KEMIJA

OBRAZLOENA RJEENJA ZADATAKA S NACIONALNIH

ISPITA I DRAVNIH MATURA 20072012.

Kristina Kuanda

listopad 2012.

2
Autor:

prema:

Kristina Kuanda,

Zadaci s nacionalnih ispita i dravnih matura

20072012.

streberica.gimnazijalka@yahoo.com
Kemija,
NCVVO
www.ncvvo.hr

Objavljeno na:
www.drzavna-matura.com

Kontakt : info@drzavna-matura.com

Skripta se moe koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz potivanje svih autorskih i
vlasnikih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadraj u
komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu odgovornost i
autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu tetu koja na bilo koji nain moe nastati
koritenjem.
Zagreb, 2012.

Osim ovih rjeenja zadataka, napisala sam i Skriptu za dravnu maturu iz kemije, koja je takoer
objavljena na www.drzavna-matura.com i kojom preporuam da se sluite prije i/ili nakon
rjeavanja zadataka (no najbolje je, naravno, sluiti se prvenstveno preporuenim udbenicima i
dobrim biljekama s nastave, ako je mogue). Ako bude novih verzija ovih rjeenja zadataka,
takoer e biti objavljene na www.drzavna-matura.com. Molim da sve uoene greke, nejasnoe i
primjedbe oko skripte ili rjeenja zadataka javite na mail streberica.gimnazijalka@yahoo.com kako
biste dobili razjanjenja i kako bi sljedea verzija bila bolja.
autorica

Sadraj
1)

OGLEDNI ISPIT.............................................................................................................................4
2. dio ............................................................................................................................................ 16

2)

NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 2. RAZREDA GIMNAZIJE 2007.................................................... 23

3)

NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 3. RAZREDA GIMNAZIJE 2008.................................................... 32

2. dio ............................................................................................................................................ 44

4)

PROBNA MATURA ZA UENIKE 4. RAZREDA 2009. ..................................................................... 56

2. dio ............................................................................................................................................ 67

5)

DRAVNA MATURA LJETO 2010................................................................................................. 80

2. dio ............................................................................................................................................ 92

6)

DRAVNA MATURA JESEN 2010. ............................................................................................. 104

2. dio .......................................................................................................................................... 115

7)

DRAVNA MATURA LJETO 2011............................................................................................... 127

2. dio .......................................................................................................................................... 142

8)

DRAVNA MATURA JESEN 2011. ............................................................................................. 155

2. dio .......................................................................................................................................... 169

9)

DRAVNA MATURA LJETO 2012............................................................................................... 183

2. dio .......................................................................................................................................... 198

10)

DRAVNA MATURA JESEN 2012........................................................................................... 210

2. dio .......................................................................................................................................... 227

1) OGLEDNI ISPIT

D Takav koloidni sustav kao to je magla (tekuina rasprena u plinu) naziva se aerosol.

B Fenolftalein je u neutralnom bezbojni kiselobazni indikator koji se oboji u ruiasto u lunatom;

solna kiselina (HCl) i tekuina iz akumulatora (uglavnom H2SO 4) su kiseline, a otopina kuhinjske soli
(NaCl sol jake kiseline i jake baze) je neutralna.

C "Razrijeen sto puta" znai razrijeen na sto puta vei volumen pri emu mnoina solne kiseline
ostaje ista, dakle (prema c = n / V) koncentracija postaje sto puta manja tj. 0,00001 mol L1 = 105 mol
L1. Solna kiselina (HCl) je jaka jednoprotonska kiselina pa je koncentracija H+ jednaka koncentraciji
kiseline, a pH = log[c(H+)/(mol L1)] = log 105 = 5.

A MnO42 MnO4 + MnO2 Jednadba nije izjednaena i ne pokazuje sve tvari koje sudjeluju u
reakciji nego samo u pitanju navedene manganatne i permanganatne ione i manganov dioksid jer je
jedino to za odgovor potrebno poznavati. Oksidacijski broj kisika u svim tim spojevima je 2 (kao i
obino) pa je oksidacijski broj mangana u manganatu +6, u permanganatu +7 i u manganovom(IV)

5
oksidu (kao to sam naziv oksida kae) +4 dakle pri prijelazu manganata u permanganat oksidacijski
broj se poveava (6 7) pa je to oksidacija, a pri prijelazu manganata u manganov(IV) oksid
oksidacijski broj se smanjuje (6 4) pa je to redukcija. Za one koji hoe za vjebu pokuati rijeiti
redoks (disproporcioniranje): ta otopina je lunata, rjeenje je: 3MnO42 + 2H2O 2MnO4 + MnO 2 +
4OH.

D Jednadbe A, B i C nisu ispravno izjednaene. Za razliku od ugljikovog dioksida, kisik i vodik ne

mogu se osloboditi neutralizacijskom reakcijom nego samo redoksreakcijom (jer se moraju
promijeniti oksidacijski brojevi elemenata, a pri CO 32 CO2 se ne mijenjaju).

A Dijamant tvori kovalentne kristale: sastoji se od puno atoma ugljika meusobno pravilno
povezanih kovalentnim vezama, koje su jae od veza izmeu estica ostalih navedenih tvari (jod i
eer = molekule molekulski kristali van der Waalsove sile; bakar = metal kristal metala
metalna veza) pa je potrebna vea energija da se pri taljenju poremete (prekinu) i stoga je
temperatura talita via.

B SiO2 su kovalentni kristali (kao i dijamant u prethodnom pitanju) jer je to spoj izmeu nemetala
(O) i polumetala (Si), ostale navedene tvari su ionske: kalijev hidroksid KOH = K+OH, amonijev klorid
NH4Cl = NH4+Cl, natrijev bromid NaBr = Na +Br.

A Meu atomima plemenitog plina djeluju samo van der Waalsove privlane sile (jer su nenabijeni i
nepolarni) koje su jae to je atom vei (to je vei elektronski oblak, vee su mogunosti za
privremeno izoblienje elektronskog oblaka tj. nastanak trenutanog dipola) pa plemeniti plinovi koji
imaju manje atome imaju nia talita (ista logika vrijedi i za molekule halogenih elemenata i sl.).

D Pri sobnim uvjetima, najstabilniji oblik elementarnog sumpora su prstenaste molekule od 8

atoma:

D Ukupni oksidacijski broj svih kisika u Pb3O 4 je 4(2)=8 pa je ukupni oksidacijski broj svih olova 8,
to treba rasporediti na 3 atoma olova, to je mogue (ako vidimo iz ponuenih odgovora da su samo
dvije razliite "vrste" atoma Pb) kao 1+1+6, 2+2+4 ili 3+3+2, od ega je ponuena jedino kombinacija
oksidacijskih brojeva 2 i 4.

A Jer ima 7 elektrona u vanjskoj ljusci (Ns2 Np5 = 3s2 3p5).

B Na katodi se odvija redukcija vode kojom se izluuje elementarni vodik jer je barij zemnoalkalijski
metal pa ima negativan standardni redukcijski potencijal i stoga se ne moe izluiti u elektrolizi
vodene otopine.

B Ledite (tj. openito talite, a ledite je talite vode ili vodene otopine) otopine (u kojoj je
otopljena vrsta tvar) uvijek je nie od ledita istog otapala (koligativna svojstva snienje ledita).

B Pozitivna entalpija = za promjenu je potrebna energija = endotermna promjena, negativna

entalpija = pri promjeni se oslobaa energija = egzotermna promjena. Ako je promjena u jednom
smjeru endotermna, ista promjena u drugom smjeru je egzotermna (ako promatramo reakciju u
suprotnom smjeru, reakcijska entalpija ima isti iznos i suprotni predznak). Za prijelaz u "vie"
agregatno stanje (s l taljenje, l g isparavanje, s g sublimacija) potrebna je energija (kocku leda
moramo zagrijavati kako bi se prvo otopila pa isparila), pa se pri obrnutim promjenama (l s
ovrivanje, g l kondenzacija, g s) oslobaa energija.

A Molekule joda ine molekulski kristal (vidi 6. pitanje). Jod nije metal, niti sadri vodik. Kovalentne
su veze kojima su povezani atomi u molekulama I2, ali ne molekule meusobno.

C Meu navedenim molekulama polarne su: HCl, NO, a nepolarne: H2 (elementarna tvar), CO2
(simetrija: linearna molekula), BeF2 (simetrija: linearna molekula), N2 (elementarna tvar), CCl 4
(simetrija: tetraedar).

C Trostrana piramida:

B (vidi 2009.118.)

B Eliminacija = oduzimanje atoma = poveanje nezasienosti. Pretvorba alkohola u alken je npr.

CH3CH2OH

CH2=CH2 + H2O

B Molekule vodika i kisika su molekule elementarnih tvari pa ne sadre polarne veze. Za vodikovu
vezu izmeu dvije iste ili razliite molekule najmanje jedna od tih molekula mora sadravati vodik
vezan uz elektronegativni element F, O ili N a druga mora sadravati neki od tih elektronegativnih
elemenata s neveznim elektronskim parom.

D Pozitivna entalpija = endotermna reakcija. Prema ovome, za nastajanje 1 mol NO2 potrebno je
33,2 kJ energije.

D Prema opoj plinskoj jednadbi (pV=nRT) i vezi mnoine i mase (n=m/M) preko molarne mase: V
= nRT/p = mRT/(Mp), dakle volumen jednake mase plina obrnuto je proporcionalan njegovoj
molarnoj masi. Od navedenih plinova vodik ima najmanju molarnu masu pa zauzima najvei
volumen. (Podrazumijeva se da se plinovi nalaze u balonima ili posudama s pominim klipom tako da
zauzimaju volumen koji im najbolje "pae", a ne ire se po svom raspoloivom prostoru.)

10

D Masena koncentracija = masa otopljene tvari / volumen otopine = mnoina otopljene tvari
molarna masa otopljene tvari / volumen otopine = molarna masa otopljene tvari mnoinska
koncentracija = 98 g/mol 0,50 mol/L = 49 g/L.

D Elektronska konfiguracija Fe je [Ar]3d64s2, za Fe3+ oduzimamo 3 zadnja elektrona (oba s i jedan d).

A Jer je to atom plemenitog plina (helija) dakle ima popunjenu vanjsku (i jedinu) ljusku, to je vrlo
stabilna elektronska konfiguracija pa je potrebno puno energije da ju se izbacivanjem elektrona
poremeti.

C Jer je to trostruka veza (u O 2 je dvostruka, a H2 i Cl 2 jednostruke).

11

D NH4Cl je sol jake kiseline (HCl) i slabe baze (NH 3). Na2CO3 e dati lunatu (sol slabe kiseline i jake
baze), a CaCl 2 i Na2SO4 priblino neutralne otopine (soli jake kiseline i jake baze).

Amonijev nitrat je NH4NO3, njegovim termikim raspadom ovisno o uvjetima mogu nastati razliiti
produkti, najee duikov(I) oksid i vodena para (NH4NO 3(s) N2O(g) + 2H2O(g)), a pri vioj
temperaturi duik, kisik i vodena para (2NH4NO3(s) 2N2(g) + O 2(g) + 4H2O(g)). Termikim raspadom
amonijeva nitrita nastaje duik i vodena para (NH4NO 2(s) N2(g) + 2H2O(g)). Pretpostavljam da je
smisao pitanja bio sjetiti se da se duik laboratorijski dobiva termikim raspadom nitrita i nitrata pa je
traeni odgovor B.

A MnO4 + 8H+ + 5e Mn2+ + 4H2O U lunatoj sredini nastaje MnO42 i MnO2 (obino prvo MnO42
zelena otopina pa ubrzo zatim iz njega MnO2 smei talog).

C ( = 2007.113.)

12

B Konjugirana baza ima jedan H + manje: konjugirana baza hidrogensulfatnog iona HSO4 je sulfatni
ion SO42.

imaju oblik trostrane piramide (kao molekule

SO32
amonijaka, jer su na sredinji atom vezana 3 atoma i jedan slobodni elektronski par)

SiCl4 imaju oblik tetraedra (kao CH4) jer su na sredinji atom vezana 4 atoma
H2O2 takoer nisu planarne:

13

a CO32 su planarne jer su na sredinji atom vezana samo 3 atoma (i 0 slobodnih elektronskih parova):

D
Polureakcije pri toj elektrolizi su:
K: Cu2+ + 2e Cu
A: 2H2O O2 + 4e + 4H+
(na anodi se oksidira voda jer sumpor u sulfatnim ionima ima svoj najvei oksidacijski broj pa se ne
moe oksidirati, a i openito se uobiajeni vieatomni ioni ne oksidiraju pri elektrolizi vodenih otopina
jer je za takvo prekidanje kovalentnih veza potrebno vie energije)
Za izluivanje molekule kisika potrebno je dvostruko vie elektrona nego za izluivanje atoma bakra
pa se izlui dvostruko manja mnoina kisika nego bakra, dakle n(O2) = V(O 2)/Vm = n(Cu)/2 =
m(Cu)/2M(Cu) tj. V(O2) = m(Cu)Vm / 2M(Cu) = 31,775 g 22,4 L/mol / (263,55 g/mol) = 5,60 L

A Manje molekule (molekule manje mase) bre se gibaju.

14

D Povienje vrelita: T = iKbb, mnoinska koncentracija c i molalnost b su proporcionalni

(priblino, za razrijeene otopine koje se po gustoi ne razlikuju znatno od otapala: c=n(otopljena
tvar)/V(otopina), a b=n(otopljena tvar)/m(otapalo)=n(otopljena tvar)/((otapalo)V(otapalo) ako je
V(otopina)V(otapalo), onda je b=c/(otapalo)), Kb je konstanta koja ovisi samo o otapalu, pa
moemo rei da je T proporcionalno ic, pri emu je i faktor disocijacije tj. broj estica na koje
disocira jedna formulska jedinka, to je za NaCl 2 (Na+ + Cl), FeCl3 4 (Fe3+ + 3Cl ), C6H12O 6 1
(molekula), K2SO4 3 (2K+ + SO 42), KNO3 2 (K+ + NO 3), dakle umnoak ic odgovara onom za zadanu
otopinu NaCl jedino kod zadane otopine K2SO4.

A "Po zakonu prvog reda" znai da je brzina reakcije u svakom trenutku proporcionalna
koncentraciji tog reaktanta na prvu potenciju, dakle poveanjem koncentracije reaktanta poveava se
i brzina reakcije. Poveanjem koncentracije reaktanta poveava se brzina veine reakcija (osim onih
nultog reda).

B S metalom manjeg (jae negativnog) standardnog redukcijskom potencijala od eljeza (elik je

legura eljeza) kako bi korodirao (oksidirao se) umjesto njega. Bakar, srebro i zlato imaju pozitivan
standardni redukcijski potencijal, vrlo se teko oksidiraju, pa bi njihovo spajanje s elinom ipkom
moglo samo ubrzati njenu koroziju ako u okolini ima njihovih iona, oni bi se reducirali, a eljezo
zbog toga bre oksidiralo.

15

B Ubacivanjem kristalia (te tvari, a najee moe i neke druge ili ak samo mehanikim
potresanjem) u prezasienu otopinu iz nje kristalizira suviak otopljene tvari.

A Elementi prve skupine (alkalijski metali) obino reagiraju tako da prvo otpuste jedan elektron
(tvore katione naboja +1) pa su to reaktivniji to je energija potrebna za taj proces manja, a ta
energija je prva energija ionizacije.

A E = hf = hc/ tj. razlika energetskih nivoa obrnuto je proporcionalna valnoj duljini koja odgovara
prijelazu izmeu njih (Planckova konstanta h i brzina svjetlosti c su konstante koje su dane uz ispit: h
= 6,631034 Js, c = 3108 m/s). Dakle, iz zadanih podataka razlike energetskih nivoa moemo
izraunati: E3 E2 = 6,631034 Js 3108 m/s / 656109 m = 3,031019 J, E4 E 2 = 6,631034 Js
3108 m/s / 486109 m = 4,091019 J, iz ega se moe izraunati i E 4 E3 = E4 E 2 (E3 E2) = (4,09
3,03) 1019 J = 1,061019 J.
Slikovito:
E4
hc/(486 nm) hc/(656 nm)
E3
hc/(486 nm)
hc/(656 nm)
E2

16

2. dio

Tvar

Homogena
smjesa
X

Elementarna tvar

Kemijski spoj

Heterogena
smjesa

Bronca
Led
X
Bizmut
X
Granit
X
Kuhinjski ocat
X
eer
X
bronca = legura (vrsta homogena smjesa metala) bakra i kositra
led = H2O
bizmut = Bi (element broj 83)
granit = vrsta stijene heterogenog izgleda i sastava
kuhinjski ocat = koliko se vidi golim okom, homogena smjesa octene kiseline, vode i jo nekih tvari
eer (kuhinjski) = saharoza C12H22O11

magnezijev nitrat
amonijev jodid
eljezov(III) fosfat
KOH
NO2
HIO3

17
Iz mjernih jedinica u kojima je brzina dana vidimo da je
H O

H O
H O

H O
H O

H O

! H O
H O
!"
H O

dakle
! H O

10%& L s %)

!"
H O
H O
6,02 10 - mol%) 1000 g L%)
18,02 g mol%)

30 s

10

n(HCl) = n1(HCl) + n2(HCl) = c1V 1 + c2V2 = 2,0 mol/L 0,05 L + 0,10 mol/L 0,15 L = 0,115 mol
V = V1 + V2 = 0,05 L + 0,15 L = 0,2 L
c = n(HCl) / V = 0,115 mol / 0,2 L = 0,575 mol/L
= m(HCl) / V = n(HCl)M(HCl) / V = c M(HCl) = 0,575 mol/L 36,51 g/mol = 21,0 g/L

c = n / V = m / MV

M = m / cV = 23,759 g / (0,900 mol/L 0,2500 L ) = 106 g/mol

(zaokruujemo na broj znaajnih znamenaka koliko ih ima podatak zadan na najmanje znaajnih
znamenaka, ini se da je u ovom zadatku to bitno zbog sljedeeg podzadatka)

Prema relativnim atomskim masama u danom periodnom sustavu: M(Na2CO 3) = 106 g/mol,
M(NaClO3) = 106,5 g/mol, M(H2SO4) = 98,12 g/mol, M(H3PO4) = 98,03. Dakle, kad to zaokruimo
mogle bi biti i Na 2CO3 i NaClO 3, odluit u se za NaClO 3 jer jedino ona ima jednovalentne anione kao
to je spomenuto u osnovnom dijelu zadatka.

18

C (u ovom sluaju moemo mnoinske koncentracije izraziti kao broj estica/volumen, jer je

mnoinska koncentracija = mnoina otopljene tvari/volumen, a mnoina otopljene tvari

proporcionalna je broju estica otopljene tvari)

B 12 estica / 2500 mL = 6 estica / 500 mL

D (12+6) estica / (500+500) mL = 9 estica / 500 mL

D D: 9 estica / 500 mL = 0,018 estica/mL; E: 4 estice / 250 mL = 0,016 estica/mL

0,5 mol L1 (ako otopini volumena 500 mL dodamo jo 500 mL otapala, volumen e se
udvostruiti a mnoina otopljene tvari ostati ista, pa e mnoinska koncentracija biti upola
manja)

19

B = m(tvar) / V(otopina) = n(tvar)M(tvar) / V(otopina) = cM(tvar). Otopina B ima

dvostruko veu mnoinsku koncentraciju nego otopina C (dvostruko vie estica u istom
volumenu). Molarne mase su M(NaCl) = 58,5 g/mol, M(KNO3) = 101,1 g/mol. Budui da
molarna masa KNO3 nije vie nego dvostruko vea od molarne mase NaCl
(258,5=117>101,1), veu masenu koncentraciju ima otopina koja ima i veu mnoinsku
kocentraciju, B.

Mg2+<Na+<Ne<O2 meu izoelektronskim esticama, estice veeg naboja jezgre uvijek su

manje jer jezgra jae privlai elektrone kationi su manji, a anioni vei od atoma

Greka u pitanju ne veliina, nego elektronska konfiguracija (veliine se ne mogu napamet

tako tono predvidjeti).
fluoridni ion, aluminijev kation, nitridni ion

Tvar (slaba organska kiselina ili baza) koja mijenja boju pri promjeni pH preko neke
vrijednosti.

Metiloran, bromtimol plavo, crveni kupus (antocijanini), lakmus (crveni i plavi).

20
Da. Solna kiselina, HCl, jaka je kiselina, i barijeva luina, Ba(OH)2, jaka je luina; svaka estica HCl
doprinosi kiselosti s jednim H+, a svaka estica Ba(OH)2 doprinosi lunatosti s dva OH , pa pri
mijeanju jednakih mnoina jer su i volumeni i koncentracije zadanih otopina jednaki HCl i
Ba(OH)2 u otopinu dospijeva dvostruko vie OH nego H+ pa OH ostaju u suviku i stoga je otopina
lunata, a fenolftalein se u lunatoj otopini oboji u ruiasto. Raunski (to za ovaj zadatak nije
potrebno, ali moe biti potrebno za sline zadatke): n(H+) = n(HCl) = 0,2 mol L1 0,05 L = 0,01 mol,
n(OH) = 2n(Ba(OH)2) = 2 0,2 mol L1 0,05 L = 0,02 mol, n(suviak OH) = n(OH) n(H+) = 0,01 mol,
V = 50 mL + 50 mL = 100 mL, c(suviak OH) = 0,01 mol / 0,1 L = 0,1 mol/L, pOH = log(0,1) = 1, pH =
14 pOH = 13, a fenolftalein je ruiast pri pH priblino izmeu 8 i 14.

Mr = m(molekula)/u = 2,05721022 g / (1,661024 g) = 124

Ar = Mr/4 = 31

(pogled u periodni sustav) fosfor (P)

P4(s) + 5O2(g)

P4O10(s)

fosforov(V) oksid

21

3A + C 3B + D (za obrazloenja svih rjeenja u zadacima 10.1. do 10.3. vidi 2008.212. jer su
zadaci identini)

U suviku je tvar B. Mjerodavni reaktant je tvar A.

22

A+B
45

2C
678
6986:8

mmol
L
mmol
mmol
1
2
L
L
4

U drugom sluaju (nastat e vie tvari E i F nego tvari B i C) jer je konstanta ravnotee vea.

23

2) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 2. RAZREDA GIMNAZIJE 2007.

