Nastavna jedinica: W.

Shakespeare, Hamlet

Nastavne metode: čitanja, pisanja, dijaloga

Nastavna sredstva i pomagala: čitanka, književno djelo, prozirnica, nastavni listić…
Nastavni zadaci
obrazovni: Hamlet kao tragedija, likovi i odnosi među njima, Shakespeareovi
soneti
funkcionalni: razvijanje sposobnosti interpretacije
odgojni: poticati ljubav prema klasičnim djelima svjetske književnosti

Tijek nastavnoga sata

1. sat
Motivacija
- slika Johna Everetta Millaisa, Ofelija (1851.-1852.)
(pitanje učenicima: Što se dogodilo Ofeliji u Shakespeareovu Hamletu; kako oni
doživljavaju navedenu sliku, napomenuti učenicima da je Millais slikar koji izražava
romantičarsko poimanje ljepote: smrt može biti lijepa, Ofeliji je ljubav neuzvraćena i ona
tragično završava – poput romantičarskih junakinja; učenici iznose dojam o slici i o
Ofeliji; pitanje: Je li Ofelijina smrt samoubojstvo ili nije? može potaknuti raspravu u
razredu).

Razrada
- učenici objašnjavaju skicu odnosa među likovima (prozirnica1) i tijek radnje

Završetak
- učenici objašnjavaju odnos Hamleta i Ofelije i značenje Hamletovih riječi upućenih
Ofeliji
(prozirnica2)

2. sat
Motivacija
Pitanje učenicima: Kako Hamlet pokušava saznati istinu o očevom ubojstvu? Kako se
predstava zove?
Učenicima objašnjavamo predstavu u predstavi.

Razrada
- objašnjavamo strukturu zrcala u Hamletu:
• imamo dva subjekta (Hamlet, Laert)
• oni žele istinu i osvetu
• razlog: osvetiti očevu smrt
• osveta očevim ubojicama (Hamlet Klaudiju, Laert Hamletu); to prikazujemo skicom:
 Hamlet Laert
| |
želi istinu i želi istinu i osvetu
osvetu
| |
smrt očevom smrt očevom ubojici
ubojici
| |
smrt Klaudiju smrt Hamletu
zrcalo

- uspoređujemo Shakespeareov sonet s Hamletovim monologom

- učenicima ukazujemo na važnost Shakespeareovih soneta ( Soneti su pjesnička zbirka
od 154 soneta tiskana 1609. g., u tematskom smislu zbirka sadrži dvije relativno zasebne
skupine soneta ( s obzirom na osobu kojoj su upućeni):
I. soneti upućeni pjesnikovom prijatelju (zna se da su mu inicijali W. H., ali ne zna se
pouzdano o kome se radi)
II. soneti upućeni ženi, tzv. Crnoj gospi (koja je crnokosa, dvojbene ljepote, nevjerna i
prevrtljiva).
Shakespeareovi soneti imaju tri katrena i distih s rasporedom rima (abab cdcd efef gg).

LXVI. sonet

Sit svega, ištem smirenje od smrti,

Zaslugu videć rođenu sirotom,
I bogatog što na se raskoš prti,
I čistu vjeru izdanu sramotom.

I zlatnu čast bez stida zlorabljenu,

I djevičansku krepost oskrvnjenu,
I savršenost grubo narušenu,
I mlitavošću snagu poraženu,

I umjetnost od vlasti ušutkanu,

I ludilo vještinu gdjeno kori,
I istinu ko glupost žigosanu,
I sužnja Dobro gdje silnika dvori.

