You are on page 1of 43

PRAVILNIK O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAEVINA I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA

I. OPE ODREDBE
Predmet Pravilnika
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se provoenje energetskih pregleda graevina radi utvrivanja
energetskih svojstava i naina gospodarenja energijom u graevinama koje troe energiju i vodu,
utvrivanja mjera za poboljanje energetske uinkovitosti i njihovih isplativosti te provoenje
energetskog certificiranja zgrada, a posebno se propisuje:
zgrade javne namjene,
obveza provoenja energetskog pregleda,
godinja granina vrijednost neposredne potronje energije graevine koja slui za odreivanje
kategorije velikog potroaa energije,
obveza energetskog certificiranja zgrada i izuzee od te obveze,
obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade,
obveze investitora, vlasnika i korisnika graevine kod provoenja energetskog pregleda graevine i
energetskog certificiranja zgrade,
postupak provoenja energetskog pregleda graevine,
postupak provoenja energetskog certificiranja zgrade,
nain odreivanja energetskog razreda zgrade,
sadraj i izgled energetskog certifikata zgrade,
provoenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlaenja i klimatizacije,
registar izvjea o provedenim energetskim pregledima graevina i energetskih certifikata zgrada,
nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika.
Pojmovi
lanak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedee znaenje:
1. alternativni sustavi opskrbe energijom jesu:
decentralizirani sustavi opskrbe energijom koji koriste obnovljive izvore,

kogeneracija i trigeneracija,
sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlaenja,
dizalice topline,
drugi sustavi s povratom topline;
2. broj stupanj dana grijanja predstavlja zbroj temperaturnih razlika izmeu unutarnje projektne
temperature i srednje dnevne vanjske temperature za sve dane sezone grijanja;
3. efektivna nazivna snaga je najvea kalorijska vrijednost izraena u kW koju proizvoa navede i za
koju potvruje da se moe isporuiti tijekom neprekidnog rada uz istovremeno odravanje korisne
uinkovitosti koju je proizvoa naznaio;
4. energetski pregled graevine je sustavan postupak za stjecanje odgovarajueg znanja o postojeoj
potronji energije i energetskim svojstvima graevine, zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje
imaju zajednike energetske sustave, tehnolokog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih
graevina, za utvrivanje i odreivanje isplativosti primjene mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti te izradu izvjea s prikupljenim informacijama i predloenim mjerama, a obavlja ga
ovlatena soba;
5. energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade
izraava preko godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke
svedene na jedinicu plotine korisne povrine zgrade, a za nestambene zgrade preko relativne
vrijednosti godinje potrebne toplinske energije za grijanje;
6. graevni dio zgrade je glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.);
7. instalacija javne rasvjete je postrojenje koje se sastoji od elemenata nosivih konstrukcija,
kabelskog razvoda i ureaja za mjerenje, sklapanje, razvod, upravljanje, regulaciju intenziteta
svjetlosnog toka i svjetiljki, sa svrhom rasvjetljavanja javnih i prometnih povrina u naseljima i
rasvjetljavanja javnih cesta;
8. izvjee o energetskom pregledu je dokument koji sadri sve propisane podatke, analize, procjene i
prijedloge iz ovog Pravilnika te je izraen u skladu s Metodologijom provoenja energetskog
pregleda graevina;
9. Metodologija provoenja energetskog pregleda graevina (dalje u tekstu: Metodologija) je skup
radnji i postupka za provoenje energetskog pregleda graevina koja sadri i algoritam za izraun
energetskog svojstva zgrada;
10. ministar je ministar nadlean za graditeljstvo;
11. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za graditeljstvo;
12. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija
namijenjen stanovanju zajednica;

13. nestambena zgrada gospodarske namjene je zgrada namijenjena za obavljanje gospodarske


proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr.: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne
radionice, skladita, zgrade namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.);
14. ovlatena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i mjerila za
osobe koje provode energetske preglede graevine i energetsko certificiranje zgrade ima ovlatenje
Ministarstva za provoenje energetskih pregleda graevine i/ili izdavanje energetskog certifikata
zgrade;
15. redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja i klimatizacije u zgradi radi ocjene naina rada
i odravanja sustava s obzirom na energetsku uinkovitost i po potrebi utvrivanja mjera za
poboljanje energetske uinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne uinkovitosti tih sustava u
normalnim uvjetima rada,
16. referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristini za
neko geografsko podruje;
17. samostalna uporabna cjelina zgrade je dio zgrade, kat, stan, poslovni prostor i sl. unutar zgrade
koji je namijenjen ili preinaen da se moe koristiti odvojeno te da ima i odvojeni termotehniki
sustav;
18. stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne povrine
namijenjeno za stanovanje, odnosno koja nema vie od 50 m neto podne povrine u drugoj namjeni.
Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turistikom podruju;
19. stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobiveni statistikom obradom prema
meteorolokoj postaji najblioj lokaciji zgrade;
20. termotehniki sustav zgrade je tehnika oprema ugraena u zgradu (ili njezinu samostalnu
uporabnu cjelinu) koja slui za njezino grijanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu tople
vode;
21. Zakon je Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji;
22. zgrada mjeovite namjene je zgrada koja ima vie od 10% neto podne povrine u drugoj namjeni
od osnovne (stambene, nestambene ili ostale namjene) kada je plotina te neto podne povrine u
drugoj namjeni vea od 50 m i zbog ega je mogue zgradu podijeliti na zone koje se mogu posebno
certificirati u skladu s temeljnom klasifikacijom zgrada (npr. stambena, uredska i trgovaka namjena u
jednoj zgradi);
23. zgrada s vie zona je zgrada koja ima vie dijelova za koje se mogu izraditi zasebni energetski
certifikati. Zgrada s vie zona jest zgrada:
a. koja se sastoji od dijelova koji ine zaokruene funkcionalne cjeline koje imaju razliitu namjenu te
imaju mogunost odvojenih sustava grijanja i hlaenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se
razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od 4 C, osim ako ine funkcionalnu cjelinu
(npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i sl.),
b. kod koje je 10% i vie neto podne povrine prostora zgrade u kojem se odrava kontrolirana
temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada je plotina te neto podne povrine u drugoj
namjeni vea od 50 m,

c. kod koje dijelovi zgrade koji su zaokruene funkcionalne cjeline imaju razliiti termotehniki sustav
i/ili bitno razliite reime koritenja termotehnikih sustava.
Prilozi Pravilniku
lanak 3.
Ovaj Pravilnik sadri sljedee priloge:
Prilog 1 Energetski razredi i nain oznaavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu;
Prilog 2 Izgled i sadraj energetskog certifikata stambenih zgrada;
Prilog 3 Izgled i sadraj energetskog certifikata nestambenih zgrada;
Prilog 4 Izgled i sadraj energetskog certifikata ostalih nestambenih zgrada u kojima se koristi
energija radi ostvarivanja odreenih uvjeta kondicioniranja;
Prilog 5 Referentni klimatski podaci za kontinentalnu Hrvatsku;
Prilog 6 Referentni klimatski podaci za primorsku Hrvatsku;
Prilog 7 Prikaz Registra provedenih energetskih pregleda graevina i izdanih energetskih certifikata
zgrada;
Prilog 8 Format Prijave o neposrednoj potronji energije velikog potroaa ministarstvu nadlenom
za energetiku.
II. OBVEZA PROVOENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAEVINE, ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA
ZGRADA I JAVNOG IZLAGANJA ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZA ZGRADE JAVNE NAMJENE
Zgrade javne namjene
lanak 4.
(1) Zgrade javne namjene odreene ovim Pravilnikom jesu zgrade javnog sektora i ostale zgrade u
kojima se pruaju usluge velikom broju ljudi.
(2) Zgrade javne namjene iz stavka 1. ovoga lanka jesu:
1. poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizikih osoba,
2. zgrade dravnih upravnih i drugih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima,
4. zgrade sudova, zatvora, vojarni,
5. zgrade meunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija,
6. zgrade banaka, tedionica i drugih financijskih organizacija,

7. zgrade trgovina, restorana, hotela, putnikih agencija, marina, drugih uslunih i turistikih
djelatnosti,
8. zgrade eljeznikog, cestovnog, zranog i vodenog prometa, zgrade pota, telekomunikacijskih
centara i sl.,
9. zgrade za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje, vrtii, jaslice i sl., zgrade za vie
obrazovanje, istraivaki laboratoriji i sl.,
10. zgrade za stanovanje zajednica: domovi umirovljenika, aki, studentski, radniki, djeji i drugi
domovi namijenjeni privremenom ili stalnom boravku,
11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata,
12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazalita, muzeja i sl.,
13. zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno--socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi.
Obveza provoenja energetskog pregleda
lanak 5.
(1) Energetski pregled graevine se obvezno provodi za:
graevinu koju veliki potroa koristi za obavljanje svoje djelatnosti,
javnu rasvjetu (koja ukljuuje i javnu rasvjetu na cestama izvan naselja),

