VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE

s pravom javnosti

„BALTAZAR ADAM KRČELIĆ“

Zaprešić

Studij: Menadžment u kulturi

Hrvatska: riznica gradova, kulture i turizma

Seminarski rad

Kolegij: Kultura i turizam

Voditelj(mentor): prof.dr.sc. Vlatko Jadrešić

Student: Josipa Huljina

Zaprešić, 2010
Sadržaj:
UVOD......................................................................................................................................................3
KULTURA I TURIZAM..............................................................................................................................4
GRADOVI................................................................................................................................................5
BRENDIRANJE GRADOVA........................................................................................................................6
SAMOBOR PROFITIRAO OD BRENDIRANJA.........................................................................................6
ISTRA OTIŠLA NAJDALJE U BRENDIRANJU...........................................................................................7
BREND KAO SLUČAJNOST...................................................................................................................8
VARAŽDIN KAO POZITIVAN PRIMJER BRENDA....................................................................................9
GRADOVI, KULTURA I TURIZAM............................................................................................................10
U HRVATSKOJ...................................................................................................................................10
UDRUGE I ASOCIJACIJE KULTURE I TURIZMA........................................................................................11
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................12
KLJUČNE RIJEČI.....................................................................................................................................13
LITERATURA:.........................................................................................................................................14

2
UVOD

Tema ovog seminarskog rada jest Hrvatska kao riznica gradova, kulture i turizma. U sljedećim
poglavljima obrađeni su ti veoma bitni činioci naše lijepe države .

Hrvatska je mala država, ali nevjerojatno bogata prirodnim resursima. Moglo bi se reći da je
najvrjedniji resurs naše države upravo more. Iz tog razloga turizam u Hrvatskoj je jedna od najvažnijih
gospodarskih grana. Ulaganja u turizam su golema, a uz državu, u hrvatski turizam ulažu domaći i
strani investitori.

Hrvatska je predivna zemlja, sa svega oko 4,5 milijuna stanovnika, ali s puno prekrasnih prirodnih
destinacija, kristalno bistrim morem, jednom od najrazvedenijih obala na svijetu, predivnom
prirodom, mnogo Parkova prirode, nevjerojatnih osam Nacionalnih parkova te vrlo bogatom
tisućljetnom povijesti.

Glavni grad Hrvatske Zagreb je veliko turističko središte Hrvatske, kao europska prijestolnica. No
Zagreb nije jedini veći grad u Hrvatskoj koji je interesantan turistima, nikako ne smijemo izostaviti
Split, Zadar, Dubrovnik, Pulu, Opatiju. Bilo bi nezahvalno zaustaviti se samo na navedenim gradovima,
pošto Hrvatska ima još velik broj manjih gradova i mjesta, koja su također izuzetno popularne
turističke destinacije. Dubrovnik može biti primjer kako i manji grad može biti pravi dragulj turizma.
Tijekom cijele godine u njegovu luku uplovljavaju veliki cruiseri prepuni turista, pošto je Dubrovnik
istaknuta destinacija na svjetskoj turističkoj karti.

Turizam u Hrvatskoj je razvijen i u unutrašnjosti, a Hrvatska u svojem središnjem djelu itekako ima što
ponuditi turistima. Zagreb je već spomenut kao europska prijestolnica, sa interesantnom prošlošću,
ali treba spomenuti i unutrašnjost Istre, Dalmatinsku Zagoru, Liku, Gorski Kotar,Slavoniju, Hrvatsko
Zagorje i ostale lokacije koje privlače turiste. Slavonska polja i njive neodoljivo zrače svojom ljepotom,
a brojne tvrđave i dvorci unutrašnjosti Hrvatske svjedoče o burnoj prošlosti naše zemlje.

3
KULTURA I TURIZAM

Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma kao neraskidive i veoma
razvijene društvene grane prema kojima se određuje civilizacijski doseg i stupanj razvitka zajednica i
nacija u globalnom pogledu. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu, na prvi se
pogled primjećuje da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. Naime, jasno je da kultura i
kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije pa su prema tome često i
preduvjet turističkog odabira.