C Promjene agregatnih stanja su fizikalne promjene jer se pri njima ne mijenja kemijski
sastav tvari (ne dolazi do preraspodjele kemijskih veza), a ostale navedene promjene su
kemijske, moe se napisati kemijska jednadba, npr. A. CaO(s) + H2O(l) Ca(OH)2(aq), B.
CuSO4(s) CuO(s) + SO2(g) + O2(g), D. C12H22O11(s) 12C(s) + 11H2O(g).

B Od navedenih tvari jedino naftalen sublimira (zagrijavanjem prelazi iz vrstog izravno u

plinovito stanje).

C Meu svim navedenim molekulama polarne su HCl i NO jer sadre veze izmeu razliitih
elemenata koje nisu u prostoru simetrino rasporeene tako da bi se pozitivnija ili
negativnija podruja meusobno ponitila. H2 i N2 su molekule elementarnih tvari pa ne
sadre polarnu vezu, u CO2, CCl4 i BeF2 atomi kisika, klora odnosno fluora simetrino su
rasporeeni oko sredinjeg atoma pa se te polarne veze meusobno ponitavaju.

24

C Snienje talita ili povienje vrelita homogene smjese (otopine ili vrste otopine, kojima
pripadaju legure) dano je formulom <
4 , pri emu je K konstanta (krioskopska
odnosno ebulioskopska) koja je svojstvo otapala, b molalnost otopljene tvari (mnoina
otopljene tvari/masa otapala) koja je (osim za otopine izrazito visokih koncentracija)
proporcionalna mnoinskoj koncentraciji (mnoina otopljene tvari/volumen otopine), a i
faktor disocijacije za molekulske tvari kao to je saharoza i=1 jer u vodenim otopinama ne
disociraju, a za dobro topive soli jakih kiselina i baza kao to su NaCl i K2SO4 i=broj iona od
kojih se formulska jedinka sastoji jer u vodenim otopinama potpuno disociraju, dakle
i(NaCl)=2, i(K2SO4)=3.

C Odnos energije prijelaza (tj. razlike energija energijskih nivoa meu kojima se taj prijelaz
odvija) i valne duljine u spektru je E=hf=hc/ (E promjena energije, h Planckova konstanta,
f frekvencija, c brzina svjetlosti, valna duljina), dakle razlika energija obrnuto je
proporcionalna valnoj duljini. Vidi ogledni ispit140.

B Magla su sitne kapljice vode rasprene u zraku (koloidni sustav). Vidi ogledni ispit11.

25

B Entropija je mjera za koliinu nesreenosti, nasuminosti rasporeda materije u prostoru

odnosno rasprenost energije, raspadom estica na vie estica poveava se entropija
sustava, no ako je mogu prijenos topline kroz stijenke, sustav toplinu potrebnu za taj
proces (kidanje kemijske veze je uvijek endotermno, a i za fiziko rastavljanje neeg na
komadie uvijek je potrebna energija) prima iz okoline (toplina je energija koja prelazi iz
podruja vee u podruje manje temperature, do izjednaenja temperatura) pa se time
smanjuje temperatura okoline, a time i njena entropija (ali za manji iznos nego to se
entropija sustava poveava pri svakom spontanom procesu ukupna entropija raste).
* entropija vie nije u redovnom programu gimnazijske nastave kemije i nije obuhvaena
ispitnim katalogom za dravnu maturu

C Netono su napisani spojevi: KO, SrCl, NH4, Mg2O (treba biti: K2O(oksid) ili K2O2(peroksid)
ili KO2(superoksid), SrCl2, NH3, MgO).

26

B Za isparavanje vode potrebna je energija, a kondenzacijom koja je suprotni proces

energija se oslobaa (oslobaanje energije = negativna entalpija = egzotermna promjena).
Vidi ogledni ispit114.

A Molekulski kristali sastoje se od molekula (ili atoma plemenitih plinova) koje su

meusobno povezane neveznim elektromagnatskim interakcijama tj. van der Waalsovim
(polarne molekule stalni dipoli) odnosno Londonovim (nepolarne molekule, npr. molekule
elementarnih tvari kao to je jod trenutani/inducirani dipoli) silama, te su sile slabe
(mnogo slabije od kemijskih veza) pa molekulski kristali imaju niska talita (i esto
sublimiraju). Molekule joda ne mogu biti povezane vodikovim vezama jer ne sadre vodik.
Jod je pri sobnoj temperaturi i normalnom tlaku tamnoljubiasta vrsta tvar koja malim
zagrijavanjem sublimira. Nabojni broj jodidnog iona je 1.

B Vidi odgovor na prethodno pitanje.

D Prijelazni metali pri tvorenju kationa prvo gube svoja 2 vanjska Ns elektrona, a tek zatim
eventualno jo (N1)d elektron; elektronska konfiguracija Fe je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d6.

27

C Kutu i zatitne rukavice pri izvoenju pokusa s koncentriranom kiselinom svakako je od

poetka trebalo imati, no i bez obzira na to, brzinski zdravorazumski postupak je najbolji (dok
se nae ista kapaljka, ode stol).

T U tekuem stanju estice se mnogo bre i slobodnije tj. nasuminije gibaju nego u
vrstom pa je entropija vea. Vidi 7.
* entropija vie nije u redovnom programu gimnazijske nastave kemije i nije obuhvaena
ispitnim katalogom za dravnu maturu

N Elektronegativnost u skupini raste prema gore (u periodi prema desno:

najelektronegativniji elementi su u gornjem desnom kutu jer oni imaju najveu energiju
ionizacije i elektronski afinitet plemenite plinove ne raunamo jer tvore premalo spojeva za
odreivanje).

N Sublimacija je prijelaz iz krutog u plinovito, dakle (s)

(g).

T Nukleoni su estice sadrane u jezgri atoma (protoni i neutroni), a nuklidi su estice koje
imaju isti broj protona a razliit broj neutrona (izotopi) ili isti zbroj broja protona i neutrona
(maseni broj) a razliite te pojedinane brojeve (izobari).

28

Elementarne tvari: B, C (fuleren je alotropska modifikacija ugljika), F, H

Kemijski spojevi: D (CaC2), G (CO)
Smjese: A (smjesa ugljikovodika), E (voda i u njoj otopljene soli), I (koloidne kapljice vode
rasprene u zraku)

jodati (HXO hipo...iti, HXO2 ...iti, HXO3 ...ati, HXO4 per...ati; X = Cl, Br ili I); Mg(IO3)2

900 10?
1s

!=

!
,
!=

6,69

900 10?
1s

1s
!=
900 10?
10))s

1s

18 g 6,022 10 -mol%)
900 10? 18 g mol%)

29

6,69

1 min
60 s

10)) s

t = 2,12 104 godina

1h
60 min

1 dan
24 h

1 godina
365 dan

2,12

10G godina

nukupno(HCl) = n1(HCl) + n2(HCl) = c1V1 + c2V2

Vukupno = V1 + V2
H

IJIKLM

N7O

IJIKLM

H)

PH
)P
)

50 mL

mol
mol
P 150 mL 0,1
L
L
50 mL P 150 mL

0,575

c = 0,58 mol/L

tvar
otopina

M(tvar) = 440 g mol1

Cl2(g) + H2(g)

2HCl(g)

tvar
V
tvar
otopina
2,2 g
g
440
mol
mol
0,02
0,25L
L

tvar

tvar
otopina

mol
L

30

n0(H2) = m(H2) / M(H2) = 10,08 g / 2,016 g mol1 = 5 mol

n0(Cl2)=m(Cl2)/M(Cl2)= 425,4 g / 70,90 g mol1 = 6 mol
iz jednadbe u a) vidi se da H2 i Cl2 reagiraju u omjeru 1:1 pa je H2 mjerodavni reaktant, a dio
Cl2 e preostati u suviku:
npreostala(Cl2) = n0(Cl2) n0(H2) = 1 mol
mpreostala(Cl2) = npreostala(Cl2) M(Cl2) = 70,9 g
dakle mnoinu HCl raunamo prema mnoini H2, opet iz jednadbe:
n(HCl) / n0(H2) = 2 / 1 n(HCl) = 2n0(H2) = 10 mol
m(HCl) = n(HCl) M(HCl) = 10 mol 36,46 g mol1 = 364,6 g
ukupna masa svih tvari u posudi nakon reakcije
mukupno = m(Cl2) + m(H2) + m(HCl) = 70,9 g + 0 + 364,6 g = 435,5 g
(naravno, ukupna masa tvari nakon reakcije jednaka je ukupnoj masi tvari prije reakcije
zakon o ouvanju mase pa se u ovom sluaju, kad je posuda zatvorena, moe i puno
jednostavnije izraunati samo zbrojimo mase reaktanata i prikladno zaokruimo)

w(H2) = 0
w(Cl2) = mpreostala(Cl2) / mukupno = 0,1628 = 16,28 %
w(HCl) = m(HCl) / mukupno = 0,8372 = 83,72 %

31

C mnoinska koncentracija = mnoina otopljene tvari/volumen, a mnoina otopljene tvari

proporcionalna je broju estica otopljene tvari

B 12 estica / 2500 mL = 6 estica / 500 mL

D (12+6) estica / 2500 mL = 9 / 500 mL

Mg2+<Na+<Ne<O2 meu izoelektronskim esticama, estice veeg naboja jezgre uvijek su

manje jer jezgra jae privlai elektrone kationi su manji, a anioni vei od atoma

32

3) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 3. RAZREDA GIMNAZIJE 2008.

A Sulfatni ion je SO42, zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u estici jednak je naboju
estice, oksidacijski broj kisika je veinom II.

D Fe3O4 se moe shvatiti kao FeO Fe2O3. Zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma neutralne
(nenabijene) estice je 0, zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma kisika ovdje je 4(2) = 8 pa
zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma eljeza mora biti 8, to se od tri atoma eljeza koji
imaju samo dva razliita oksidacijska broja moe postii kao 1+1+6, 2+2+4 ili 3+3+2. No,
eljezo openito moe biti samo dvovalentno ili trovalentno tj. imati oksidacijski broj 2 ili 3
(moe otpustiti zadnja 2 s elektrona ili i jo jedan d elektron kako bi imalo 5 d elektrona tj.
sve nesparene elektrone tj. polupopunjenu 3d podljusku).

. . -%
D W: !:[ (anion poprima stabilnu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina)

33

B Analogno NH3 (za one koji ele znati vie: bit e znatno blia planarnoj nego NH3 jer su
atomi Cl vei i imaju vanjske nevezne elektrone koji uzrokuju njihovo meusobno odbijanje,
no nikako nee biti posve planarna).

C X je okruen s 5 crtica, znai 5 elektronskih parova (1 crtica = 1 vezni elektronski par, 1

tokica = 1 nevezni vanjski elektron), prema pravilu okteta trebaju biti 4 elektronska para (8
elektrona).

D Zbog velike razlike elektronegativnosti izmeu kalcija (zemnoalkalijski metal) i fluora

(halogeni element, najelektronegativniji element) CaF2 je ionski spoj pa je to njegova
formulska jedinka.

34

B Meu svima navedenima, ionski spojevi su: Na2O, CaO, K2O2 (spojevi metala i nemetala,
dok su kovalentni spojevi spojevi nemetala).

A U ostalim navedenim spojevima veze su ionske (H i F su oba nemetali pa se mogu

meusobno povezati kovalentnom vezom).

A Jakost ionske veze je jakost privlane sile meu suprotno nabijenim ionima izraena
Coulombovim zakonom: \

]^ ]
_

, dakle proporcionalna nabojima (a naboj je jednak

umnoku elementarnog naboja naboja elektrona odnosno protona i nabojnog broja

iona), a obrnuto proporcionalna udaljenosti izmeu iona (koja je proporcionalna zbroju
polumjera kationa i aniona). Kako u skupini veliina iona istog naboja, kao i veliina atoma,
raste prema dolje, tako se od F do I poveava udaljenost te stoga smanjuje jakost ionske
veze.

35

B Elementi 1. skupine (alkalijski metali) u spojevima imaju oksidacijski broj I, a 16. skupine
(halkogeni elementi) II. Meusobno zbog velike razlike elektronegativnosti najee tvore
ionske spojeve, pri emu element 1. skupine otputa 1 elektron a element 16. skupine prima
2 elektrona kako bi postigli stabilnu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina.

B vidi 2007.25.

C vidi 2007.15.

D U 100 g prvotno pripremljene otopine ima 100 g 0,050 = 5,0 g NaCl, u jednakoj masi
otopine razrijeene na dvostruki volumen ima dvostruko manje (na dvostruku volumen
ovdje znai i na dvostruku masu jer je otopina dovoljno malog masenog udjela da su gustoa
otopine i gustoa vode priblino jednake).

36

D
H

X
otopina

X
X
otopina
X
otopina
X
otopina
92 g 1,085 g/mL
mol
0,011
46 g mol%)
92 P 100 g
mL

D 50% je maseni udio eera u otopini (ako ne pie koji je udio, obino je maseni). w(eer)
= m(eer)/m(otopina) = m(eer) / [m(voda)+m(eer)]. w(eer) + w(voda) = 1 ako otopina
sadri samo vodu i eer. Maseni omjer = m(eer)/m(voda) = w(eer)m(otopina) /
[w(voda)m(otopina)] = w(eer)/[1w(eer)] = 0,5/(10,5) = 0,5/0,5 = 1/1. Npr. u 100 g
opisane otopine ima 50 g eera i preostalih 50 g je voda.

C Lunatu otopinu daje sol jake baze (KOH) i slabe kiseline (HCN) zbog hidrolize aniona iz
slabe kiseline (CN + H2O OH + HCN). Amonijev klorid je sol slabe baze i jake kiseline pa
daje kiselu otopinu, a kalcijev i kalijev klorid su soli jake kiseline i jakih baza pa su im otopine
priblino neutralne.

37

B Lunata sol, sol jake baze i slabe kiseline, (vidi prolo pitanje) poveava pH vrijednost
(smanjuje koncentraciju H+ odnosno poveava koncentraciju OH).

B Pretpostavljam da se misli na poveanje kiselosti otapanjem atmosferskog CO2 (kao to

bi se desilo i s istom destiliranom vodom), to je obino vrlo mala i nebitna promjena.
Na2SO4 je, naravno, neutralna sol ili vrlo blizu neutralne (natrijev HIDROGENsulfat je kisela
sol zbog hidrolize hidrogensulfatnog aniona na sulfatni).

B Meu navedenim plinovima reagira s vodom i daje luinu (= poveava koncentraciju OH

= smanjuje koncentraciju H+ = poveava pH) jedino NH3 (NH3 + H2O NH4+ + OH). SO2 i H2S
reakcijom s vodom daju kiseline (H2SO4(aq) odnosno H2S(aq)), a CH4 ne reagira s vodom
dakle neutralan je.

38

D Hidrogenfosfatni ion je HPO42, konjugirana kiselina nastaje spajanjem s H+ (baza =

protonakceptor = primanjem protona prelazi u svoju konjugiranu kiselinu).

A Cijanovodik je HCN, konjugirana baza nastaje odvajanjem H+ (kiselina = protondonor =

otputanjem protona prelazi u svoju konjugiranu bazu).

C Pri 25C pH + pOH = 14, dakle ovdje je pOH = 10, c(OH) = 10pOH mol dm3= 1010 mol
dm3.

B Jednadba elektrolize vode: H2O(l) H2(g) + O2(g), dakle n(H2) = n(H2O) =

m(H2O)/M(H2O) = 18 g / 18 g mol1 = 1 mol, pri normalnim uvjetima volumen 1 mol plina =
standardni molarni volumen plina = 22,4 L (ili izraunati iz ope plinske jednadbe pV=nRT).
Za one koji ele znati vie: normalni uvjeti su t = 0C, p = 101 325 Pa; standardni uvjeti su t =
25C, p = 105 Pa; za sobne uvjete se obino uzima t = 25C, p = 101 325 Pa kako i meu
kemiarima esto vlada pomutnja koji su koji uvjeti, uvjeti bi trebali uvijek kad su bitni biti i
ovako brojano navedeni.

39

D V = n Vm = N/NA Vm = 1015 / (6,022 1023 mol1) 22,4 dm3/mol = 3,72 108 dm3 =
3,72 1011 m3

An=m/M
Ar(Fe) + Ar(S)

M = m / n = 43,6 g / 0,5 mol = 87,2 g/mol

x=y=1

Mr(FexSy) = 87,2 = 55,8 + 31,4

B M = Mr g/mol, Mr(SO3) = Ar(S) + 3Ar(O) (relativne atomske mase nai u periodnom

sustavu)

B Oksidacija = poveanje oksidacijskog broja (redukcija = smanjenje oksidacijskog broja,

dakle ostali navedeni zapisi predstavljaju redukciju).

40

A Ne mijenja se oksidacijski broj nijednog elementa (ako vam odgovor na ovakvo pitanje
nije odmah jasan, najsigurnije je odrediti oksidacijske brojeve svih elemenata u reaktantima i
produktima u svim reakcijama).

C Redukcijsko sredstvo = moe se oksidirati = atomu u oksidu koji nije kisik moe se
poveati oksidacijski broj (II za Cu, III za Al i IV za C su njihovi maksimalni oksidacijski brojevi
prema poloaju u periodnom sustavu, oksidacijski broj C u CO je II).

B Pri elektrokemijskim procesima na anodi se uvijek zbiva oksidacija, u ovom sluaju

kloridni ioni otputanjem elektrona prelaze u molekule klora jer je to energetski povoljnije
od oksidacije kisika iz vode.

41

A Vodikove veze tvore tvari koji sadre vodik vezan uz jako elektronegativni element F, O ili
N.

C Manji pH (pri istoj koncentraciji kiseline) = vea koncentracija H+ = jae disocirana kiselina
("jaa kiselina") = vea konstanta disocijacije kiseline Ka

C Barijev sulfat BaSO4 je netopljiva bijela sol (NaCl i Na2SO4 su dobro topljivi pa bi u
jednadbama bili aq i ne bi se taloili iz otopine, a BaSO3 je barijev sulfit koji je takoer
netopljiv u vodi, no za njegov nastanak potrebni su sulfitni, a ne sulfatni ioni).

D HAy disocira 10 puta slabije nego HAx jer je konstanta disocijacije 10 puta manja.
Konstanta disocijacije je konstanta ravnotee za reakciju HA H+ + A

42

C Tlak pare tvari u stanju ravnotee ovisi samo o temperaturi, ne o koliini prisutne tvari.

A Vidi 2008.19. to je ionska veza jaa, potrebno je vie energije da se razaranjem te

veze tvar prevede u tekue stanje i stoga je talite spoja vie. U pravilu naboji iona imaju
puno vei utjecaj na jakost ionske veze nego njihovi radijusi.

A Redukcijsko sredstvo se oksidira kako bi reduciralo neto drugo, ovdje se etanol oksidira
u octenu kiselinu (promjena oksidacijskog broja jednog od atoma ugljika iz I u III).

A Talite smjese vode i kuhinjske soli nie je od talita iste vode (snienje talita T=ibK),
taljenje leda i otapanje NaCl su endotermni procesi.

43

C Entalpije kristalnih reetki ionskih spojeva proporcionalne su jakosti ionske veze (to su
energije potrebne da se ta veza razori), vidi 2008.19. i 2008.136.

C Otopina u kojoj se pojavio talog bila je prezasiena, nakon izluivanja taloga (dakle
suvika otopljene tvari) postala je zasiena. Za otopine u kojima se nije pojavio talog ne
moemo biti sigurni jesu li nezasiene ili tono zasiene.

44

2. dio

Pitanje moda nije posve jasno misli se na vrste kristalnih reetki.

npr. NaCl
+
(u vrstom stanju ne)
+
+

npr. dijamant
+

+
(ne otapaju se)

npr. I2

npr. Cu
+ (neki metali nisu)
+
+ (neki metali nemaju)
(ne otapaju se, osim ako
s vodom reagiraju i daju
luinu)
+

45

1. Ima vie vrelite nego to bi se oekivalo prema slinim spojevima ije molekule nisu
povezane vodikovim vezama; dobro se mijea s (otapa u ili ih otapa) tvarima za koje je
poznato da su im molekule meusobno povezane vodikovim vezama ili barem znatno
polarne.
2. Polarnost molekula, veliina molekula, oblik molekula.

46

ukupna masa potrebne otopine:

m(otopina)1 + m(otopina)2 = 600 g
ukupna masa natrijevog klorida u potrebnoj otopini:
m(NaCl)1 + m(NaCl)2 = 600 g 5% = 600 g 0,05 = 30 g
m(otopina)1 0,009 + m(otopina)2 0,14 = 30 g
(oznake: m(otopina)1=m1, m(otopina)2=m2, podrazumijevamo mase u gramima)
0,009m1 + 0,14(600m1) = 30
0,131m1 = 54
m1 = 412 g
m2 = 600 m1
m2 = 188 g
Potrebno je uzeti 412 g prve otopine i 188 g druge otopine.

47

pri 20C moe biti otopljeno najvie:

4!gh hi
cdef 4!gh hi
cdef 4!gj 4!gcdef 4!gcdef 4!g61 j cdef 4!g- 8 cdef 4!gNg

cdef 4!g4!g4!g4!g-

6 4!g- P
Ng

4!gcdef 4!gN g j cdef 4!g0,242 120 k j 0,242

sve vie od toga e se istaloiti, dakle istaloit e se 60 g 38,3 g = 21,7 g

Ng 8
38,3 k

48

50 naemo na grafu na osi ordinata (vertikalnoj) 25%, dakle 25 (jer su brojevi na osi ordinata
100maseni udio soli u zasienoj otopini), i gledamo kojoj toki na osi apscisa (horizontalnoj)
odgovara ta toka krivulje, to je tono na pola puta izmeu 40 i 60 dakle 50C)

49

Iz 5.1. je pri 50C wsat = 25%

kao u 4.:
CuSOG
clmn CuSOG
otopina
6 CuSOG P
CuSOG
clmn CuSOG
otopina
clmn CuSOG
clmn CuSOG
0,25 50 k
H O
16,7 k
CuSOG
61 j clmn CuSOG 8
1 j 0,25

H O 8

Pri 50C u 50 g vode moe se maksimalno otopiti 16,7 g soli.

