You are on page 1of 4

Hasan Kiki Biografija 1905.-1919. Djetinjstvo Hasan Kiki JE roen 20. Augusta 1905.

Godine u Gradacu, Kao Prvi grijeh u porodici Hase Kikia, Koji JE porijeklom bio I jednog posavskog sela, radio JE Kao kolski podvornik, i Majke Munire, porijeklom I osiromaene posjednike porodice. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu JE. Idilu u bosanskoposavskom kraju prekida sam Svjetski rat Koji jedanaestogodinjeg Hasana pretvara u hranioca porodice, DOK ZA kako bi njegov otac Vrijeme ratuje u Italiji. Hasan postaje goni goveda io tom tekom ivotu pisat ce u svojoj noveli "K. und K. goveda ". U Gradacu JE naao materijale ZA NIZ novela Kao sto JE I "Historija se-ha arije". Obje Ove novele Su Dio "Provincije u pozadini", najboljeg djela Hasana Kikia. 1919.-1926. kolovanje Nastavlja kolovanje na Vioj koli u Derventi djeakoj OD 1919. ne 1922. PREMA sjeanjima kolskih drugova ( Abduselam Abdulahovi ) Hasan Kiki JE bio poznat Kao slikar i muziar Good, TE JE dodatna sredstva zaraivao crtajui ZA druge uenike. Zbog sudjelovanja u jednom "crvenom akom trajku" i sukoba sa direktorom, Zajedno sa Ilijom Grbiem, morao napustiti Derventu JE, ne zavrivi kolu. Odlazi u Zagreb, gdje UZ pomo ujaka ulbegovia Iz Sombora zavrava Uiteljsku kolu maturirao JE 19. juna 1926. Godine. 1926.-1928. Poetnika faza knjievnog stvaranja Prve svoje radove literarne Hasan Kiki objavljuje 1926. u zagrebakom asopisu Vijenac. Prva objavljena pjesma Bila JE "Pjesma bolesne djevojke" (1926). Prva objavljena Pria "Kraj punica" (Vijenac, 1927) i VEC U tim prvim svojim pjesmama i priama Hasan Kiki JE OD odskoio svojih savremenika po novom nainu na Koji JE obraena socijalna stvarnost drutva u kojem JE odrastao, Kao u njegovoj poznatoj pjesmi "Krik ivih ljudi " , objavljenoj u asopisu Prvi stavi Vijenac, 1928. 1926.-1932. Uiteljevanje u bosni 1927. Godine najprije radijallahu Kao uitelj u Hajdaroviima Kod Zavidovia, potom OD 1928. ne 1932. uiteljuje u Rogatici i Ustiprai. Zeni SE kolegicom Ankom Jovanovi, TE zbog enine nerazumijevanje i vlastite familije, bjei Iz Bosne i odlazi u Hrvatsku. 1931. Godine podnosi molbu Prvoj mukoj gimnaziji u Sarajevu da mu odobri privatno polaganje svih Osam razreda. Ovaj neobini zahtjev da sebi u jednom ispitnom Roku poloi OKO stotinu razliitih ispita ZA Osam razreda JE kuriozitet po sebi. Kiki JE uspio da u junu 1931. Godine poloi ispite SVE uiniti estog razreda, gdje JE upuen na popravni Iz francuskog jezika. Popravni ispit I estog, TE SVE ispite Iz sedmog razreda poloio JE 1932. Godine. U analima Prve gimnazije u Sarajevu, Samo JE Hasanu Kikiu uspjelo da u Roku OD godinu dana poloi ispite ZA Sedam razreda gimnazije. 1928.-1930. Prva faza knjievnog stvaranja U prvoj fazi 1927-1929 odlikuje ga "laviranje, traenje, ubrzano, grozniavo padanje Iz krajnosti u krajnost ..." Prelazne Godine 1929-1930 Kiki ratuje sa samim sobom. Uglavnom objavljuje poeziju i prozu u asopisima bosanskohercegovakim Gajret ja Pregled koje ce kasnije napasti, posebno njihove urednike Hamzu Humu i Jovana Kria. Naboj i ostale asopise ZA Kao Sto Su Mlada Bosna, Novi Behar, Novi ovjek, Literarna tampa i Bosanskoj pota. Ono Sto JE Bilo najbitnije u ovoj fazi stvaranja Kikievog svakako JE objavljivanje njegove cijene Omerdii TE autobiografskog zapisa u tada objavljenom almanahu Grupe sarajevskih autora, Sa Strane zamagljenih, 1928. Godine gdje JE Kiki bio najmlai autor zastupljen u ovom zborniku, tako da ovo JE Bilo prvo ozbiljno literarno priznanje njemu Kao piscu poetniku. Sljedee Godine,