Bitni elementi za razvoj kulturnog turizma su sve veći interes za autentičnim kulturnim doživljajima u
domicilu i na turističkim putovanjima, rast turističkih kretanja unutar Europe (brisanje formalnih
granica), relativna blizina i prometna dostupnost, porast dohotka i opće razine obrazovanja,
smanjenje radnog vremena i povećanje vremena raspoloživog za dokolicu, u porastu su tzv.
znatiželjni putnici u potrazi za novim doživljajima, iskustvima i znanjem, smanjenje popularnosti
masovnog turizma i intenzivan razvoj individualnih putovanja okrenutih uskim tržišnim segmentima.
Pored klasičnog 3S (sun, sea & sand) modela, kulturni turizam omogućava uspješnu implementaciju
3E (entertainment, excitement & education) modela.

Kultura je u svim zemljama (naročito gradovima) prepoznata kao idealno sredstvo različitosti
turističke ponude na već zasićenom turističkom tržištu Europe ubrzani proces revitalizacije urbanih
sredina i stvaranje imidža gradova kao destinacija kulturnog turizma suvremeni trendovi uvjetuju
uključivanje jednog ili više kulturnih sadržaja u strukturu turističkih aranžmana. Financiranje kulture
sve više se bazira na privatnim, a sve manje na javnim izvorima, uz poticanje samofinanciranja gdje
ključnu ulogu igra upravo razvoj kulturnog turizma.

4
GRADOVI

Iz gradova često kreću horde turista kako bi se opustile i zadovoljile bezbroj svojih želja i potreba.

Ali u gradovima, tim „najljepšim djelima koje je stvorilo čovječanstvo“, okupljeni su najveći i
najraznovrsniji ljudski intelektualni i stvaralački potencijali koji veoma utječu na izgled potonjih,
njihove cjelokupne vrijednosti i obilježja, te na ono što te gradove izdvaja u posebne vrijednosne
sustave.

Možemo reći da je svaki grad jedinstven, te da u svjetsku riznicu unosi svoje prepoznatljive
posebnosti.

Gradovi su vječna inspiracija različitim tvorevinama, no oni su i velika iskušenja i izazovi u kojima
treba uravnotežiti i oplemenjivati civilizaciju i kulturu življenja, atmosferu poticanja i komunikacija,
razvijati organizacijske oblike rada i stvaranja, ali i načine: odmora, relaksacije, rekreacije, svestrane
dokolice i turističke dokolice.

Gradovi su sve više mjesta gdje se provodi organizirani odmor i sve intenzivnije i kvalitetnije
zadovoljavaju različite želje suvremenih nomada - turističkih posjetitelja.

Povratni procesi turističkih migracija oduvijek su bili vezani uz gradove, a trend njihova rasta sve je
jasniji kako se povećava slobodno vrijeme ljudi i kako narastaju potrebe za rekreacijom i odmorom.

Povijesni gradovi postaju u suvremenom svijetu i međunarodnom turizmu ne samo predmetom

interesa turističkih stručnjaka i njihovih teorijskih rasprava, nego središta okupljanja golemih masa
turista, a njihova turistička interpretacija značajan izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Turistički
interes za gradovima dogodio se spontano kao rezultat konstantnih promjena u ponašanju turista
diljem svijeta, kao i promjenama u motiviranosti potencijalnih turista za posjetu nekoj turističkoj
destinaciji.

5
BRENDIRANJE GRADOVA

Kada bi svatko od nas naveo deset najpopularnijih gradova na svijetu po vlastitom izboru, zasigurno
bi se naši odgovori podudarali u barem 70 posto slučajeva. Neke je gradove jednostavno teško
zaobići kojim se god kriterijima vodili. Oni su zvijezde među tisućama metropola i gradova, jer plijene
pozornost svojim izgledom, načinom života, atrakcijama, ponudom ili jednostavno starom slavom.