Na isti nain oditamo iz grafa wsat pri 60C: wsat = 29% < 33%, otopina koja sadri vie soli
nego to pri toj temperaturi sadri zasiena otopina je prezasiena (da sadri manje, npr. da
joj je u ovom sluaju maseni udio 25%, bila bi nezasiena).

poetne mnoine kiseline i luine:

n0(HCl) = cV = 0,1 L 20 103 mol/L = 2 103 mol
n0(Ca(OH)2) = cV = 0,2 L 10 103 mol/L = 2 103 mol
poetne mnoine H+ i OH koje iz njih dospijevaju u otopinu:
n0(H+) = n0(HCl) = 2 103 mol
n0(OH) = 2n0(Ca(OH)2) [jer svaki Ca(OH)2 sadri 2 OH] = 4 103 mol
nakon njihove meusobne neutralizacije ("ponite" se jednake mnoine H+ i OH pri reakciji

50

H+ + OH H2O, pri emu se H+ svi potroe jer ih ima manje) preostaje n(OH) = 2 103 mol
volumen konane otopine: V = V1 + V2 = 0,1 L + 0,2 L = 0,3 L
*otopine su vrlo male koncentracije pa ne treba voditi rauna o eventualnim razlikama u
gustoi ni o volumenu nastale vode
c(OH) = n(OH)/V = 2 103 mol / 0,3 L = 6,67 103 mol/dm3
pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 2,18
pH = 14 pOH = 11,82

KOH(aq) + HBr(aq) KBr(aq) + H2O(l)

n0(KOH) = n0(HBr) = cV = 0,5 L 0,02 mol/L = 0,01 mol
u ovom sluaju nije potrebno raunati mjerodavni reaktant jer su poetne mnoine jednake i
reagiraju 1:1 pa se oba posve potroe
n(KBr) = n0(KOH) = n0(HBr) = 0,01 mol
V = V1 + V2 = 0,5 L + 0,5 L = 1 L
c(KBr) = n(KBr)/V = 0,01 mol/L

51

OH %

OH %

Ca OH

0,050 mol dm%-

Ca OH
Ca OH

2 3,7g
74,0926 g mol%)

2 dm-

pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 1,3

pH = 14 pOH = 12,7

Qteorijski = N(e) q(e) = z n(Cu) NA e = z n(Cu) F = z m(Cu)/M(Cu) F = 2 100

103 g / (63,546 g mol1) 96 485 C mol1 = 3,04 108 C
iskoritenje = Qteorijski / Qeksperimentalno Qeksperimentalno = Qteorijski / iskoritenje = 3,30 108 C

52

(ako je iskoritenje manje od 100%, za proizvodnju iste koliine bakra potrebno je vie
naboja; iskoritenje se obino oznaava tj. malim grkim slovom eta)

Q = It

t = Q/I = 3,3 108 As / 1000 A = 3,3 105 s 1/60 min/s = 5500 min = 229 h i 4 min

53

1. oditani negativan napon (potencijal) lanka znai da je voltmetar spojen obrnuto: + na

elektrodu, na + elektrodu; u elektrokemijskim procesima na anodi se odvija oksidacija, na
katodi redukcija; u galvanskim lancima anoda je , a katoda +, ioni metala koji ima vei
standardni redukcijski potencijal se na katodi reduciraju u taj metal, a na anodi se drugi
metal oksidira u svoje ione, poluplemeniti i plemeniti metali kao to je srebro imaju vei
standardni redukcijski potencijal; dakle, katoda je od Ag, anoda od Zn dakle, A je od Zn, B je
od Ag
2. 2Ag+(aq) + Zn(s)

2Ag(s) + Zn2+(aq)

3. Zn(s) | Zn2+(aq) || Ag+(aq) | Ag(s)

A. ne ovisi
B. smanjuje se porastom temperature
C. ne ovisi
D. ne ovisi
KONSTANTA ravnotee (ne poloaj ravnotee! koji podrazmijeva ravnotene koncentracije
reaktanata i produkata) bilo koje reakcije ovisi samo o temperaturi (endotermne se
poveava porastom temperature, a egzotermne se smanjuje)
napomena: 12. zadatak rijeen je u skripti kao dodatak poglavlju Brzina reakcije i ravnotea
te je to rjeenje ovdje kopirano

54

Tvari ija se koncentracija s vremenom smanjuje su reaktanti (ovdje A i C), a tvari ija se koncentracija
poveava produkti (ovdje B i D).
Kao "kraj reakcije" tj. ravnoteno stanje uzimamo tamo gdje se koncentracije reaktanata i produkata
vie vidljivo ne mijenjaju krivulje postaju priblino vodoravne.
Najmanju promjenu koncentracije (razlika koncentracije u ravnotenom stanju i poetne
koncentracije) uzmemo kao "mjernu jedinicu" s kojom emo usporeivati ostale ako nije drukije
zadano, neka taj reaktant ili produkt (ovdje reaktant C) ima stehiometrijski koeficijent 1 ostali
reaktanti i produkti imaju stehiometrijske koeficijente onoliko koliko puta je promjena njihove
koncentracije vea od te najmanje promjene (ako ne bi bile cjelobrojne, mnoimo cijelu jednadbu
tako da budu, a ako moemo jednadbu podijeliti tako da i dalje svi stehiometrijski koeficijenti budu
cjelobrojni, dijelimo ju). Dakle, u ovom sluaju jednadba reakcije je: 3A + C 3B + D (u ovom sluaju
nije nuno pisati strelicu za povratnu reakciju jer na poetku nije prisutna opaziva koliina produkata
niti na kraju reaktanata, ali ne bi trebalo ni koditi).

Mjerodavni reaktant je tvar koja se potroila A, a u suviku su svi preostali reaktanti B.

55

Za napisati jednadbu postupamo isto kao u 10. 1. paziti da se rauna PROMJENA koncentracije (a
ne poetna koncentracija) jer su ovdje u ravnotei prisutne i znatne koncentracije reaktanata A i B
dakle:
(42) A + (31) B

(40) C

2A + 2B 4C / 2 (u zadacima s ravnoteom uvijek "pokratiti" jednadbu na najmanje

cjelobrojne koeficijente!)
A+B

2C

Napiemo izraz za konstantu ravnotee prema jednadbi te uvrstimo RAVNOTENE (na "kraju
reakcije" tamo gdje su krivulje vodoravne) koncentracije svih tvari (obavezno u izraz uvrstiti i
mjerne jedinice jer konstanta ima i jedinicu, ako se sluajno sve ne pokrate kao ovdje):
45

6C8
6A86B8

mmol
L
mmol
mmol
1
2
L
L
4

56

4) PROBNA MATURA ZA UENIKE 4. RAZREDA 2009.

A Brom i voda su elementarni nemetal odnosno kovalentni spoj pa u istom stanju nemaju
dobru elektrinu provodnost ni visoko vrelite niti slabo hlape (tvari koje imaju visoko
vrelite uvijek ujedno i slabo hlape, vrelite i hlapljivost su vezana i proporcionalna svojstva).
Bizmut je pri sobnoj temperaturi krutina.

D Identino pitanju 200816.

B Molekule CCl4 nepolarne su zbog simetrinog prostornog rasporeda polarnih veza

(tetraedar). Treba razlikovati vezu unutar molekula (kovalentna!) i izmeu molekula
(zapravo nevezne interakcije kao to su van der Waalsove).

57

D Kristalna reetka je periodiki ponavljajui raspored estica (atoma, iona ili molekula) u
prostoru (kristalu). Visoko talite i elektrina provodnost svojstveni su samo nekim vrstama
kristala, a ravne plohe jesu prisutne u svim normalnim kristalima, no nisu nuan uvjet, nego
posljedica periodinosti unutarnje grae.

A 25 mL : 50 mL = 1 : 2

B c = n(NaCl)/V(otopina) [otopina je dovoljno razrijeena da je V(otopina) V(H2O)]

m(NaCl)/(M(NaCl)V(H2O)) = 5,85 g / (58,5 g mol1 0,1 L) = 1,0 mol L1

58

A Vidi 2008.19. i 2008.136.

C Misli se na kolikostruku masu ju treba razrijediti (ili priblino na kolikostruki volumen

gustoa koncentrirane klorovodine kiseline je 1,18 g/dm3 to za ovako priblini raun nije
predaleko od gustoe vode 1 g/dm3, a razrjeivanjem se dakako pribliava gustoi vode):
npr. imamo 100 g otopine, u njoj dakle ima 36 g klorovodika, ako ju istom vodom
razrijedimo na etverostruku masu, imamo 400 g otopine u kojoj jo uvijek ima 36 g
klorovodika, dakle maseni udio klorovodika je 36/400 = 9%

B Maseni broj = broj protona + broj neutrona. Broj protona odita se iz periodnog sustava
(redni broj).

C 3p3 znai da mu nedostaju 3 do najblieg okteta (3s2 3p6), skupine elemenata iji je zadnji
elektron pelektron (elemenata pbloka) brojimo od 18 (plemeniti plin) unatrag.

59

A Identino pitanju 2008.18.

D Molekula ozona moe se prikazati rezonantnim strukturama

dakle nije linearna kao ostale navedene molekule pa je polarna (rezonantne strukture
pokazuju i kako je u njoj razdvojen naboj); vea je od njih i ima veu masu.

C Identino pitanju 2008.112.

60

C, D Molekulska formula benzena je C6H6, etina C2H2, empirijska za oba CH. Molekulska
formula kisika je O2, ozona O3, empirijska za oba O.

C C:H=2:6=1:3 (meu ponuenim odgovorima nema CH3, no to ne bi bio toan odgovor jer
CH3 ne moe biti stabilna molekula jer u njoj ugljik ne bi imao oktet, nego bi imao nespareni
elektron).

(jer S ima 6 valentnih elektrona, a C 4)

61

D U As2O3 arsen je trovalentan (jer je kisik u spojevima s nemetalima uvijek dvovalentan),

prema tome pretpostavljamo da je i u spoju s vodikom trovalentan i uzimamo
najjednostavniju mogunost.

B Sulfitna kiselina ima jedan atom kisika manje nego sulfatna (sumporna).

D Kr je kripton, Cr je krom!

62

C w(H) = m(H)/m(N2H4) = 4Ar(H)u/(Mr(N2H4)u) = 4/(214+4) = 4/32 = 0,125 = 12,5%

A Reakcijom kiselog oksida i vode nastaje kiselina u kojoj sredinji element ima isti
oksidacijski broj kao i u tom oksidu (ta reakcija nije redoks).

D Budui da plinovi tee zauzeti puno vei volumen nego tekuine i krutine, promjena tlaka
opazivo utjee na ravnoteu jedino ako se u reakciji mijenja koliina plinovitih estica:
poveanjem tlaka ravnotea se pomie prema onoj strani jednadbe gdje je manji zbroj
stehiometrijskih koeficijenata tvari u plinovitom stanju (smanjenjem tlaka obrnuto) ako se
reakcija praktiki zaustavi, znai da je ravnotea jako pomaknuta prema reaktantima, a to
dakle ovdje znai da je vie plinovitih produkata nego reaktanata.

Slubena rjeenja daju B, ja smatram A (iz prezasiene otopine dolazi do kristalizacije fizikim
uznemiravanjam, iz zasiene bi dolo do kristalizacije promjenom temperature u onom
smjeru u kojem se topljivost smanjuje; naravno, otopina koja nakon toga preostaje i moe se
odvojiti od taloga filtracijom je upravo zasiena), no moda neto previam.

63

C Vidi 2009.124.

B I umjesto njega pojavit e se bijeli talog srebrova klorida jer je on puno manje topljiv (ima
puno manji produkt topljivosti koji je konstanta ravnotee za otapanje).

C KCN je sol jake luine (KOH) i slabe kiseline (HCN), u njegovoj otopini dolazi do hidrolize
CN + H2O HCN + OH

D Fenolftalein je kiselobazni indikator koji je bezbojan u kiselom i neutralnom a ruiast u

lunatom, Na2CO3 je sol jake luine i slabe kiseline pa je njegova otopina lunata zbog
hidrolize CO32(aq) + H2O(l) HCO3(aq) + OH(aq).

64

D Hidrogensulfitni ion je HSO 3, vidi 2008.120.

C/B Pri otapanju NaCN odvija se hidroliza CN : CN(aq) + H 2O(l) HCN(aq) + OH(aq) zbog koje
dakle otopina postaje lunata; s druge strane, promjenu pH po definiciji izaziva samo promjena
koncentracije H3O+ (u ovom sluaju, dakako, smanjenje te koncentracije zbog poveanja
koncentracije OH, jer je njihov umnoak konstantan = ionski produkt vode, izveden iz konstante
ravnotee za samoionizaciju vode 2H2O H3O + + OH).

A Hidrogenkarbonatni ion je HCO3, karbonatni ion je CO 32, vidi 2008.121.

C NaCl i BaCl2 su neutralne soli pa i otopina dobivena njihovim mijeanjem mora biti neutralna;
njihovim mijeanjem ne nastaje kombinacija kationanion koja bi dala netopljivu sol pa otopina nee
biti mutna.

65

D Od navedenih aniona jedino fosfat potjee iz slabe kiseline pa je jedino vodena otopina kalijeva
fosfata lunata.

B Zbog hidrolize hidrogensulfatnog aniona HSO4(aq) + H2O(l)

navedene su soli slabe kiseline i jake baze te su stoga lunate.

SO42(aq) + H3O+(aq); ostale

A Kao i Na2CO 3, K2CO 3 je lunata sol (vidi 2009.129.), a metiloran je kiselobazni indikator koji je
u lunatom ut (u kiselom crven, blizu neutralnog naranast).

D Pitanje je analogno pitanju 2008.130.

66
A Oksidacija je poveanje oksidacijskog broja; promjene oksidacijskih brojeva u navedenim
reakcijama su redom: S(IV) S(VI), nema promjene, Cl(V) Cl(I), Cu(II) Cu(0).

B Redukcijsko sredstvo se oksidira kako bi neto drugo reduciralo, u ovom sluaju polureakcija
oksidacije je: Zn(s) Zn2+(aq) + 2e.

A Redukcija je, obrnuto od oksidacije, smanjenje oksidacijskog broja odnosno primanje elektrona,
navedene promjene su redom: MnO4 MnO42 = Mn(VII) Mn(VI), SO32 SO42 = S(IV) S(VI),
HCO3 CO32 + H+ (nije redoks), Cl OCl = Cl(I) Cl(I).

67

2. dio

isti kvarcni pijesak = SiO 2

68
2.1. magnezijev hidrogensulfat
2.2. srebrov perklorat (ili srebrov(I) perklorat, premda navoditi valenciju srebra nije potrebno jer je
uvijek jednovalentno)
2.3. barijev sulfit
2.4. SrO
2.5. Na2O2
2.6. CaC2

Ca(s) + 2H2O(l) Ca(OH)2(aq) + H2(g)

ili Ca(s) + 2H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g)

n(H2) = n(Ca)
i H
u<

Ca
Ca
Ca u< 0,2 g 8,314 Pa m- K%) mol%) 273,15 K
H
1,12 10%G mi Ca
101 325 Pa 40,078 g mol%)
V(H2) = 0,112 dm3
(budui da su zadani uvjeti tlak i temperatura za koje vrijedi standardni molarni volumen
plina Vm0 = 22,4 dm3/mol, moe se i preko n = V/Vm0, ali uvijek kad su navedeni tlak i
temperatura bolje je raunati preko ope plinske jednadbe jer se lako zabuniti za koji tono
tlak i temperaturu vrijedi Vm0 = 22,4 dm3/mol)

Ca(OH)2(aq) + CO2(g) CaCO 3(s) + H2O(l)

ili Ca 2+(aq) + 2OH(aq) + CO2(g) CaCO3(s) + H2O(l)

69

ili bilo to slino to sadri iste atome jednako meusobno povezane, jednak broj veza i neveznih
elektronskih parova te ukupni naboj 2 ili/i 2 parcijalna negativna naboja na atomima kisika, moe i
rezonantne strukture ali nisu potrebne

SO42(aq) + Ba2+(aq) BaSO4(s), iako "tonije", u ovakvim sluajevima nije najsretnije rjeenje jer se
eli da bude jasno iz kojih su poetnih soli potekli ioni, ali u veini sluajeva trebala bi i jedna i druga
vrsta jednadbe biti prihvatljiva.

70

treba pisati mjerne jedinice u raunu!

71

ili
(nije bitno kako je okrenuto; ako nije izriito navedeno, pri crtanju Lewisove strukturne formule moe
se i ne mora naznaiti 3D prostorni raspored)

trigonska bipiramida

(sva 3 F su u istoj ravnini, nevezni elektronski parovi na Cl su po jedan ispred i iza)

u obliku slova T (ili bilo to drugo to dobro opisuje oblik, ali NE piramidalna kako je navedeno u
slubenim rjeenjima jer onda F ne bi bili u istoj ravnini)

72

ili rezonantne strukture:

ali ovdje nisu potrebne

(planarna) kutna ili u obliku slova V (ili bilo to drugo to dobro opisuje oblik)

73

74

C A bi bila linearna funkcija (padajui pravac), B bi bila kvadratna funkcija (desna tj. padajua
polovica "naopake" parabole tj. parabole u kojoj je kvadratni lan pomnoen negativnim brojem),
jedino eksponencijalna funkcija odgovara oblikom, a D ne bi bila pravilno okrenuta (ako se ne moe
odmah vidjeti, probati sa strane nacrtati svaku od nekoliko bilo kakvih vrijednosti)

75
Vrijeme polureakcije je vrijeme potrebno da se poetna koncentracija smanji na polovicu.
t1 15 min
t2 10 min

krivulje se produe do yosi i gleda se gdje ju otprilike sijeku

c1,0 60 mmol L1
c2,0 80 mmol L1

T2 > T1 (pri vioj temperaturi reakcija je bra (gleda se u poetku reakcije))

(brzina reakcije je nagib krivulje)

Jer su zbog osobito velike elektronegativnosti duika molekule amonijaka izrazito polarne i stoga se
meusobno povezuju vodikovim vezama (meu njima djeluju najjae privlane meumolekulske
sile).

76

Jer dva nevezna elektronska para na kisiku u molekuli vode jae odbijaju dva vezna elektronska para
nego to jedan nevezni elektronski par na duiku u molekuli amonijaka odbija tri vezna elektronska
para.

77
Baze. (primanjem protona prelazi u svoju konjugiranu kiselinu koja je crvene boje)

Kiseline. (jer daju H+ karbonatnom anionu; za hidrolizu karbonatnog aniona vidi 2009.129.)

NH4OH nije najsretnije rjeenje jer takva molekula ne postoji.

Kisela, promijenit e boju plavog lakmusovog papira u crvenu.

(jer je klorovodina kiselina jaka kiselina a amonijeva luina slaba luina)

Kisela (blago kisela).

Modra galica je CuSO45H2O, u vodenoj otopini CuSO4(aq), SO42 potjee iz jake kiseline, a Cu2+ iz
slabe baze pa dolazi do hidrolize: Cu2+(aq) + 2H2O(l) Cu(OH)+(aq) + H3O+(aq) tj. Cu2+(aq) + H2O(l)
Cu(OH)+(aq) + H+(aq) (ta dva naina pisanja hidrolize su uvijek ekvivalentni tj. svejedno je).

Mr = m / u = 1,0651 1022 g / (1,6605 1024 g) = 64,14

Ar = Mr/2 = 32,07 potraiti u periodnom sustavu najbliu vrijednost: Ar(S) = 32,06

sumpor

78

sumpor moe biti i S ili S8 (naravno pravilno izjednaeno), no ne moe nastajati SO3

sumporov(VI) oksid ili sumporov trioksid

Za princip rjeavanja zadataka kao to je 10. vidi 2008.212.

2A

79

45

6:8
698

2A

4B

45

6B8
6A8

mmol
L
mmol
x2
y
L
1

0,25

L
mmol

2B
mmol
y
L
mmol
2
L

x4

mmol
L

80

2A + B
45

3C
6C8-

6A8 6B8

mmol y
L
mmol
mmol
x1
y
3
L
L
x3

5) DRAVNA MATURA LJETO 2010.

B Meu navedenima HNO 3 je jedina jaka kiselina, dakle u vodenoj otopini potpuno disocirana, a
voenje elektrine struje ovisi o broju ionskih estica u otopini (H2CO 3 i H2S su slabe kiseline, a NH3
slaba baza pa su u vodenim otopinama samo djelomino disocirane, dakle znatan dio njihovih estica
je u neutralnom, molekulskom obliku koji ne doprinosi voenju elektrine struje).

81

A Spojevi dva nemetala su kovalentni, a spojevi metala i nemetala najee ionski.

C Kubina gusta slagalina je kubina kristalna reetka koja u elementarnoj=jedininoj eliji ("unutar
kocke") sadri najvei broj atoma (dakle plono centrirana).

C Hidrogensulfatni ion je HSO4, vidi 2008.120.

B Meu navedenima ionski su spojevi: Na 2O, MgO, K2O2.

82

B Zadatak suprotan zadatku 2008.19.

B Ionski spojevi u pravilu imaju najvia talita, za meusobno usporeivanje njihovih talita vidi
2008.19. i 2008.136.

C Prema opoj plinskoj jednadbi pV=nRT pV = mRT/M

pM/RT gustoa plina proporcionalna je molarnoj masi.

p = m/V RT/M

p = RT/M

83
A

D U BF3 atom bora ima samo 6 valentnih elektrona.

B Vidi 2008.131.

A U osnovnom stanju Ns podljuska se posve popuni prije nego to se pone popunjavati Np

podljuska, dakle tono bi bilo [Ne] 3s2 3p2

C M(H2) < M(O2), n=m/M=N/NA

masi ako su mase jednake

N = m NA / M

brojnost je obrnuto proporcionalna molarnoj

84

B Opa plinska jednadba pV=nRT

obrnuto proporcionalan tlaku.

V=nRT/p

volumen plina proporcionalan je temperaraturi i

D (nai P u periodnom sustavu...)

B Izobari su po definiciji estice istog masenog broja tj. zbroja broja protona i neutrona u jezgri.

