You are on page 1of 8

BILJESKA O DJELU

Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600.-1601.) najbolja tragedija u


povijesti svjetske knjievnosti. No to nije samo djelo povijesti.
Suvremenost tragedije svijedoe moderna djela s temom o Hamletu prenesenom u
dananje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Breana "Hamlet u selu
Mrdua Donja", te adaptacija od Slobodanke Aleksi "Hamlet u podrumu").
Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. U njegovo su doba
svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. Zato je morao stvoriti
djelo prikladno i kolovanom plemstvu i obinom puku. To je i uinio. Izabrani su
stihov zadovoljili kolovane plemie, maevanje ukus ire publike, a Hamletovo ludilo
i dosjetke zabavljale su obian puk.
Fabula ove tragedije, kao i veine Shakespearovih djela, je poznata jer ju je
Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisca.
3. Fabula
Danski kralj iznenada umira, a nasljeuje ga njegov brat Klaudije, koji se eni
udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu, javlja se duh njegova oca i
otkriva mu da ga je Klaudije otrovao, ime trai osvetu. ele potvrdu, za tu stranu
optubu, Hamlet se pretvara lud. Njegvu ludost, kralj i kraljica, tumae Ofelijinim
odbijanjem Hamletova udvaranja. Hamlet organizira predstavu, koja radnjom slii na
umorstvo njegova oca. Kad Klaudije vidi aluziju na njegov zloin, prekida predstavu i
time daje Hamletu dokaz na Duhove rijei. Nakon prekinute predstave, Hamlet
posjeuje majku
i mislei da ga Klaudije prislukuje, ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjesa.
Bojei se, Klaudije alje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga tamo ube.
Saznavi za oevu smrt, Ofelija se ubija, a Laert trai osvetu za oca i sestru. Hamlet,
saznavi za urotu, vraa se u Dansku i prihvaa dvoboj s Laertom. Kralj i Laert
odlue, na prijevaru s otrovanim maem, ubiti Hamleta. U dvoboju, Hamlet i Laert
mjenjaju maeve i obojca bivaju ranjeni otrovom. Kraljica ispije au s otrovom,
namjenjenu Hamletu, te umire. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem, nakon ega
ovaj ubija kralja.
No Hamlet nije toliko cijenjen, po fabuli, koliko po karakterizaciji samih lica.
Pogotovo se to odnosi na Hamleta.

4. Hamlet
U Hamletovom ponaanju postoje najraznovrsnija tumaenja, nastala u razliitim
vremenima i shvaanjima ljudi. Jedno od tumaenja odnosi se na edipski kompleks,

tj. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema majci. Hamleta vie boli
to to se majka udala za stric, nego to mu je oca ubio taj stric. No najrasprostranije
tumaenje, o Hamletovom ponaanju, odnosi se na njegovu neodlunost. Hamlet je
paraliziran od prevelikog razmiljanja. Zbog svoje neodlunosti i bojeljivosti da ne
povrijedi majku, odlae i usporava samo izvrenje, koje dovodi do gore situacije.
Za Hamleta ne postoji osjeaj djelovanja u pravo vrijeme. On razmilja kada treba
da djeluje (kao nakon povratka u Dansku, na groblju), a djeluje kada to nije potrebno
(kad ubija Polonija).
Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema drugim
likovima. Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo potenje nasuprot
Klaudijevoj podlosti, Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametnih ljudi kraljeve
okoline, Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznou, Hamletovo
pretjerano razmiljanje i odlaganje nasuprot Laertovu brzom djelovanju.
Hamlet je zapravo lik none more koja se ostvaruje. Mora u kojojoj prisustvuje sve
ono najgore od ljudskih strasti: podlost, sebinost, prevare i izdaje. Hamlet iz more
izlazi sav rastrgan i nemoan dase opire.
5. "Biti ili ne bit"
U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom, koliko sa samim sobom. Hamlet
postavlja pitanje biti ili ne biti?, ivjeti ili umrijeti?, ubiti ili oprostiti?. On si
postavlja taj problem i nijedan vanjski dogaaj nemoe mu vie koditi koliko on
sam sebi moe. Njegov je problem to postoji na ovome svijetu. Hamlet zapravo
strada od borbe sa samim sobom.
6. Zakljuak
Hamlet je jedna od ranijih komedija, nastala u drugoj fazi, nakon komedija i
povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz tree faze. Razlika
izmeu dviju faza, su tragini junaci. Samim time to Hamlet nije nikakav div ili
heroj, nego obian ovjek, ini ga bliem i modernijim.
U Hamletu
Hamletovih
kraljevskim
suprostaviti

otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. On nam uz pomo


monologa, otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u
obiteljima). U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare eli
svijetu, dok u etvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijetom.

To je jedna od rijetkih drama u kojima, tijekom itavih pet ina, glavni junak
dominira nad okoliem i zaokuplja sav interes.
Glavna ideja Hamleta jest pria o danskom kraljeviu Hamletu koji trai osvetu protiv ujaka
koji je ubio njegovog oca te oenio njegovu majku i zauzeo prijestolje. Kako bi uspio u svojoj
namjeri, pretvara se da je lud. Ali Shakespeare dodatno komplicira radnju, suoavajui
itatelja s brojnim dvojbama; je li Hamlet zaista vidio duh svojega oca, snosi li i njegova

majka krivnju za ubojstvo oca, je li Ofelijina smrt sluajnost ili samoubojstvo. Na taj nain
tragedija dobiva dodatno znaenje jer se postavljaju moralna pitanja, poput onog najvanijeg:
ima li Hamlet pravo ubiti kralja i na taj nain osvetiti oca?
Zbog postavljenih pitanja, tragedija se uklapa u razdoblje renesanse u kojem je napisana, kad
se trai dodatno znaenje te odgovori na pitanja o ljudskom razumijevanju i poimanju svijeta,
ali se ujedno i razlikuje od ostalih drama zbog toga to radnja dobiva neoekivane obrate, a
ono to oekujemo, tj. Hamletova osveta, stalno se odgaa.
Zbog tog odmaka glavnog dogaaja, naglasak nije na samoj radnji drame nego na unutranjoj
dilemi glavnog lika jer Hamlet nikako ne moe biti siguran da je Klaudije krivac za ubojstvo
njegovog oca. To se vidi ve na poetku drame s pojavom duha to je i prva dvojba
predstavljena itateljima u drami. Hamlet si postavlja pitanja o smrti te ivotu nakon smrti te
se suoava s moralnom dilemom oko ubojstva.
Tragedija je napisana u pet inova. Prvi in je uvod u dramu u kojem se najavljuje neposredna
tragedija (neto je trulo u dravi Danskoj), u drugom inu odvija se zaplet radnje koja dostie
svoj vrhunac u treem inu s Hamletovom predstavom Miolovka. U etvrtom inu dogaa se
preokret u radnji, spletkom o Hamletovu ubojstvu te u zadnjem inu rasplet radnje, koja
zavrava ubojstvom svih glavnih likova.
Pravi smisao Hamleta nije u traginoj sudbini glavnog lika, nego da u cijeloj tragediji ne
postoji pravi smisao jer sam Hamlet itatelje dovodi do kompliciranih dilema, a na pravi
smisao se gleda kao na utvaru ijom pojavom poinje ova poznata tragedija. Neki u nju ne
vjeruju, neki je ne vide, a neki osim to je mogu vidjeti s njom ujedno komuniciraju.
Poput ostalih drama Williama Shakespearea tako je i Hamlet napisan bez rime. Radi se o
vrsti stiha koji se pojavio jo u vrijeme renesanse. Spomenuti stih je porijeklom iz Italije, a
pod utjecajem John Miltona i Williama Shakespearea postao je standardan stih u dramskoj
poeziji Engleske.
Tema: osveta oevog ubojstva te te dilema oko moralnosti samoga ina
rsta djela: drama
Vrijeme radnje: srednji vijek
Mjesto radnje: Danska
Likovi: Hamlet, duh oca, Klaudije, Gertruda, Ofelija, Laert, Polonije, Horacije, Rosencrantz,
Guildenstern, Fortinbras, Bernard, Marcel
Analiza likova
Hamlet protagonist drame, mladi prijestolonasljednik Danske koji je suoen s dilemom
osvete oca nakon to mu se ukae oev duh i kae mu da ga je ubio vlastiti brat te da eli da
ga Hamlet osveti. Dubina njegova karaktera prikazana je u tome to itatelj uvijek ima osjeaj

