HRVATI I KAROLINZI

do druge pol. 8. st. do zadnje etvrtine 9. st. najvaniji period karolinkog razdoblja na izlobi je prikazana evolucija jedne periferne zone karolinkog carstva od osvajanja tog teritorija do stvaranja samostalne hrvatske kneevine + odnosi s Bizantom s kojim je to podruje graniilo (jer je Bizant vladao Dalmacijom) znatniji kontakt izmeu hrvatskih i franakih podruja zapoinje 80-ih godina 8. st. (tonije 778.), osvajanjem Istre (koja postaje dio franake marke Furlanije) oko 800. godine Hrvati su pomogli Karlu Velikom u bitci protiv Avara u Panoniji, pa je on pomagao stvaranje prvih hrvatskih politikih zajednica (koje postaju njegove vazalne kneevine) nakon diobe franakog carstva, te se veze s Hrvatskom prenose na italskog kralja politike veze Hrvata i Franaka: zadarski biskup Donat i gradski knez Pavao bili su 'dobri' s franakim carem, itd. vjerski, umjetniki i obrtniki utjecaj Franaka na ove prostore (znatna povezanost se ogleda u liturgijskim utjecajima, npr. predmeti kulta, ambrozijski obred) Rizanski placit govori o odnosima obalnih gradova Istre prema franakoj vlasti uspostavlja se franaka biskupija u Novigradu (biskup Mauricije) iz krstionice je sauvan ciborij s Mauricijevim imenom (datiran u 780.), koji je stilski slian ciboriju iz krstionice u Cividalu franako-avarski rat unitenje avarske drave u Panoniji oko 800. g. uspostavljena je franaka vlasti nad Venecijom i Dalmacijom u Zadar su donesene moi sv. Anastazije i sv. Eufemije biskup Donat u Zadru podie monumentalnu rotondu sv. Trojstva, kojoj je uzor bila Karlova palatinska palaa u Aachenu ta rotonda ima troapsidalno svetite, unutarnji prsten masivnih nosaa galerije i cilindrini tambur (to je najvea sakralna graevina podignuta u to doba na itavom Jadranu) franaki prodor prema Panoniji i Dalmaciji dokumentiran je brojnim nalazima ratnike i konjanike opreme karolinkog podrijetla (maevi, koplja, ostruge) liturgijskih predmeta je malo sauvano, a ti malobrojni naeni ukazuju na franako podrijetlo: relikvijar-bursa iz riznice katedrale u Ninu s moima sv. Ambrosa biskupa, sv. Marcele i sv. Anselma kadionica iz Vrlike bjelokosni relikvijar-kovei iz Nina jaanje kranstva u Hrvatskoj dokazuju epigrafni spomenici nastali u tijeku pojaane obnove i gradnje sakralnih objekata u to doba intenzivna misionarska djelatnost u 9. st. ostavila je znatnog traga na hrvatskom tlu u vidu karakteristinih crkvenih graevina prema 'srednjeeuropskom modelu' (osnovna karakteristika: westwerk na proelju)

 gradile su se jednobrodne ili trobrodne crkve pokrivene poluvaljkastim ili krinim svodovima, s posebnom kapelom na katu zapadnog proelja opremljene su kamenim liturgijskim namjetajem na kojem prevladava ukraavanje u gustim prepletima geometrijskih i biljnih ornamenata u plitkom reljefu, zajedno s kranskim simbolima iz ranokranskog repertoara (paunovi, golubice, krievi, lavovi...) du obale i zalea naeni su brojni primjeri ranoromanike skulpture sporadino su zastupljene i figuralne teme, scene iz lova, prikazi ratnika, evanelista itd. niz klesarskih radionica, najvanije na podruju Splita one su opremale crkve oltarima, krstionikim ciborijima (Novigrad, Pula, Rab, Pag, Trogir, Zadar...) i oltarnim pregradama klesale su i arhitektonsku plastiku, portale, prozorske okvire i reetke te grobnice (sarkofage i arkosolije) na nekim portalima, ciborijima i sarkofazima te na gredama olt. pregrada nalazimo uklesane posvetne natpise, natpise opeg liturgijskog sadraja te nadgrobne natpise (uglavnom su bili na latinskom, mali broj njih je bio na grkom ili hrvatskom te na glagoljici) karolinki i openito zapadnoeuropski utjecaj oit je i u svakodnevnim materijalnim predmetima koji su se posebno koristili u viem vladarskom sloju u mauzolejima hrvatskih vladara kod Knina naeni su primjerci konjanike kneevske opreme takoer i: reprezentativne ostruge karolinkog tipa, djeje ostruge, primjerci zlatnog i srebrnog nakita te staklene boce i ae znaajni su i numizmatiki nalazi (bizantski zlatnici te srebrni novac franakih vladara)