Dz

{ | }|
~ MnMKLm

{ MnMKLm | } |
~ MnMKLm

1,015

g
cm-

0,12

otopina

0,122

g
cm-

c CH- COOH
1000 cm1 dm-

85

D Molekula, ne atoma! M(H2) = 2,02 g mol1, m = nM = 3 mol 2,02 g mol1

C n(H2O) = m/M = 1 mol, n(Na2CO 3) = m/M = 0,1 mol, n(H2O) : n(Na2CO3) = 10 : 1

D n(C)/n(A)=3/1 n(C) = 3n(A) = 6 mol, V(C) = n(C) Vm0 = 6 mol 22,4 L/mol (jer su navedeni
standardni uvjeti za koje vrijedi Vm0=22,4 L/mol; ili iz ope plinske jednadbe V(c)=n(C)RT/p)

B pOH = 14 pH = 9, c(OH) = log(pOH) mol dm3

86

C Jednako je estica plinova s jedne i druge strane jednadbe pa tlak ne utjee na ravnotene
koncentracije, rH<0 znai da je reakcija egzotermna pa se ravnotea pomie prema produktima
snienjem temperature.

B Potrebno je dovesti energiju za taljenje i vrenje (a time i sublimaciju koja je njihova

"kombinacija"), a u obrnutim procesima (ovrivanje, kondenzacija, resublimacija) energija se
oslobaa.

C Red reakcije s obzirom na odreeni reaktant je potencija koncentracije tog reaktanta kojoj je
proporcionalna brzina reakcije, npr. za reakciju 1. reda s obzirom na A, v=kc(A), a za reakciju 2. reda
s obzirom na A, v=kc2(A).

87

A rH<0 znai da je reakcija egzotermna pa se ravnotea poveanjem temperature pomie prema

reaktantima

A Na poetku reakcije prisutne su najvee koncentracije reaktanata pa je brzina reakcije najvea

(najvee anse meusobnog sudara estica reaktanata).

A Broj plinovitih estica meu reaktantima i produktima je: A. 3:3, B. 4:2, C. 0:1, D. 9:10.

88
C Meu reaktantima i produktima jednak je broj plinovitih estica pa tlak ne utjee, udio
(proporcionalan je koncentraciji) produkata poveava se dodavanjem (=poveanjem koncentracije)
jednog reaktanta jer konstanta ravnotee mora ostati konstantna.

B Katalizator ubrzava kemijsku reakciju tako da mijenja reakcijski mehanizam (skup jednostavnih
reakcijskih koraka u kojima se reakcija koja je njihov zbroj stvarno odvija) u energetski povoljniji
(takav da je energija aktivacije za korak s najveom energijom aktivacije manja).

C Pri veim koncentracijama reaktanata reakcija je bra jer su vee anse za meusobni sudar
estica reaktanata.

A U stanju dinamike ravnotee brzina unapredne i unazadne reakcije su jednake.

89

A Meu navedenim otopinama jedino otopina octa je kisela (voda vapnenica tj. vapnena voda,
Ca(OH)2(aq) i vodeno staklo, Na2SiO3(aq), su lunate, a otopina lakmusa je priblino neutralna).

C Poveati pH za 1 znai razrijediti kiselu otopinu na 10 puta vei volumen = 10 puta manju
koncentraciju, jer je pH dekadski logaritam koncentracije H+ pomnoen s 1 (ako nije odmah
matematiki jasno, pretvoriti u koncentracije H + i izraunati preko n1=n2 c1V1=c2V2, V 2 = V 1 +
V(dodana voda)).

B Sve su navedene soli jake natrijeve luine te kiselina od kojih je jedino HNO3 jaka, dakle otapanje
svih ostalih navedenih soli poveat e pH zbog hidrolize aniona.

A pH je suprotni (tj. pomnoen s 1) logaritam koncentracije H+ (koja je u pravilu manja od 1), dakle
to je pH manji, koncentracija H+ je vea pa je otopina kiselija.

90

D Neutralizacija je reakcija izmeu kiseline i baze pri kojoj nastaje sol i voda.

Greka u rjeenjima, toan odgovor je 6,02 1022: stupanj disocijacije 1 znai da je disocijacija
kiseline potpuna (dakle jaka kiselina), znai sve su prisutne molekule kiseline disocirane, a broj
molekula kiseline u zadanoj otopini je, iz n=cV=N/NA, N = cVNA = 0,1 mol L1 1 L 6,02 1023 mol1
= 6,02 1022.

B Analogno zadatku 2008.130. (nije bitno koji je kation, na anodi gledamo samo oksidaciju
aniona).

91

D Brzina reakcije = 1/stehiometrijski koeficijent promatrane tvari promjena koncentracije

promatrane tvari/promjena vremena
Stehiometrijski koeficijenti reaktanata su negativni odnosno za reaktante mnoimo s 1 jer je
promjena njihove koncentracije negativna (koncentracije reaktanata smanjuju se kako reaktanti
reagiraju) a brzina reakcije je dogovorno uvijek pozitivna, dakle za ovu reakciju svi izrazi za brzinu
preko promjena koncentracija bili bi:
j1 H A
3

H B

1 H C
2

1 H D
4

C U 1 molekuli amonijaka ima 3 atoma vodika, m(NH3)/M(NH3) = N(NH3)/NA N(NH3) =

m(NH3)NA/M(NH3) N(H) = 3N(NH3) = 3m(NH3)NA/M(NH3) = 317 g 6,021023 mol1 /17 g mol1 =
181023 = 1,81024.

92

2. dio
(za ovaj dio koristim test koji sam s maksimalnom tonou rijeila na vlastitoj dravnoj maturi)

Poeljno je pisati sistemsko ime (butanska kiselina a ne octena kiselina, jo tonije bi bilo nbutanska
kiselina no nije potrebno jer se ako nije navedeno podrazumijeva da je nerazgranati ugljikovodini
lanac), no ne bi trebalo biti nuno ako nije u zadatku posebno naglaeno.

Priznaje se kojom je god vrstom strukturne formule 2metilpropan1ol nacrtan ovako saetom
strukturnom ili punom strukturnom ili veznim crticama...

Sastavljai nisu pazili na "iznimke" te su kao toan odgovor bodovali F, nakon albi bodovali su i jedno
i drugo. Zbog izrazito male veliine atoma fluora njegovi elektroni izrazito jako odbijaju nadolazei
elektron, stoga je njegov elektronski afinitet manji od onog klora isto vrijedi za sve pelemente 2.
periode u odnosu na elemente ispod njih.

93

Zemnoalkalijski element 3. periode ( [Ne] 3s2).

Polumjer u periodi porastom atomskog broja pada jer jezgra veeg naboja sve jae privlai elektrone
istih ljusaka.

Plemeniti plinovi imaju najveu energiju ionizacije (energija ionizacije moe se odrediti svim
esticama jer se moe odrediti i djelovanjem jakim elektrinim poljem, a ne samo preko kemijske
reakcije).

Cs ili Fr, ovisi priznajemo li radioaktivne elemente ija svojstva zbog tekog pripremanja i brzog
raspada nisu dovoljno eksperimentalno potvrena, priznavana su oba odgovora.

94

Odita se s grafa vrijednost na osi ordinata (vertikalnoj) pri vrijednosti 80 na osi apscisa
(horizontalnoj).
ili 38 ili 39, poeljno je biti to precizniji mogue ali nije nuno

t je znak za poveanje temperature (arenje dakle), nije ga nuno pisati (a i moe se umjesto toga
pisati +t ili za arenje ). Agregatna stanja jesu nuna.

95

reakcijska entalpija = entalpija stvaranja svih produkata entalpija stvaranja svih reaktanata
(reaktanti se "odstvaraju"). Da stehiometrijski koeficijenti nisu 1, trebalo bi svaku vrijednost mnoiti
odgovarajuim stehiometrijskim koeficijentom.

U entalpijskom dijagramu, ako se ne spominje energija aktivacije, nije potrebno raditi "breuljak" za
energiju aktivacije. Potrebno je pisati SVE to je naznaeno na crteu.

96

Dovoljno je navesti neto od toga, najbolje ovo za elektrinu vodljivost.

Soli koje sadre Na+ kation boje plamen u uto.

Ili preciznije: vodena otopina koja sadri ione srebra.

Ili jo i bolje: Ag+(aq) + Cl(aq)

AgCl(s)

Anioni su vei od kationa i kad su izoelektronski (vidi 2007.25.), a kamo li budui da Cl ima
elektronsku konfiguraciju veeg (s veim atomskim brojem) plemenitog plina nego Na+.

97

Natrij, kao i ostali alkalijski metali, burno reagira s vodom i daje luinu (fenolftalein se oboji u
lunatom), krui po povrini vode jer ima manju gustou od vode, reakcija je egzotermna i u njoj se
oslobaa lako zapaljivi plinoviti vodik koji se zapali im se osloboena energija ne troi na gibanje
komadia natrija, plamen se oboji uto zbog nastalih natrijevih iona (vidi prethodni zadatak 4.2.).

ili: 2Na(s) + 2H2O(l) 2Na+(aq) + 2OH(aq) + H2(g)

Reaktanti i produkti podcrtani su u obrazloenju odgovora 5.1.

98

= bikromatni ion(i) = Cr 2O72

Cr3+(aq) daju zelenu boju.

99

Omjer mnoina koje reagiraju jednak je omjeru stehiometrijskih koeficijenata u jednadbi.

m(K2Cr2O 7) : m(H2S) = [n(K2Cr 2O7)M(K2Cr 2O7)] : [n(H2S)M(H2S)] = M(K2Cr 2O7) : 3M(H2S)

Budui da je standardni redukcijski potencijal manji (negativniji) za cink nego za eljezo, znai da je za
obrnutu reakciju (oksidaciju) vei (pozitivniji) (za reakciju u obrnutom smjeru samo se promijeni
predznak potencijala, analogno promjeni predznaka reakcijske entalpije), pa je oksidacija cinka
"spontanija" (energetski pogodnija ) nego oksidacija eljeza, stoga se cink oksidira a ne reducira
(uvijek se u jednom polulanku odvija oksidacija, a u drugom redukcija).

Analogno prethodnom; paziti kod eljeza je li zadano Fe2+ ili Fe3+

100

Kako bi neto reducirao, reducens se oksidira (otputa elektrone).

U elektrolizi: anioni putuju prema anodi jer je ona pozitivno nabijena, kationi prema katodi jer je
negativno nabijena (to je anoda a to katoda vidi u 7.5.), u galvanskim lancima naboji elektroda su
obrnuti.

U svim elektrokemijskim lancima (dakle i galvanskim i elektrolizinim) anoda je elektroda na kojoj se

odvija oksidacija, a katoda je elektroda na kojoj se odvija redukcija.

Zapravo zbrajamo E0 katode i E0 anode jer zbrajamo i pripadajue reakcije, samo mijenjamo predznak
E0 anode jer je E0 zadan za redukciju (standardni redukcijski potencijal) a na anodi se odvija oksidacija
to je ista reakcija u obrnutom smjeru; napon mogueg galvanskog lanka mora biti pozitivan jer su
samo tada reakcije u njemu spontane (energetski pogodne smisao galvanskog lanka je
oslobaanje kemijske energije koja se pretvara u elektrinu energiju).

101

41% > 39%

Greka u zadatku, stoga su za ovaj podzadatak svi dobili bodove.

Ili jednostavno:
H2SO4(aq) HSO4(aq) + H+(aq)
HSO4(aq) SO42(aq) + H+(aq)

102
Prikai stupnjeve disocijacije znai prikazati svaki stupanj posebno a ne samo H2SO4(aq)
SO42(aq).

(ili izraeno u kelvinima T = 272,86 K, svejedno)

2H+(aq) +

103

Jer je Na3PO 4 sol jake luine i slabe kiseline.

hidroliza fosfatnog aniona (dovoljno je napisati jedan stupanj)

hidroliza hidrogenfosfatnog odnosno dihidrogenfosfatnog aniona koji se pritom ponaa kao baza ili
kiselina (oba se u raznim situacijama mogu ponaati i kao jedno i kao drugo jer imaju kiselinski proton
koji mogu otpustiti, ali mogu i primiti jo jedan H+ jer su negativno nabijeni) tako da nastanu OH (za
lunatu otopinu) ili H3O + (za kiselu otopinu)

U oksokiselinama (jednostavne anorganske kiseline koje sadre kisik) element koji nije kisik ni vodik
uvijek je u sredini, za njega su vezani atomi kisika, a za atome kisika atomi vodika (kisik je
dvovalentan, vodik jednovalentan, valencija sredinjeg atoma je njegov oksidacijski broj); ukupan
broj elektrona u neutralnoj molekuli je zbroj elektrona atoma koji ju ine.

104

6) DRAVNA MATURA JESEN 2010.

C A = nagrizajue (korozivno), B = radioaktivno, C = lako zapaljivo, D = otrovno

spreju kao potisni plin sadre zapaljive (i eksplozivne) ugljikovodike

takvi proizvodi u

105

B analogno ljeto 2010.110.

B broj neutrona = maseni broj broj protona = 81 35

A Promjena agregatnog stanja je fizikalna promjena, ostale navedene su kemijske promjene: B.

CH3CH=CH2 + H2 (uz katalizator) CH3CH2CH3, C. 2KBr(l) 2K(l) + Br2(g), D. NH4Cl(s) NH3(g) +
HCl(g).

A Fotoliza je rastavljanje spoja na elemente ili jednostavnije spojeve djelovanjem svjetlosti (piroliza
djelovanjem visoke temperature, elektroliza djelovanjem elektrine struje).

106

C Vidi 2009.128.

C Molekule alkohola (butan1ol) su polarne, a molekule ugljikovodika (pentan, metilbutan) i etera

(dietileter) nisu (odnosno zanemarivo slabo).

A Meu izoelektronskim esticama, kation najveeg naboja je najmanji vidi 2007.25.

B Uz ionsku, i kovalentnu vezu sadre soli koje sadre sloeni anion (i/ili sloeni kation, openito) jer
su atomi unutar tog aniona povezani kovalentnom vezom. Samo kovalentnu vezu sadre: I2, CO 2,
H2CO3, NH3, a samo ionsku KI.

107
B Vidi ljeto 2010.131.

B Ostali su tzv. plemeniti metali koji reakcijom s kiselinom ne oslobaaju vodik samo reakcijom
metala koji imaju negativan standardni redukcijski potencijal (u Voltinom nizu) s kiselinom oslobaa
se vodik.

B Inhibitori, obrnuto od katalizatora, usporavaju kemijsku reakciju tako to usmjeravaju reakciju na

mehanizam ija je energija aktivacije (za reakcijski korak s najveom energijom aktivacije) vea.
Enzimi su katalizatori u biokemijskim reakcijama, a katalitiki otrovi su tvari koje onemoguavaju
djelovanje katalizatora.

C Kiselina je protondonor, HCO3 otputanjem H+ (vezanog uz O) daje CO32, a ostale navedene

jedinke imaju samo H vezan uz C koji se ne moe tako otpustiti jer je zbog male razlike
elektronegativnosti izmeu C i H ta veza slabo polarna i stoga jaa.

D Vidi ljeto 2010.18.

108

D Reakcija je: Ca(s) + H2O(l)

Ca2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g).

C Metiloran mijenja boju u utu u lunatom. Ocat sadri etansku kiselinu, vino sadri vinsku
kiselinu, eluani sok sadri klorovodinu kiselinu, a vapnena voda je Ca(OH) 2(aq) (kalcijeva luina).

B Tijekom promjene agregatnog stanja temperatura je konstantna dok sva tvar ne prijee u novo
agregatno stanje jer se toplina troi za promjenu agregatnog stanja (entalpija isparavanja).

C Zbog anomalije vode, gustoa leda manja je od gustoe vode pa pri veem tlaku led lake (=pri
nioj temperaturi) prelazi u vodu.

109

A Reakcije ostalih s vodom su: CO2(g) + H2O(l) HCO3(aq) + H+(aq), SO2(g) + H2O(l) HSO3(aq) +
H+(aq), SO3(s) + H2O(l) HSO4(aq) + H+(aq). Oksid daje s vodom kiselinu ako postoji oksokiselina
(anorganska kiselina koja sadri kisik) u kojoj sredinji atom ima isti oksidacijski broj kao u tom
oksidu.

B Pri ekstrakciji mukanjem otopine s drugim otapalom koje se s poetnim otapalom ne mijea
otopljena tvar (djelomino) prelazi u to drugo otapalo ako je u njemu bolje topljiva.

C Limunada sadri limunsku kiselinu, otopina amonijaka je lunata, tekuina u akumulatoru sadri
sumpornu kiselinu, a slana voda sadri samo neutralnu sol NaCl (odnosno prirodna slana voda i
manje udjele drugih soli, ali sve su priblino neutralne).

C Negativna entalpija znai je otapanje egzotermno, njime se oslobaa energija, pa je pogodnije

(ravnotea pomaknuta prema produktima, tj. otopljenoj soli) pri nioj temperaturi.

110

A m/M=N/NA

N=mNA/M, a molarna masa vode najmanja je meu navedenima.

B Vidi 2009.132.

D premda 4s0 nema puno smisla pisati osim ako se ba hoe naglasiti da u toj (pod)ljuski nema
elektrona; vidi 2007.12.

111

B Elementi malih koeficijenata elektronegativnosti nalaze se na lijevoj strani periodnog sustava, to

su metali.

D Izobari imaju isti maseni broj.

C U organskom spoju koji sadri samo C, H i O, za svaku dvostruku vezu nedostajat e 2 atoma
vodika u odnosu na onoliko koliko bi ih bilo u alkanu s istim brojem atoma ugljika.

A Na katodi se odvija redukcija: Cu2+(aq) + 2e Cu(s) (to je mogue jer bakar ima pozitivan
standardni redukcijski potencijal pa je redukcija Cu2+ pogodna).

112

D Reakcijom halogenalkana i alkoksida nastaje eter koji sadri odgovarajue ugljikovodine lance iz
tih reaktanata, dakle u ovom sluaju etoksipropan = etilpropileter = CH 3CH2CH2OCH2CH3

D Izjednaena reakcija je: C5H12 + 8O2

5CO2 + 6H2O

A Izjednaena reakcija je: H2SO 4 + 2NaOH Na2SO4 + 2H2O, dakle H2SO4 i NaOH reagiraju u omjeru
1:2 (neki broj formulskih jedinki NaOH neutralizira dvostruko manji broj molekula H2SO4).

A CH2=CHCH2CH3 + HBr
CH3CHBrCH2CH3

(prema Markovnikovljevom pravilu H se vee tamo gdje ima vie H)

113

D Meu navedenim molekulama nepolarne su: Cl 2(nepolarna veza), CO2(simetrija), H2(nepolarna

veza).

114
B Vidi 2008.130.

A hlaenje = smanjenje temperature = u reakciji se "troi" (vee) energija = pozitivna entalpija =

endotermna reakcija

A Ostale su monoprotonske (mogu otpustiti samo 1 proton, dok fosforna kiselina H3PO 4 moe 3)
(mravlja kiselina = metanska = HCOOH; duikasta = HNO 2; octena = etanska = CH3COOH).

D pH = log(c(H+)/mol dm3) = (jaka jednoprotonska kiselina) log(c(HCl)/mol dm3) = 2, pOH = 14

pH

115

2. dio

aerosol = estice krute tvari ili tekuine rasprene u plinu;

pjena = plin raspren u tekuini ili vrstoj tvari;
emulzija = tekuina rasprena u tekuini (koje se meusobno ne mijeaju);
solgel = vrsta tvar rasprena u tekuini

116

Al2S3, Ca(ClO4)2, NH4HSO4

kalcijev cijanid / kalcijev cianid, eljezov(III) fosfat dihidrat, kalijev nitrit

obavezno navesti valenciju eljeza jer moe biti i II

Ca2+<K+<Ar<Cl<S2 (vidi 2007.25.)

broj elektrona / elektronska konfiguracija

117

(spremite se ignorirati "zid od teksta" i usredotoiti se na one podatke koji su vam doista
bitni, ovdje sam bitan dio zadatka uokvirila)

CaS

118

Ako ju ne moete posve jasno drati u glavi, uvijek je dobro jedininu eliju negdje sa strane
nacrtati (ako je potrebno za koordinacijski broj i docrtati jo dijelove susjednih) i onda brojati
po crteu.

119

kalcijev oksid
ugljikov(IV) oksid (ili ugljikov dioksid)

120

ili CaO(s) + H2O(l)

Ca2+(aq) + 2OH(aq)

(da voda nije u velikom suviku, nastao bi vie Ca(OH)2(s) jer je kalcijev hidroksid tek
umjereno topiv u vodi)

ili Ca2+(aq) + 2OH(aq) + 2H+(aq) + SO42(aq)

CaSO4(s) + H2O(l)

121

kalcijev sulfat

ili bilo to s istim rasporedom atoma, odgovarajuim ukupnim brojem elektrona te ukupnim
nabojom 2 ili/i parcijalnim nabojima 1 na dva atoma kisika, ili rezonantne strukture ali nisu
potrebne ako nije naglaeno

Kp se zapisuje i s njom rauna isto kao Kc samo su ravnoteni parcijalni tlakovi umjesto
ravnotenih koncentracija (parcijalni tlak = tlak plinovitog sastojka / ukupni tlak smjese).

122

2. (rH<0 = egzotermna reakcija = povienje temperature pogoduje endotermnoj

povratnoj reakciji, nastanku reaktanata iz produkata),
3.

(3 plinovite estice u jednadbi na strani reaktanata, 2 na strani produkata),

4. (poveanjem parcijalnog tlaka jednog od reaktanata mora se poveati i parcijalni tlak

produkta kako bi konstanta ostala konstantna tj. nepromijenjena)

Katalizator ne utjee na poloaj ravnotee (ravnotene koncentracije reaktanata i

produkata), nego samo ubrzava reakciju pa omoguuje postizanje ravnotee u kraem
vremenu.

123

Samo zbrojiti sve atome ugljika, kisika i vodika na strukturnoj formuli (na svakom spojitu
crtica nalazi se po jedan C s odgovarajuim brojem H da bude etverovalentan).

124

w(H) = m(H) / m(C6H8O7) = 8Ar(H) / Mr(C6H8O7) = 8Ar(H) / [6Ar(C) + 8Ar(H) + 7Ar(O)]

3 (vidi strukturnu formulu na poetku zadatka: limunska kiselina ima tri karboksilne skupine
(COOH) pa je triprotonska kiselina moe otpustiti 3 H+, pa toliko OH treba za njenu
potpunu neutralizaciju, pri emu postane C6H5O73 anion)

Esterifikacijom iz (karboksilne) kiseline i alkohola nastaje ester i voda. Reakciju je mogue,

zapravo i poeljno, napisati kao ravnotenu jer esterifikacije to u pravilu jesu. Ako se to
posebno ne trai, u organskim reakcijama nije nuno pisati agregatna stanja.