zgrade

javne

namjene

ija

korisna

(neto)

povrina

prelazi

500 m, a od 9. srpnja 2015. ija korisna (neto) povrina prelazi 250 m,


postojee zgrade ili dijelove zgrada koji ine samostalne uporabne cjeline i koje podlijeu obvezi
energetskog certificiranja zgrada,
sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekue, plinovito gorivo ukupne nazivne snage 20 kW i
vee,
sustave hlaenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili vie ureaja za proizvodnju
toplinske/rashladne energije ukupne nazivne snage 12 kW i vee.
(2) Veliki potroa iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka je potroa iz sektora industrije ija ukupna
godinja neposredna potronja energije u graevinama koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti
prelazi 10000 MWh.
(3) Energetski pregled graevine obvezno se provodi jednom u pet (5) godina od dana dostave
posljednjeg izvjea o energetskom pregledu.
(4) Za zgrade koje imaju obvezu provoenja energetskog pregleda prema ovom Pravilniku energetski
pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga lanka sastavni je dio energetskog pregleda zgrade.

(5) Energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga lanka za ostale zgrade provodi se u sklopu
redovitog pregleda sustava grijanja, te sustava hlaenja i klimatizacije (dalje u tekstu: redoviti
pregled).
(6) Redoviti pregled iz stavka 5. ovoga lanka obvezno se provodi jednom u pet godina od dana
dostave posljednjeg izvjea o redovitom pregledu.
(7) Redoviti pregled sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage veom od 100 kW obvezno se
provodi svake dvije godine od dana dostave izvjea o redovitom pregledu, a kod plinskih kotlova
svake 4 godine.
Ovlatenje za provoenje energetskog pregleda graevine i energetskog certificiranja zgrade
lanak 6.
Energetski pregled graevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlatenje
Ministarstva prema posebnom propisu.
Obveza energetskog certificiranja zgrade
lanak 7.
(1) Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mjeovite namjene koji se kao
samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu povrinu veu od 500
m, a od 9. srpnja 2015. veu od 250 m te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina
koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije
drukije propisano.
(2) Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat
odreene su prema preteitoj namjeni koritenja i dijele se na:
A. stambene zgrade:
1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrauje jedan energetski
certifikat,
2. sa dva i vie stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, aki, studentski,
radniki odnosno djeji domovi, zatvori, vojarne i slino) za koje se u pravilu izrauje jedan zajedniki
certifikat, a moe se izraditi i zasebni energetski certifikat.
B.1. nestambene zgrade:
1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade sline preteite namjene,
2. kolske i fakultetske zgrade, vrtii i druge odgojne i obrazovne ustanove,
3. bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi,
4. hoteli i restorani i sline zgrade za kratkotrajni boravak (ukljuivo apartmani),
5. sportske graevine,

6. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovaki centri, zgrade s duanima),


7. druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18C ili viu (npr.: zgrade za promet i
komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pote, telekomunikacijske zgrade, zgrade za
kulturno-umjetniku djelatnost i zabavu, muzeji i knjinice, i sl.),
B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja odreenih uvjeta
kondicioniranja.
Izuzee od obveze energetskog certificiranja zgrade
lanak 8.
Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za:
1. nove zgrade, postojee zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojeim
zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu
povrinu manju od 50 m;
2. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje;
3. privremene zgrade izgraene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilita;
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa
svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene
zrane zavjese;
5. jednostavne graevine utvrene posebnim propisom;
6. postojee zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasnitva
prenosi u steajnom postupku u sluaju prisilne prodaje ili ovrhe;
7. postojee zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju branom
drugu ili lanovima ue obitelji;
8. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 C osim hladnjaa.
Obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade
lanak 9.
(1) Zgrada javne namjene ili dio zgrade mjeovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina
koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu povrinu veu od 500 m, a od 9. srpnja 2015. veu
od 250 m, moraju imati energetski certifikat zgrade izloen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima
zgrade.
(2) Ukoliko zgrada javne namjene iz stavka 1. ovog lanka ima vie ulaza, tada se energetski certifikat
izlae na jasno vidljivom mjestu uz glavni ulaz zgrade.
(3) Energetski certifikat se izrauje prema Prilogu 3 ovoga Pravilnika, uvean na format A3, zatien
od eventualnih oteenja i privren na siguran nain.

