1. to je od navedenog tono?

a. Imunoloke pretrage omoguavaju brzo i sigurno odreivanje porijekla i zrelosti

krvotvornih stanica.
b. Imunoloke pretrage omoguavaju brzo i sigurno odreivanje porijekla i zrelosti T
limfocita
c. Imunoloke pretrage se iskljuivo koriste za odredjivanje antigena
d. Imunoloke pretrage ne omoguuju odredjivanje bolesnih stanja krvnih sustava.
2. U hematopoetske organe ne spada:
a. Kotana sr
b. Timus
c. Jetra
d. Limfni vorovi
3. Krvne stanice iz hematopoetske matine stanice ne nastaju procesima..
a. Diferencijacije
b. Proliferacije
c. Konjugacije
d. Sazrijevanje
4. Zahvaljujui emu staninost kotane sri ostaje konstantna?
a. Samoobnavljajuoj matinoj hematopoetskoj stanici
b. Stalnoj aktivnosti osteoklasta
c. Stalnoj aktivnosti osteoblasta
d. Samoobnavljajuoj limfoidnoj matinoj stanici
5. Sedimentacija se najee oitava nakon?
a. 20 min
b. 30 min
c. 60 min
d. 120 min
6. Sedimentacija je poviena kod..
a. Trudnica
b. Upalnih stanja
c. Kroninih stanja
d. Svemu navedenom
7. Za hematokrit je tono sve osim :
a. Predstavlja volumen sabijenih eritrocita u volumenu krvi nakon centrifugiranja
b. Izraunava se iz broja eritrocita i MCV-a
c. Hematokrit=krv-plazma
d. 99% hematokrita ine eritrociti
e. 50% hematokrita ine eritociti
8. Refrentne vrijednosti hematokrita
a. Jednake su za mukarce i ene
b. Za ene su 0,41-0,53
c. Za mukarce su 0,41-0,53
d. Nisu bitne jer se hematokrit rauna hematolokim brojaima

9. Za odreivanje vrste anemije potrebno je znati

a. Broj eritrocita
b. Vrijednosti hemoglobina
c. Vrijednosti hematokrita
d. Eritrocitne konstante (MCV, MCH i MCHC)
e. Sve ponueno
10. MCH je:
a. Prosjean broj eritrocita
b. Prosjean broj mijelocita
c. Prosjena koliina hemoglobina u eritrocitu
d. Prosjena koliina u litri eritrocita
11. MCHC:
a. Prosjena koliina hemoglobina u litri eritrocita
b. Nije bitan za odreivanje vrste anemije
c. Prosjena koliina hemoglobina u jednom eritrocitu
d. Broj megaloblasta
12. Ako je MCV <83, prisutna je:
a. Makrocitoza
b. Leukemija
c. Mikrocitoza
d. Trombocitopenija
13. Refrentna vrijednost leukocita iznosi:
a. 2,1-3,4 x 10 na 9L
b. 3,4-9,7 x 10 na 9L
c. 3,4-9,7 x 10 na 8L
d. 2,1-9,7 x 10 na 8L
14. Po funkciji leukocite dijelimo na:
a. 2 skupine
b. Fagocite i stanice imunosnog sustava
c. Granulocite,monocite i limfocite
d. Sve navedeno je tono
15. Monociti izlazei iz ila tvore mononuklearni fagocitni sustav te postaju:
a. Makrofazi
b. Ne mijenjaju se,ostaju monociti
c. Limfociti
d. Leukociti
16. Leukogram ili DKS je:
a. analiza pojedinih limfocita i njihov brojani odnos
b. analiza pojedinih monocita i njihov brojani odnos
c. analiza pojedinih leukocita i njihov brojani odnos
d. analiza poteina i njihov brojani odnos