125

etilmetanoat (ili etilformijat, ali bolje se drati standardnog)

Fe(s) | Fe2+(aq) || Ag+(aq) | Ag(s)

opa shema uobiajenih jednostavnih galvanskih lanaka:
metal anode (s) | kation anodnog metala (aq) || kation katodnog metala (aq) | metal katode (s)
(pie se od anode prema katodi jer tako putuju elektroni (na anodi se otputaju, na katodi primaju))

anoda oksidacija, katoda redukcija

anodnu i katodnu reakciju pomnoiti odgovarajuim brojevima da u svakoj bude jednak broj
elektrona te zbrojiti (pri zbrajanju se elektroni pokrate) kao kad se rjeava redoks

126

Vidi 2009.27.6.

eljezo iz elika e korodirati (oksidirati se u eljezove ione koji tvore vrste eljezove okside odnosno
hru), i to bre nego to bi bez prisutnosti srebra jer e nastati galvanski lanak opisan u zadatku.

127

7) DRAVNA MATURA LJETO 2011.

D A = korozivno (nagrizajue), B = radioaktivno, C = zapaljivo)

D Intenzivne veliine su one koje ne ovise o tome koji i koliki dio uzorka promatramo, npr. plinu u
posudi odredit emo isti tlak bez obzira promatramo li 1 cm3 iz jednog kuta ili 2 cm3 iz drugog kuta,
dok e volumeni pa time i mase i mnoine ta dva zamiljena djelia uzorka biti razliite pa su to
ekstenzivne veliine.

B Kuhinjski eer je saharoza, med je smjesa ponajvie glukoze i fruktoze, vakaa guma i okolada
su smjese mnogih tvari.

A I ta e smjesa najvjerojatnije biti u tekuem stanju: ledite smjese vode i kuhinjske soli nie je od
ledita vode, moe se spustiti do oko 20C; otapanje NaCl je vrlo blago endotermno (za nj se troi

128
energija), a taljenje leda je jo puno jae endotermno; no pitanje nije sasvim dobro postavljeno jer
ako bi leda bilo izrazito malo, a soli izrazito puno, temperatura bi morala biti via.

D Voda (vrlo polarno otapalo) i dietileter (skoro nepolarno otapalo) se ne mijeaju, mukanjem
vodene otopine joda s dietileterom vei dio joda prelazi u dietileter jer je u njemu bolje topljiv, a
taj postupak odjeljivanja izmukavanjem na temelju razliite topljivosti u otapalima koja se ne
mijeaju naziva se ekstrakcija. Sublimacijom se jod moe izdvojiti samo iz smjese s drugim vrstim
tvarima jer iz otopine nee sublimirati nego e istovremeno isparavati i otopina i jod. Filtracijom se
mogu odvojiti samo vee estice (iz suspenzije, eventualno koloidne kroz filtre osobito sitnih pora), a
ne pojedinane molekule u pravoj otopini. Nekom vrstom kromatografije vjerojatno bi se mogla
izdvojiti manja koliina joda, no to nema izravne veze s navedenom topljivosti.

B Strukture A, C i D su nemogue jer imaju vie valentnih elektrona nego to ih imaju svi atomi od
kojih se sastoje zajedno (pa bi morale imati negativni naboj). Struktura C je dodatno nemogua jer
vodik (1. perioda) ne moe imati vie od 2 valentna elektrona (a ovdje bi imao 4) te ugljik (2. perioda)
ne moe imati vie od 8 (a ovdje bi imao 12), kao i struktura D (ugljik!). ak i kad bi ostale dane
strukture bile mogue, struktura B je najpogodnija jer svi atomi imaju zadovoljen oktet (odnosno
vodik dublet) i ostvaren je maksimalan broj kovalentnih veza, a minimalan broj neveznih elektrona.

129

B Amidna skupina je R1CONR2R3R4 , pri emu su kisik i duik vezani za ugljik (kisik dvostrukom
vezom, duik jednostrukom) a Rovi mogu biti bilo to, dakle u to se ubraja i oznaeni dio. Ovo nije
peptidna veza peptidna veza je podvrsta amidne veze: amidna veza izmeu dviju aminokiselina.

130

je karboksilna skupina (COOH); ovaj spoj je takoer ester (zbog

) i aromatski spoj (zbog

) ali to nije ponueno

A Na svim krajevima i lomovima crtica nalaze se atomi ugljika s odgovarajuim brojem atoma
vodika da ugljik bude uvijek etverovalentan; dvostruka crtica znai dvostruku vezu.

D eljezo, Fe, ima atomski broj 26, dakle elektronsku konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d6, dakle
42=8 selektrona.

131

D Magnezij, Mg, ima atomski broj 12. Dvovalentni ion Mg2+ ima 2 elektrona manje, dakle
elektronskom konfiguracijom odgovara najbliem plemenitom plinu neonu koji ima atomski broj 10.

B strukture su: A

,B

,C

,D

, ukupni brojevi nevezanih elektronskih parova

("parova tokica") u njima su redom: A 4, B 12, C 9, D 11

132

D U jako kiselom mediju aminokiseline (i molekule openito) su maksimalno protonirane H + se

spojio gdje god ima smisla da se spoji jer tih H+ u jako kiselom ima jako puno; obrnuto, u jako
lunatom bile bi minimalno protonirane (struktura B) jer ima puno OH koji uzima svaki raspoloivi H+
k sebi.

B Vodikove veze su najjaa vrsta meumolekulskih interakcija (meu neutralnim molekulama) pa

su vrelita molekulskih tvari koje ih tvore najvia, a tvore ih spojevi koji imaju atom vodika vezan uz
jako elektronegativni atom (O, N ili F). Van der Waalsove su slabija vrsta meumolekulskih interakcija
koje djeluju izmeu svih estica (dakle i u alkoholima i u eterima podjednako). Napetost povrine
posljedica je svih meumolekulskih interakcija, isto kao i vrelite, a pod inertnost molekula misli se ili
na njihovu masu (moment inercije) a naglaeno je da su mase sline ili na kemijsku inertnost
(nereaktivnost), koja nema veze s vrelitem.

D Izobari imaju isti maseni broj (a to je zbroj broja protona i broja neutrona u jezgri jednog atoma).

133

D Sve te estice imaju 10 elektrona (8+2, 10, 111, 122), to su izoelektronske estice.

A Spojevi s razliitim brojem bilo kojih atoma i razliite molekulske mase nisu nikakvi izomeri
(nemaju nita isto, osim eventualno empirijsku formulu), a spojevi iste strukturne a razliite
molekulske formule ne mogu postojati.

134
C Masti i ulja su esteri glicerola (propan1,2,3triola) i triju istih ili razliitih molekula viih masnih

kiselina (karboksilnih kiselina s vie od 10 C atoma)

, ako unutar tih viih
masnih kiselina nema dvostrukih (ni trostrukih) veza izmeu C atoma (dakle to su zasiene vie
masne kiseline), to su zasiene masti (ako ima tih viestrukih veza, onda su to nezasiena ulja).

C
H

etanol
otopina

etanol
etanol
otopina

c etanol

otopina
etanol

c etanol

otopina
otopina
etanol
otopina
0,342 950 g dm%7,05 mol dm%46,06 g mol%)

135
O
CHG

2
@
1

CHG

4 mol @

u<
i
273 K

8,31 Pa m- K%) mol%)

0,0896 m101 325 Pa
ili
4 mol 22,4 dm- mol%)
{
89,6 dm- jer su zadani uvjeti pri kojima znamo da je
4 mol

89,6 dm- ,
{

22,4 dm- mol%)

C
H SOG
z) ) z
z) )
z

H SOG

120 g dm%- 200 cm50 g dm%-

480 cm-

C
Cu

P 2e%

Cu;

\@

32 g 9,65
63,5 g mol%)

10G A s mol%)
3 3600 s

A
H OH %

Ca OH
otopina

2 Ca OH
Ca OH
otopina

2 0,37 g
74,12 g mol%) 5 dm-

9,0 A

136
pOH

H OH %
j log

mol dm%-

2,7; pH

14 j pOH

11,3

A Ioni srebra s kloridnim ionima tvore netopljivi srebrov klorid, AgCl. Sve druge soli koje mogu
nastati kombinacijom srebrovih, nitratnih i iona iz ostalih ponuenih soli su topljiv(ij)e.

B Br2 + 2I 2Br + I2 Brom (halogeni element koji se nalazi vie u skupini) je reaktivniji nego jod pa
ga "istiskuje" iz otopina njegovih soli (pogodnije je da manje reaktivan element bude u
elementarnom stanju).

A Redukcija aldehida (nije bitno s im, LiAlH4 je samo jedan izrazito jak reducens koji reducira svaki

organski spoj koji ima karbonilnu (C=O) skupinu):

su se 2 dodatna atoma vodika (jedan na ugljik, drugi na kisik), dakle to je adicija.

Spojila

137

C Entalpija otapanja je pozitivna (iz dijagrama, otopljeni ioni imaju viu entalpiju nego kruti KNO3),
dakle za otapanje je potrebna energija, koja se uzima iz sustava u obliku topline pa se temperatura
smanjuje.

A Duik je najzastupljeniji sastojak zraka. Magnezijev nitrid je Mg3N2.

B Pri nastajanju kemijskih veza uvijek se oslobaa energija (a za kidanje veza uvijek je potrebna
energija), a tim oslobaanjem topline raste temperatura.

138

C Pri endotermnom procesu "troi" (vee) se enegija, pa mu pogoduje kad ima vie raspoloive
energije, a to je pri vioj temperaturi.

B Smanjenje tlaka omoguuje nastanak vie plinovitih estica, dakle ravnotea se pomie prema
onoj strani jednadbe na kojoj je vei ukupni broj molekula tvari u plinovitom stanju.

B Ako su estice sitnije (cink u prahu), reakcija se odvija bre jer je vea dodirna povrina
reaktanata, dakle mjehurii se oslobaaju veim intenzitetom.

139

A Koncentracija reaktanata se smanjuje (A i C), produkata poveava (B), promjene koncentracija

(razlika visine krivulje na poetku i na kraju) A, C i B odnose se kao 3:1:2.

A Mramor je CaCO3, kisele kie sadre ponajvie H2SO 4 nastalu reakcijom SO3 s vodom (SO3 nastaje
oksidacijom kisikom iz zraka SO2 koji je sastojak ispunih plinova nekih tvornica i automobila).

140

C BrnstedLowryjeve baze su protonakceptori estice koje u reakciji primaju H+ (kiselobazne

reakcije promatrajte kao ravnotene, u oba smjera).

C CN je anion slabe kiseline HCN pa dolazi do njegove hidrolize: CN + H2O HCN + OH

(jednadba u prethodnom zadatku!) te nastali OH poveavaju lunatost. Kalijev kation i ostali
navedeni anioni potjeu iz jake baze odnosno jakih kiselina pa ne podlijeu hidrolizi i stoga ne utjeu
na pH.

A
alotropna = elementarna tvar koja ima vie strukturnih oblika,
izomerna = neelementarna tvar koja ima vie strukturnih oblika,
polimerna = tvar od velikih molekula koje se sastoje od puno kovalentno povezanih ponavljajuih
malih podjedinica

141

D
II
I jII
oksidacijski broj P
Mg H OG

0j 4

j2 P 1 P 2

(jer je zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u neutralnoj molekuli 1)

C Na anodi se uvijek odvija oksidacija ("anioni putuju prema anodi, kationi putuju prema katodi"). U
ovakvoj elektrolizi kloridni ioni Cl mogu se samo oksidirati (otpustiti elektrone) jer su maksimalno
negativni (Cl u njima ima svoj minimalan oksidacijski broj), a bakrovi ioni Cu2+ mogu se samo
reducirati (primiti elektrone) jer su maksimalno pozitivni (Cu u njima ima svoj maksimalan oksidacijski
broj).

A Metal s negativnijim redukcijskim potencijalom tee se reducira, dakle lake se oksidira (prelazi u
svoje katione u otopinu). Metal s pozitivnijim redukcijskim potencijalom lake se reducira, dakle
njegovi kationi prelaze u elementarni metal koji se taloi.

142

2. dio

Kiseli oksidi s vodom daju kiseline (SO2 + H2O H+ + SO 3), bazini luine (K 2O + H2O 2K+ + 2OH), a
neutralni ne reagiraju s vodom (daju neutralne otopine ili se u vodi uope ne otapaju). Kiseliji su
oksidi elemenata koji su vie gore desno u periodnom sustavu (nemetala), a baziniji vie dolje lijevo
(metala).

Treba razvrstati koloidne sustave: aerosol su estice krutine ili tekuine rasprene u plinu, pjena plin
raspren u tekuini, emulzija tekuina rasprena u tekuini. elatina je vrsta tvar rasprena u
tekuini = solgel. Morska voda nije koloidni sustav (otopljeni ioni manji su od koloidnih dimenzija, a
eventualni pijesak, plankton i sl. vei), kao ni planinski zrak (homogena smjesa plinova).

Trostruku vezu ini 1 i 2 veze (prva veza koja nastaje je , kao to su i prve orbitale u periodi s, a
eventualne daljnje jedna ili dvije veze su , kao to slijede p orbitale).

143

Kontinuirani spektar potjee iz "obinih" izvora svjetlosti (Sunce, arulja, svijea...), a linijski iz
uarenog plina elementarne tvari (npr. neon, pare ive...).

Kiselobazni indikatori moraju biti SLABE kiseline ili baze kako bi to manje utjecali na pH otopine koji
se pomou njih odreuje.

ili CH 3CHCl2

Metiloran mijenja boju u crvenu u kiselom, a meu navedenim otopinama kisela je samo sumporna
kiselina (otopina NaCl je neutralna, a LiOH lunata).

144

(jer se pretpostavlja potpuna reakcija, no nije bila greka napisati s LiHSO4)

Li+ se pri elektrolizi vodene otopine ne mogu reducirati (ne nastaje elementarni litij jer je
prereaktivan) niti SO42 (ni HSO4) oksidirati (sumpor ima svoj maksimalni oksidacijski broj; za
rastavljanje sloenih iona potrebna je puno vea energija), pa se odvija elektroliza vode, nastaju
plinovi vodik i kisik, vidi dalje.

Na katodi se odvija redukcija, a na anodi oksidacija vode. Otopina je neutralna (Li2SO4 je sol jake
kiseline i jake baze) pa se mogu prema potrebi pisati i H+ i OH.

Otvoreni sustav izmjenjuje tvari i energiju s okolinom, zatvoreni izmjenjuje samo energiju, a izolirani
ni tvari ni energiju, dakle zataljena epruveta (nikakve estice ne mogu izai iz nje niti ui u nju) sa
stijenkama koje nisu od izrazito dobrog toplinskog izolatora je zatvoreni sustav.

145

Zagrijavanje (poveanje temperature) pogoduje odvijanju reakcije u smjeru u kojem je endotermna

(u kojem se "troi" energija). Reakcija je u napisanom smjeru egzotermna (H<0) to znai da je u
obrnutom smjeru (produkti reaktanti) endotermna. U ovakvom sluaju to se moglo znati i bez
danog predznaka promjene entalpije jer se energija uvijek oslobaa nastajanjem veze, a "troi" za
kidanje veze.

(vidi 6.2.)

Poveanje tlaka pogoduje smanjenju broja plinovitih estica jer je tlak plina proporcionalan broju
estica (p = nRT/V = NRT/(NAV) ).

146

n1(OH) = n(NaOH) = c(NaOH)V(NaOH) = 1,5106 mol dm3 4,5103 dm3 = 6,75109 mol
n2(OH) = n(KOH) = c(KOH)V(KOH) = 2,5106 mol dm3 3,5103 dm3 = 8,75109 mol
n(H+) = n(HCl) = 1,5106 mol dm3 1,5103 dm3 = 2,25109 mol
n(suviak OH ) = n 1(OH) + n2(OH) n(H+) = 1,325108 mol
V(ukupni) = V1 + V2 + V3 = 9,5 cm3 = 9,5103 dm3
c(OH) = n(suviak OH )/V(ukupni)
pOH = log(c(OH)/mol dm3)
pH = 14 pOH = 8,14
Rezultat: pH = 8,14

Jer je otopina lunata (OH su u suviku). Dobar je i odgovor ruiasto.

n1(OH)+ n 2(OH) > n(H+)

147

l = 2r(Cu)n(Cu)NA = 2 128 1012 m 0,25 mol 6,02 1023 mol 1 = 3,85 1013 m
Rezultat: l = 3,85 1013 m

ili: plono centrirana kubina

148

=Ca(OH)2

"bazini sulfati" (smjesa sulfata i hidroksida)

Najmanji (najvie negativan) redukcijski potencijal znai da se najlake oksidira (jer mu se ioni najtee
reduciraju) pa je pri tome najjae redukcijsko sredstvo.

149

Pie se "kako se kreu elektroni" od anode (oksidacija) prema katodi (redukcija). | je granica
elektrode i elektrolita (otopine u koju je uronjena), || je elektrolitski most (gel koji sadri neku ionsku
tvar iji se ioni mogu gibati kroza nj, a ne sudjeluju u elektrokemijskoj reakciji i povezuje anodu i
katodu kako bi se zatvorio strujni krug). Razlika potencijala je jednostavno E(vei) E(manji) ( =
E(katoda) E(anoda)), mora biti pozitivna kako bi se reakcija u galvanskom lanku odvijala.

Na katodi se odvija redukcija iona metala s veim redukcijskim potencijalom.

Dakle, ne bi se izluio aluminij! (obrnuto, da se Al ploica uroni u otopinu Cu2+ iona, izluivao bi se Cu,
a Al prelazio u otopinu, dakle na ploici bi se pojavljivao crvenosmei metalni sloj)

Aluminij se moe zatititi od korozije eloksiranjem (vidi 9.6.), a ne moe pospjeiti koroziju eljeza
stvaranjem galvanskog lanka kao ostali navedeni metali koji imaju vei redukcijski potencijal nego
eljezo.

150

151
H

0,9 j 0,7 mol dm%28 j 16 s

0,0167 mol dm%- s %)

Iz molekule se uklanja H i Br i nastaje dvostruka veza

CH- CHBrCH CH- P

f
OH %

CH- CH
CH

CHCH- P Br % P H O preteno

CHCH CH- P Br % P H O manje

OH
|
|
CH- CHCH CH-

O
||
CH- CCH CH-

LiAlH4 je jak reducens, reducira spojeve koji sadre karbonilnu skupinu (aldehide, ketone, karboksilne
kiseline...) u alkohole, vidi 26. zadatak u 1. dijelu.

152

odnosno

+ 3H2

+ 2H2O

Kao i drugi amini, anilin reagira kao slaba baza (hidroliza).

pOH = 14 pH = 14 8,89 = 5,11

c(OH) = 10pOH mol dm3 = 7,762 106 mol dm3
c(C6H5NH3+) = c(OH) = 7,762 106 mol dm3
c(C6H5NH2) = 0,15 mol dm3 7,762 106 mol dm3 0,15 mol dm3 (7,762 106 je premalo u

153
odnosu na 0,15 da bi se vidjela razlika kad se zaokrui)
( c(H2O) = 1 mol / 0,018 dm3 = 55,56 mol dm3 )

7,762 10%& mol dm%0,15 j 7,762 10%& mol dm%-

4,017

10%) mol dm%-

Jer je konstanta manja od 1.

Kao i svaka slabo bazina otopina, s vremenom se neutralizira ugljikovim dioksidom iz zraka koji je
kiseli oksid pa postaje sve manje bazina.

n(C) : n(H) : n(O) = 64/12 : 13,5/1,01 : 21,6/16 = 5,33 : 13,4 : 1,35 = 3,94 : 9,92 : 1 4 : 10 : 1
Er = 412 + 101,01 + 16 = 74,1 74 = Mr (dakle molekulska i empirijska formula su jednake)
Molekulska formula je C4H10O.

154

(ovdje, kao i svugdje drugdje ako se izriito ne trai, moe i puna strukturna formula, ne mora ovako
veznim crticama)

(sastavljai ispita zaboravili su da mu izomeri mogu biti i eteri pa nisu prikladno ograniili pitanje,
trebalo je navesti samo prva tri izomera one koji su alkoholi)

(jer bi pri tome morala pucati CC veza, za to je potrebna vea energija)

(reakcijom alkohola i kiseline nastaje ester i voda; jo bi tonije bilo staviti strelice za povratnu
reakciju, a moe i katalizator (H2SO4) iznad strelice)

(ili (1,1dimetil)etil propanoat)

155

8) DRAVNA MATURA JESEN 2011.

C Natrijev klorid topljiv je u vodi, a kalcijev karbonat nije. Nakon otapanja i filtracije na filterpapiru
(talog) ostane neotopljen kalcijev karbonat, a kroz njega proe (filtrat) vodena otopina natrijeva
klorida, iz koje se natrijev klorid moe dobiti isparavanjem vode. Ni jedna od navedenih soli ne
sublimira pri uvjetima koji se mogu lako postii niti je magnetina (magnetino je samo nekoliko
metala, od kojih su esti jedino Fe, Co, Ni, a sublimiraju u pravilu tvari koje se sastoje od molekulskih
kristala, kao to je jod). Destilacijom bi se samo opet razdvojila voda od poetne smjese.

C 4 atoma nije isto to i etveroatomna molekula! itd.

D CaF2 je formulska jedinka jer je CaF2 preteno ionski spoj zbog velike razlike elektronegativnosti
Ca (metal) i F (nemetal), a ostalo navedeno su kovalentni spojevi izmeu nemetala, dakle molekule.

156

A X daje mrlju na kromatogramu na istom mjestu kao alanin (2.).

A Manje estice (obino estice otapala, tekuine) prolaze kroz pore filtra (npr. filterpapir ili gaza),
a vee estice (obino estice krute tvari) ne mogu proi pa ostaju na filtru.