Zajednička im je činjenica da su oni postali brendovi. Oni više nisu samo politička, gospodarska ili
kulturna središta. Oni privlače svojom posebnošću, pričaju neobične priče, odašilju energiju i
šarmiraju moderni svijet. Povećavaju vrijednost svega što se s njima povezuje, bez obzira je li riječ o
nekretninama, koncertima ili suvenirima. Zapravo moćni brendovi postaju oni gradovi, koji su dobro
prihvaćeni među svojim korisnicima - stanovnicima, posjetiteljima, turistima i ulagačima, te
atraktivna tema čitateljima, slušateljima i gledateljima medija, bez obzira koliko su udaljeni. Gradovi
brendovi zahvaljujući svome imidžu ostvaruju značajne prihode te jednostavnije privlače turiste i
nove stanovnike.

Sve više hrvatskih gradova počinje ili bi trebalo započeti proces brendiranja. Riječ je o angažiranju
profesionalaca i tvrtki od strane lokalnih vlasti i Turističke zajednice, koji rade na jačanju
prepoznatljivosti i isticanju pozitivnih vrijednosti grada. Uspješno brendiranje trebalo bi jednu
destinaciju pretvoriti u mjesto gdje ljudi žele živjeti, raditi i posjećivati ga. Do sada su u Hrvatskoj
brendiranje najbolje proveli Samobor i Varaždinh u kategoriji gradova, te Istra kao regija.

Riječ brend danas slušamo na svakom koraku i vezano za gotovo svaki proizvod od hrane, pića do
odjeće pa je neizbježno da se ona pojavljuje i u turizmu.
Što brendiranje znači za turističke gradove? Prema mišljenju svjetskih stručnjaka koji se bave time,
uspješno provedeno brendiranje trebalo bi grad pretvoriti u mjesto gdje ljudi žele živjeti, raditi i koje
turisti žele posjećivati. To prije svega znači da se moraju istaknuti prednosti jednoga grada, koje će
ponajprije prihvatiti njegovi stanovnici i kao takvoga ga predstavljati svim svojim posjetiteljima.

Koji su dobro brendirani gradovi? Ponajprije je to Pariz kao grad svjetla, Hong Kong se povezuje s
trgovinom, dok je najbolje brendirani grad na svijetu New York - grad koji predstavlja mješavinu rasa i
ljudi koji onamo dolaze kako bi ostvarili svoj san.

SAMOBOR PROFITIRAO OD BRENDIRANJA

Kad je lokalna vlast u Samoboru odlučila izdvojiti proračunski novac za brendiranje grada, našla se
pred naizgled jednostavnom dvojbom: kako stanovnicima objasniti da taj projekt kojemu ne znaju ni
cilj ni praktičnu korist, može imati prioritet pred, recimo, financiranjem lokalne ceste?

Brendiranje gradova za većinu je građana i danas, pod uvjetom da znaju o čemu je riječ, tek
marketinško prodavanje magle koje se skupo plaća. No, nakon nekoliko uspješnih projekata, sve je

6
više malih sredina koje se uz stručnu pomoć žele pozicionirati, učiniti svoje odredište drugačijim od
ostalih, dobiti prepoznatljivi vizualni identitet, privući turiste i investitore.

Prvi korak je identifikacija komparativnih prednosti, te potom slijedi kreativni zamah. Smišlja se
vizualni identitet grada i pojedinost kampanje Samobor - više nego što ste očekivali koji poziva ljude
da posjete grad. Kreiran je i novi slogan Samobor. Šarm. Inspiracija. Strast. Kako vjerojatno ne postoji
sredina koja kao posebnost neće izdvojiti dobru kuhinju ili srdačne ljude, ide se na drugačiji koncept:
dovoljno je blizu Zagrebu i pristupačan, a dovoljno daleko da bude oaza mira i bijeg od stresa.