da Hamlet zna ili misli vie nego to govori. Ostavlja dojam neodlune osobe, ali ta
neodlunost uzrokovana je eljom za sigurnou i donoenjem prave odluke. Unato tome,
esto postupa nepromiljeno (Polonijevo ubojstvo).
esto sam sebi postavlja pitanja o smrti i ivotu nakon smrti to se moe vidjeti iz njegovih
brojnih monologa. Iz njih saznajemo da razmilja o samoubojstvu, ali ne bi to poinio jer je
svjestan da je to grijeh, ali s druge strane, postavlja se pitanje je li moralno pravedno osvetiti
svojeg oca ubojstvom ako ima dovoljno dobar razlog za to. Iako se taj in odgaa tijekom
cijele drame do samoga kraja, Hamlet na kraju osveuje oca, ubija kralja, ali to plaa svojom
smru.
Klaudije brat Hamletovog oca i njegov ubojica koji je nakon bratove smrti zauzeo njegovo
mjesto kao vladar i oenio Gertrudu, bratovu enu. Njega ne mue moralne dileme i
ispravnost pojedinih inova jer je spreman sve uiniti kako bi zadrao vlast i svoj poloaj, a u
tome uspijeva manipulacijom. Nakon to sazna da je Hamlet ubio Polonija jedino to mu je
vano je injenica da je to mogao biti on to je jo jedan dokaz o njegovoj sebinosti. Iako
iskazuje aljenje te se moli za oprost zbog poinjenog ubojstva i to se pokazuje kao sebian
in jer priznaje da iako ali zbog poinjenog nije se sprema odrei vlasti i prijestolja. Na kraju
drame, svoje grijehe plaa smru.
Gertruda Hamletova majka i kraljica Danske. O ovom liku najvie je dvojbe jer se
postavlja puno pitanja koja ostaju nejasna. Glavno je pitanje je li i ona bila sudionik u
ubojstvu mua, ali njezina reakcija nakon to joj Hamlet objasni to je Klaudije uinio moe
se protumaiti kao dokaz da nije znala za taj in. Zatim se postavlja pitanje je li ona samo
naivna osoba koju je kralj izmanipulirao kako bi doao na vlast ili je udaja bila promiljeni
potez kojim bi i ona osigurala svoj poloaj. Vjeruje li Hamletu kad joj priznaje da nije lud te
priznaje Klaudiju to je uinio vjerujui da ga na taj nain brani ili ga namjerno izdaje?
Ako je sve to svjesno uinila, onda se njezina smrt na kraju moe protumaiti kao injenica da
je na taj nain dobila svoju kaznu.
Duh Hamletova oca opisuje je kao estitu enu koja ga je iskreno voljela, ali je lanim
obeanima izmanipulirana u novi brak. Zato moli Hamleta da joj u svojem inu osvete ne
uini nita naao.
William Shakespeare ivio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti.
Shakespeare roen uz gradiu Stratfordu, kao dvadeset jednogodinji mladi kree u London
gdje je surivao s dramatiarima te je ubrzo poeo sam suraivati. Napisao je mnogo
vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija, Hamlet,
Macbeth, Otelo, Kralj Lear i Kleopatra. Ta djela pisana su u nekoliko faza, a kraj tj. zadnja
faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom. U to vrijeme engleski
jezik postie zrelost i bogatstvo koje daje odline uvijete za stvaranje knjievnih djela.
Zapaanja o djelu:Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se
proslavila oko cijelog svijeta. Smatra se da je Hamlet ve postojao prije te je Shakespeare
samo poboljao, nadopunio Hamlet.Ta drama je moda doivila najraznovrsnija tumaenja
ostlih kritiara. Da se radi o drami to vidimo po nainu pisanja te po zavretku koji u drami