157

C broj neutrona = broj nukleona broj protona = maseni broj redni broj = 109 47 = 62

B jer u samom zadatku tako pie (zadatak je poniten tj. taj bod je dan svima zbog te greke u
tiskanju), no prema slici toan bi odgovor trebao biti C: s vodenom otopinom eera arulja ne svijetli
jer je eer (saharoza) molekulska tvar pa njena otopina ne provodi elektrinu struju, s vodenom
otopinom NaCl arulja svijetli najjae jer je ta ionska tvar jaki elektrolit (sol jake kiseline i jake baze)
koji je u otopini potpuno disociran na Na+ i Cl pa ta otopina dobro provodi elektrinu struju, a s
octenom kiselinom arulja svijetli slabije jer je to slaba kiselina pa je djelomino disocirana (stupanj
disocijacije manji od 1 tj. neke estice su u otopini prisutne u obliku iona CH 3OO i H+ a neke u obliku
molekula CH 3COOH) i stoga njena otopina iste mnoinske koncentracije slabije provodi elektrinu
struju (jer ima manju mnoinsku koncentraciju iona), kae se da je slabi elektrolit.

B Spoj dva nemetala, a ostali su svi po jednog metala i nemetala (prema Paulingovim koeficijentima
elektronegativnosti, kovalentne su veze izmeu elemenata koji se po elektronegativnosti razlikuju za
manje od 1,9, ali naravno da ne treba znati koeficijente elektronegativnosti napamet).

158

C Vodikova veza je nekovalentna veza izmeu atoma vodika kovalentno vezanog uz neki
elektronegativni atom (F, O ili N) i nekog drugog elektronegativnog atoma (koji ima na sebi nevezni
elektronski par). Oznaava se s tri crtice. To je najjaa vrsta meumolekulskih privlanih sila (moe
biti i meu razliitim dijelovima iste molekule).

B Najelektronegativniji elementi najlake primaju elektrone (tvore anione), to su elementi koji

imaju veliku prvu energiju ionizacije (teko otputaju elektron) i veliki elektronski afinitet (anioni im
teko otputaju elektron, dakle atomi ga lako primaju). Elektronegativnost se kroz periodni sustav
mijenja priblino obrnuto nego veliina atoma (elektronegativnost je najvea gore desno, a najmanja
dolje lijevo). Plemeniti plinovi (18. skupina) ne tvore dovoljno spojeva da bi im se odredila
elektronegativnost. Najelektronegativniji kemijski element je fluor.

D
(uglate zagrade [] znae ravnotene koncentracije tj. koncentracije pri mjerenju, a indeks 0 znai
poetne koncentracije)
[A] = [H+] = 10pH mol/dm3 = 103,7 mol/dm3 = 2 104 mol/dm3

159

69%8
H N9

2
1

10%G mol/dm10%- mol/dm-

0,2

D MgF2

B Tekuina rasprena u tekuini je emulzija (npr. majoneza ulje u vodi).

160

D Katalizatori omoguuju mehanizam reakcije (niz koraka najee meumolekulskih sudara

kako se reakcija doista odvija) za iji je energetski najzahtjevniji korak potrebna manja energija nego
za energetski najzahtjevniji korak nekatalizirane reakcije, a to je manja potrebna energija, to je vea
ansa da e estice pri sudaru imati dovoljnu energiju za reakciju, pa pri veem udjelu
meumolekulskih sudara dolazi do reakcije i stoga je reakcija ukupno bra.

C Amonijak je NH3 (jedna molekula amonijaka sastoji se od jednog atoma duika i tri atoma vodika)
pa se pri njegovom nastanku mnoine (odnosno brojnosti estica) duika i amonijaka moraju odnositi
n(N2) : n(H2) = 1 : 3, a volumeni plinova pri istim uvjetima (tlaku i temperaturi) odnose se jednako kao
njihove mnoine (prema opoj plinskoj jednadbi pV = nRT).

A Omjer broja atoma isti je kao omjer mnoina (mnoina je brojnost podijeljena s Avogadrovom
konstantom) pa izraunamo mnoine iz n = m/M n(H) : n(O) = 4 g / (1 g/mol) : 64 g / (16 g/mol) = 4
mol : 4 mol = 1 : 1.

161

C Trai se reakcijska entalpija za reakciju: CaCO3(s)

CO 2(g) + CaO(s).

Reakcijska entalpija = zbroj entalpija stvaranja produkata zbroj entalpija stvaranja reaktanata =
fH[CO2(g)] + fH[CaO(s)] fH[CaCO3(s)] = 394 kJ mol1 636 kJ mol1 (1204 kJ mol1) = 174 kJ
mol1

B Reducira se jedinka ijim atomima se smanjuje oksidacijski broj: oksidacijski broj kisika mijenja se
iz 0 u O2 , u 2 u Fe2O 3 i SO2

B Na anodi se uvijek odvija oksidacija, a oksidacija je otputanje elektrona (2Cl Cl 2 + 2e) i

poveanje oksidacijskog broja (iz 1 u Cl u 0 u Cl2). Nije bitno za rjeenje, ali zadana jednadba nije
dobro izjednaena, treba biti: 2Cl + Fe2+ Cl2 + Fe ili 6Cl + 2Fe3+ 3Cl 2 + 2Fe (u izjednaenoj
jednadbi treba meu reaktantima i produktima biti jednako ne samo svake vrste atoma nego i
naboja).

162

C Razlika potencijala E = Eredukcija Eoksidacija = Evei Emanji = 0,25 V (0,76 V) = 0,51 V

B Na anodi se uvijek odvija oksidacija (a nikad redukcija), oksidirati se moe samo ono to moe
otpustiti elektrone (aluminijevi ioni, Al3+, ve su otpustili maksimalan broj elektrona tj. sve elektrone
iz vanjske ljuske, ne mogu postati Al 4+), anodna polureakcija ista je kao u 20. zadatku (2Cl Cl 2 + 2e
).

A Daniellov lanak sastoji se od bakra i cinka.

C Sloeni anioni (koji se sastoje od vie atoma, npr. u ovom sluaju SO42) ne mogu se rastaviti
elektrolizom vodenih otopina (jer bi za to bila potrebna puno vea energija, a u ovakvim sluajevima i
jer S u SO42 ima svoj maksimalni oksidacijski broj) pa se umjesto toga odvija odgovarajua
polureakcija iz elektrolize vode, to je na anodi oksidacija: 2H2O(s) 4e +4H+(aq) + O2(g).

163

A Ionski produkt vode je umnoak ravnotenih koncentracija H+ i OH tj. konstanta ravnotee za

reakciju H2O H+ + OH (u koju se ne uraunava koncentracija H2O) i pri 25C u svakoj vodenoj
otopini iznosi 1014 mol2 dm6 (kao i druge konstante ravnotee u otopinama, ovisi samo o
temperaturi).

B Ako zagrijavanjem zasiene otopine dolazi do taloenja, znai da se topljivost smanjuje

poveanjem temperature (usput, to se dogaa ako je otapanje jako egzotermno).

D Crveni lakmus poplavi u lunatoj otopini, kakva je vodena otopina amonijaka (a plavi lakmus
pocrveni u kiseloj otopini). Ocat je kiseo (octena kiselina) pa bi u njemu plavi lakmus pocrvenio, a
voda i etanol su (priblino) neutralni pa u njima nijedan lakmus ne bi promijenio boju.

164
C pOH = log(c(OH)/mol dm3) = log(c(NaOH)/mol dm3) = log 104 = 4, pH = 14 pOH = 14 4
= 10

B Ako se u reakciji oslobaa toplina (takva reakcija se zove ezgotermna), pogoduje joj nia
temperatura, a poveanjem temperature ravnotea se pomie prema reaktantima, vidi 26. zadatak.

B pH 9 je lunato, fenolftalein mijenja boju u ruiastu u lunatom tj. pri poveanju pH iznad 89.
Plavi lakmus mijenja boju u crvenu i timolsko plavo u utu u kiselom.

B U sumporovodinoj kiselini (vodena otopina inae plinovitog sumporovodika, H2S(aq)) sumpor

ima svoj najmanji mogui oksidacijski broj 2. U sumpornoj kiselini (H 2SO4) oksidacijski broj sumpora
je 6, u sumporastoj (H2SO3) je 4, a u peroksodisumpornoj (H 2S2O8) takoer 6 (u peroksodisumpornoj
kiselini oksidacijski brojevi atoma S moraju se odreivati iz strukturne formule: molekula
peroksodisumporne kiseline sastoji se od dvije molekule sumporne kiseline povezane preko dva
atoma kisika koji su izgubili svoje atome vodika zgodno je uoiti da je oksidacijski broj u
anorganskoj dikiselini jednak oksidacijskom broju u odgovarajuoj obinoj kiselini)

165

D Bromovodik je HBr, konjugirana baza se dobije odvajanjem H+

C w(H) = m(2H) / m(H2O) = [Ar(2H) u]/ [Mr(H2O) u] = 2Ar(H) / (2Ar(H) + Ar(O)) = 2,02 / 18,02 =
0,112

B (greka u slubenim rjeenjima!)

2NaOH + H2SO4
NaOH
H SOG

Na2SO4 + 2H2O

2
1

n(NaOH) = 2n(H2SO4)
c(NaOH) V(NaOH) = 2c(H2SO4) V(H2SO 4)
H NaOH

2H H SOG
N gG
NaOH

1 mol dm%2 dm-

2 dm-

2 mol dm%-

166
B Konjugirana kiselina sadri jedan H+ vie nego njezin par (konjugirana baza) na suprotnoj strani
jednadbe.

A Ksantoproteinska reakcija je reakcija s koncentriranom HNO 3 u kojoj proteini daju uto obojenje
(zbog nitriranja aromatskih aminokiselina).

D Prikazane molekule imaju istu molekulsku formulu (broj C i H atoma), a razliite strukturne
formule (u prvom spoju su na jedan C u dvostrukoj vezi jednostrukom vezom vezane skupine CH 3 i
C2H5, a na drugi takav C skupine H i CH3, a u drugom spoju su na jedan C u dvostrukoj vezi
jednostrukom vezom vezane dvije skupine CH 3, a na drugi H i C 2H5). Sustavni nazivi tih spojeva bili bi:
3metilpent2en, 2metilpent2en.

B H2C=CHCH3 + HCl
ima vie vodika).

H3CCHClCH3 (prema Markovnikovljevom pravilu, vodik se adira tamo gdje ve

167

D Pitanje je pomalo nespretno postavljeno, misli se: spoj s kojom od navedenih molekulskih
formula postoji u dva geometrijska izomerna oblika (cis i trans). Spoj D postoji u oblicima:

cis1brom2kloreten
trans1brom2kloreten
(oba vodika s iste strane)
(vodici s razliitih strana)
Spojevi A, B i C barem na jednom od 2 C atoma meusobno povezana dvostrukom vezom imaju
vezana dva ista atoma (openito: ili skupine atoma) pa ne postoje kao geometrijski izomeri, nego
postoji samo po jedan spoj s takvom molekulskom formulom.

B Spojevi na slici B vidljivo se odnose kao predmet i zrcalna slika. A su strukturni izomeri (razliite
strukturne formule i bez da uzmemo u obzir prostorni raspored), C su geometrijski (cistrans) izomeri
(poput onih u prethodnom zadatku), a D su identine molekule gledane s razliitih strana (npr. ako

168
zarotiramo prvu molekulu oko veze CO za treinu kruga, ili dvije treine kruga u drugom smjeru,
dobit emo drugu molekulu).

169

2. dio

1.1. A, B, F (to su zasieni, necikliki ugljikovodici; ako je broj atoma C u ugljikovodiku n, maksimalan
broj atoma H u njemu je 2n+2)
1.2. B, F (oba imaju jednaku molekulsku formulu C6H14, a strukturne formule im se razlikuju)
1.3. D, E (nezasieni ugljikovodici imaju dvostruke/trostruke veze)

Tvar
eljezo
granit
voda iz vodovoda
modra galica
glukoza
buka
dijamant
amonijak
kisik

Smjesa tvari

Kemijski spoj

Elementarna tvar
X

X
X
X
X
X

eljezo = Fe,
granit = heterogena stijena (smjesa minerala),

X
X
X

170
voda iz vodovoda = homogena smjesa (za razliku od destilirane vode, sadri puno otopljenih tvari),
modra galica = CuSO45H2O,
glukoza = C6H12O 6,
buka = smjesa gaenog vapna (Ca(OH)2) i vode,
dijamant = C,
amonijak = NH3,
kisik = O 2

3.1. B (energija aktivacije katalizirane reakcije manja je nego nekatalizirane)

3.2. A
3.3. F (promjena reakcijske entalpije je razlika izmeu entalpije produkata i entalpije reaktanata; na
yosi trebalo je pisati entalpija a ne energija, ali to u mnogim sluajevima nije bitno)

171

Za rjeavanje ovog zadatka prvo je potrebno odrediti oksidacijske brojeve (bilo u glavi bilo napisati
obino se smatra pravilnijim pisati ih rimskim brojkama, ali svejedno je):
0 j2 j1 0 7, j2
%
Ba S % I% O ClOG
4.1. O2, ClO4 (oksidansi se mogu reducirati, dakle oksidacijski broj nekog elementa u njima moe se
smanjiti, nije minimalan za taj element)
4.2. Ba, S2, I (reducensi se mogu oksidirati, dakle oksidacijski broj nekog elementa u njima moe se
poveati, nije maksimalan za taj element)
4.3. S2, ClO4

172

5.1.1. molibden (atomski broj helija je 2, 21=42, pogled u periodni sustav: redni broj 42 ima Mo to
je molibden)
5.1.2. N(p+) = 2, N(n0) = 4 2 = 2

173

5.2.1.
5.2.2. plinovitom

5.2.3.
(isti osnovni oblik (linearna molekula) kao CO2 jer je S u istoj skupini kao O)

2NO2(g)

2NO(g) + O2(g)

NO
O2
NO2
Reaktantu NO2 parcijalni tlak se s vremenom smanjuje (jer se troi, ga ima sve manje) pa je njegova
krivulja padajua, a produktima se parcijalni tlak s vremenom poveava (jer nastaju, ima ih sve vie)
pa su njihove krivulje rastue. Iz stehiometrijskih koeficijenata u izjednaenoj jednadbi vidi se da

174
nastaje dvostruko vie NO nego O2 pa je njegova razlika izmeu poetnog (ovdje za oba nula tj. na
poetku ih nije bilo) i zavrnog (na kraju grafa gdje krivulje postaju priblino vodoravne) parcijalnog
tlaka dvostruko vea nego ona od O 2

6.3.1.

6.3.2.
(umjesto + i mogu se pisati i parcijalni naboji + i , a mogu se i izostaviti;
mogu se pisati i rezonantne strukture, ali nije potrebno)

6.3.3.

Voblik ili planarna kutna

175

H2O

Kako bi se znao odgovor i na 7.1. i na 7.2., treba rijeiti redoks:

O:
P4 + 16H2O 20e + 4PO43 + 32H+
/3

R:
NO3 + 4H + 3e
NO + 2H2O
/20

3
+
12PO4 + 96H+ + 20NO + 40H2O
zbroj: 3P4 + 48H2O + 20NO3 + 80H
3P4 + 8H2O + 20HNO3 12H3PO4 + 20NO

NO
PG

NO

NO
u<
NO

HNO3(aq)

20
3
20

PG

3
20 PG
3
20 PG u<
3i

1 mol

8,31 Pa m- K%) mol%)

3 101325 Pa

H+(aq) + NO3(aq)

ili HNO 3(aq) + H2O(l)

P4O10

20

H3O+(aq) + NO3(aq)

298 K

0,163 m-

163 dm-

176

3
(fosforna kiselina je H 3PO4, triprotonska kiselina, postupne jednadbe njene disocijacije su,
najjednostavnije napisano:
H3PO4 H+ + H2PO4
H2PO4 H+ + HPO42
HPO42 H+ + PO 43 )

Taj tlak jednak je osmotskom tlaku te otopine, koji je:

p = icRT = 20,70 mol/dm3 8,31 Pa m3 K1 mol1 298 K = 3466 m3/dm3 Pa = 3,47 106 Pa

Treba pretvoriti ili zadanu mnoinsku koncentraciju u masenu ili masenu u mnoinsku kako bi se
jednako izraene koncentracije mogle meusobno usporediti, ja u pretvoriti masenu u mnoinsku:
c = n(Cu)/V = m(Cu)/(M(Cu)V) = /M(Cu) = 0,1 103 g/L / (63,5 g/mol) = 1,57 106 mol/L < 2 105
mol/L
Odnosno, ako pretvorimo mnoinsku u masenu (kao to je dano u slubenim rjeenjima):
= m(Cu)/V = n(Cu)M(Cu)/V = c M(Cu) = 2 105 mol/L 63,5 g/mol = 1,27 103 g/L > 1 103 g
U svakom sluaju odgovor je:
Da, koncentracija Cu2+ u toj jezerskoj vodi vea je od letalne pa e doi do pomora ribe.

177

Mnogima e vjerojatno biti lake rijeiti zadatke 9.1.9.4. tako da si pravim kemijskim formulama
ispiu i sve jednadbe sa sheme, pa ispiimo ih:
Ca + O2(g) CaO(s)
CaO(s) + 2HCl(aq) CaCl 2(aq) + H2O(l)
Ca + 2H2O(g) Ca(OH)2(aq) + H2(g)
9.1. Tvar A(s) je CaO
9.2. Tvar B(aq) je CaCl2
9.3. Tvar C(aq) Ca(OH)2
9.4. Tvar D(g) je H2

Egzotermna.
(rabi se za zagrijavanje = pri reakciji se oslobaa toplina)

CaO(s) + H2O(l)

Ca(OH) 2(aq)

178

Da bi se moglo dalje rjeavati, prvo treba znati napisati 3metilbut1en strukturnom formulom
(najbolje ovom s veznim crticama jer je tako najkrae, ali ako ste sigurniji u pune strukturne formule,
dokle god su tono napisane svejedno je):

OH

10.1.1. E =

Spoj E zove se 3metilbutan1ol. Adicijom vode na alken dobiva se alkohol. Zapravo u ovoj reakciji
nastaje vie sekundarnog alkohola 3metilbutan2ola (Markovnikovo pravilo), ali produkt njegove
oksidacije je keton pa bi u njemu oksidacijski broj karbonilnog ugljika bio + 2 i ne bi reagirao u reakciji
F G. Zapravo (za one koji ele znati vie), keton bi reagirao u toj reakciji s alkoholom i tvorio acetal,

OCH3

OCH3
u kojem je oksidacijski broj tog ugljika +2, ali to nadilazi okvire

srednje kole.

179

OH

10.1.2. F =

Spoj F zove se 3metilbutanska kiselina. Dikromat je oksidans, oksidacijom primarnog alkohola

nastaje aldehid pa karboksilna kiselina, trebamo karboksilnu kiselinu kako bi reagirala u F G i jer je u
njoj oksidacijski broj karbonilnog C atoma +3 kako je zadano, a u aldehidu je +1. Izvan okvira srednje
kole, aldehid bi, analogno kao keton, s alkoholom tvorio acetal,

OCH3

OCH3

, u kojem je takoer oksidacijski broj promatranog ugljika +2.

10.1.3. G =

Spoj G zove se metil(3metilbutanoat). Reakcijom karboksilne kiseline i alkohola, uz anorgansku

kiselinu kao katalizator, nastaje ester i voda.

brom ili bromna voda ili vodena otopina permanganatnih iona ili vodena otopina kalijeva
permanganata

Adicija.

Brojanjem atoma dobije se molekulska formula C 6H12O2, dakle Mr = 6Ar(C) + 12Ar(H) + 2Ar(O) = 612 +
121,01 + 216 = 116,12 116

180

n(CO)/mol
1
1 0,0892 = 0,9108

poetno
ravnoteno

n(H2)/mol
1
1 20,0892 = 0,8216

n(CH3OH)/mol
0
0,0892

11.1.1. n(CO) = 0,9108 mol

11.1.2. n(H2) = 0,8216 mol

[CH3OH] = n(CH3OH)/V = 0,0892 mol / 10,0 dm3 = 8,92 103 mol dm3

67N- gN8
67g86N 8

8,92 10%- mol dm%0,09108 mol dm%0,08216 mol dm%-

14,5 dm& mol%

Poveanjem tlaka ravnotea se pomie udesno tj. pri veem tlaku u ravnotenoj je smjesi prisutan
vei udio metanola.
(jer su na lijevoj strani jednadbe 3 plinovite estice, a na desnoj jedna, a poveanjem tlaka ravnotea
se pomie prema manje plinovitih estica)

Udesno (prema produktima).

(reakciji s pozitivnom entalpijom, dakle u kojoj se "troi" (vee) energija, pogoduje poveanje
temperature)

181

12.1. Tvar H je benzilni alkohol,

(LiAlH4 je jak reducens koji reducira karbonilnu skupinu u alkoholnu)

12.2. Tvar I je mklorbenzaldehid,

12.3. Tvar J je benzojeva kiselina,

(KMnO4 je jak oksidans koji oksidira aldehide u karboksilne kiseline)

182

12.4. Tvar K je natrijev benzoat,

(reakcijom kiseline i luine nastaje sol)

Fehlingovim reagensom / Tollensovim reagensom / otopinom kromata ili bikromata

Prema produktima (udesno).

183

9) DRAVNA MATURA LJETO 2012.

D Jedine elementarne tvari koje su pri sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku tekue su iva
(metal) i brom (nemetal). Klor i fluor su pri tim uvjetima u plinovitom, a jod u vrstom stanju.

B Soda bikarbona je trivijalni (uobiajeni) naziv za natrijev hidrogenkarbonat, ija je kemijska

formula NaHCO 3. Otopina je lunata jer je HCO 3 anion iz slabe kiseline koji hidrolizom (reakcijom s
vodom) daje OH: NaHCO3(s) Na+(aq) + HCO 3(aq), HCO 3 + H2O H2CO3 + OH CO 2 + H2O + OH

A Morska voda je homogena smjesa otopina razliitih soli, ponajvie natrijeva klorida. Morska
voda ostavi se u golemim bazenima da ispari na suncu. Talog koji tako nastaje, morska sol, vrsta je
bijela smjesa razliitih soli u kojoj najvei udio ima NaCl. ii NaCl moe se dobiti iz morske soli
prekristalizacijom, koja ukljuuje sedimentiranje (taloenje) i dekantiranje (odlijevanje tekuine iznad
taloga). Filitriranje se obino ne koristi za razdvajanje homogenih smjesa.