I što konkretnoga za Samoborce ova strategija donosi? Uz sve posjećeniji Fašnik, Samobor u zadnje
vrijeme postaje omiljeno vikend pribježište Zagrepčana koji se dolaze isprazniti od nagomilanog
stresa, življa je restoranska scena, u samoborskom kraju tvrtke organiziraju team building za svoje
zaposlenike, a zbog brendiranja, raste i cijena nekretnina. Gradska vlast uskoro planira početi izdavati
certifikate Samobor Quality vlasnicima raznih obrta, od slastičara do restoratera, koji pritom moraju
zadovoljiti zadane standarde, a njihovi se objekti potom preporučuju posjetiteljima preko Turističke
zajednice i raznih brošura. Samobor otvara nova učilišta, atraktivan aquapark, intenzivno se razvija i
pulsira.

ISTRA OTIŠLA NAJDALJE U BRENDIRANJU

Da kvalitetno brendiranje itekako pridonosi dobrobiti lokalne zajednice, najbolji je dokaz Istarska
županija, regija koja je u planiranom stvaranju pozitivne slike o svojim blagodatima i prednostima
otišla najdalje. Pod vodstvom španjolskih konzultanata iz tvrtke THR, Istra kao krovni brend
podijeljena je na sedam manjih clustera (Umag- Novigrad, Poreč, Vrsar-Funtana, Rovinj, Labin-Rabac,
unutrašnjost Istre, Pula-Medulin), uz brijunsko otočje kao izdvojeni cluster. Zahvaljujući ovom
konceptu, svako je mjesto i grad dobilo svoju ulogu i pojedinačni brend, a osobito je snažno
promovirana unutrašnjost Istre, kao zemlja vinarstva i maslinarstva te agroturizam kao uspješan spoj
turizma i bogate tradicije ruralne Istre.

Do prije desetak godina i optimističnom je turističkom radniku bilo teško vjerovati da će zabačena
unutrašnjost Istre postati jedan od njenih najvećih aduta, a upravo je brendiranje, kreiranje priče o
privlačnosti ne samo istarskog priobalja, mnogobrojnim manje poznatim mjestima u „trbuhu“
poluotoka dalo potpuno novi zamah.

Na krovni istarski brend nadopunio se i uspješni projekt „Domus bonus“, nastao u suradnji tvrtke
Communico s lokalnim turističkim zajednicama, Istarskom razvojnom agencijom i Uredom za
gospodarstvo. Kako bi stvorili brend kvalitetnog privatnog smještaja, sastavili su listu kriterija koje je
trebalo ispuniti da bi se znak „Bonus domus“ postavio na pročelje turističkog objekta. Nakon toga,
vlasnici apartmana samo su trebali održavati postignuti standard, a zauzvrat su besplatno reklamirani
u svim promotivnim katalozima, na internetu i po adresarima koje koriste strane agencije i
turoperatori. Certifikat „Bonus domus“ danas posjeduje nekoliko stotina istarskih apartmana,

7
afirmirao se kao znak za besprijekornu turističku uslugu, a onima koji ga uspiju zadržati, i dalje se
osigurava besplatno reklamiranje na više razina.

Istarski je primjer ilustrativan i zbog toga što pokazuje prednosti sinergije privatnog i javnog sektora.

Vrhunski brendirane gradove i regije, jednako kao i kod reklamiranja osvježavajućih pića ili sportske
odjeće, prate dojmljivi slogani. Moto koji ovu regiju prodaje u svijetu „Istra- zeleni Mediteran“
jednostavno se prevodi na sve važnije svjetske jezike, a da pritom ne gubi ništa od svoje
sugestivnosti. Jednako je snažan i vizualni identitet kojim dominira tradicionalna koza te plava i
zelena boja kao kombinacija mora i unutrašnjosti.

