HRVATSKA U DOBA PROSVIJE ENOG APSOLUTIZMA

Iako je Hrvatska oslobo ena, jo uvijek je raskomadana. Oslobo enje od Turaka je utjecalo na to da se jave snage koje ele obnoviti veliku ma arsku dr avu u kojoj bi se na le sve dr ave koje su bile pod krunom svetog Stjepana Slova ka, Transilvanija (ma . Erdelj), Vojvodina (Ju na Ugarska), Hrvatska i Slavonija i Gradi e. Sve te pokrajine Ma ari su htjeli staviti pod svoju kontrolu. Sve su te pokrajine imale zajedni ki sabor koji je imao sjedi te u Bratislavi (hrv. Po un). Kad je 1708. godine prvi put do lo do saziva sabora u Po unu nakon raspada Hrvatsko -Ugarske, okupili su se predstavnici iz svih pokrajina. Na saboru je ma arsko plemstvo zahtijevalo da se hrvatski zakoni izjedna e s ma arskim zakonima. Hrvatska delegacija je to odbila. Jedan zastupnik je rekao da kraljevstvo kraljevstvu ne mo e propisivati zakone. Sukob je ve tada zapo eo, no nije se mogao razbuktati zbog irenja kuge. To je bio razlog da se taj sabor vi e ne sastane.

PRAGMATI NA SANKCIJA

Kod Habsburgovaca se javio problem to nije bilo mu kih potomaka. Kralj Karlo VI imao je 12 k eri i nijednog sina. Zato je Karlo morao osigurati prijestolje svojoj najstarijoj k eri. Zbog toga je 1712. godine izdao zakon koji se zove Pragmati na sankcija. To je bio zakon kojim bi se odobrilo da enski potomak naslijedi prijestolje. To je poslano na sve parlamente u Habsbur koj Monarhiji. Hrvatski sabor je me u prvima pristao jer je time elio pokazati da je Hrvatska dr ava i da ima pravo odlu ivati. Ugarska nije prihvatila zakon. Karlo VI je imao hrvatsku odluku i onda je njom ucijenio Ma are. U slu aju da Ma ari ne pristanu, Hrvatska e se odvojiti od Ugarske i pripojiti se Austriji. Stoga su Ma ari pokleknuli i pristali. Ali oni su isto tako ucijenili Karla VI. Tra ili su da on prizna nedjeljivost zemalja krune svetog Stjepana. Na taj na in je Karlo VI Hrvatsku podredio Ugarskoj. Ma ari su nastavili sa svojim pritiscima. Vrhovni sud odlu io je da suce Banskog stola bi e ne bira sabor nego vladar pa je Karlo VI podredio hrvatski sud sudu u Budimpe ti.