uvijek zavrava tragino, odnosno smru glavnih likova. Pisac opisuje staru Dansku uglednu,
kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Vrlo jako dolazi do izraaja
nezadovoljstvo i mrnja te su svi osjeaji u negativnom pravcu. Radnja se odvija u Danskoj u
kraljevskom dvorcu.Osim to se radi o spletkama u kraljevskom dvoru, dravi prijeti i vanjska
opasnost od neprijatelja. itajui knjigu moemo primjetiti da je uniten ivot te obitelji jer se
meusobno sukobljavaju. Opis je vrlo detaljan to znai da je i najmanja sitnica zapaena. Na
mene je ova drama ostavila trag u savijesti, jer sve na ovom svijetu kao novac nemoe nas
usreiti ako nas stalno grize savijest. Sigurno je bolje biti poten s istom savijesti nego da
sve imamo te da nas savijest mui cijeli ivot. Inae odnosi su vrlo primitivni, a postupci se
svi svode na staru uzreku Oko za oko, zub za zub, to se posebno vidi na Hamletu.
Stilske karakteristike djela:Ovo je povijesna drama koja nam govori o traginom ivotu
danske obitelji. Svodi se na osjeajnost, oajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta.
Drama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih ina.
Ima posuenih rijei iz latinskog, a nejasni izrazi su objanjeni ili prevedeni pa su na
krajevima stranica otisnuti mali rijenici. Takoer kod svakog novog prizora je kratko opisano
mjesto radnje i ponaanje osoba, koje nas kratko uvodi u dogaajnu situaciju.
Citiranje:Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. od 40. (etvrti in ), gdje se Hamletu javlja
duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju, savijest
koja je muila Hamleta, te se njegov otac pojavio u obliku duha tj.energije da mu odgonetnuo
tajnu koju je poveo u grob. Isto tako vrlo mi se dopao peti in i to od 141. od 150. stranice
gdje se vidi sva ta mrnja, pokvarenost i zlo u obitelji. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu
mrnju i dolazi do borbe za ivot ili smrt, no poto su otrice otrovane oni umiru, a zajedno i
kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji, ona
propada.
Tema:Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog meusobne mrnje, izdaje, oajnosti
i ljubomore koja dovela od kraja postojanja, a time i nesigurnosti u dravi. Glavni krivac tomu
je Klaudije koji je to uzrokovao zbog politikog i drutvenog okvira.
Ideja:Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak ivotni prikaz jedne ugledne kraljevske
danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako zavrila samo jedna obitelj ve
ih je u tom vremenu, doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.
Opis:Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan mukarac koji je trebao naslijediti svog oca, no
oevom smrti on gubi nadu, postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti.
Vrlo se teko, gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim dogaajem i pojavom oevog duha on
se zaklinje da e se osvetiti. Ostale osobe u dvoru to shvaaju kao da je Hamlet poludio te da
ne eli prihvatiti stvarnost. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje biti ili ne biti , pitanje
ivota ili smrti u svom ivotu. Jako je osjeajan i sentimentalan to se posebno vidi u
njegovom ponaanju.Kraljica Gertruda, Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smru svog
mua to nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika, ljubav ivota. Ipak prema Hamletu je
vrlo vezana, osjeamo ljubav koja nema granica te bi sve uinila za njega. Moemo
pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija, no to joj je bila najvea greka u ivotu
koju je morala platiti smru. Da ju je Klaudije uistinu volio prijeio bi ju da popije otrovani
vr no njemu to nije bilo bitno.Horacije je Hamletov najbolji prijatelj, koji su zajedno odrasli.