184

D Na 10C krivulja topljivosti KClO3 je najnie od svih krivulja na dijagramu. Oditavanjem iz

dijagrama topljivosti ponuenih soli pri 10C su redom: 20 g KNO3 / 100 g H2O, 80 g NaNO3 / 100 g
H2O, 30 g KCl / 100 g H2O, 5 g KClO3 / 100 g H2O.

A Med je prava otopina (prezasiena otopina ponajvie glukoze i fruktoze). Dodue, suviak
otopljenih eera pri sobnoj i nioj temperaturi iz meda polagano kristalizira, pa ponekad ti kristali
mogu biti koloidnih dimenzija i tada med pokazuje svojstva koloidnih sustava (npr. Tyndallov
fenomen). Mlijeko i majoneza su emulzije, a lag pjena.

185

A Vrelite je temperatura na kojoj je tlak pare jednak atmosferskom tlaku, za standardni

atmosferski tlak (1 atm) uzima se 101 325 Pa, to je oznaeno crtkanom crtom, dakle najnie vrelite
ima onaj spoj ija krivulja sijee crtkanu crtu pri najnioj temperaturi. Iz grafa, pribline temperature
vrelita za spojeve 1, 2, 3, 4 su redom 35C, 80C, 100C, >> 150C; stvarna vrelita su: dietileter
35C, etanol 78C, voda 100C, glicerol 290C.

B d podljuska sastoji se od 5 d orbitala. Ukupno u jednoj d podljuski moe biti najvie 10 elektrona
po 2 u svakoj orbitali, a nesparenih moe biti najvie 5 po 1 u svakoj orbitali.

186

C Istu elektronsku konfiguraciju kao Ar (1s2 2s2 2p6 3s2 3p6) imaju Ca2+ i Cl .

D Opa formula zasienog ugljikovodika je CnH2n+2, a za svaku dvostruku vezu mora imati 2 vodika
manje (kao i za svaki prsten, a za svaku trostruku vezu 4 vodika manje), dakle zasieni ugljikovodik sa
10 C atoma imao bi 210 + 2 = 22 H, a 16 = 22 32 pa moe imati najvie 3 dvostruke veze (ima 3
dvostruke veze ako nema trostrukih veza ni prstenova).

D
izomeri = ista molekulska formula a razliita strukturna ili ista strukturna a razliita prostorna;
izomorfi = ista kristalna struktura;
izobari = ista masa atoma a razliit element (isti maseni broj, razliit atomski);
izotopi = isti element a razliita masa atoma (isti atomski broj, razliit maseni)

C Polumjer u skupini raste porastom atomskog broja (atomi s veim brojem elektronskih ljusaka su
vei).

187

B Puna elektronska konfiguracija klora je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p5, a 1s2 2s2 2p6 je elektronska
konfiguracija neona.

A Alkalijski metali imaju elektronsku konfiguraciju [X] Ns1 (samo 1 elektron u vanjskoj ljuski),
zemnoalkalijski [X] Ns2 (2 elektrona u vanjskoj ljuski), halogeni [X] Ns2 Np5 (7 elektrona u vanjskoj
ljuski), halkogeni [X] Ns2 Np4 (6 elektrona u vanjskoj ljuski) ([X] je elektronska konfiguracija
prethodnog plemenitog plina, N je broj ljuske koji je prirodni broj od 1 do 7).

C, (A) Polarna molekula sadri polarne veze (veze izmeu atoma razliitih kemijskih elemenata) koje
nisu usmjerene u prostoru tako da se meusobno ponitavaju (ako veze zamislimo kao vektore
strelice, da im vektorski zbroj nije 0 tj. nulvektor). Molekula HCl nuno je takva jer sadri samo jednu
polarnu vezu. Molekula Cl 2 ne sadri polarnu vezu, a u molekulu CCl 4 polarne veze meusobno se
ponitavaju, vektorski zbroj im je 0 jer molekula ima oblik tetraedra (VSEPR teorija). Zapravo, i CH 2Cl 2
je polarna, premda vrlo slabo (HCl je definitivno daleko NAJJAE polarna meu navedenima), jer se
polarne veze CCl odnosno CH meusobno ne ponitavaju (nisu usmjerene u prostoru CCl
meusobno posve nasuprotno, pod kutom od 180, a isto tako ni CH meusobno, nego molekula
ima priblino oblik tetraedra, pa vektorski zbroj dipolnih momenata nije 0).

188

C Sa svakim fluorom sumpor ima jedan zajedniki vezni elektronski par (jednostruka veza).
Odstupanje od pravila okteta prema veem broju veznih elektrona mogue je za atome 3. i daljnjih
perioda. Struktura molekule je oktaedarska tj. etverostrana bipiramida:

A, (B) Etan i butanal ne sadre vodik vezan uz jako elektronegativni element (F, O ili N). Butanal
sadri O pa se njegove molekule mogu povezivati vodikovim vezama s drugim molekulama, npr.
molekulama vode, ali ne i meusobno osim ako uzmemo u obzir ketoenolnu tautomeriju, koja je
prilino zanemariva (molekule u enolnom obliku mogu se povezivati vodikovim vezama i meusobno,
ali njih u ravnotei ima jako malo). Molekule butanske kiseline i butanola sadre OH pa se mogu
vodikovim vezama povezivati i meusobno.

189
B U standardnim modelima molekula crveno se oznaava kisik, crno ugljik, bijelo vodik. Kisik
povezan s ugljikom dvostrukom vezom tj. C=O naziva se karbonilna skupina. Amino skupina je NH2,
karboksilna skupina je O=COH, a hidroksilna skupina je OH.

A Ugljikov disulfid je CS2, w(S) = m(S)/m(CS2) = 2matom(S)/mmolekula(CS2) = 2Ar(S)u / (Mr(CS2)u) =

2Ar(S) / (2Ar(S) + Ar(C)) = 232 / (232+12) = 64/76 = 0,84

D N(C)/NA = m(dijamant)/M(C)
g/mol = 3,111025

N(C) = m(dijamant)NA/M(C) = 621,2 g 6,021023 mol1 / 12

B pH + pOH = 14 pH = 14 pOH = 14 10 = 4; pH = log(c(H+)/(mol dm3))

10pH mol dm3 = 104 mol dm3

c(H3O +) = c(H+) =

A Piroliza koristi povienu temeperaturu (zagrijavanje), elektroliza elektrinu struju, a hidroliza je

reakcija s vodom.

190

B Bakar i srebro su "plemeniti" metali, imaju pozitivan standardni redukcijski potencijal, pa ne

reagiraju s HCl (ne oslobaaju vodik iz nijedne kiseline), a aluminij daje AlCl 3 (uvijek je trovalentan),
dok eljezo isprva daje FeCl2 (koji se postupno otopljenim kisikom oksidira u FeCl 3).

Ovo je mehanizam organske reakcije tj. prikaz gibanja elektrona pri nastanku i prekidanju kemijskih
veza (strelice pokazuju gibanje elektronskih parova) to je najjednostavniji nain kako se moe
objasniti ova reakcija. Mehanizmi reakcija, kao ni sama reakcija u pitanju, ne ulaze u redovne sadraje
nastave kemije u opoj gimnaziji niti u ispitni katalog za dravnu maturu.

D Adicija je "dodavanje" atoma na dvostruku ili trostruku vezu (ime ta veza postaje jedostruka ili
dvostruka, tj. nezasieni spoj postaje zasien(ij)i).

191

B Kalijev metanoat je sol koja nastaje neutralizacijom izmeu kalijeva hidroksida i metanske
kiseline: KOH + HCOOH HCOOK + H2O; ostali navedeni su jako bazini spojevi koji ne sadre nita
to bi u neutralizaciji moglo doi iz kiseline.

C Saharoza je disaharid ija se molekula sastoji od 1 molekule glukoze i 1 molekule fruktoze.

D Biuret reakcija je dokazivanje peptida otopinom koja sadri bakrov(II) sulfat (i KOH ili NaOH
kako ne bi bila kisela te kalijev natrijev tartarat kako se zbog lunatosti otopine ne bi taloio Cu(OH)2).
Veina proteina i manjih peptida (i biuret, (H2NCO)2NH, po kojem je test dobio ime) daju ljubiasto
obojenje jer Cu2+ tvore ljubiasti kompleks s N koji su povezani preko peptidne veze.

192

B U A je H < 0 (energija se oslobaa, entalpija tvari je na poetku procesa vea nego na kraju), u C i
D je H > 0 (energija se vee, entalpija tvari je na poetku procesa manja nego na kraju), jedino je u B
entalpija tvari jednaka prije i poslije promjene (jer se za razaranje kristalne reetke na slobodne ione
upotrijebi tono jednako energije koliko se oslobodi pri hidrataciji tih nastalih iona to u praksi nije
vjerojatna pojava, osim ako vrlo neprecizno mjerimo).

D Za otapanje modre galice potrebna je energija (entalpija kristalne reetke veeg je iznosa nego
entalpija hidratacije, to moemo pretpostaviti jer se topljivost poveava poveanjem temperature),
pa se pri kristalizaciji koja je tome suprotan proces energija oslobaa. Zapravo, mislim da su mislili na
kristalizacija = ovrivanje = suprotno od taljenja, to se danas uglavnom smatra pogrenom
upotrebom naziva, a i modra galica se praktino ne moe tako dobiti jer hidratne soli prvo gube vodu
a tek se pri vioj temperaturi tale pa ovrivati moe samo bezvodni bakrov(II) sulfat; ali svakako je i
svako ovrivanje egzotermno istom logikom, budui da je za njemu suprotan proces, taljenje,
potrebno dovesti energiju tj. dovoljno povisiti temperaturu. Za taljenje, isparavanje ili sublimaciju
bilo ega potrebno je dovesti energiju (dovoljno povisiti temperaturu) jer su to fizikalne promjene
kojima tvar prelazi u agregatno stanje u kojem njene estice imaju veu kinetiku energiju (u
plinovitom imaju veu nego u tekuem, a u tekuem nego u vrstom, jer se bre i slobodnije gibaju).

193

B Volumen reakcijske smjese moe primjetno utjecati jedino na brzinu reakcije u kojoj sudjeluje
barem jedan plin, jer jedino za plinove brzina reakcije ovisi o tlaku, koji ovisi o volumenu.

A Katalizirana reakcija, s manjom energijom aktivacije, mora biti bra (imati veu brzinu) nego
nekatalizirana.
Za one koji ele znati vie (ne ulazi u gimnazijski program niti je u ispitnom katalogu): Izraz za brzinu
ove reakcije je najvjerojatnije v = c2(AB)AeE/RT , zapravo v = cn(AB)AeE/RT jer ne znamo je li to
elementarni proces, ali nije bitno jer se taj faktor cn, kao i A, pokrati pri usporeivanjima brzina:
)

H 9: 9 %
H 9:

9 %

%
)

%^ /

%,

, ^ %^

, ^

^ /

e je baza prirodnog logaritma (2,718...), 0,5E1/RT je uvijek negativno jer su i energija aktivacije i R
(molarna plinska konstanta) i T (temperatura u kelvinima) pozitivni, pa je e 0,5E1/RT (broj vei od 1
potenciran na negativan broj) svakako izmeu 0 i 1 te tako i iz ovoga slijedi v1<v2, ali bez poznavanja
iznosa poetne energije aktivacije i temperature nita se drugo ne moe zakljuiti o odnosima brzina.

194
C Katalizator ne utjee na ravnotene koncentracije nego samo na brzinu reakcije. U reakciji s
negativnom entalpijom (energija se oslobaa) ravnotea se pomie prema produktima snienjem
temperature.

A Oksonijevih H3O+ ili vodikovih H +, te dvije koncentracije po definiciji su jednake jer H+ moemo
jednako promatrati bilo sam bilo vezan s molekulom vode u H3O+. Hidroksidni ioni su OH (njihovu
mnoinsku koncentraciju izraava pOHvrijednost), peroksidni su O 22, a hidridni H.

C U egzotermnoj promjeni energija se oslobaa pa produkti imaju manju energiju nego reaktanti (u
endotermnoj se energija vee i produkti imaju veu energiju nego reaktanti pa bi reakcije A i D bile
endotermne). Katalizator smanjuje energiju aktivacije (i time poveava brzinu reakcije), tvar koja
poveava energiju aktivacije (i time smanjuje brzinu reakcije) je inhibitor pa bi se reakcije B i D zvale
inhibirane a ne katalizirane.

195

D Ugljina kiselina je H 2CO 3, konjugirana baza nastaje odcjepljivanjem H+ od kiseline prelaskom H+

na neku drugu esticu, npr. H2CO 3 + H2O HCO 3 + H3O+, dakle konjugiranu bazu moemo prepoznati
po tome to sadri jedan H manje i jedan negativni naboj vie nego njena kiselina.

B Metiloran je kiselobazni indikator koji mijenja boju u crveno u kiselom i u uto u neutralnom i
lunatom.

C Lunatu otopinu daje sol jake baze i slabe kiseline zbog hidrolize aniona iz slabe kiseline (pri emu
nastaje ta kiselina i OH ): KCN K+ + CN, CN + H2O HCN + OH. Amonijev klorid daje kiselu
otopinu jer je sol slabe baze i jake kiseline (NH4Cl NH4+ + Cl , NH4+ + H2O NH3 + H3O+), a kalcijev
klorid i kalijev klorid su soli jake baze i jake kiseline pa su njihove otopine neutralne.

A Zbroj oksidacijskih brojeva treba biti jednak naboju iona to je 2, oksidacijski broj kisika je 2, to
daje 2x +7(2) = 2, iz ega slijedi x = (2+14)/2 = 6

196

C Prazan akumulator sadri maksimalnu koliinu H2O i PbSO4. A prikazuje pun akumulator, B
prikazuje pranjenje akumulatora (spontanu reakciju uz dobivanje elektrine struje), a D punjenje
(akumulator je prikljuen na vanjski izvor napona V, to omoguuje obrnutu, nespontanu reakciju).
Reakcije u olovnom akumulatoru su:

197
A(): Pb(s) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2e

K(+): PbO2(s) + e + 4H+(aq) + SO 42(aq) PbSO4(s) + 2H2O(l)

ukupno: Pb(s) + PbO2(s) + 2H2SO4(aq)

KmLL

KILL

2PbSO4(s) + 2H2O(l)

(Nije ih potrebno poznavati za rjeavanje ovog zadatka jer se ako se D prepozna kao punjenje (po
prikljuenom izvoru napona) moe iz toga sve ostalo zakljuiti.)

B Elektroliza vodene otopine magnezijeva sulfata je elektroliza vode jer se iz vodene otopine ne
moe izluiti magnezij (prereaktivan metal, zemnoalkalijski, negativan standardni redukcijski
potencijal) a ne moe se pri normalnim uvjetima elektrolize ni oksidirati sulfat (za oksidaciju sloenih
iona openito je potrebno previe energije jer bi trebalo pokidati kovalentne veze, a u sulfatu sumpor
ima svoj maksimalni oksidacijski broj pa se nikako ne moe oksidirati). Na anodi se odvija oksidacija:
2H2O(l) O2(g) + 4e + 4H+(aq), a na katodi redukcija: 2H2O(l) + 2e H2(g) + 2OH(aq).

198

2. dio

U redu je i C 2H4 za etilen budui da nisu traili strukturne formule, a formaldehid nisu ni dali
strukturnom, nego nepravilnom molekulskom tonije bi bilo HCHO jer se aldehidna skupina
standardno pie CHO.

Maseni udio vodika dobiven je iz injenice da je zbroj masenih udjela svih sastojaka u smjesi uvijek 1
tj. 100%

199

Molekulska formula u zadatku 2.3. pripada dvama izomernim alkoholima: propan1olu (n

propanolu) i propan2olu (izopropanolu, secpropanolu). Strukturne formule (pogreno je napisati
strukturnu formulu ako se ovako izriito trai molekulska!) su im redom:

Prvi od njih je primarni alkohol (OHskupina je vezana uz C uz koji je vezan samo jedan drugi C), a
drugi sekundarni (OHskupina je vezana uz C uz koji su vezana dva druga C). Tercijarni alkohol (OH
skupina je vezana uz C uz koji su vezana tri druga C) nikako ne moe imati molekulsku formulu C 3H8O
jer mora imati najmanje 4 C atoma.

200

Budui da se u daljnjim zadacima pria o ravnotei, ja ne bih priznavala jednosmjernu strelicu da se

ne pria, priznavala bih jer bez toga i ne moete znati.
Parcijalni tlak plinovitog sastojka je tlak tog sastojka / tlak cijele plinske smjese. Konstanta ravnotee
reakcija u kojima sudjeluju samo plinovi standardno se izraava pomou parcijalnih tlakova, ali moe
se izraavati i pomou koncentracija (ali onda treba naglasiti da je to koncentracijska konstanta, Kc
kao to je uinjeno u sljedeem podzadatku).

Nema smisla u rezultatu zadrati vie od dvije znamenke jer su mnoine zadane samo na jednu
znamenku (zadravamo sve pouzdane znamenke i eventualno prvu nepouzdanu).

201

(Lewisova strukturna nije prostorna pa bih priznavala bez obzira kako su vodici razmjeteni dokle god
su svi ovako vezani uz duik.)

Elektrolitski (ili elektrolitni ili solni) most (cijev punjena gelom s jakim elektrolitom, kao to je npr. KCl
u agaru, koja povezuje posude u kojima su polulanci) potreban je kako bi se zatvorio strujni krug,

202
inae kroz lanak nee tei struja i nee se odvijati redoksreakcija. Pravilno prikazan lanak izgledao
bi ovako nekako:

U shematskom prikazu galvanskog lanka elektrolitski most prikazuje se dvjema uspravnim crtama
(nije bitno jesu li ispunjene ili crtkane).
Otapa se elektroda na kojoj metal prelazi u svoj kation pa time u otopinu, dakle ona na kojoj se
odvija oksidacija, a to je ona koja ima negativniji standardni elektrodni (redukcijski) potencijal.

203
Reakcije vika: A je talona reakcija dvostruke izmjene meu solima, C je termiko razlaganje.

CO (ugljikov monoksid, ugljikov(II) oksid) krvni je otrov jer se vee uz hemoglobin jae nego kisik pa
onemoguuje prijenos kisika.
Opa jednadba procesa fotosinteze je: CO 2 + H2O C 6H12O6 (glukoza) + O2 Proces s istom
jednadbom u suprotnom smjeru je stanino disanje.
C12H22O 11 je disaharid kao to je npr. saharoza (kuhinjski eer). (COOH) 2 je oksalna kiselina tj. etanska
dikiselina najjednostavnija karboksilna dikiselina.

Otopina je lunata zbog hidrolize karbonatnog aniona (anion slabe kiseline): CO32 + H2O HCO 3 +
OH.

204

(zapravo bi tonije zaokruivanje bilo 54,55 jer je sljede a znamenka 5 a nakon toga ima jo
znamenaka, a najtonije zaokruiti na 55 kg jer je podatak 1 kg zadan samo na jednu znamenku)

205

Koncentracije reaktanata smanjuju se, a produkata poveavaju, proporcionalno njihovim

stehiometrijskim koeficijentima u jednadbi. Koncentracija A promijeni se s 5 na 0, B s 3 na 0, C s 0 na
1 i D s 0 na 4.
Strelica ne treba biti ravnotena jer se svi reaktanti potroe. U redu je E napisati iznad strelice (budui
da je to katalizator).

206

Reaktant A se posve potroi njegova koncentracija padne na 0 dok reaktanta B preostane (kad je
reakcija zavrena, koncentracija reaktanta B je konstantna). Zato je A mjerodavni reaktant, a B u
suviku. C je meuprodukt (njegova koncentracija prvo raste kako nastaje pa pada kako prelazi u D),
a D je produkt.
Za one koji ele znati vie: Jednadba rekacije bila bi A + 2B

2D

207
I ispred 4 mol dm3 treba pisati minus jer se koncetracija reaktanta s vremenom smanjuje pa je c
negativno zato stehiometrijski koeficijent i jest negativan, a brzina reakcije je uvijek pozitivna.

208

A je glavni produkt prema Markovnikovom pravilu (u toj reakciji nastaje i zanemarivo malo 1
brompropana nastaje puno vie produkta u kojem je vodik adiran tamo gdje je ve bilo vie vodika).

209

Dvije "baze vika" zapravo i nisu niije konjugirane baze (jer su kiseline sa svojim maksimalnim
brojem H).

Pitanje je nejasno jer nije u njemu napisan kriterij povezivanja (reakcije kojima se navedeni spojevi
mogu dobiti), pa se npr. etanol mogao povezati i s oksidacijom i esterifikacijom i dehidratacijom
(alkoholi mogu biti reaktanti u tim reakcijama), no ovo je jedini kriterij povezivanja koji logino koristi
sva tri spoja po istom kriteriju.

210

10) DRAVNA MATURA JESEN 2012.

C Vodena otopina sode bikarbone, NaHCO 3, blago je lunata (zbog hidrolize HCO3 + H2O CO32 +
OH). Limunada je kisela (ponajvie zbog limunske kiseline). Fizioloka otopina priblino je neutralna
(to je vodena otopina u kojoj je maseni udio NaCl 0,9%, kako bi bila izotonina s izvanstaninom
tekuinom, a NaCl je sol jake kiseline i jake baze). Etanol je kao svi jednostavni alkoholi priblino
neutralan (i reakcija C2H5OH + H2O C2H5OH2+ + OH i reakcija C2H5OH + H2O C2H5O + H3O + imaju
vrlo malu konstantu ravnotee tj. beznaajne su).

A Difuzija je prolazak estica otapala kroz polupropusnu membranu (propusnu za otapalo a ne i za

otopljene tvari) iz podruja vee koncentracije otapala (manje koncentracije otopljenih tvari) u
podruje manje koncentracije otapala (vee koncentracije otopljenih tvari). Taljenje je promjena iz
vrstog u tekue agregatno stanje, isparavanje iz tekueg u plinovitog, kristalizacija iz tekueg u
vrsto.