MARIJA TEREZIJA I PROSVJE ENI APSOLUTIZAM Nakon smrti Karla VI na prijestolje je do la Marija Terezija. To je uzrokovalo rat za habsbur ko naslije e. Kraljevi Bavarske, Francuske i Pruske krenuli su u rat s namjerom da Habsburgovcima otmu to vi e teritorija. Mislili su da Marija Terezija ne e uspjeti obraniti Habsbur ku Monarhiju jer je ena. Me u plemi ima koji su branili Habsbur ku Monarhiju posebno se istaknuo barunFranjoTrenk. U Po e koj kotlini je formirao vojsku od zatvorenika i hajduka i od njih napravio pandure. Barun Trenk je svoje vojnike uniformirao u Tursku odje u. Kamo god su do li, pandure su slavili kao vojnike ili su ih kudili kao zlotvore. Panduri su svojim izgledom ve stra ili po Europi. Svi su imali obrijanu glavu sa samo jednim pramenom na zatiljku. Na vratu su nosili maramu koja je slu ila za sva ta za hladno u, za omatanje rana Barun Trenk je stra no volio glazbu i kad je sa svojim vojnicima krenuo u Europu pratila ih je glazba. Ta glazba je uz odre eni ritam nosila i odre ene zapovijedi signalizirala je povla enje, pomake na desno ili lijevo, napad Panduri su se pro etali cijelom Europom pa su bili i u Francuskoj. Francuzi su preuzeli od pandura marame. Kad su marame stigle do Versaillesa postale su novi modni hit. Nazvali su ih marama a lacroata kravata. Kravate su se iz Versaillesa pro irile po cijelom svijetu. Marija Terezija je pod utjecajem prosvjetitelja uvela prosvije eni apsolutizam. Prethodna faza bio je kraljevski apsolutizam u kojem vladari smatraju da dr ava postoji radi njih. Kraljevski apsolutizam zavr ava sa Louisom XV. Prosvije eni apsolutisti smatraju da oni postoje radi dr ave i njihova glavna briga je blagostanje u dr avi. Taj promijenjeni stav apsolutizma je utjecao da apsolutisti izvr e brojne reforme Doba od 1740. do 1880. vrijeme u kojem je vladala Marija Terezija je doba brojnih reformi. Njih je nastavio i njen sin Josip II. Marija Terezija je nastavila u vr ivati apsolutizam. Nastojala je uvesti jedinstveni sustav upravljanja u Monarhiji. Marija Terezija je prestala sazivati sabore. Na taj na in je oduzela vlast plemstvu. U Be u je formirala urede za vojsku, unutarnju politiku, vanjsku politiku... Svoje odluke je izdavala uredima, a izvr avala su ih kraljevska namjesni ka vije a. Marija Terezija je u svakoj zemlji osnovala kraljevsko namjesni ko vije e to je bilo tijelo izvr ne vlasti. 1767. godine je Hrvatska dobila kraljevsko namjesni ko vije e ije je sjedi te bilo u Vara dinu i ostalo je tamo do 1776. godine. Na taj na in je Vara din postao glavni grad Hrvatske. Na elu vije a je bio ban i pet vije nika. To je vije e bila i prva hrvatska vlada. Budu i da je hrvatska dobila kraljevsko namjesni ko vije e, postala je posebna upravna cjelina. Me utim, Ma arima to ne pa e. Zato su lobirali u Be u dok nisu uspjeli. 1779. godine Marija Terezija je ukinula hrvatsko kraljevsko namjesni ko vije e i podredila hrvatsku ugarskom kraljevskom namjesni kom vije u. Tako je po elo formiranje jednog pravnog sustava na prostoru Ugarske i Hrvatske. Marija Terezija je centralizirala Habsbur ku Monarhiju. Isto tako je u inila i sa porezom. Do tada su se porezi sakupljali na razini svake dr ave. Marija Terezija je uvela ured za poreze i po ela je sakupljati jednake poreze u cijeloj Habsbur koj Monarhiji. Na taj na in je Hrvatska izgubila i financijsku samostalnost.

Marija Terezija je isto tako krenula i u reformu sudstva. U sudovima se u njezino vrijeme pojavljuje sve vi e kolovanih ljudi. Tako er je i modernizirala sudstvo. U srednjem vijeku ovjek osumnji en za neko kazneno djelo bio je zatvoren i u istra nom postupku izvrgnut mukama. Po mukama su ljudi priznavali i ono za to nisu bili krivi. Pod utjecajem prosvjetiteljstva u sudstvu je uveden princip da osumnji eni ovjek nije kriv sve dok mu se krivica ne doka e. Marija Terezija je zabranila i fizi ko mu enje. Definitivno je zabranila i su enje, mu enje i spaljivanje vje tica. Kad bi se u nekom mjestu pojavila epidemija ili su a, onda se okrivilo neku enu da je vje tica. Prosvjetitelji su na temelju znanosti zaklju ili da nitko nema takve nadnaravne mo i da izazove epidemiju ili su u. Marija Terezija je ustalila vojsku koja se vi e nije razilazila. Ukinula je kapetanije u Vojnoj krajini i uvela pukovnije. Vlast u Vojnoj krajini preuzimaju zapovjednici pukovnija njema ki generali. U kole u vojnoj krajini se uvodi njema ki jezik. Zapovjednici pukovnija su kupovali vojnu opremu u Be u i onda ju skupo prodavali vojnicima u Vojnoj krajini. Sve je to utjecalo da se digne ustanak koji je privukao i kmetove i seljake iz susjednih upanija. Naime, plemi i su iskori tavali seljake i kmetove. Ustanak je bio povod da Marija Terezija izda Slavonski urbar kojim se propisuje koliko feudalac smije tra iti od kmeta. Na taj se na in smanjuje tlaka. 1779. godine je izdan i Hrvatski urbar. Me utim, stanje se nije bitno promijenilo zato to su pove ana davanja u korist dr ave. Porezi u dr avi stalno rastu, a njih pla aju ve inom seljaci i kmetovi. 1773. godine Marija Terezija je uvela obavezne osnovne kole. Sva su djeca morala imati zavr ena etiri razreda osnovne kole. Osnovne kole su uvede zbog gospodarskog razvoja dr ave. Marija Terezija je smatrala da su nepismeni proizvo a i lo i proizvo a i jer zaostaju u proizvodnji. U drugoj polovici 18. stolje a javili su se znanstveni i popularni asopisi pa je poznavanje itanja i pisanja postala nu nost. U itelji u kolama naj e e su postajali upnici jer su kolovani u itelji radili na sveu ili tima. Osnovna kola je imala tri programa. U seoskim kolama se u ilo pisanje ra unanje, pjevanje i vjeronauk. U ve im mjestima uz sve to se u ila i biologija, geografija i povijest, a u gradskim kolama uz sve to se u io i latinski jezik i mo da jo jedan strani jezik.