BREND KAO SLUČAJNOST

I dok neki sustavno ulažu u brendiranje, drugim se gradovima taj proces dogodi sasvim slučajno i
neplanski. Takvi primjeri su rijetki, ali ih se nađe i u Hrvatskoj gdje je najpoznatiji slučaj Zadra. S
nekoliko nepovezanih projekata, prvo Morskim orguljama (2005.), a potom i senzacionalnom
instalacijom Pozdrav suncu (2008.), Zadar je zadnjih godina dobio epitet grada u kojemu se „događa
nešto posebno“. Otvorilo se nekoliko ljetnih klubova uz koje su povezani međunarodni glazbeni
festivali na koje se internetom regrutiralo mlađe i imućne turiste, da bi prošle godine engleski The
Sunday Post proglasio Zadar „hrvatskom zvijezdom u usponu“.

Što može donijeti neulaganje u prepoznatljivost, lošim primjerom pokazuje Split. Arhitektura i
povijesna baština od koje zastaje dah, vedri, otvoreni i temperamenti ljudi te Dalmatinska zagora u
zaleđu koja ima potencijal otkrivanja gostima gotovo kao istarska unutrašnjost - ništa od navedenog
u dalmatinskoj prijestolnici nije kapitalizirano.

Da „cvit Mediterana“ ne bi ostao beznadan slučaj, daje naslutiti natječaj Splitsko-dalmatinske

županije na kojemu je u studenome prošle godine pobijedila grupacija Mccann Erickson. Potpisan je
ugovor o izradi Strateškog plana brendiranja koji je trenutačno u fazi pripreme.

Uspješno brendiranje bilo kojeg hrvatskog grada, i uz najkreativniju kampanju, vjerojatno nikad neće
dostići prepoznatljivost Dubrovnika. Upravo se tamo, međutim, dogodio dosad najveći gaf oko
strateškog planiranja zaštitnog znaka. Španjolski THR, istu tvrtku koja je besprijekorno brendirala
Istarsku županiju, angažirala je 2005. godine Turistička zajednica Dubrovnika kako bi izradila brend
strategiju za županiju. Skandal je izbio već pri izradi loga jer ga je Hrvatsko dizajnersko društvo
ocijenilo plagijatom i otada, s komunikacijskog aspekta, grad pod Srđem nije nastavio brendiranje. Za
one koji će reći da mu zbog svjetske slave i ne treba, valja podsjetiti na jedno od zlatnih pravila
brendiranja gradova i regija - ono nije uspješno ako ne podrazumijeva zadovoljstvo lokalnog
stanovništva. Nekontrolirano uplovljavanje velikih cruisera u dubrovačku luku, gotovo neprohodni
Stradun u ljetnim mjesecima, kronični manjak parkirnih mjesta i drugi komunalni problemi
uzrokovani nekontroliranom navalom gostiju, Dubrovčanima prilično ugrožavaju kvalitetu života.

8
Ako bi se radila top lista kratke povijesti brendiranja hrvatskih destinacija, u konkurenciji regija, Istra
kao cjelina je zasad uvjerljivo najbolje upakiran proizvod. U slučaju gradova, to je Samobor. Ako u
slučaju najzapadnije hrvatske županije netko još sumnja kako je riječ o prodavanju magle kojim PR
agencije ubiru vrtoglave honorare, valja nabrojiti što je Istri brendiranje donijelo. Od bolje
posjećenosti i rasta cijena nekretnina do povećane zarade od hotelskog smještaja, prodaje turističkih
usluga i otvaranja novih radnih mjesta. Profitira, dakle, i vlasnik hotela i radnik u marini i prodavač
suvenira.

VARAŽDIN KAO POZITIVAN PRIMJER BRENDA

Uz Samobor, pozitivan primjer brendiranja u kontinentalnoj Hrvatskoj jest  Varaždin. Projekt je 2005.
godine predstavila agencija Brandoctor proslavljenog dvojca Bruketa - Žinić. Srž brenda trebala je biti
kovanica Varaždin - grad most, u kojem bi most simbolički predstavljao sponu između grada i ljudi,
bilo da su oni turisti, ulagači, građani Varaždina ili poslovni ljudi. Ideja brenda nije do kraj realizirana,
ali je Varaždin bio aktivan na planu repozicioniranja putem raznih manifestacija: Špancirfesta,
Varaždinskih baroknih večeri, Fashion.hr-a, rock koncerata svjetski poznatih izvođača.