1929. Godine, u zaplijenjenom almanahu Knjiga drugova, izdatom u Velikoj Kikindi, javljena JE njegova pjesma Boji ljudi, koja JE Bila Prvi Kikiev otvoreni nastup u crveno knjievne ljevice. Uiteljevanje 1932-1940 u Hrvatskoj Od 1932. ne 1936. Hasan Kiki odlazi u Hrvatsku gdje JE bio uitelj potom upravnik. Osnovne kole u Gornjem Sjeniaku Kod Vrginmosta, zatim, OD 1936. ne 1940. Godine JE ivio sam radio u Pisarovini. U Vrijeme uiteljevanja, u periodu OD 1934. ne 1938. vanredno polae gimnaziju i diplomira na Pravnom fakultetu u Beogradu 31. X. 1938. Sauvane Su liste Ocjena JE koje dobijao Kao uitelj Iz Tog razdoblja. U dvadesetpetoj godini postaje aktivni komunista i otvoreno staje na stranu ljevice. Jovan Kri meu prvima daje prikaz djela Hasana Kikia TE GA Javno uvodi u knjievnost, zbog Cega mu JE Kiki zahvalan TE U svom pismu OD 16. Marta 1931. Godine, napisanom u Rogatici, I. istie. Meutim, kasnije dolazi do otvorenog sukoba Between njih dvojice zasnovanog na oprenim stavovima. Kiki JE esto odlazio u Zagreb gdje takvi JE druio sa Krleom, Cesarcem, Hegeduiem (Koji ce napraviti ilustracije ZA prvo izdanje Provincije u pozadini, Zagreb, 1935.) Vasom Bogdanovim Ja Ognjenom Pricom TE nizom drugih hrvatskih knjievnika Koji Su pripadali hrvatskoj ljevici. Bio aktivan u mnogim JE kulturnim drutvima, pisao JE ZA mnoge asopise i ktivno uestvovao u svim kulturno-drutvenim dogaanjima. Tako JE 1940. Godine odabran ZA redsjednika Hrvatskog muslimanskog drutva. U ovom periodu objavljuje svoja najzrelija djela Kao Sto Su Provincija u pozadini TE romani Ho-Ruk i Bukve, pod imenom Alija Korjeni, 1937. izdaje brouru "Sta SE dogaa u paniji?". 1937. Godine sa Safetom Krupiem i Skenderom Kulenoviem pokree u Zagrebu muslimanski asopis Putokaz napredni. 1930.-1938. Polemike knjievne ljevice Svoja vlastita kritika shvatanja PREMA piscima bosanskohercegovake knjievnosti Sam Kiki JE na drugoj strani Ove knjievne tezulje, Zajedno sa Novakom Simiem, izraavao sistematski OD poetka tridesetih Year, idui linijom krleijanske revizije njihova historijskog poloaja i suvremenih znaajki. U ivotu Grupe sarajevskih knjievnika razdoblje zapoeto godinom 1936 . predstavlja Vrijeme previranja OKO Grupe IU njoj samoj, intenzivnijeg osporavanja knjievnog znaaja i idejno-estetske vrijednosti djela njenih lanova, napada na ovo knjievno drutvo i njegovu ulogu u suvremenoj drutveno-politikoj stvarnosti. Da JE nova faza polemika i sukoba na drutveno-politikom, nacionalnom i planu, i otvorenih konfrontacija u oblasti shvatanja knjievnosti i njene uloge u drutvu. U polemikama Su sebi nala sam OBA osnivaa i estetsko-idejna stuba Grupe, Jevti i Kri, mada SE JE ovaj drugi jos ranije bio odvojio OD nje sam I "Pregleda" kritiki pratio uspjehe i neuspjehe ovog drutva i njegovih lanova. Borbu knjievne ljevice protiv graanskih i tradicionalistikih knjievnih shvatanja u BiH Kiki zapoinje polemikom sa lankom: Hercegovaki