Professional Documents
Culture Documents
Tu ima nadmudrivanja, pregovaranja, lafa (govora) o svemu i svačemu, pa ako im se ćudi slažu,
nastoje, da se uzmu i zauvijek sastanu. Samo ašikovanje ne veže još ni momka ni djevojke, već je
tek prilika, da se upoznaju i pozabave. Zato se često momci ašikujući natječu, da budu što
dosjetljiviji i šaljiviji, a ta šala prelazi – osobito na selu – granicu, pa dođe i do krupne šale –
naravski samo riječima, ali ni njoj nema zamjere, jer nije ni bilo zle namjere.
Eto nekoliko primjera, kako narod u Bosni govori ašikujući, kako su mi ih znanci u pero kazivali.
1.Momak, kad vidi djevojku, obično podcikne te podvikne: „Gdje si sestro, vitka bedevijo, evo brata,
misirskog ata!“ Onda nastavi ovako: „Lipa lipoto, svu noć bi te pripito, u nidrima bi te noso, a po tebi
ćoso, ko lisica skakavca! Aj huk, pa za desni kuk, a za desnu nogu! Ja se molim za te draga bogu!“ –
Djevojka, kada joj dragi bude prevatren, odbija ga od sebe riječima: „ Kuku dragi, dina ti, nemoj plaho
dijati, nemoj mi se na ..... navaljivati, jer vrca prca, ode muka do srca!“.
2.Momak: „ Oj divojko lipoto, svu noć bi te pripito, gore bi te grisko, dolje bi ti tisko “.
„ Lipa, slatka, kad si taka, svu bi te izio, a drob rodbini podilio! Fato, sivo oko, popio te soko; - da mi je
crno ćebe i u ćebe tebe, da se zametnem tobom, ko siroma torbom! “
„ Dušo moja, kako si bila, konda te je koka snila! Fina, ko kašika vina, lipa ko kašika mlika, popio bi te
kao crnu kahvu!“
3. Momak: „ Zašto mi nećeš poći bona? Biti ćeš mi ko hanuma, nećeš se mučiti krave muzući, a nećeš
ni kuću metući: tri puta mahni metlom pa kuća pometena, baci vreću pa zastrta. Kad kiša padne
otrvena, kad vjetar pu'ne pometena.“
„Imam šest volova: dva aginska, dva ćesimska a dva u ljesu, nijedni moji nijesu! – Imam kobilu i
mater, mater digo na peć, a kobilu svezo za peć: niti ima u kobile praća niti u matere gaća!“
Momak: „ Ako ćeš biti gospoja, ti budi moja; nećeš se umoriti suđe perući, nećeš se umazati krave
muzući, jer imam nešto kućetine na četiri sohetine, kad vjetar puhne, pomete, kad kiša pane, sapere,
kuća mi od tri boja, a pendžeri u žari, a kad se pružim, noge mi u travi“
5. Momak: „ Aman jarabi, kako si lipa, kako si krasna! Čelo ti bila bujruntija, dva ti oka dva vrela
studena, dvi dojke dva bila goluba, a dvi ruke dvije belenzuke, a dvi noge dva zlatna direka, među
njima šadrvan vodica! Kad te vidih, ja se vas izgubih, kolko uzdaho, malo ne izdaho, da ne bi zubi,
-„ Rabum bože, dvi kože da se slože i dvi duše, da se tuše, dvi glave da se gnjave. Bože naredi makar u
kući na gredi, ti sastavi, makar u pojati na slami, ja hot' u hambaru na hararu, nek nije nikom na
zararu; - ja hot' u kutu, na skutu, neka nismo nikome na putu!“
-„ Aman pašo od četiri tuga, da je meni zadobiti druga! Al' žalosti meni, što pomišlja zlato, da sam
crne kože, da sam ciganin, ne znajući, ne znajući, da me mati na tavanu rodila!“
Na rastanku govori momak: „ Alah emanet, ako nisi hijanet, a ako si hijanet opet si ti moja briga i
kasavet.“
Djevojka na to odgovara: „Ž arko sunce, zar od eod mene? Mjesečino, obazri se na me! “
-„ Ja bi se u te najmio, makar žita uzajmio! Nemoj mi se kriti, ako misliš moja biti, već se ti siti, pa
meni pohiti, ni teci, ni peci, već jednu reci, pa ovakoga gariba steci!“.