9
GRADOVI, KULTURA I TURIZAM

Veze između kulture i turizma općenito su mnogobrojne i slojevite, a one pak unutra i između
gradova imaju svoja specifična i osebujna obilježja i međuodnose: u organiziranju cjelokupne sfere
kulture i kulturne potrebe te njezinom povezivanju s turističkom potrebom; na razvijanju kulturno
turističkog ambijenta i ozračja; na kvalitetnom i serioznom odabiru i susretanju itinerera unutar i
između pojedinih gradova; u razvijanju masovne, elitne, objektivne i subjektivne kulture u funkciji
turizma i gradskog stanovništva.

One se grade na turizmu razumijevanja kultura Europe i svijeta te na osnivanju različitih asocijacija i
udruga radi formiranja atraktivnog i autohtonog „kulturnog i turističkog proizvoda“, uključivanja
gradova u sustav europskih kulturnih itinerera, oplemenjivanja ukupne turističke ponude i
infrastrukture, razvijanja turističke kulture, edukacije, razvijanja turističke inicijative i receptivne
turističke neprofitne organizacije, kulture putovanja, odmora i boravka, gostoljubivosti,
gostoprimstva, dobrodošlice, turističke higijene, afirmacije turističkog medija i svega onoga što će
oplemeniti prostor i ljude u njima te umanjivati i li sprečavati sve očitije tendencije ka konfliktima,
negativnim pojavnostima i sličnim nepoželjnim procesima kojima je turizam, a posebice onaj masovni
sve opterećeniji.

Spomenuti međuodnosi i sve izrazitije tendencije u kojima gradovi sve više postaju ishodišta i žarišta
svjesnog susretanja i sprege turizma i kulture te po profilu – svojevrsne turističke meke u kojima se
događaju raznoliki selektivni i specijalni programi i projekti, dobivaju i sve izrazitije i složenije
organizacijske „staleške“ i nevladine oblike posredstvom mnogobrojnih udruga i asocijacija koje
zajedno i složno promiču funkcije kulture i turizma.

U HRVATSKOJ

Povijest i kultura malih povijesnih gradova, kao višestoljetna tradicija urbaniteta, važna je sastavnica
autentičnosti identiteta Hrvatske. Nekadašnje uloge i značenja malih gradova promijenjeni su kroz
stoljeća, a smanjenje ili čak gubitak aktivnog stanovništva i upravnih te gospodarskih djelatnosti
dovele su neke povijesne gradove do degradacije fizičkih i civilizacijskih obilježja, propadanja ili vrlo
zapuštenog stanja povijesnih ostataka urbanih struktura. S druge strane, mali povijesni gradovi u
kojima se nastavlja suvremeni razvoj i život često trpe neodgovarajuće promjene koje nisu u skladu s
njihovim stečenim urbanim vrijednostima.

Promjene kojima se nepovratno mijenjaju i gube vrijednosti povijesnih urbanih ambijenata, a novom
neplanskom gradnjom zauzimaju vrijedni pejsažni predjeli, narušavaju prostorne odnose i zahtijevaju
integralan pristup u razvoju kulturnog turizma određene općine kojoj pripadaju.

Polazeći od definiranih ciljeva i primjenjujući jedinstvenu metodologiju, treba istražiti i definirati

resurse i potencijale urbane cjeline pojedinog grada i njegovog okruženja za održivi razvitak u
okvirima kulturnih, turističkih, gospodarskih i drugih sadržaja.

10
Isto tako, projekti revitalizacije zahtijevaju efikasnu i sposobnu organizaciju za revitalizaciju
dugoročnih, srednjoročnih i godišnjih projekata i planova revitalizacije. Budući da sam spomenula
kako je svaki povijesni grad specifičan model, to će i definiranje pojedinih faza biti specifičan problem
organizacije u povijesnim gradićima koje koordinira sve pojedince i institucije koji se bave
revitalizacijom.