Uvijek je bio uz Hamleta i spreman sasluati ga te ga nikada nije ostavio u tihu te se


pokazao kao njegov brat. Njih dvoje mogli su meusobno diskutirati probleme, ma kakvi oni
bili. Kao ovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje miljenje i mogao se
lako nagovvoriti.Klaudije, danki kralj vrlo je hladana, bezosjeajana i tvrdoglava osoba koja
si je zabila cilj u glavu i uporno ga eli dostii, pa moemo rei da za njega vrijedi uzreka
proao bi kroz vatru da dostigne cilj.Ne obazire se na nita te on nema nikakvih osjeaja, i
nema nikakvu odgovornost prema drugima. Moda on eli biti kralj, ali po svojim
sposobnostima on to nikako nemoe postii ili biti. Ubojica je i to je platio svojom smru te je
od Hamleta pronaen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora.
Miljenje:Ova drama vrlo mi se svidjela, jer na itatelje ostavlja osjeaj tragedije, neega
tunog. Iza pisanih rijei nalazi se vie znaenja kod kojih se treba malo zadrati jer se inae
gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te
mi se zato svia i svakako bih ju dalje preporuio za itanje, ne samo za lektiru ve i za ope
obrzovanje
Vrsta djela:
Tragedija
Mjesto radnje:
Danski dvor Elsinor (Danska)
Vrijeme radnje:
Na prijelazu iz XV. u XVI. st.
Glavni likovi:
Hamlet, Klaudije
Temeljni sukob u djelu:
Temeljni sukob u djelu je sukob Hamleta i Klaudija.
Osvrt na fabulu:
Fabula je dinamina i sama daje poticaj za daljnje itanje.
Hamlet
Danski kraljevi koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On je
istovremeno hrabar i plah, odgaa osvetu zbog svoje neodlunosti jer on
za cijelu situaciju vie tereti majku nego Klaudija.
Hamletova smrt:
Hamletova smrt, taj zaista nepobitan podatak u zbivanju Hamleta, nije
neizbjean. On umire u dvoboju od rane koja ga je mogla i zaobii, kao
to ga je zaobiao i otrov iz pehara. Mislim da smrt traginog junaka
predstavlja poslijednju, i vjerojatno najteu u nizu nevolja koje su se
dogaale da bi se junak na njima okuao i potvrdio nesavladljivost onoga
to ga ini velikim ovjekom. Hamlet je mogao ivjeti da je samo svoju
ulogu ovjeka i svoj zadatak kraljevia shvatio manje ozbiljno, s manje
mrnje i savjesnosti; da se nagodio sa stricem i pristao ivjeti u njegovoj
milosti ili da je sebi dopustio da strica ubije prvom prilikom, makar i iz
osobnih razloga, sve je to Hamlet mogao - a sve to, onakav kakav je, nije
ni htjeo ni mogao, jer je tragini junak uvijek i jedna vrsta samoubojice:
sam izmeu dvije mogunosti bira onu koja ga vodi u smrt.
Klaudije
Hamletov srtic, pohlepan ovjek. Ubija svog brata kako bi se domogao