17. DKS odreujemo metodom bojanja:

a. Metodom bojanja po Papenhajmu (Majgrunvald Gimza-boja)
b. Metodom bojanja po HE
c. Metodom bojanja impregnirajueg srebra
d. U bojanju odbojavamo sa alkoholom
18. . Krvni razma dobivamo iz kapljice:
a. Venske krvi
b. Iz jagodice prsa
c. Pete novoroeneta
d. Sve navedeno je tono
19. Koja je morfoloki najnezrelija stanica eritrocitopoeze?
a. Acidofilni eritroblast
b. Retikulocit
c. Polikromatofilni eritroblast
d. Proeritroblast
20. Kojim bojanjem se dokazuju Rtc?
a. Po Pappenhimu
b. Vitalnim bojenjem
c. Kontrasnim bojanjem
d. Nespecifinim bojanjem
21. Koja je najvea stanica trombocitopoeze?
a. Megakariocit
b. Trombocit
c. Promegakariocit
d. Megakarioblast
22. Mijeloblast se nalazi u:
a. Granulocitopoezi
b. Trombocitopoezi
c. Monocitopoezi
d. Eritrocitopoezi
23. U razmazu periferne krvi zdrave osobe nalaze se:
a. segmentirani i nesegmentirani granulociti
b. samo segmentirani granulociti
c. samo nesegmentirani granulociti
d. nista od navedenog
24. limfociti su :
a. stanice koje sluze za eritropoezu
b. stanice koje nemaju svojstvo pomaganja organizmu u imunoloskoj reakciji na neki
mikroorganizam
c. Stanice koje specificno prepoznaju imunogen na kojeg reagiraju imunom reakcijom
d. sve navedeno je tocno

25. monociti :
a. imamo T i B monocite
b. nemaju monocitopoezu
c. su stanice koje specificno prepoznaju imunogen na kojeg reagiraju imunom reakcijom
d. nastaju u kostanoj srzi iz matinih hematopoetskih stanica
26. granulocitopoeza:
a. Sve stanice granulocitne loze mogu se nai na razmazu kotane srzi zdrave osobe
b. U razmazu periferne krvi zdrave osobe nalaze se samo nesegmentirani i segmentirani
granulociti
c. U nekim bolestima kronina mijeloina leukemija mogu se u razmazu periferne krvi
naci sve stanice granulocitne loze
d. sve od naveednog je tocno
27. segmentirani granulocit:
a. nema vise segmenata
b. ima samo jedan segment
c. ima vise segmenata
d. nema segmenata
28. u granulocitopoezi imamo:
a. polikromatofolni eritroblast
b. metamijelocit
c. retikulocit
d. nista od navedenog
29. Anemiju najee uzrokuje smanjena koncentracija:
a. Eritrocita
b. Hemoglobina
c. Leukocita
d. toni su odgovori a i b
30. Anizocitoza je poremeaj:
a. obojenosti eritrocita
b. veliine eritoricita
c. oblika eritrocita
d. nita navedeno nije tono
31. U poikilocitozu ne pripadaju:
a. ovalociti
b. fragmentociti
c. megalociti
d. dakriociti
32. Eritrociti u vidu mene (target stanice) su:
a. ehinociti
b. akantociti
c. kodociti
d. siderociti

33. Prisutnost inkluzija u eritrocitima predstavlja:

a. Howel Jolly jeva tjeleca
b. Cabotovi prsteni
c. Plazmodij malarije
d. Dhle-ova tjeleca
34. Kod hipoproliferacijskih bolesti nije tona tvrdnja :
a. Problem je u stvaranju stanica
b. Uzrokuju ih kemijski preparati (benzen , toksine boje, teki metali, citostatici,...)
c. Stanje je poveanog br. Leukocita
d. Kod aplastine anemije prisutna je pancitopenija
35. Laboratorijske karakteristike aplastine anemiju su:
a. Leukopenija s izrazitom granulocitopenijom
b. Broj retikulocita snien
c. Aplastina anemija normokromnog tipa
d. Sve navedeno
36. Oblik anemije zbog posljedice manjka Fe u organizmu nazivamo :
a. Aplastina anemija
b. Sideropenina anemija
c. Megaloblastina anemija
d. Nita od navedenog
37. Najei uzrok sideropenine anemije je:
a. Kronino krvarenje
b. Nepoznat
c. Nakupljanje Fe u organizmu
d. Nita od navedenog
38. Laboratorijska karakteristika sideropenine anemije nije :
a. Mikrocitoza i hipokromija
b. MCV i MCH sniene
c. Fe izrazito povien
d. U periferiji prisutni anulociti
39. Sideroblastina anemija je:
a. Svako stanje praeno kraim ivotom eritrocita zbog njihove pojaane razgradnje
b. Hipokromna anemija koju karakterizira poveana koliina Fe u kotanoj sri i pojava
prstenastih eritroblasta
c. Anemija koja se oituje pojavom megaloblasta u kotanoj sri
d. Nita od navedenog
40. Za megloblastinu anemiju nije tono:
a. Je anemija zbog poremeaja jezgre
b. Megalociti su prisutni u periferiji
c. Anemija je makrocitna i hiperkromna
d. Anemija je mikrocitna i hipokromna