(4) Javno se izlae prva stranica energetskog certifikata koja sadri osnovne podatke o zgradi i skalu
energetskog razreda, te trea stranica energetskog certifikata koja sadri prijedlog mjera za
poboljanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod postojeih zgrada,
odnosno preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i
toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade kod novih zgrada.
lanak 10.
(1) Za izradu i javno izlaganje energetskog certifikata propisanog lankom 9. ovoga Pravilnika
odgovoran je vlasnik zgrade.
(2) Korisnik zgrade za koju je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata duan je omoguiti
izradu energetskog certifikata zgrade i njegovo javno izlaganje.
III. OBVEZE INVESTITORA, VLASNIKA I KORISNIKA GRAEVINE KOD PROVOENJA ENERGETSKOG
PREGLEDA GRAEVINE I ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADE
lanak 11.
(1) Investitor odnosno vlasnik graevine i investitor odnosno vlasnik zgrade ili njezine samostalne
uporabne cjeline duan je osigurati provoenje energetskog pregleda graevine i energetsko
certificiranje zgrade, kako je to propisano ovim Pravilnikom.
(2) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga lanka duan je poslove provoenja energetskog pregleda
graevine i energetskog certificiranja zgrade povjeriti za to ovlatenim osobama.
(3) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga lanka duan je ovlatenoj osobi osigurati sve podatke,
tehniku dokumentaciju graevine i drugu dokumentaciju te ostale uvjete za neometan rad, a
osobito:
1. podatke o potronji svih oblika energije i vode u graevini za razdoblje od tri prethodne
kalendarske godine putem rauna od opskrbljivaa ili na drugi nain dogovoren s ovlatenom
osobom,
2. tehniku dokumentaciju graevine i tehniku dokumentaciju opreme ugraene u sustavima koji su
predmet pregleda,
3. izvjea o prethodno provedenim energetskim pregledima,
4. izvjea o redovitim pregledima i servisima u svrhu odravanja u skladu s tehnikim propisima,
5. izvjea o redovitim pregledima i servisima u svrhu odravanja ostalih tehnikih sustava,
6. slobodan pristup svim dijelovima graevine ili tehnikih sustava uz uvaavanje sigurnosnih uvjeta
propisanih posebnim zakonom iz podruja zatite na radu i drugim posebnim propisima,
7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene naina koritenja i gospodarenja energijom u graevini.
(4) Opskrbljivai energijom i vodom duni su podatke o opskrbi kojima raspolau, a koje zatrai
vlasnik graevine, bez naknade dostaviti u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Investitor ili vlasnik zgrada javne namjene osim podataka, tehnike dokumentacije graevine i
druge dokumentacije te ostalih uvjeta za neometan rad iz stavka 3. ovoga lanka duan je osigurati
arhitektonski snimak postojee zgrade koja podlijee energetskom pregledu i certificiranju s
evidentiranom korisnom povrinom grijanog i/ili hlaenog dijela zgrade.
(6) Korisnik graevine odnosno zgrade ili njezinog dijela duan je omoguiti ovlatenim osobama
provoenje energetskog pregleda graevine i/ili energetskog certificiranja zgrade i pristup u sve
dijelove graevine.
lanak 12.
(1) Vlasnik zgrade duan je prilikom prodaje, iznajmljivanja, leasinga ili davanja u zakup zgrade ili
njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina osigurati energetski certifikat te zgrade odnosno
njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu, unajmljivau ili zakupoprimcu.
(2) Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina, energetski certifikat
mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i njegov je sastavni dio.
(3) Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup ili njihovi dijelovi
koji su samostalna uporabna cjelina, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski
razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.
Obveze investitora i vlasnika nove zgrade vezano uz energetsko certificiranje zgrade
lanak 13.
(1) Investitor nove zgrade duan je osigurati energetski certifikat prije poetka njezine uporabe
odnosno putanja u pogon.
(2) Za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m, a koje podlijeu
obvezi energetskog certificiranja prema ovome Pravilniku, investitor je prije poetka uporabe zgrade
odnosno putanja u pogon duan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rjeenje o
uvjetima graenja zajedno sa zavrnim izvjeem nadzornog inenjera.
(3) Za zgrade koje nisu navedene u stavku 2. ovoga lanka energetski certifikat se prilae zahtjevu za
izdavanje uporabne dozvole.
(4) Ako se nova zgrada ili njezin dio koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, prodaje u tijeku graenja,
tada je vlasnik (novi investitor) koji je kupio zgradu odnosno njezin uporabni dio, duan osigurati
energetski certifikat prije poetka uporabe odnosno putanja u pogon te zgrade odnosno njezinog
dijela.
IV. ENERGETSKI PREGLED GRAEVINE
Predmet energetskog pregleda graevine
lanak 14.
(1) Energetski pregled graevine sadri naroito:

pripremne radnje,
prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama koji su nuni za provoenje postupka
energetskog certificiranja zgrade i odreivanja energetskog razreda zgrade,
provoenje kontrolnih mjerenja prema potrebi,
analizu potronje i trokova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne
kalendarske godine,
prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti graevina odnosno za poboljanje
energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane s proraunom povratnog perioda povrata
investicija i izvore cijena za provoenje predloenih mjera,
izvjee i zakljuak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za
poboljanje energetske uinkovitosti graevine odnosno energetskih svojstava zgrade.
(2) U postupku provoenja energetskog pregleda graevine provode se analize koje se odnose na:
1. nain gospodarenja energijom u graevini,
2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice,
3. sustav grijanja,
4. sustav hlaenja,
5. sustav ventilacije i klimatizacije,
6. sustav za pripremu potrone tople vode,
7. sustav napajanja, razdiobe i potronje elektrine energije,
8. sustav elektrine rasvjete,
9. specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),
10. sustav opskrbe vodom,
11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja,
12. alternativne sustave za opskrbu energijom.
(3) Energetski pregled graevine osim radnji i postupaka iz stavka 1. i analiza iz stavka 2. ovoga lanka
moe sadravati i druge radnje, postupke i analize ovisno o vrsti, karakteristikama i namjeni
graevine i aktivnostima koje se u njoj obavljaju.
(4) Prije energetskog pregleda graevine ovlatena osoba duna je naruitelju energetskog pregleda
dostaviti plan aktivnosti provedbe energetskog pregleda graevine.

(5) Sva mjerenja koja se u graevini provode tijekom energetskog pregleda moraju biti provedena
sukladno uvjetima propisanim posebnim zakonom iz podruja zatite na radu i drugim posebnim
propisima ovisno o vrsti graevine odnosno postrojenja u kojem se mjerenja provode.
(6) Vlasnik graevine i ovlatena osoba odgovorne su za tonost i istinitost podataka koje prikupljaju.
(7) Mjere za poboljanje energetske uinkovitosti utvrene u sklopu energetskog pregleda graevine
koriste se kod izrade programa i plana energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije te
kod planiranja sloenijih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti.
(8) Energetski pregled graevine provodi se u skladu s Metodologijom i pravilima struke.
(9) Metodologiju iz stavka 8. ovoga lanka donosi ministar Odlukom, a objavljuje se na slubenoj
internetskog stranici Ministarstva.
Izvjee o provedenom energetskom pregledu graevine
lanak 15.
(1) Izvjee o provedenom energetskom pregledu graevine je rezultat energetskog pregleda
graevine koji izrauje i potpisuje ovlatena osoba i predaje ga naruitelju.
(2) Izvjee o provedenom energetskom pregledu graevine sadri sve opise, pretpostavke, podatke,
informacije i priloge koritene u provedbi energetskog pregleda graevine.
(3) Za postojee zgrade za koje postoji obaveza izdavanja energetskog certifikata izvjee o
energetskom pregledu graevine mora sadravati sve podatke i informacije nune za postupak
energetskog certificiranja zgrada prikazane u posebnom poglavlju izvjea.
(4) Detaljan prijedlog sadraja izvjea o provedenom energetskom pregledu graevine utvren je
Metodologijom.
V. ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADE
Svrha energetskog certifikata zgrade
lanak 16.
Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom
svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova
energetska svojstva, uinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.
Energetsko certificiranje nove zgrade
lanak 17.
(1) Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno ukljuuje proraun energetskih potreba zgrade,
proraun potrebne godinje specifine toplinske energije za grijanje i hlaenje za referentne
klimatske podatke, odreivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.