vee moi, a kad mu ni to nije bilo dovoljno eni se za njegovu enu. To


da mu ljudske rtve nimalo ne znae pokazuje i to kako je na sve naine
bez straha pokuao ubiti svog neaka Hamleta. Hamlet je znao od poetka
kakav mu je stric, no vie zbog svega toga prebacuje krivnju na majku.
Klaudije na kraju dobiva sigurno ono to je i zasluio - "sigurno mjesto u 9
krugu pakla".
Gertruda
Danska kraljica i Hamletova majka. Sam sin ju vie krivi zbog oeva
ubojstva nego strica. On ne shvaa kako je majka tako brzo mogla
zaboraviti oca i ak tovie, udati se za njegova brata ako ga je za ivota
tako snano voljela. Izravno joj prebacuje krivnju, a i neizravan je krivac
za njezinu smrt. Ona ispija otrov iako zna to je u ai, a to ini vjerojatno
zbog osjeaja krivnje i sinova prebacivanja koje vie nije mogla podnositi,
a i cjelokupna zbrka na dvoru dovodi je do ruba smrti.
Ofelija
Hamletova ljubav. Lijepa i mlada djevojka, oprata Hamletu iako se on
prema njoj ponaa surovo. Grubim rijeima je tjera od sebe. Grdi nju a i
cijeli enski rod na dvoru zbog minke koju stavljaju na seba. lice.
Smatra da bi ljepota i potenciranje ljepote mogli dovesti do krivog puta.
On je neizravan krivac zbog toga to se ona utopila. Ofelija s ispletenim
vijencem odlazi na potok, pa kad se htjela popeti na vrbu da na nju objesi
svoj vijenac, prelomila se grana na koju se bila naslonila i pala je u vodu
zajedno s cvijeem koje je sa sobom ponijela.
Polonije
Laretov i Ofelijin otac. ovjek doista niskog morala, slian Klaudiju. Glavni
je dravni tajnik i kraljev komornik. Znatieljan je i zbog toga biva ubijen
to pokazuje da ima neke istine u uzreici "Znatielja je ubila maku".
Zakljuak:
U ovom djelu Hamlet se iskazao kao ovjek u kojem je okupljena borba za
pravdu, ljubav, razboritost, hrabrost, velikodunost, mudrost, ali i ludost.
U ovom djelu moe se puno nauiti o ivotu, ljudskim osjeajima i
tragediji.
Zapaanja o djelu:
Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su ga
proslavila u cijelom svijetu. Smatra se da je Hamlet ve postojao prije te
je Shakespeare samo poboljao, nadopunio Hamlet. Ta drama je moda
doivila najraznovrsnija tumaenja ostlih kritiara. Da se radi o drami to
vidimo po nainu pisanja te po zavretku koji u drami uvijek zavrava
tragino, odnosno smru glavnih likova. Pisac opisuje staru dansku
uglednu, kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Vrlo jako
dolazi do izraaja nezadovoljstvo i mrnja te su svi osjeaji u negativnom
pravcu. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Osim to se
radi o spletkama na kraljevskom dvoru, dravi prijeti i vanjska opasnost
od neprijatelja. itajui knjigu moemo primjetiti da je uniten ivot te
obitelji jer se meusobno sukobljavaju. Opis je vrlo detaljan to znai da
je i najmanja sitnica zapaena. Na mene je ova drama ostavila trag u
savjesti, jer sve na ovom svijetu kao novac nemoe nas usreiti ako nas

stalno grize savjest. Sigurno je bolje biti poten s istom savjesti nego
da sve imamo te da nas savjest mui cijeli ivot. Inae odnosi su vrlo
primitivni, a postupci se svi svode na staru uzreku Oko za oko, zub za
zub, to se posebno vidi na Hamletu.
Stilske karakteristike djela:
Ovo je povijesna drama koja nam govori o traginom ivotu danske
obitelji. Svodi se na osjeajnost, oajnost i nadu koja se posebno vidi kod
Hamleta. Drama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu i
sastoji se od pet glavnih inova. Ima posuenih rijei iz latinskog, a
nejasni izrazi su objanjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica
otisnuti mali rjenici. Takoer kod svakog novog prizora je kratko opisano
mjesto radnje i ponaanje osoba, koje nas kratko uvodi u dogaajnu
situaciju.
Ideja:
Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak ivotni prikaz jedne ugledne
kraljevske danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako
zavrila samo jedna obitelj ve ih je u tom vremenu, doba renesanse
mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.

You might also like