otporom, ulogama
Identitet: ono to mislimo da
jesmo/Samopouzdanje: ono kako se u
pogledu toga osjeamo (u adolescenciji
uglavnom opada)

Podravajui odgoj, roditeljska ljubav i zdravi

obiteljski odnosi (paljiv pristup,
prepoznavanje i pohvaljivanje postignua,
neuvjetovanje i prihvaanje djeteta, jasno
definiranje pravila ponaanja, potivanje
djetetove potrebe za autonomijom,
poticanje izraavanja osjeaja) dobri su
prediktori boljeg samopouzdanja u
adolescenciji

Adolescentska kriza ukljuuje pojave i

ponaanja poput potitenosti, dramatizacije,
teatralnosti, tjeskobnosti, asocijalnog
ponaanja, zaputanje obveza...

intenzivan strah od odrastanja - vodi

odgaanju, usporavanju ili zaustavljanju
procesa odrastanja ,nagle i este promjene
raspoloenja, odbijanje hrane, nesanica ili
prekomjerno ponaanje... nisu alarmantni dok
ne ometaju normalno funkcionuranje ili zdravlje

Intimnost i seksualnost

emocionalna uzbuenja, dramatinost i

matanja (i po nekoliko sati dnevno)
raste broj interakcija izmeu djevojaka i
mladia, jaa seksualni nagon... Spolnost
postaje kompleksna dimenzija koja ne ukljuuje
samo fiziki kontakt nego i potrebu za
prihvaanjem, osjeaje, spolni identitet,
fantazije...
kako se nositi s novim osjeajima i potrebama
te kako razumjeti ponaanje drugih?!
spolna educiranost!!! Odgovornost se razvija
poveanjem znanja, promjenom stavova i
razvijanjem samopotovanja

Obitelj, relevantni odrasli i

adolescenti

Obitelj primarni fakstor socijalizacije

Za zdravlje i razvoj pojedinaca, najbitniji
su odnosi unutar obitelji
Jaz genercija

GRANICE moraju biti jasno postavljene,

one su te koje odravaju cjelinu! To su
unutranja pravila obitelji, a djeluju kada su
odgovornost, autoritet i komunikacija jasni
pokazatelj da je obitelj funkcionalna.
Prevrste - oteavaju komunikaciju meu
lanovima, uzrokuju distanciranost, lanovi
se sami moraju suoavati sa problemima.
Nejasne - onemoguavaju ovladavanje

emocionalno odvajanje esto praeno

sukobima, bolan objema stranama, ali
nuan kako bi A stvorio kvalitetne odnose
i s roditeljima. Prerano ili prekasno
odvajanje mogu biti tetni

poticati, ali dati na znanje da ga eka

siguran dom ako ne uspije

A oekuje:
interes i pomo kad je trebaju
razumijevanje i sluanje
pokazivanje ljubavi
prihvaanje
vjerovanje i oekivanje
najboljeg
pokazivanje zadovoljstva
i smisla za humor

vrnjaci znaajan utjecaj na psihosocijalni

razvoj (nuni za zdrav kognitivni, emocionalni
i socijalni razvoj) - unutar njih ostvaruju
pripadnost, zajednika obiljeja, bliske i
romantine odnose

neuspjeh u uspostavljanju bliskih veza =>

negativan uinak na razvoj, neovisnost,
kognitivne i emocionalne potencijale, razvoj
seksualnosti, obrazvonih postignua, planiraje
budunosti

AGRESIVNOST:

nain da se osoba brani od neeg ili bori za

neto, postizanje i ouvanje utjecaja i ugleda,
dobivanje panje
treba traiti razlog agresiji, ali nekad ga ni
agresivna mlada osoba ne zna.
slati poruku da nam je stalo i da je Avrijedan
panje te da se eli postii zajedniko
rjeenje, a ne samo nai krivac
pridruivanje bandama jer je bio rtva
nasilja, iz disfunkcionalne obitelji, slabo
kolsko postignue.