-„ Ako ćeš bega, išti ga od Boga, a ja sam fakir fukara, kratkih rukava, ni konja, ni vola, već ramena
gola, ni oca, ni majke, ni jaran-divojke! Oca sam udo a majku sam prodo. Furuna mi razdrta,
pokrovcem zastrta, svićom poduprta: ako dođe čija mačka iz mahale pa sviću najede, nemam ni
furune.“
-„ Ženska glavo, slatka halvo, rodila te mati u šamati, pa te rekla meni dati. Jest: tako mi svašta i
'šenična brašna i tako mi handuća i pandura vruća, mamica ti je rekla, kad je pekmez pekla. Draga,
slatka, kad si taka, nit bi jio, niti pio, već sve kod tebe sio – što god bi steko, sve bi na te smeto! Kako
si tanka u pasu, prigrizo bi te ko miš kajasu, skočio bi ti se na pupku, ko stršljen na ogrisku.“
„Draga i medena, zašto meni tvog džama ne otvoriš, da ja tvoje lice vidim, za kojim mi srce vene?
Nek ne žalim, što mi vene, kad te vidim! Ali si bila, al' rumena, al' si ružna il malena, pa bar da mi srce
ne vene“
Djevojka: „ Dragane moj, zar ti ne znaš, da sam soja gospodskoga? Jedina u matere pa me medom,
mlijekom i šećerom hranila, zato sam ja bila i rumena, srednjeg boja od dobrog soja. – Bog mi dao pa
su u mene oči crne, okruglo lice, poduga nosa, mali usta ko kutica, zubi bili ko dizija bisera, obrvice
kano morske pijavice, trepavice kajno krila lastavice, tako me je Bog stvorio, baš od oka za dobroga
momka! – U tebe su oči šarene, kad bi ti pendžer otvorila, ti bi mene ugledo u struku i u licu, pa bi
mogo ureći mene, a sebe baildisati.“
(Otvara mu)
Momak: „ Ali sam se dušo bio izgubio, kad sam tvoje ugledao lišce! Bijaše mi se pamet prevrnula,
noge su mi zadrhtale, a srce mi zakucalo u njedrima: ja pomislih za uvik poludit, pa za malo da ne
padoh na kaldrmu! – Još sam, dušo, vrat iskrivio, gledajući džamu i pendžeru! Ta bojiš li se Boga
velikoga, što sam vrat iskrivio, a mogu nam i djeca biti krivovrata! Der mi siđi sa čardaka svoga, sa
čardaka na avlinska vrata!“
Djevojka: „Kako ću ti dragi silaziti, kad je majka odnila basamake u svojim džepovima.“
Momak: „ Ako ti je, draga, odnila stare, nove ti je basamake ostavila u tvojim džepovima, sapletene
od svile i ibrišima, kada god hoćeš, ti mi sići moreš.“
Djevojka: „ Čuješ li me moje milovanje, kad ja siđem sa moga čardaka, sa čardaka na avlinska vrata,
tvoje srce neće moći trpit, ti ćeš mene zagrliti, pa me poljubiti! Bojiš li se Boga velikoga, da ti moje
nagrdiš lišce?“
8. Na selu, momak djevojci: „ Kad te vidim u fesiću, čini mi se poletiću, kad te vidim u ječermi, ko
kadija u mešćemi, kad te vidim u šamiji, kajno hodža u džamiji.“
10. „ Divojko draga dušo moja, ako tražiš bega svoga, beli se ne bi bio kod kuće patila, imam jednu
ćoravu koku, nešto kućetine i u njoj furenetinu, u zapećku staru krmeljavu mater, obisila krmelje, ko
kitnjače jagode!“
PJESME O AŠIKOVANJU
Ni bolesti od ašikovanja.
A ja ću se nasmijati na te.
Ja bi tebi otvorila