(2) Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u odnosu na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, zavrnog izvjea nadzornog inenjera o izvedbi
graevine i pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine.
(3) Ako izvjee i/ili izjava iz stavka 2. ovoga lanka ukazuju na odstupanja od glavnog projekta koja
utjeu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, dodatni podaci za izradu energetskog
certifikata utvruju se uvidom u relevantnu dokumentaciju na gradilitu, te po potrebi oevidom na
zgradi.
(4) Prorauni iz stavka 1. ovoga lanka provode se prema Metodologiji.
Energetsko certificiranje postojee zgrade
lanak 18.
(1) Energetsko certificiranje postojee zgrade obvezno ukljuuje energetski pregled graevine,
proraun energetskih potreba zgrade, proraun potrebne godinje specifine toplinske energije za
grijanje i hlaenje za referentne klimatske podatke, odreivanje energetskog razreda zgrade i izradu
energetskog certifikata.
(2) Proraun potrebne godinje specifine toplinske energije za grijanje i hlaenje za referentne
klimatske podatke za postojee zgrade provodi se prema reimu koritenja zgrade utvrenom u
Metodologiji.
(3) Provoenje energetskog pregleda zgrade i provoenje redovitih pregleda sustava grijanja i
sustava hlaenja i klimatizacije u zgradi kada su te obveze propisane Zakonom i ovim Pravilnikom,
usklauju se s provoenjem energetskog pregleda zgrade radi izdavanja energetskog certifikata
zgrade kad te obveze dospijevaju istodobno.
Energetski razred zgrade
lanak 19.
(1) Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj
ljestvici od A+ do G, s tim da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji
razred.
(2) Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.
(3) Energetski razredi i nain oznaavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu za
stambene i za nestambene zgrade dani su u Prilogu 1 ovoga Pravilnika.
Referentni klimatski podaci
lanak 20.
(1) Referentni klimatski podaci prema kojima se odreuje energetski razred zgrade odreeni su
posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja.

(2) Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, energetske potrebe se
proraunavaju prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku koji su dani u
Prilogu 5 ovoga Pravilnika.
(3) Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, energetske potrebe
se proraunavaju prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku koji su dani u
Prilogu 6 ovoga Pravilnika.
(4) Broj stupanj dana grijanja iz ovoga lanka utvruje se uz uvjet da je unutarnja temperatura u
zgradi 20C i da sezona grijanja zapoinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod
12C te da sezona grijanja zavrava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12C.
Sadraj i izgled energetskog certifikata
lanak 21.
(1) Energetski certifikat sadri ope podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja
je izdala energetski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske podatke, podatke o
potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objanjenja tehnikih pojmova te popis
primijenjenih propisa i normi.
(2) Energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog ekonomski opravdanih mjera
za poboljanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom
pregledu graevine.
(3) Energetski certifikat za nove zgrade sadri preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje
bitnog zahtjeva utede energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
(4) Za zgrade iz lanka 7. stavka 2. podstavak 3. ovoga Pravilnika ne odreuje se energetski razred niti
daje prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade, ve se u energetskom certifikatu
navode koeficijenti prolaska topline za odreene graevne dijelove zgrade i usporeuju se s
doputenim vrijednostima propisanim posebnim propisom.
lanak 22.
Podaci potrebni za energetski certifikat unose se prema slikovnim prikazima iz Priloga 2, 3 i 4 ovoga
Pravilnika iskljuivo elektronikim putem, osim potpisa ovlatene osobe.
Izdavanje i vaenje energetskog certifikata
lanak 23.
(1) Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka energetski certifikat moe se izdati i za dio zgrade ako se radi o
zgradi koja je prema ovome Pravilniku definirana kao zgrada s vie zona ili za dio zgrade koji je
samostalna uporabna cjelina i ima poseban ureaj za mjerenje potronje energije.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka za postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na
leasing ili u zakup energetski certifikat se moe izdati i za dio zgrade koji ini samostalnu uporabnu
cjelinu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka za zgradu koja je prema ovome Pravilniku definirana kao
zgrada mjeovite namjene kod koje se dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade koristi
za javnu namjenu prema lanku 4. stavku 1. ovoga Pravilnika, tada se za taj dio zgrade izdaje zaseban
energetski certifikat.
(5) Zgrada i dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade moe imati samo jedan vaei
energetski certifikat.
(6) Vlasnik samostalne uporabne cjeline zgrade moe naruiti izradu energetskog certifikata i u
sluaju ako zgrada u cjelini ima vaei energetski certifikat, tada je vaei energetski certifikat onaj
koji je izdan za tu samostalnu uporabnu cjelinu.
(7) U sluaju da se za zgradu mjeovite namjene izdaje jedan zajedniki energetski certifikat za
cijelu zgradu, tada se postupak energetskog certificiranja te zgrade provodi sukladno preteitoj
namjeni zgrade.
(8) Ovlatena osoba koja je izdala energetski certifikat dostavlja ga investitoru odnosno vlasniku ili
korisniku zgrade u dva istovjetna primjerka.
(9) Rok vaenja energetskog certifikata je 10 godina.
Redoviti pregled sustava grijanja
lanak 24.
(1) Redoviti pregled sustava grijanja sadri prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i
funkcionalni pregled sustava grijanja i grijanih prostora, potrebna mjerenja, pripremu prijedloga
mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava i/ili primjenu alternativnih rjeenja i izradu
zavrnog izvjea.
(2) Potrebna mjerenja dimnih plinova kod redovitog pregleda sustava iz stavka 1. ovoga lanka
provode osobe koje su ovlatene prema posebnom propisu iz podruja zatite okolia kojim se
ureuje obavljanje djelatnosti praenja kakvoe zraka i praenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora.
(3) Ovlatena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti sustava moe naruitelju predloiti i krai rok do sljedeeg redovitog pregleda
propisanog ovim Pravilnikom.
Redoviti pregled sustava hlaenja i klimatizacije
lanak 25.
(1) Redoviti pregled sustava hlaenja i klimatizacije sadri prikupljanje i pregled dokumentacije,
vizualni i funkcionalni pregled sustava hlaenja i klimatizacije te hlaenih i klimatiziranih prostora,
potrebna mjerenja, pripremu prijedloga mjera za poboljanje energetske uinkovitosti i/ili primjenu
alternativnih rjeenja i izradu zavrnog izvjea.
(2) Potrebna mjerenja kod redovitog pregleda sustava iz stavka 1. ovoga lanka provode se na nain i
pomou mjernih instrumenata u skladu s posebnim propisom iz podruja mjeriteljstva.