LAGANJE:

A uvijek lae svjesno i s namjerom (strah od

kazne, autoriteta, elja za pripadanjem, bolja
pozicija, zadravanje pozicije u grupi)
motivi: u obiteljskom okruenju i blioj okolini
(stav roditelja prema djetetu, postupanje
roditelja i nastavnika...), markiranje, loie
ocjene, elja za ispunjivanjem oekivanja
roditelja, prikazivanja sebe kao jake i
samopouzdane osobe
ne treba odmah kazniti - mladima je laganje u
poetku optereenje, ali ga smatraju nunim

PRKOSNO
SUPROTSTAVLJANJE:

potreba za slobodnom, neovisnou i

dokazivnajem, a okolina se esto ponaa
kao da su jo djeca; to ih se vie
kontrolira, to je vei otpor
upuuje na poremeen odnos A i okoline,
a A i odrasli ele istu stvar, zapravo: da
ih se uje, doivi, razumije i potuje

karakteristike: neprijateljsko ponaanje; ponaanje

kao da su autoriteti neprijatelji; eksplodiranje;
sukobi; odbijanje izvrenja zamolbi i pravila;
namjerno uznemiravanje; okrivaljanje okoline;
ljutitost ili zamjeranje; osvetoljubivost
treba: smanjiti intenzitet ponaanja, uspostavit
potovanje prema autoritetu. Pomae dosljednost,
postavljanje granica i jasnih pravila, izgraditi
autoritet na temelju svojih osobina, a ne straha

MARKIRANJE I IZOSTANCI

bjeanje od odgovornosti, neigraeni

mehanizami rjeavanja problema,
nedovoljn zrelost, kada se ne zna pronai
dugorono rjeenje nekog problema,
strah od neprihvaanja od vrnjaka ili
strah od neuspjeha u koli, pretjerana
oekivanja roditelja, nisko samopuzdanje,
malo predznanje, pokuaj usklauvanja
vlastitih potreba (druenje) s potrebama
okoline (kolovanje)

KOLSKI NEUSPJEH

osjeaj nesigurnosti, potitenosti, trema,

nebriga ili nerealna oakivanja, stresni i
traumatski dogaaji, odugovlaenje, nesklad
zahtjeva kole i mogunost A koji onda opet
dovodi do neprihvatljivog ponaanja (stvara
se negativna slika o sebi, postaju agresivni,
skloni delikventnom ponaanju...)
treba provjeriti prije steena znanja, razinu
intelektualnih sposobnosti i organizacijskih
sposobnosti, pomae: realna oekivanja,
pomo oko uinkovitih strategija uenja,
podrka i davanje da sam donese odluke

BJEANJE OD KUE

emocionalno nestabilne, impulzivne

agresivne i zaputene osobe
motivi: poremeeni obiteljski odnosi
(odnosi meu roditeljima ili prema
djeci), alkoholizam u obitelji,
zlostavljanje, loi ivotni uvjeti, neg
ativan utjecaj drutva, elja za
zabavom, kolski neuspjeh, kuu
doivljavaju kao neprijateljsku, ele
kazniti roditelje, izazvati osjeaj
krivnje ili da bi pobjegli od obveza i
kazne

utvrditi motive bijega, razgovarati, dati

mu da iskae miljenje, potovati ga,
provoditi vie vremena s obitelji,
razmisliti o tome kakva ta obitelj jest
zapravo, razmisliti kakav model se daje
djetetu

KRAA:

skloni: djeca koja su hiperaktivna, imaju nizak

prag tolerancije, slabu kontrolu nagona,
napeta, ne podnose anksioznost, agresivna,
ele uzbuenje, socijalno i emocionalno
zapostavljeni, imaju potrebu za zabavom, djeca
iji se roditelji razvode, siromani, zlostavljani

jako je opasno ako je osoba niih intelektualnih

sposobnosti i ne moe procjeniti teinu djela

DELIKVENCIJA:
... obuhvaa razne oblike asocijalnog,
antisocijalnog, socio-patolokog i kriminalnog
ponaanja (s izuzetkom ubojstva) kao to su:
Ustrajno odbijanje prihvaanja pravila ili oekivanja
Ukljuenost u tunjave, zastraivanje, okrutnost i
nasilje prema ljudima i ivotinjama, unitavanje
imovine, krae
Nepotivanje autoriteta, problematina ponaanja,
suspenzije, uestali sukobi
Impulzivnost koja se manifestira kao loa prosudba,
naprimjereni rizici, nerazmiljanje o poslijedicama
Prijevare, laganje, nagovaranje na neprimjerena
ponaanja, manipulacija
Odbijanje odgovornosti, okrivljavanje drugih, malo ili
nikakvo pokajanje, manjak osjetljivosti na misli i
osjeaje drugih

najei su razlozi: naruena obiteljska

dinamika, kolski neuspjeh ili nedovoljna
socijalizacija; odsutnost pozitivnih
iskustava kod kuem u koli ili meu
vrnjacima. Ako se nakon intervencije
prema ovakvim ponaanjima, nita ne
promjeni, treba potraiti pomo
strunjaka.