Sit svega, sve bih to napustit htio

Kad smrću ne bih ljubav ostavio.
(preveli Željka Čorak i Zvonimir Mrkonjić)

- sličnost s Hamletovim monologom:

- želja za smrću kao smirenjem
- razočaranje svijetom i životom (izdaja vjere, časti, kreposti, narušeno savršenstvo i
sklad, mlitavost pobjeđuje snagu, vlast ušutkava umjetnost, ludilo svladava vještinu,
glupost potiskuje istinu, podređenost dobra vlasti)
- nespremnost na samoubojstvo jer život uključuje ljubav, a smrću se ona ostavlja
Zaključak
- preko navedenog soneta objašnjavamo općenite probleme koji se javljaju u djelu:
ljubav, osveta, vlast, spremnost na ubojstvo radi vlasti i moći, izdaja, brak…

Plan ploče

W. Shakespeare (1564.-1616.),
Hamlet

- tragedija, mjesto radnje: Danska, Helsignör

- odnosi među likovima:

Horacije

Ofelija
Klaudije ---------- Gertruda

kralj Hamlet --------- H a m l e t Laert ------- Polonije

danski
kraljević
Rosenkranz
Guildenstern

- predstava u predstavi
- struktura zrcala:
Hamlet Laert
| |
želi istinu i želi istinu i osvetu
osvetu
| |
smrt očevom smrt očevom ubojici
ubojici
| |
smrt Klaudiju smrt Hamletu
zrcalo

- Soneti – zbirka od 154 soneta, tiskana 1609.

- dva dijela: 1. posvećen prijatelju
2. posvećen Crnoj gospi (antiteza Petrarkinoj Gospi: crna, dvojbene
ljepote, prevrtljiva, nevjerna)
- Shakespeareov sonet (3 katrena i 1 distih s rasporedom rima abab cdcd efef gg)
- LXVI. sonet - Hamlet
- dvojba: život ili smrt
- razočaranje životom (izdaja vjere, časti, kreposti, narušeno savršenstvo i sklad,
mlitavost pobjeđuje snagu, vlast ušutkava umjetnost, ludilo svladava vještinu, glupost
potiskuje istinu, podređenost dobra vlasti)
- poenta u posljednjem distihu
- Shakespeareov sonet

Prozirnica1

Odnos među likovima:

Horacije

Ofelija
Klaudije ---------- Gertruda

kralj Hamlet --------- H a m l e t Laert ------- Polonije

danski
kraljević
Rosenkranz
Guildenstern

Prozirnica2

„Al – ja vam nisam nikad ništa dao.“

„ Dakako – jer će moć ljepote prije pretvoriti krepost u djevojčuru nego što snaga
kreposti može ljepotu učiniti sebi sličnom.“
„Ja sam vas jednoć ljubio.“
„Niste mi smjeli vjerovati, jer staro se stablo ne može tako nakalamiti vrlinom da
mu ne bi ostao okus. Nisam vas ljubio.“
„Idi u samostan! Zašto da rađaš grješnike?“
„Zašto da takvi nitkovi kakav sam ja plaze između neba i zemlje? Svi smo mi pre-
predene hulje – ne vjeruj nijednomu od nas.“
„Ako se budeš udavala, dajem ti ovu kletvu u miraz. Budi čista kao led i bijela
kao snijeg, kleveti ne ćeš uteći. Idi u samostan – idi, zbogom. Ili ako hoćeš
svakako da se udaš, pođi za budalu, jer pametni ljudi znadu predobro kakve vi
nakaze od njih pravite. U samostan – idi i to brzo.“
„Oni koji su već oženjeni neka žive – osim jednoga – a drugi neka ostanu kako
jesu. U samostan – idi!“
Nastavni listić

Shakespeare

LXVI. sonet

Sit svega, ištem smirenje od smrti,

Zaslugu videć rođenu sirotom,
I bogatog što na se raskoš prti,
I čistu vjeru izdanu sramotom.

I zlatnu čast bez stida zlorabljenu,

I djevičansku krepost oskrvnjenu,
I savršenost grubo narušenu,
I mlitavošću snagu poraženu,

I umjetnost od vlasti ušutkanu,

I ludilo vještinu gdjeno kori,
I istinu ko glupost žigosanu,
I sužnja Dobro gdje silnika dvori.

Sit svega, sve bih to napustit htio

Kad smrću ne bih ljubav ostavio.
(preveli Željka Čorak i Zvonimir Mrkonjić)