Ključni problemi su veliki. Valja zainteresirati građane koji žive u povijesnom gradu i oko njega za
revitalizaciju gradića i uskladiti njihove zahvate u kućama i stanovima sa Zakonom o očuvanju
kulturne baštine. Drugo, svim programima i projektima se mora pristupati globalno, a to znači
interdisciplinarno. Stoga je ključni problem kako formirati radne grupe u istraživanju i prezentaciji
pojedinih područja. Treći problem, u predsjedništvu organizacija koje koordiniraju revitalizaciju
povijesnih gradića treba osposobiti stratege za koordinaciju radnih grupa u pojedinim područjima. I
četvrto, za strategiju, politiku i pojedine programe i projekte zainteresirati načelnike i upravna tijela u
povijesnim gradićima, posebno turističke zajednice u općinama i gradovima koji bi trebali razvijati
kulturni turizam. Isto tako,  novu politiku revitalizacije stotina povijesnih gradića u Hrvatskoj sa
sustavom financiranja osigurati na razini županija i Republike Hrvatske.  

UDRUGE I ASOCIJACIJE KULTURE I TURIZMA

Veoma je bitno za ovu temu spomenuti udruge i asocijacije koje promiču funkcije kulture i turizma,
pa tako spominjem Europsko vijeće, odnosno njegovu Europsku turističku komisiju (ETC), Projekt
europskih kulturnih itinerera (EKI), WTO, UNESCO i neke druge slične organizacijske udruge,
primjerice Udrugu bedemima ozidanih (europskih) gradova – WTFC.

Takvi procesi i trendovi koji su posebice svojstveni Europi i zemljama zapadno-civilizacijskog kruga,
nažalost, zasad ne postoje i u Hrvatskoj, u zemlji koja je jedna od ponajboljih riznica gradova i u kojoj
turizam ima specifično i naglašeno strateško opredjeljenje, a u kojoj bi gradovi zbog svoje kulturne
povijesti i svekolikog značenja i u turizmu trebali imati mnogo značajnije mjesto.

Zašto bi to bilo potrebno i što bi sve u tom smislu trebalo učiniti, pokušat ćemo objasniti ovim
postulatima: zato što je Hrvatska kao država i geosocijalni prostor riznica gradova, relativno
najpoznatija i najbogatija u Europi, uz bok Italiji, Francuskoj i još nekim europskim zemljama, ali i zato
što su se ti gradovi razvijali u sivilu socijal-komunističkog diktata i kolektivizacije, pa se sve odrazilo na
urbani pejzaž i nacionalno-demografski kod koji je bio primarno zapušten, anemičan, otuđen i
besperspektivan.

S druge strane, uključivanjem 121 hrvatskog grada u pune i sadržajne interakcijske procese
„komunikacije“ kulture i turizma te stvaranja osebujne i izvorne kulturno-turističke prepoznatljivosti
u njima se stvorila bi se nova kvaliteta i novi imidž hrvatskog turizma koji bi svojom snagom,
raznolikošću i organizacijom mogao uspješno konkurirati najrazvijenijim turističkim zemljama i
destinacijama u svijetu, i na taj način bitno pomoći svim onim ostalim turističkim i neturističkim
mjestima, da snagom njihova utjecaja brže i kvalitetnije postanu respektabilnim odredištima
turističkog događanja, doživljavanja i turističke autohtone atmosfere.

11
ZAKLJUČAK

Hrvatska je tradicionalno turistički orijentirana zemlja. Rast turističkog prometa posljednjih godina
potvrđuje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi
se povećale ekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementirati strategiju turizma
usmjerenu na održivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji će stvarati koristi svim
sudionicima. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je
praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike,
područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe.