PROMJENE RASPOLOENJA

A je puna promjena i izvana i iznutra A

se ponekad osjea da je sve jednostavno,
da sve moe i veseli se promjenama, a
ponekad je preplaen svime to se
dogaa, ima osjeaj da nita nee
postii...
ako emoc. krize ne traju par sati, nego
danima i mjesecima, dobro je
posavjetovati se sa strunjakom, uvijek
biti podrka i dobar sluatelj

znaci depresije: dugotrajna tuga, potitenost,

bezvoljnost, ne zabavlja se, ne veseli se, jako
je osjetljiv, lako razdraljiv, povlaenje u
sebe, lako se rasplae, esto plae, ima nisko
samopotovanje, smetnje u spavanju, lo
apetiti, pogoran kolski uspjeh
pogoduje: obiteljsko nasilje, prevelika
strogost, razvod roditelja, smrt bliskog lana,
selidbe, promjena kole, stres, odbacivanje
od strane vrnjaka

manija poremeaj miljenja, afekta

(osjeaja) i motorike, rijetko se javlja
sama uglavnom je uparena s
depresijom.
simptomi: ushienost, razdraljivost,
hiperaktivnost, slaba koncentracija, slabo
spavanje, prejedanje, poveanje
seksualne elje, brzo preskakanje s teme
na temu, brzo govorenje, grandiozne ideje

OVISNOSTI:

svakodnevni egzistencijalni konflikti unutar

A, problemi, pasivnost i dosada, uzrokuju da
se A zatvori u svoj svijet i posegne za
drogom/alkoholom kao sredstvom za bijeg i
prevladavanje nemira
alkohol - napetost i nelagode, droge osjeaj ugode i promjene u ponaanju,
raspoloenju i percepciji
veina ima kratkotrajnu fazu
eksperimentiranja

dolaze do izraaja sposobnosti odraslih da

budu umjereni i mudri pretjerana
sumnjiavost nije dobra, ali ni pretjerana
oputenost, ostati priseban i potraiti pomo.
Dramatiziranje ima negativan uinak!

preventivno djelovanje - upozoriti da se droge

ponekad raspaavaju u razredu, meu
vrnjacima, a ne samo u mranim kutovima ,
jaati kreativne i zdrave oblike ivota te uiti
sadrajnom oblikovanju slobodnog vremena

Poremeaji hranjenja

za A je vanjsi izgled daleko vaniji nego unutarnji!

za svaku promjenu treba vremena da se prihvati, a
ovo je razdoblje s mnogo promjena od jednom

kada je doivljaj
vlastitog tijela
nerealno negativna poremeaju sheme
tijela => anoreksija i

emocionalna pozadina ovih poremeaja

je razliita: potpuno iskrivljena slika tijela
(koja ima elemente psihotinog),
emocionalna uskraenost, moda... ee
se javljaju kod djevojica

to su ozbiljni medicinski problemi koji

unitavaju organizam i mogu dovesti do
smrti

Savjeti

Nauiti ga da svako ponaanje ima poslijedice i da ih

mora preuzeti, da uz nove slobode dolaze nove
odgovornosti
Odoliti davanju savjeta. Razgovarati. Rei svoje
stavove. Upozoriti da ivot ima tune i sretne strane
Prihvatiti odvajanje. Pokazati strpljenje kad se neke A
odluke ne ine najboljima
Pustiti ga da razmilja o sebi. Dom je dobro i sigurno
mjesto za to. Dati mu mogunost da bude sam kad
eli
Paziti na njegovo samopotovanje. Ono je jako krhko
i ako je poljuljano, moe ga udaljiti od blinjih
Dopustiti mu da preuzme dio brige, tako se razvija
odgovornost

Dopustiti mu da donosi svoje odluke i sudjeluje u

obiteljskim odlukama. Neka preuzem dio obveza,
neka izabere koje eli
Priekati 10 sekundi prije nego se kae NE.
Fleksibilnost je bitna
Ne dopustiti strahovima da utjeu na odluke.
Podijeliti te strahove s A
Biti svjestan sebe tona glasa, neverbalne
komunikacije...
Biti svjestan svog zadovoljstva u ivotu
Prihvatiti vlastite osjeaje. Ako je bilo burnih
reakcija, ispriati se A, tako on ui da su svaiji
osjeaji kompleksni
Potraiti pomo za sebe ako su promjene kod A
preplavljujue