41. Hemolitika anemija je popraena :

a. manjkom Fe u organizmui
b. kraim ivotom eritrocita zbog njihove pojaane razgradnje
c. smanjenom ili onemoguenom apsorpcijom vit. b12
d. promjenama u membrani limfocita
e. trombocitozom
42. Hemolize uvjetovane mikroorganizmima javljaju se kod :
a. borelioze
b. akutnog pankreatitsa
c. malarije
d. ulceroznog kolitisa
e. meningitisa
43. Najea nasljedna hemolitika anemija je :
a. sferocitoza
b. stomcitoza
c. mikrocitna anemija
d. uroena akantocitoza
e. splenomegalija
44. Laboratorijska dijagnostika HA pokazuje :
a. znakove anemije
b. Snien Hb i hematokrit
c. hipokromnu mikrocitnu anemiju uz retikulocitozu u perifernom razmazu
d. povean broj eritroblasta i i target stanica sa bazofilnim punktacijama
e. sve navedeno
45. Koja od navedenih NIJE steena morfoloka promjena granulocita / monocita?
a. Prisutnost Gumbrechtovih sjena
b. Toksine granulacije
c. Prisutnost Dohleovih tjeleca
d. Prisutnost Auerovih tapia
46. to je tono za Pelger-Huetovu morfoloku promjenu?
a. Maligna nenormalnost jezgre
b. Nesposobnost segmentacije
c. Hipersegmentacija (5 - 1o)
d. Prisutnost bazofilnih inkluzija
47. to je tono o Dohleovim tjelecima?
a. Ovalne ruiaste tvorbe
b. Lanano poredane azurofilne granule
c. Smjetene u sreditu neutrofilnih granulocita
d. Pojave se tijekom infekcija, sepse i zloudnih tumorskih bolesti
48. Kako se naziva posljedica poveanog broja Neutorfilnih granulocita?
a. Neutrocitoza
b. Neutrofilija
c. Neutropenija

d. Neutroaplazija
49. Koja tvrdnja nije tona o Leukopeniji
a. Snien broj leukocita manje od 3.4 x 1o na 9 L
b. Prisutna eozinofilija
c. Prisutna neutropenija
d. Poveana sklonost infekcijama
50. Koji od navedenih nisu uzroci eozinofilije?
a. Alergije
b. Paraziti
c. Infekcije protozoima
d. Kone bolesti
51. Koja tvrdnja nije tona o Neutrofiliji?
a. Pomak krvne slike u lijevo
b. Povean broj nesegmentiranih neutrofilnih granula
c. Povean broj segmentiranih neutrofilnih granula
d. Prisutne toksine stanice i Dohleova tjeleca
52. Terapija veine nasljednih hemilitikih anemija je :
a. safenotomija
b. apendoktomija
c. splenektomija
d. terapija citostaticima
e. radioterapija
53. Mijeloproliferativna bolest se oituje:
a. pojaanim stvaranjem i nakupljanjem velikog broja krvnih stanica u kotanoj sri,
perifernoj krvi i nekim tkivima
b. smanjenim stvaranjem eritrocita u kotanoj sri i perifernoj krvi
c. smanjenim stvaranjem granulocita u kotanoj sri i perifernoj krvi
d. pojaanim stvaranjem trombocita
e. pojaanim stvaranjem eritrocita i trombocita
54. Venepunkcija je:
a. Darivanje krvi
b. ienje krvi
c. Uzimanje krvi
d. Primanje krvi
e. Sve navedeno
55. Dishematopoeza je:
a. Poveana funkcija matine stanice
b. Poveana funkcije pluripotentne matine stanice
c. poremeaj proliferacije, diferencijacije i sazrijevanja elija kotane sri
d. smanjen broj krvnih stanica
e. povean broj krvnih stanica