(3) Ovlatena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti sustava moe naruitelju predloiti i krai rok do sljedeega redovitog pregleda
propisanog ovim Pravilnikom.
Izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja i klimatizacije
lanak 26.
(1) Izvjee o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja i klimatizacije
izrauje i potpisuje ovlatena osoba.
(2) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka sadri informacije o svim provedenim radnjama u sklopu
redovitog pregleda, rezultate mjerenja, usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te
prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava.
(3) Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i izvjea o provedenom
redovitom pregledu sustava hlaenja i klimatizacije utvren je Metodologijom.
VI. CIJENA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAEVINE I ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZGRADE
lanak 27.
Ministar posebnom Odlukom propisuje cijenu provoenja energetskih pregleda graevina i izdavanja
energetskih certifikata zgrada.
VII. REGISTAR IZVJEA O PROVEDENIM ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAEVINA I ENERGETSKIH
CERTIFIKATA ZGRADA
lanak 28.
(1) Registar izvjea o provedenim energetskim pregledima graevina i izdanim energetskim
certifikatima zgrada ustrojava i vodi Ministarstvo u elektronikom i u pisanom obliku.
(2) Ministarstvo nadleno za energetiku ima uvid u registar iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ovlatena osoba duna je dostavljati podatke o provedenim energetskim pregledima graevina i
izdanim energetskim certifikatima zgrada u registar iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Registar iz stavka 1. ovoga lanka vodi se prema obrascu iz Priloga 7 ovoga Pravilnika.
VIII. NEOVISNA KONTROLA IZVJEA O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAEVINA I ENERGETSKIH
CERTIFIKATA ZGRADA
Neovisna kontrola
lanak 29.
Izvjea o provedenim energetskim pregledima graevina i energetski certifikati zgrada podlijeu
neovisnoj kontroli koja se provodi na nain utvren posebnim propisom.
IX. NADZOR NAD PROVEDBOM PRAVILNIKA

lanak 30.
Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo i provodi propisane mjere.
X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Veliki potroa
lanak 31.
Veliki potroa mora provesti energetski pregled graevine u skladu s ovim Pravilnikom u roku od
dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Javna rasvjeta
lanak 32.
Javni sektor mora provesti energetski pregled javne rasvjete koja je u njegovoj nadlenosti u skladu s
ovim Pravilnikom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Energetsko certificiranje zgrada
lanak 33.
Nove zgrade prije uporabe odnosno putanja u pogon moraju imati energetski certifikat izraen na
nain kako je propisano ovim Pravilnikom.
lanak 34.
Postojee zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing
ili u zakup moraju imati vaei energetski certifikat izdan na nain sukladno odredbama ovoga
Pravilnika dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji,
iznajmljivanju, leasingu ili zakupu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo
Europske unije.
lanak 35.
(1) Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u
zgradama mjeovite namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata sukladno
lanku 9. ovoga Pravilnika moraju imati izraen i javno izloen energetski certifikat na nain propisan
ovim Pravilnikom.
(2) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga lanka korisne povrine vee od
1000 m moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2012.
(3) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga lanka korisne povrine vee od
500 m moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2013.
(4) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga lanka korisne povrine vee od
250 m moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2015.