Posljednjih godina na tržištu potražnje raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma.
Povijesna baština, predivna priroda i ugodna klima okvir su koji će uz razvoj visokokvalitetnog
smještaja, bogate ponude sadržaja i zabave te vrhunske usluge omogućiti Hrvatskoj da bude
privlačna za suvremene turiste. Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i očuvan
prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština koju se mora očuvati i zaštititi
kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma. Turizam mora postati jedan od osnovnih
pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran.

Također potrebno je reći kako je Hrvatska kao turistička destinacija usmjerena prema razvoju
kulturnog turizma jer je nedvojbeno bogata kulturom i povijesnom baštinom, ali je ponuda kulturno-
turističkih proizvoda još uvijek nedovoljna i ne slijedi dovoljno suvremene trendove potražnje.

S jedne se strane turistički potencijali kulturnog dobra tek počinju prepoznavati, dok s druge strane
već postoji izražena potražnja među našim dosadašnjim turistima, stranim i domaćim, za ovim
oblikom turizma. S obzirom da se, unatoč turističkoj potražnji i bogatstvu kulturnih resursa, kulturno
turistički proizvod do sada nije dovoljno razvijao, njegovom se razvoju u budućnosti mora pristupati
strateški, sustavno i planski.

Kulturni turizam je jedan od selektivnih oblika turizma koji već sada hrvatskom gospodarstvu daje
dugoročnu konkurentnu prednost. Za turistički sektor sustavni razvoj kulturno-turističke ponude
donosi brojne prednosti, budući se tako podiže kvaliteta ukupnog turističkog proizvoda, privlače se
turisti veće platežne moći, produljuje se sezona, geografski se proširuje potražnja izvan glavnih
turističkih tokova čime se potiče regionalna ekonomija destinacije, stimulira se potražnja i potrošnja
jer se turistu nudi veći, dulji i kvalitetniji raspon aktivnosti i događanja u destinaciji u kojoj boravi.
Pored toga, razvojem kulturnog turizma unapređuje se imidž regija i zemlje u cjelini, a sve to uvelike
olakšava i obogaćuje promocijsku aktivnost na inozemnim tržištima.

Razvoj kulturnog turizma donosi mnoge koristi i za kulturni sektor, u prvom redu povećava broj
posjetitelja kulturnih institucija, stvara nove izvore prihoda te alternativne izvore financiranja koji
otvaraju i mogućnosti pronalaženja novih partnera za provođenje marketinških aktivnosti. Društvo u
cjelini ima koristi jer, implementacijom kulturnih resursa u turističke aktivnosti i događanja,
destinacija obogaćuje i oplemenjuje svoju lokalnu kulturu i stvara si dodatnu ekonomsku dobit.

12
KLJUČNE RIJEČI

KULTURA se odnosi na cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest na naučene obrasce
mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tih obrazaca u
materijalnim objektima. Riječ kultura dolazi iz latinskog colere, što je značilo: nastanjivati, uzgajati,
štititi, štovati. Za kulturu postoje i druge definicije koje odražavaju razne teorije za razumijevanje i
kriteriji za vrjednovanje ljudske djelatnosti. Antropolozi kulturu smatraju definirajući obilježjem roda
Homo.

TURIZAM je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako
se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva
njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

KULTURNI TURIZAM je specifični oblik turizam koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog stalnog
mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest umjetnosti, naslijeđe ili stil
života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.

BREND ili Marka je prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, koje često podrazumijeva i
kvalitetu. Marka mora stvarati snažni i trajni identitet proizvoda/usluge, sažimati osobnost poduzeća
i poticati osjećaje povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti. Osnovna prednost marke proizlazi
upravo iz njezine nazočnosti u podsvijesti potrošača/korisnika, odnosno mogućnosti za njezino
prisjećanje i prepoznavanje, tzv. "brand awareness".

13
LITERATURA:

Jadrešić, Vlatko, Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

www.culturenet.hr

www.turizaminfo.hr

www.strategija.hr

www.kulturniturizam.croatia.hr

14