pjesnici , 1930. TE Literarna fizionomija dananjeg Sarajeva , 1930. Nakon prigovora u petom broju "Mlade Bosne" 1930. Godine dolo JE uiniti razgranienja ovog asopisa sa piscem Hasanom Kikiem, nekadanjim njihovim saradnikom i jednim OD pisaca Kojima SE redakcija, neposredno ili Preko svojih kritiara, s panjom Ali ja blagonaklonim odnosom kritikim, Vie puta zanimala. U ovom broju objavljen JE natpis pod naslovom poleminim Hasan u Zagrebu. U ovom istom asopisu Frano Alfirevi dao 1931.godine JE "porazan sud o ulasku u knjievnost mladog poetnika" Kroz otru kritiku Kikieve pripovijetke Fenjer na posljednjem raskru koja po njemu izraava tipini "mehaniki realizam " U asopisu Brazda 1936. Godine Boro Drakovi daje kritiku Kikieva Romana HoRuk koja zalae SE ZA angairanu prozu TE put daje punu podrku Kikiu U polemici koja sebi JE razbuktala. U Almanahu savremenih problema 1936. Godine Kiki objavljuje izazovni lanak Nekoliko svijetlih i nekoliko opskurnih imena u BiH

literaturi , u kojem JE napravio reviziju glavnih imena u BiH knjievnosti, odvajajui revolucionarnu OD klasne knjievnosti. Da JE izazvalo reakciju Kria u asopisu Pregled iste TE Godine - tako JE Kriev kritiki prikaz Provincije u pozadini "Kikieva Provincija u pozadini" OPET izazvao NIZ burnih reakcija Kikievih i dodatno razbuktao polemiku. U asopisu Putokaz 1938. Godine Kiki Otro odgovara Kriu u poznatom lanku "Sluaj dr. sc. Jovana Kria" 1931.-1939. Druga faza knjievnog stvaranja Hasan Kiki "jedan JE OD desetak proznih pisaca novije Hrvatske knjievnosti, Koji u razdoblju 1930.-1940. nije bio Samo vrijedni klan skupine pisaca koja JE rasla i razvijala SE PO tragu idejnog i oblikovnog putokaza Sto Su ga zacrtali velikani Nae lijeve misli i socijalne knjievnosti Miroslava Krlee i August Cesarec u dvadesetim godinama ... " Iako naboj u hrvatskim asopisima, na SE U njima sam zaduen obraa bosni, posebno muslimanima intelektualcima i radnicima. Javlja SE u asopisima:. Putokazu, kalendaru Gajret, Brazdi " Kao neposredan dokaz da Su ga bosanskohercegovaki pisci neprekidno, u svim tim etapama, smatrali svojim, pokazuje SE kritika, koja sa zanimanjem i panjom Prati njegov rad ... " U poznatom Oblaci nad almanahu kolibama, izdatom u Sarajevu, 1937. Godine objavljena Kikieva novela JE Bog OD ute ilovae. Tri objavljene knjige Kikieve proze, po Kojima JE na poznat irem krugu italaca, predstavljaju Ono sto JE najznaajnije i najzrelije u njegovu stvaralatvu. Pokuaj ireg uoptavanja, sintetinog prikazivanja bosanske stvarnosti, ta djela Su istovremeno produbljivanje saznanja o tom ivotu, zahvat u tematiku bosanskog sela i kasabe s takvom iskrenou je takvim osjeanjem sutine ivotnih problema kakvih JE u knjievnosti Bosne do Kikia Bilo Malo. Za SU: Provincija u pozadini, 1935 Ho-Ruk, 1936 Bukve, 1938 - socijalni rimski Koji JE izazvao burnu reakciju vlasti i javnosti TE bio zaplijenjen VEC JE na Prvi pogled vidljivo da Su SVE tri knjige proze objavljene Kikieve Between DVA rata Rezultat problematskokritikog odnosa PREMA ovjekovom socijalnom ivotu. Klasna odreenost ljudskih odnosa temeljno polazite JE Kikievo u svim ovim djelima. Revolt gladnih, ispaenih ena u P roviciji u pozadini, sazrijevanje i izbijanje pobune u H o - rukui