lanak 36.
(1) Krajnji kupac energije koji ima status velikog potroaa prema ovom Pravilniku, duan je podnijeti
Ministarstvu prijavu radi uvrtenja na listu velikih potroaa. Prijava se podnosi u elektronikom ili
pisanom obliku na obrascu koji je dan u Prilogu 8 ovoga Pravilnika.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se na temelju podataka za 2011. godinu u roku od dva
mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(3) Krajnji kupac energije koji na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika nema status velikog
potroaa, ali taj status stekne nakon toga, duan je podnijeti prijavu za uvrtenje na listu velikih
potroaa u roku od mjesec dana od proteka kalendarske godine u kojoj je stekao status velikog
potroaa.
(4) Ako krajnji kupac energije koji ima status velikog potroaa propusti u roku ispuniti obvezu iz
stavka 1. ovoga lanka, a Ministarstvo utvrdi da njegova ukupna godinja neposredna potronja
prelazi 10.000 MWh u graevini koju koristi za obavljanje svoje djelatnosti, Ministarstvo e ga uvrstiti
na listu velikih potroaa i podnijeti prijavu za voenje prekrajnog postupka.
(5) Ministarstvo je duno ministarstvu nadlenom za energetiku dostaviti listu velikih potroaa do
kraja sijenja svake godine.
lanak 37.
Danom primjene ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada
(Narodne novine, br. 36/10 i 135/11) i Pravilnik o energetskim pregledima graevina (Narodne
novine, br. 5/11).
lanak 38.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se
90 dana od dana objave Metodologije na slubenoj internetskoj stranici Ministarstva.
Klasa: 360-01/12-01/443
Urbroj: 531-01-12-3
Zagreb, 9. srpnja 2012.
PRILOG 1
ENERGETSKI RAZREDI ZGRADA I NAIN OZNAAVANJA ENERGETSKOG RAZREDA NA ENERGETSKOM
CERTIFIKATU
Energetski razredi zgrada iz lanka 19. ovoga Pravilnika utvreni su za nestambene zgrade iz lanka 7.
stavka 2. podstavka 1. ovoga Pravilnika prema sljedeoj tablici:
Energetski
razred

Q''H,nd,ref specifina godinja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne


klimatske podatke u kWh/(ma)

A+

15

25

50

100

150

200

250

> 250

Energetski razred grafiki se prikazuje na energetskom certifikatu stambene zgrade strelicom s


podatkom o specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske
podatke izraenoj u kWh/(ma) na sljedei nain:

Energetski razredi zgrada iz lanka 19. ovoga Pravilnika utvreni su za nestambene zgrade iz lanka 7.
stavka 2. podstavka 2. ovoga Pravilnika prema sljedeoj tablici:
Energetski razred QH,nd,rel relativna vrijednost godinje potrebne toplinske energije za grijanje u %
A+

15

25

50

100

150

200

250

> 250

Energetski razred grafiki se prikazuje na energetskom certifikatu nestambene zgrade strelicom s


podatkom o relativnoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj u % na sljedei
nain:

Relativna vrijednost godinje potrebne toplinske energije za grijanje za nestambene zgrade,


Q'H,nd,rel [%], jest omjer specifine godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne
klimatske podatke, QH,nd,ref [kWh/(ma)] i doputene specifine godinje potrebne toplinske
energije za grijanje, QH,nd,dop[kWh/(ma)], a izraunava se prema izrazu:

PRILOG 2
IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (PRVA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (DRUGA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (TREA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (ETVRTA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA STAMBENIH ZGRADA (PETA STRANICA)

PRILOG 3
IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (PRVA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (DRUGA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (TREA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (ETVRTA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA NESTAMBENIH ZGRADA (PETA STRANICA)

PRILOG 4
IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA OSTALIH NESTAMBENIH ZGRADA U KOJIMA SE
KORISTI ENERGIJA RADI OSTVARIVANJA ODREENIH UVJETA KONDICIONIRANJA (PRVA STRANICA)

IZGLED I SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA OSTALIH NESTAMBENIH ZGRADA U KOJIMA SE


KORISTI ENERGIJA RADI OSTVARIVANJA ODREENIH UVJETA KONDICIONIRANJA (DRUGA STRANICA)

PRILOG 5
REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA KONTINENTALNU HRVATSKU

PRILOG 6
REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA PRIMORSKU HRVATSKU

PRILOG 7
PRIKAZ REGISTRA IZDANIH ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA (I ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA)

PRILOG 8
PRIJAVA O NEPOSREDNOJ POTRONJI ENERGIJE VELIKOG POTROAA

You might also like