C Kisele kie nastaju otapanjem plinova u vodi pri emu plinovi reakcijom s vodom daju kiseline
(CO2 + H2O HCO3 + H3O+; SO2 + H2O HSO3 + H3O+; SO3 + H2O HSO4 + H3O+...). Ostale
navedene fizikalne su promjene: nastajanje leda je promjena agregatnog stanja vode iz tekueg u
vrsto, nastajanje oblaka i magle je promjena agregatnog stanja vode iz plinovitog u tekue
(kondenzacija vodene pare u sitne kapljice).

211

B Prikazana je metoda filtracije. Tom se metodom mogu razdvajati samo heterogene smjese, iji
vrsti sastojci ostaju na filtru (kao to je filterpapir), a tekui prolaze kroz njega. Morska voda,
vodena otopina vinske kiseline i mineralna voda homogene su smjese, prave otopine (u njima su
estice otopljenih tvari usporedive po veliini s esticama otapala tj. puno premale da bi ostale na
filtru). Aktivni mulj je smjesa bakterija i praivotinja u otpadnoj vodi koju proiavaju, a one su puno
vee od molekula vode pa ostaju na filtru prikladne veliine pora.

212

A Krivulja ide prema dolje (npr. pri 10C topljivost je oko 10, pri 20C oko 5), ostale krivulje idu
prema gore pa se topljivost ostalih navedenih soli poveava povienjem temperature.

213

C Vrelite vode je pri atmosferskom tlaku (101 325 Pa) 100C pa krivulja za vodu sijee iscrtkanu
liniju (koja oznaava taj tlak) pri 100C. Openito, vrelite neke tekuine pri nekom tlaku je
temperatura pri kojoj je tlak pare te tekuine jednak tom vanjskom (atmosferskom) tlaku koji djeluje
na povrinu te tekuine.

B Kristalni sustavi navedeni su u svim udbenicima za 1. raz. gimnazije, ali u ispitnom katalogu za
dravnu maturu 2012. nisu navedeni opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgraenih od

214
istovrsnih atoma i temeljne tipove kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati njihove
jedinine elije trebalo bi podrazumijevati samo kubine i heksagonske strukture.

(slika je preuzeta iz jednog od odobrenih udbenika za 1. raz. gimnazije: A. Habu, V. Tomai, Opa
kemija 1, Profil, 2012.)

Nijedna od navedenih. Elektronska konfiguracija fosfidnog iona, P3 (fosfor s 3 dodatna elektrona), je

1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 tj. jednaka elektronskoj konfiguraciji atoma argona. Elektronska konfiguracija iona
s ili pelementa jednaka je onoj atoma najblieg plemenitog plina u periodnom sustavu jer elementi
tvorenjem ionskih ili kovalentnih veza tee stabilnoj elektronskoj konfiguraciji okteta tj. popunjene
vanjske ljuske. D je elektronska konfiguracija iona kao to su nitridni, oksidni, fluoridni.

215

A Elektronegativnost u periodnom sustavu raste u periodi slijeva nadesno i u skupini odozdo prema
gore.

C HF je spoj dvaju nemetala (vodik se pri tvorenju veine spojeva ponaa kao nemetal), a ostali su
spojevi metala i nemetala.

B Koeficijent elektronegativnost vodika je 2,2, a atomi elemenata koji se malo razlikuju po

elektronegativnosti (za do oko 1,9, ali nema stroge granice) meusobno se povezuju kovalentnom
vezom, a ionskom tek ako se vie razlikuju. Element Y vjerojatno je sumpor ili selenij. Vodikovom
vezom atom vodika povezuje se s atomom izrazito velikog koeficijenta elektronegativnosti (F, O, N) i
to samo ako je ve vezan kovalentnom vezom s jednim takvim atomom.
Za one koji ele znati vie: I koeficijent elektronegativnosti zlata je oko 2,5, pa je odgovor sluajno
mogao biti i metalnom (s inertnim metalima vodik se povezuje jedino metalnom vezom u legurama
pri posebnim uvjetima), ali tada formula vjerojatno ne bi bila H2Y, a i strogo uzevi o molekulskoj
formuli ispravno je govoriti samo ako govorimo o molekulama.

216
A Opa formula alkana je CnH2n+2, a za svaku dvostruku vezu ili prsten spoj gubi 2 atoma vodika jer
se dva atoma ugljika umjesto svaki s jednim atomom vodika povezuju meusobno (za svaku
trostruku vezu gubi 4).

D Svaka dvostruka veza sadri jednu vezu, a svaka trostruka dvije veze. (sigma) veze su
jednostruke veze, a (pi) veze sve viestruke veze na njima.

B Svaki organski spoj ima najmanje 1 atom ugljika. Najjednostavniji alkohol ima 1 atom ugljika to
je metanol, CH3OH. Najjednostavnija karboksilna kiselina ima 1 atom ugljika to je metanska kiselina,
HCOOH. Njihov ester, metiletanoat, ima 2 atoma ugljika, HCOOCH3.

A Veza izmeu atoma vodika i kisika u istoj molekuli vode je kovalentna. Vodikova je veza izmeu
atoma kisika i vodika u razliitim (susjednim) molekulama vode (to je meumolekulska interakcija, a
ne prava kemijska veza, jer je slabija i privremenija).

B Strukturna formula mlijene kiseline je:

217

dakle ima jedan asimetrino supstituirani atom ugljika tj. atom ugljika na koji su vezane 4 razliite
skupine (ovaj lijevi) i stoga 2 enantiomera, S i R:

No, molekulskoj formuli C3H6O 3 odgovara i kiselina CH 2(OH)CH2COOH (naravno, to nije mlijena
kiselina), koja nema asimetrino supstituirani atom ugljika pa stoga postoji samo kao jedan
stereoizomer (zapravo ga nema smisla zvati izomerom kad je samo jedan, izomeri su po definiciji
najmanje 2 spoja ).

D (i to je nadam se jedina od navedenih koju trebate znati tj. od formula monosaharida

pretpostavljam da trebate znati samo prepoznati formule najpoznatijih monosaharida glukoze i
fruktoze)

218
C Formula amonijeva fosfata je (NH4)3PO 4

D 1 atom helija sadri 2 protona (helij ima protonski broj 2, vidi periodni sustav). Prema n = N/NA:
N(He) = n(He)NA = 0,1 mol 6,021023 mol1 = 6,021022 atoma helija, a to je 26,021022 =
1,201023 protona.

B
Openito:
c A

A
A P

B
A

A
A
A
A P B
A
A
A P B
B

A
ukupno

A
A P

ukupno
A P B

Ako je x(A)=x(B):
c A

A
A
A P A

Dakle u ovom sluaju:

c C- H

C- H

C- H
P
CG H)

44,11
44,11 P 58,14

0,43

A
ukupno

219
c H SOG

H SOG
otopina

100 g otopine masenog udjela 40% sadri: m(H2SO4) = m(otopina) w(H2SO4) = 100 g 0,4 = 40 g
H2SO4. Istu masu H 2SO4 sadri m(otopina) = m(H2SO4)/w(H2SO4) = 40 g / 0,96 = 41,7 g otopine
masenog udjela 96%.

D Sol se najmanje otapa ako se pri tome mora vezati najvie energije (na dijagramu D moe se
oznaiti vezana energija analogno dijagramu B, samo to je znatno vea) tj. to je entalpija kristalne
reetke po iznosu vea u odnosu na entalpiju hidratacije (potrebno je vie energije da se razori
kristalna reetka nego to se oslobaa hidratacijom), sol se slabije otapa u vodi.

D Ali to se iz ovako postavljenog pitanja ne moe znati, niti je u gimnazijskom programu. Ovisnost
brzine reakcije o koncentraciji openito se, za razliku od ovisnosti poloaja ravnotee (ravnotenih
koncentracija o poetnim koncentracijama), ne moe znati iz jednadbe kemijske reakcije. Da bi se
moglo odrediti kako se brzina mijenja promjenom koncentracije, treba biti poznat "zakon brzine
reakcije" kako brzina te reakcije ovisi o koncentracijama reaktanata, to je za ovu reakciju neki izraz
tipa v = k c(NO)a c(O2)b, pri emu su a i b neki brojevi (obino, ali ne nuno cijeli), ili treba biti

220
poznato da je rije o "elementarnoj reakciji" (reakcija koja se odvija tako da se istovremeno sudari
toliko estica koliko je napisano, a ne u vie koraka, ali to ne mora biti i ee nije) tada su a i b
jednaki stehiometrijskim koeficijentima (a=2, b=1), a inae mogu i ne moraju biti. Za ovu reakciju
izraz za brzinu sluajno jest ba takav (v = k c(NO)2 c(O2) 1), iako nije elementarna reakcija. Ako se
volumen reakcijske posude povea 2 puta, koncentracija svakog reaktanta smanji se 2 puta. Pa je
v1 = k c(NO)2 c(O2)
v2 = k [c(NO)/2]2 [c(O2)/2] = v 1/23 = v1/8

C Homogene reakcije su one u kojima reaktanti ine homogenu smjesu, to najee znai da su u
istom agregatnom stanju (svi u tekuem, svi u plinovitom ili svi otopljene tvari u otopini), a
heterogene su one reakcije u kojima reaktanti ine heterogenu smjesu (najee vrsta tvar ili plin i
tekuina u kojoj se ne otapa, ili dvije vrste tvari, ili dvije tekuine koje se ne mijeaju). Pri
heterogenim reakcijama reakcija se odvija samo na dodirnim povrinama reaktanata (npr. samo
povrinski dio komadia natrija dodiruje vodu). Mijeanjem se odmiu produkti s dodirnih povrina i
tako nove povrine reaktanata bre dovode u dodir. Mijeanjem se takoer dovodi dodatna kinetika
energija reaktantima (bez obzira je li reakcija heterogena ili homogena), ali to je zanemarivo
(povienje temperature zbog mijeanja obino nije mjerljivo).

A Inhibitor je tvar koja uzrokuje smanjenje brzine kemijske reakcije ("obrnuti katalizator").

D
stupanj disocijacije = broj disociranih estica / "poetni" (ukupni) broj estica = mnoina disociranih
estica / "poetna" (ukupna) mnoina estica = koncentracija disociranih estica / mnoinska
koncentracija
CH3COOH CH3COO + H+ dakle disocijacijom nastaje jednako CH3COO i H+

221

H CH- COO%
H CH-COOH

H H
H CH- COOH

0,1 mol dm%0,2 mol dm%-

0,50

C Ako je reakcijska entalpija pozitivna, u reakciji se vee energija, pa joj pogoduje via temperatura.
Za one koji ele znati vie: Nije vjerojatno da je entalpija ovakve reakcije pozitivna, jer u njoj samo
nastaje veza izmeu A i B, a nastankom kemijske veze najee se oslobaa energija (a za prekidanje
kemijske veze je najee potrebna energija).

B Najvee iskoritenje znai da je ravnotea najvie pomaknuta prema produktima (u smjeru kako
je reakcija napisana). Poveanje tlaka pogoduje smanjenju broja plinovitih estica tj. ravnotea se
pomie u onom smjeru u kojem nastaje manje plinovitih estica. U ovim reakcijama sve su estice
plinovite, pa treba samo zbrojiti stehiometrijske koeficijente reaktanata i produkata.
reakcija
plinoviti reaktanti plinoviti produkti
A
2
2
B
4
2
C
2
3
D
1
2
Vidimo da u reakciji A poveanje tlaka ne utjee na ravnoteu, u reakcijama C i D poveanje tlaka
pomie ravnoteu prema reaktantima, a samo u reakciji B pomie ju prema produktima.

D U reakciji iz 3 plinovite estice nastaju 4, pa poveanju ravnotene koncentracije produkata

pogoduje smanjenje tlaka (vidi proli odgovor). Reakcija je endotermna (reakcijska entalpija je vea
od 0) pa poveanju ravnotene koncentracije produkata pogoduje povienje temperature (vidi

222
pretproli odgovor). Budui da se konstanta ravnotee ne mijenja bez promjene temperature
(konstantna je, to znai stalna), poveanjem koncentracije jednog od produkata (vodika) poveava
se ravnotena koncentracija reaktanata, a smanjuje drugog produkta (NO). Isto tako, poveanjem
koncentracije jednog od reaktanata (duika) smanjuje se ravnotena koncentracija drugog reaktanta
(H2O), a poveava produkata.

A
Na2SO4(aq) + BaCl2(aq)

2NaCl(aq) + BaSO4(s)

U ionskom obliku: SO42(aq) + Ba2+(aq) BaSO4(s). Reakcija s vodenom otopinom topljive barijeve
soli tipina je dokazna reakcija za sulfatne ione pri tome nastaje bijeli talog netopljivog barijevog
sulfata.

B
pH = log(c(H+)/(mol dm3))
pH = 6

c(H+) = 10pH mol dm3

c(H+) = 106 mol dm3 ; pH = 8

c(H+) = 108 mol dm3

106 / 108 = 102 = 100

D Hidrogensulfidni ion je HS. Konjugirana baza nastaje kad HS (ponaajui se kao kiselina) otpusti
proton, dakle oduzimanjem H+ iz njegove formulske jedinke to je sulfidni ion, S2. Reakcija se moe
napisati npr. s vodom:

223
HS
+
kiselina

H2O
baza

S2
+
H3O+
konjugirana baza
konjugirana kiselina

A Sokovi od rajice i limuna, kao i drugog voa i povra, kiseli su jer sadre prirodne organske
kiseline (npr. limunsku kiselinu). Kinica je blago kisela jer je u njoj otopljeno neto CO 2 (CO 2 + H2O
HCO3 + H3O+), a moe biti i jae kisela ako je rije o kiseloj kii. Krv je vrlo blago lunata tj. ima pH
vrijednost 7,4 jer sadri blago lunate pufere (karbonatni, fosfatni).

D Oksidacija je otputanje elektrona (elektroni su produkti).

C Modra galica je bakrov(II) sulfat. Bakar se reducira iz bakra(II) u bakar(I), dakle oksidacijski broj
smanjuje mu se s 2 na 1.

C Oksidacijsko sredstvo se reducira kako bi se neto drugo u toj jednadbi oksidiralo. Od navedenih
jedino u ovoj jednadbi vodiku se smanjuje oksidacijski broj (s 0 u molekuli elementarnog vodika na
1 u hidridu metala manje elektronegativnog od vodika), a drugom reaktantu (natriju) poveava se
oksidacijski broj (s 0 na +1). U ostalim navedenim reakcijama vodiku se poveava oksidacijski broj (s 0

224
u molekuli elementarnog vodika na +1 u hidridima nemetala elektronegativnijih od vodika), dakle u
njima se on oksidira te je redukcijsko sredstvo.

B U galvanskom lanku anoda je negativna elektroda, a katoda pozitivna ("na anodi se oksidacijom
oslobaaju elektroni koji su negativni"; u elektroliznom lanku je obrnuto jer se tamo elektrinom
strujom "tjera" reakcija u suprotnom smjeru od sponatnog, ali uvijek se na anodi odvija oksidacija a
na katodi redukcija).

C Elektrodni potencijal je redukcijski potencijal to je pozitivniji, pogodnija je reakcija redukcije.

Dakle, na elektrodi s pozitivnijim (ili manje negativnim) potencijalom odvija se redukcija, a na onoj s
manje pozitivnim (ili negativnijim) odvija se oksidacija.

Nita od navedenog. Reakcija oksidacije je: O 2 2e + 1/2 O2. Dakle, pri oksidaciji jednog oksidnog
iona potreban je prijenos 2 elektrona tj. naboja od 2q(e) = 2 1,60 1019 C. Pri oksidaciji jednog
mola oksidnih iona potreban je prijenos naboja od 2q(e)NA = 2 1,60 1019 C 6,02 1023 mol1.
Pri oksidaciji 2,5 mola oksidnih iona potreban je prijenos naboja od 2,5 mol 2 1,60 1019 C 6,02
1023 mol 1 = 482 000 C (zaokrueno na 3 znaajne znamenke jer ih toliko imaju konstante dane uz
ispit; bez zaokruivanja iznosi 481 600 C, odnosno 482 500 C ako se umjesto q(e)NA koristi
Faradayeva konstanta F = 9,65 104 C mol 1).

225

A Pun akumulator sadri maksimalnu koliinu H2SO4, Pb i PbO2. B prikazuje pranjenje akumulatora
(spontanu reakciju uz dobivanje elektrine struje), C prikazuje prazan akumulator, a D punjenje
(akumulator je prikljuen na vanjski izvor napona V, to omoguuje obrnutu, nespontanu reakciju).

226
Reakcije u olovnom akumulatoru su:
A(): Pb(s) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2e

K(+): PbO2(s) + e + 4H+(aq) + SO 42(aq) PbSO4(s) + 2H2O(l)

ukupno: Pb(s) + PbO2(s) + 2H2SO4(aq)

KmLL

KILL

2PbSO4(s) + 2H2O(l)

(Nije ih potrebno poznavati za rjeavanje ovog zadatka jer se ako se D prepozna kao punjenje (po
prikljuenom izvoru napona) moe iz toga sve ostalo zakljuiti.)

227

2. dio

ili: metilpropionat (nestandardni naziv, ali pitanje ne trai izriito standardni)

ili: amonijev cianid

228

2. 2. moe i standardni naziv, 3metilbutanska kiselina

2.5. moe i etil(3metilbutanoat) (mora biti zagrada)

229

Redukcija je smanjenje oksidacijskog broja (ovdje s 2 na 0) tj. primanje elektrona. Na katodi se uvijek
odvija redukcija.

HgO
Zn

HgO
HgO

Zn
Zn

1g
217 g mol%)

1g
65,4 g mol%)

0,0046 mol
0,0153 mol

Vrijeme rada baterije odredit e HgO.

HgO je mjerodavni reaktant (sav se potroi dok cinka jo preostane).

Rauna se s mnoinom mjerodavnog reaktanta, jer se samo toliko reakcija doista i odvije (reakcije se
odvijaju dok se mjerodavni reaktant ne potroi, bez obzira na mnoinu ostalih reaktanata u suviku).
q = It = nzF

230

0,00461 mol
1235

2
0,2

9,65 10G As mol%)

10%- A

4,447

(1233 sati ako je koritena zaokruena vrijednost 0,0046 mol)

10& s

1 min
60 s

1h
60 min

231

Prema zadanoj tablici, 206C je izmeu talita i vrelita duika, dakle duik je tada u tekuem stanju.
Q1 = mc(l)t1 je toplina potrebna da ga se u tekuem stanju zagrije za t1 = 196C (206C) =
10C = 10 K (Celzijev stupanj i kelvin jednaki su po veliini pa su razlike temperatura u njima jednake)
do vrelita. Q2 = m entalpija isparavanja je toplina potrebna da pri vrelitu ispari. Q3 = mc(g)t2 je
toplina potrebna da ga se u plinovitom stanju zagrije od vrelita do 20C tj. za 20C (196C) =
216C = 216 K.

232

Alkoholi male molekulske mase (otprilike do butanola) potpuno se mijeaju s vodom jer se s
molekulama vode lako povezuju vodikovim vezama. Eteri se znatno slabije mijeaju s vodom jer su
manje polarni (alkilne skupine su vee nego H pa je njihov raspored oko kisika blii linearnom) i mogu
se povezivati s vodom s manje vodikovih veza (imaju kisik koji moe "primati" vodikovu vezu, ali ne i
uz njega vezan vodik koji ju moe "davati"). Molekule nerazgranatih (primarnih) alkohola bolje se
meusobno povezuju vodikovim vezama nego molekule sekundarnih alkohola, pa imaju vie vrelite.
(Molekule sekundarnih alkohola su "okruglastije" pa se bolje slau u kristalnu strukturu i zato imaju
vie talite.)

233

zlato = Au
zlatotopka = smjesa koncentriranih HCl i HNO 3 (u volumnom omjeru 3:1)
zlatni nakit = legura zlata i drugih metala, kao to je srebro, nikal (jer je isto zlato ne samo skupo
nego i premekano da bi bilo praktino za nakit)

Lewisova strukturna formula = napisati Lewisovom simbolikom (osim svih veza kao u "obinoj"
strukturnoj formuli, treba prikazati i nevezne vanjske elektrone)

234

(oksalna kiselina, naravno, ne oksalna dikiselina, jer se u tom nazivu ve podrazumijeva da je

dikiselina)

235
jer su u istom vremenu estice HCl prele manji put

Moe i samo prvi stupanj ionizacije: H2S(g) + H2O(l)

H3O+(aq) + HS(aq)

236

Na crti pie kvaeve gljivice, jer enzimi kvaevih gljivica kataliziraju alkoholno vrenje.

Zbog reakcije CO2(g) + Ca(OH)2(aq)

CaCO3(s) + H2O(l) (uobiajena reakcija dokazivanja CO2)

237

Pri svakom potpunom izgaranju organske tvari koja sadri samo ugljik, vodik i eventualno kisik
nastaje CO2 i H2O (pri nepotpunom izgaranju djelomino nastaje i C (aa) i CO jer nema dovoljno
kisika).

Svako izgaranje je egzotermno (oslobaa se energija pa je plamen vru).

U 70%tnom etanolu preostalih 30% je voda. Bezbojni bakrov(II) sulfat reakcijom s vodom prelazi u
hidratizirani bakrov(II) sulfat tj. bakrov(II) sulfat pentahidrat tj. modru galicu.
CuSO4(s) + 5H2O(l)

CuSO45H2O(s)

(jedan od vanih naina dokazivanja vode, i oduzimanja vode kad je potreban bezvodni etanol ili neki
drugi spoj iz kojeg se voda ne moe posve ukloniti destilacijom)

Moe i higroskopnost.

238

Aerosol je tekuina ili vrsta tvar rasprena u plinu. Gel je vrsta tvar rasprena u tekuini (kod
elatine proteini u vodi) (ili u vrstoj tvari vrsti gel). Pjena je plin raspren u tekuini (ili u vrstoj
tvari vrsta pjena).

Prikazi vika: A je taljenje, B nema svoj posebni naziv (ne moe se povezati s energijom ionizacije jer
je ona energija potrebna za otputanje elektrona iz atoma u plinovitom stanju, a ne elementarne
tvari u vrstom stanju).
Za one koji ele znati vie: Afinitet prema elektronu moe se prikazivati i reakcijom otputanja
elektrona iz aniona (obrnuto nego ovdje). Kristalizacijom se esto zove i ovrivanje kao ovdje (l
s) i nastanak kristalnog taloga iz otopine (aq s).

239