B ukvama, Dati Su U iskriavim poetskim reenicama, upeatljivo JE izraena Snaga MASA koje stupaju na poprite klasnih okraja, u Kojima radosno spoznavaju da mogu tui i pobjeivati svirepoga neprijatelja 1937-1939 asopis Putokaz Najznaajniju pojavu u razvoju muslimanskog knjievnog Komiteta ZZivota krajem tridesetih Year svakako JE predstavljao asopis "Putokaz", "popis ZA Drutvena i Knjievna pitanja", Koji JE u Zagrebu 1937. Godine pokrenula grupa muslimanskih intelektualaca lijevih Iz Bosne i Hercegovine Hasanom SA Kikiem, Kao urednikom, na elu. U ZAGREBU JE Putokaz izalzio u periodu OD 1937. ne 1939. I Godine na: 1937 (1, 2, 3-4) 1938 (5, 6, 7-8, 9-10) 1.939 (1-2-3) . Izdava, vlasnik i odgovorni urednik bio JE ukrija Huski Kikiev publicistiki rad U P utokazu, glasilu revolucionarne orijentacije, namijenjenom "naprednoj, duhovnoj orijantaciji Muslimana" ostaje Kao trajno svjedoanstvo njegovog ivog bavljanja drutvenim, kulturnim, TE knjievnim problemima svoga vremena - linim napisima pod pseudonimom Alija Korjeni, izborom tema i okupljanjem naprednih saradnika Kao sto Su Zija Dizdarevi, Safet Krupia, Skendera Kulenovia, Rizo Rami, Dervi Imamovi, Hamid Dizdar i drugi. 1939.-1942. Trea faza knjievnog stvaranja Trea faza, Pred rat, odraava sebi najbolje u novelama "Paligraf", "Kadro", "Dedije",

"Lole i hrsuzi" i "Na Suljetovim klupama" (SVE pripovijetke Su objavljene 1939. Godine). Poslije toga nije tampana nijedna nova stvar. U proljee 1942. Godine napisao JE dramsku aktovku Partizani idu , ske Gospodin i gospodje Drenovi u vezi s prepadom Drenovia u Baraima.Obje jednoinke, Kao i rukopisi etiri Romana, Su zauvijek izgubljeni u ratu. NOB 1940-1942 Godine 1940. Kiki JE ZA postavljen pravnog referenta u Odjelu ZA prosvjetu banovine Hrvatske u Zagrebu, gdje sam stalno bio JE nastanjen, meutim, zbog ilegalne komunistike djelatnosti JE smijenjen, TE potom premjeten u osnovnu kolu na Koturakoj cesti u Zagrebu (poslije rata jajnih stanica JE KOLA dobila Kikievo IME) .3. septembra 1941. Godine mobiliziran JE U Kraljevsku jugoslavensku vojsku, nakon sloma, premjeten JE Iz Zagreba u domobrane u Sanski Most na dunost "kotarskog prosvjetnog referenta". Cijelo Vrijeme ilegalno sarauje sa NOP-om, njegovo ilegalno IME JE Bilo Slobodana Anelia. U februaru 1942. Godine odlazi u partizane gdje JE ZA postavljen zamjenika politikog komesara Prvog krajikog proleterskog bataljona. uro Pucar Stari JE Hasana zadrao u Bocu u sjeditu operativnog Plana, sa zadatkom da odatle rokovodi Zajedno sa Albertom Trinkijem, na izgradnji bolnice na emernici. Hasan JE bio zaduen ZA operativni Dio Plana, PA JE esto putovao na nesigurnom terenu Between Bocca, emernice sam SkenderVakufa. etiri dana uoi smrti, 2. Maja 1942. Godine, na JE uputio pismo Trinkiju i Dragi Maaru, gdje IH obavjetava o tekuim poslovima OKO izgradnje bolnice. Poginuo JE 6. Maja 1942. Godine Kod Sela Rapta na planini emernici, gdje JE upao u etniku zasjedu. Postoji izvjetaj o njegovoj pogibiji, Grob mu SE nalazi na partizanskom groblju u selu Raii, Opina Skender Vakuf-, pod brojem 57. Na mjestu pogibije JE 1966. Godine, u dvoritu kole u selu Rapta organiziran narodni zbor na kojem JE otrkivena spomen-esma Hasanu Kikiu.

You might also like