REFORME JOSIPA II

Marija Terezija je umrla 1780. godine. Na prijestolje je poslije nje do ao njezin sin Josip II. on je vladao 10 godina. Josip II je smatrao da od Habsbur ke Monarhije mo e napraviti dr avu koja e biti zakonom homogena i u kojoj e biti jedan slu beni jezik. U pro losti je u Habsbur ku Monarhiju u lo mnogo idova i Pravoslavaca. Do tada je jedina priznata vjera u monarhiji bila katoli anstvo. Da bi vladali tolerantni odnosi, Josip II je izdao edikt o vjerskoj toleranciji. To je zna ilo da se uz katoli anstvo mo e ravnopravno pojaviti i pravoslavstvo i judaizam. Josip II je smatrao da vladar i crkva moraju slu iti dr avi. Zato je uspostavio kontrolu nad crkvom zbog ega je bio neomiljen me u crkvenim dostojanstvenicima. Josip je bio svjestan da crkva ima brojne posjede pa je donio odluku da se ukinu svi samostani koji se ne bave nekom korisnom djelatno u ako nisu kole, ljekarne, bolnice, domovi za siro ad ili se ne bave istra iva kim radom na uzgoju ratarskih kultura. Zatvorenim samostanima je oduzeo zemlju i ta je zemlja onda bila prodavana. Najvi e su stradavali pavlinski samostani. Josip II je nastojao uvesti poseban upravni sustav u Habsbur koj Monarhiji. Gra anstvo postaje sve ja e, no nije kolovano i ne znaju latinski jezik koji se koristi u svim ustanovama. Josip je onda izdao zakon po kojemu bi se svi dr avni slu benici morali obrazovati i nau iti njema ki jezik koji je postao slu beni jezik u svim institucijama. Tako je zapo ela germanizacija. To je ponovno bio udar na plemstvo jer su u institucijama sjedili plemi i koji su znali latinski jezik i najve i otpor dolazio je iz redova plemstva. Plemstvo jo od Marije Terezije nije imalo vlast, ali jo su dr ali lokalnu samoupravu. Najve i otpor se uo iz upanija. To je dovelo do toga da je Josip 1785. godine ukinuo upanije i itavo podru je Hrvatske i Ugarske podijelio na 10 jedinica u koje je poslao inovnike iz Be a. Josip II je centralizirao upravu i na prostoru Vojne krajine. Vojna krajina je bila podijeljena na Slavonsku krajinu kojom se upravljalo iz Vara dina, Hrvatsku krajinu kojom se upravljalo iz Karlovca i Senjsku kapetaniju kojom se upravljalo iz Senja. Josip je ukinuo mjesta iz kojih se upravljalo krajinama i postavio Zagreb kao novo upravno sredi te za sve dijelove Vojne krajine. 1785. godine, Josip II je ukinuo kmetstvo. Svim kmetovima je poklonjena sloboda kretanja. To je bila nu nost jer se razvijaju manufakture koje trebaju radnike. Kmetovi su sad mogli birati ho e li oti i raditi u grad u manufakture ili e ostati na seli tu. Plemi i su imali najvi e tete jer su ostali bez besplatne radne snage i smanjeni su im prihodi. 1788. godine Josip je potpisao sporazum sa ruskom caricom Katarinom Velikom. Zajedno su krenuli u rat protiv Turaka. Turci su jo uvijek bili na prostoru Srbije i oko Karpata. Josip je trebao osloboditi Srbiju od Turaka, no to mu nije uspjelo, a rat je jako puno ko tao i dr avna blagajna se jako brzo ispraznila. Josip se ponovno obratio plemstvu. Plemstvo je odlu ilo pomo i Josipu no pod uvjetom da Josip vrati upanije. Isto tako kmetovi koji su ostali na seli tu izgubili su slobodu kretanja i nastavili su pla ati rentu feudalcima.