56. U mijeloproliferativne bolesti spada:

a. Kronina mijeloina leukemija
b. Policitemija rubra vera
c. Esencijalna trombocitemija
d. Kronina idiopatska mijelofibroza
e. Sve navedeno
57. Bolesti hematopoetske stanice su:
a. eritrocitoza
b. mijeloaplazije
c. leukocitoza
d. hemofilija
e. anemija
58. Uloga citokemijskih reakcija je:
a. razvrstavanje kroninih mijeloinih leukemija
b. razvrstavanje bolesti limfocita
c. identifikacija policitemije rubre vere
d. razvrstavanje akutnih leukemija
59. U citokromske neenzimske pretrage spada:
a. nespecifina esteraza
b. sudan metoda
c. mijeloperoksidaza
d. alkalna fosfataza
60. Za PAS metodu je tono:
a. slui za prikaz lipida u stanicama
b. slui za identifikaciju monopoeze
c. slui za prikaz ugljikohidrata u stanicama
d. slui za dokazivanje KML
61. Koje su stanice karakteristine za infektivnu mononukleozu?
a. atipini blasti
b. ehinociti eritrocit u vidu ika
c. atipini limfociti virociti
d. trihociti
62. U benigne bolesti limfocita spada:
a. multipli mijelom
b. kronina limfocitna leukemija
c. maligni limfom
d. limfocitoza
63. U kojoj su bolesti prisutne Gumbrechtove sjene?
a. u kroninoj limfocitnoj leukemiji
b. u akutnoj limfocitnoj leukemiji
c. u limfocitozi
d. u limfocitopeniji

64. Limfocitoza je:

a. apsolutno snien broj limfocita
b. klonalna zloudna bolest limfocita
c. stanje apsolutnog porasta broja limfocita u perifernoj krvi
d. apsolutni porast plazma stanica u kotanoj sri
65. Sudan i Pas metode u analizi AL spadaju u :
a. Enzimske citokromske pretrage
b. Neenzimske citokromske pretrage
c. Biokemijske metode
d. Tumor markerske metode
66. Metoda kojom se prikazuju lipidi u stanicama naziva se:
a. Nespecifina esteraza
b. Pas metoda
c. Sudan metoda
d. Mijeloperoksidaza
67. Blasti su mijeloperoksidaza pozitivni u:
a. AML M6, M7 i M8
b. AML: M3, i M5
c. KML
d. AML M1, M2 i M4
68. Smanjena aktivnosti alkalne fosfataze je kod:
a. KML
b. ALL
c. AML
d. Policitemije rubre vere
69. Citokromske pretrage dijelimo na
a. Izravne i neizravne
b. Enzimske i neenzimske
c. Kvalitativne i kvantitativne
d. Autoimune i aloimune
70. Za Non-Hodgkinov limfom je tono :
a. klonalne zloudne tumorske bolesti limfocita
b. bolest se oituje poveanjem limfnog vora ili vie njih
c. prisutna hepatosplenomegalija
d. sve navedeno je tono
71. Simptomi Non-Hodgkinovog limfoma su :
a. povieni oksidativni stres
b. osteolitike promjene u kostima
c. poremeena funkcija ivanog sustava
d. crvena tokasta krvarenja
72. Plazma stanice su :
a. prvi stupanj u diferenciranju B-limfocita

b. krajnji stupanj u diferenciranju B-limfocita

c. stanice koje normalno nalazimo u DKS
d. stanice bez patolokog znaenja
73. Multipli mijelom je :
a. dobroudna bolest
b. benigna bolest limfocita
c. zloudna monoklonalna tumorska proliferacija plazma st.u kotanoj sri
d. klonalna zloudna tumorska bolest limfocita
74. Multipli mijelom karakteriziraju :
a. osteolitike promjene u kostima
b. nakupljanje plazma st.u kotanoj sri
c. prisutnost monoklonalnih bjelanevina u serumu i urinu
d. sve navedeno je tono
75. U perifernom razmazu kod multiplog mijeloma su vidljive :
a. Gumbrechtove sjene
b. Vlasaste stanice-TRIHOCITI
c. Rouleaux formacije
d. Nita od navedenog nije tono
76. Fizioloka limfocitoza prisutra je kod:
a. Djece do 5 godine
b. U starijih osoba
c. U ljudi srednjih godina
d. Svi odgovori su toni
77. U patoloke limfocitoze spadaju:
a. Mononukleoza i ospice
b. Rubeola i Hepatitis
c. Herpes simplex
d. Sve navedeno
78. U kronine infekcije ne spada:
a. Tuberkuloza
b. Infektivna mononukleoza
c. Toksoplazmoza
d. Sifilis
79. Temeljne znakove zloudnih bolesti limfocita obiljeava prisutnost:
a. Zrelih stanica limfocitne loze
b. Nezrelih stanica limfocitne loze
c. Zrelih i nezrelih stanica limfocitne loze
d. Zrelih i nezrelih stanica mijeloidne loze
80. Epstein-Barov virus prisutan je kod:
a. Akutne limfoblastine leukemije
b. Limfoma s leukemijskom slikom
c. Infektivne mononukleoze

d. Kronine limfatine leukemije

81. Inficirani T limfociti Epstein-Barovim virusom nazivaju se:
a. Virociti
b. Dakriociti
c. Ehinociti
d. Viroidi
82. U zloudne bolesti ne ubrajamo:
a. Kroninu limfocitnu leukemiju
b. Maligni limfom
c. Multipli mijelom
d. Sve navedeno se ubraja u zloudne bolesti limfocita
83. to je tono za kroninu limfocitnu leukemiju (CLL)
a. Nakuplja se velik broj limfocita u kotanoj sri, krvi, slezeni...
b. U razmazu periferne krvi vie od 6o% limfocita
c. Prisutne Gumbrechtove sjene
d. Sve navedeno je tono
84. to je tono za Gumbrechtove sjene?
a. To su ostatci jezgre limfocita
b. To su ostatci jezgre trombocita
c. Znak su akutne leukemije
d. Izgledaju kao balonii u citoplazmi
85. U leukemije vlasastih stanica prisutni su:
a. Trihociti
b. Trihoblasti
c. Ovalociti
d. Virociti
86. Duina ivota trombocita iznosi:
a. 100 200 dana
b. 50 100 dana
c. 10 20 dana
d. Oko 10 dana
87. Trombocitopeniju uzrokuje:
a. Smanjen broj megakariocita
b. Oteena pluripotentna matina stanica
c. Kongestivne splenomegalije
d. Sve navedeno
88. U uzroke sekundarne imune trombocitopenije ne spadaju:
a. Limfoproliferativni poremeaji
b. Tumori
c. Lijekovi i infekcije
d. Autoimune trombontopenike purpure

89. Tombocitopatije su:

a. Kvalitativne promjene trombocita
b. Smanjen broj trombocita
c. Prebrzo unitavanje trobocita
d. Nita navedeno nije tono
90. Po funkciji, poremeaje trombocita djelimo na:
a. Poremeaj adhezije
b. Poremeaj agregacije
c. Poremeaj sekrecije
d. Sve navedeno je tono
91. to je tono za Bernard- Doulierov sindrom?
a. esto je nasljedna bolest
b. Oituje se slabim krvarenjima iz nosa
c. Nastaje zbog poremeaja u agregaciji
d. Taloe se divovski trombociti