ta je ADSL?

U tehnologiji DSL-a postoji nekoliko podvrsta, me utim, ona koja se danas naj e e koristi (i koju implemetira BH Telecom) je takozvana asimetri na digitalna pretplatni ka linija (ADSL-Asymetric Digital Subscriber Line). Kao to joj i samo ime ka e, osnovna karakteristika ove vrste DSL izvedbe je asimetri nost. Upravo ona je i ini najzanimljivijom DSL izvedbom za privatne i poslovne korisnike.

Asimetri nost, zapravo, zna i mogu nost mnogo br eg prenosa podataka u download-u, odnosno prenosu podataka od mre e ka korisniku nego to je to u upload-u, odnosno u oda iljanju podataka od korisnika ka mre i.Ve ina najzanimljivijih aplikacija za korisnike na mre i su asimeti ne (video on demand-video na zahtjev, pristup udaljenim lokalnim mre ama LAN, pristup Internetu, multimedijalni pristup, home shopping, itd.), gdje puno vi e informacija korisnik ''uzima'' s mre e nego to ih u nju '' alje''. Ta asimetri nost ini ADSL idealnim za ove aplikacije. Kako radi ADSL? Bakarna parica mo e da prenese mnogo vi e komunikacija nego to je sadr ano u telefonskoj konverzaciji odnosno mogu da rade sa mnogo ve im opsegom frekvencija od onog koji se zahtjeva za telefonski saobra aj. ADSL koristi vi ak ovog kapaciteta za prenos informacija preko ice bez ometanja telefonskog razgovora koji se odvija paralelno. itav mehanizam se zasniva na tome da se odgovaraju e frekvencije ve u uz odre ene zadatke.

ADSL tehnologija dijeli raspolo ivi frekvencijski opseg obi ne bakarne parice na tri dijela. Govorna signalizacija zahtjeva ograni en propusni opseg, jer ljudsko uho mo e registrovati samo zvuke u opsegu od 20 Hz do 20 000 Hz (ili 20 kHz) to predstavlja samo jedan dio raspolo ivog propusnog opsega bakarne parice. Osnovni opseg koji je predvi en za telefonski saobra aj, posebnim filterom, odnosno splitter-om je odvojen od ostalih opsega metodom koji garantuje da e se telefonski razgovor odvijati i u slu aju da ADSL zaka e. Drugi opseg frekvencija prenosi signal podataka koji alje informacije od korisnika ka njegovoj osnovnoj stranici na Internetu (upload). Tre i propusni opseg je veza velike brzine ka korisniku (download), maksimalne brzine 8 Mbit/s. Na sljede oj slici se mogu vidjeti vizuelno predstavljeni frekventni opsezi koji ADSL koristi.

Postoje dva konkurentska i nekompatibilna standarda za ADSL. Slu beni ANSI standard za ADSL je sistem koji se zove Discrete MultiTone ili DMT. Prema proizvo a ima opreme, ve ina dana nje instalirane ADSL opreme koristi DMT. Raniji standard zvao se Carrierless Amplitude/Phase (CAP) sistem, koji se uglavnom koristio na ranim izvedbama ADSL-a. CAP radi tako to dijeli signale na telefonskoj liniji u tri odvojena frekventna opsega: telefonski saobra aj se prenosi u opsegu od 0 do 4 KHz, kao to je to slu aj u svim telefonskim mre ama. Upstream (od korisnika prema serveru) kanal se prenosi u opsegu od 20 do 160 kHz. Downstream (od servera do korisnika) kanal po inje na 240 kHz i ide do nivoa koji zavisi od velikog broja faktora (du ina linija, um na liniji), ali ima teoriski maksimum od 1,5 MHz. Ovaj sistem, sa tri iroko razdvojena kanala, minimizira vjerovatno u interferencije me u njima, ili izme u signala na razli itim linijama.

DMT tako e dijeli signale u odvojene kanale, ali ne koristi dva iroka kanala za upstream i downstream podataka. Umjesto toga, DMT dijeli podatke u 247 odvojenih kanala, pri emu je svaki irok 4 kHz. Na neki na in mo e se smatrati da je bakarna linija podijeljena na 247 razli ite 4 kHz linije i onda se svakoj pridodaje modem. Ekvivalent ovome jesu dakle 247 modema koji su istovremeno povezani na ra unar korisnika. Svaki kanal se nadgleda, i ako kvalitet nije zadovoljavaju i signal se prebacuje na drugi kanal. Ovaj sistem stalno prebacuje signale izme u razli itih kanala, tra e i najbolje kanale za prenos i prijem. Struktura DSL mre e Postoje a telefonska infrastruktura je stvorena prvenstveno za prenos glasa, tako da ova mre a nije izvorno prilago ena za prenos podataka velikom brzinom. Zbog toga su potrebne izvjesne prilagodbe i izmjene na postoje oj PTSN mre i.

Da bi se ostvarila mre a za brzi prenos podataka bazirana na DSL uslugama, potrebno je obezbijediti nekoliko vrsta mre ne opreme.

DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) je ure aj na strani davaoca usluge ija je uloga da vi e DSL korisni kih linija povezuje na mre u ISP-a preko jako brzih veza (100 Mbit/s, 1000 Mbit/s, itd.). Ta veza na mre u treba biti ve eg kapaciteta nego to je ukupni zbir download, odnosno uplaod brzina svih korisnika na DSLAM-u zbog eliminacije problema zagu enja i padova brzine u periodima kada se Internet najvi e koristi. DSLAM je smje ten je u objektu davaoca usluge i predstavlja kamen temeljac DSL izvedbe. Njegova uloga je da vr i koncentraciju podatkovnog saobra aja generisanog od strane korisnika, a pristiglog sa velikog broja DSL linija i da ih preko backbone linka spoji sa ostatkom mre e. DSLAM omogu ava usluge za paketske, elijske i/ili kanalne aplikacije pomo u koncentracije saobra aja sa DSL linija na 10Base-T, 100Base-T, T1/E1, T3/E3 ili ATM izlazima. Noviji DSLAM-ovi su otporniji na temperature i okolne uticaje. Ta pogodnost omogu ava i instalaciju DSLAM-ova u udaljenim terminalima (Remote Terminals) umjesto samo u centralama. Mogu nost pomicanja DSLAM-ova na udaljene lokacije mo e uvelike pobolj ati kvalitetu pru anja usluga, te omogu iti pru anje usluge i korisniku koji bi ina e bio izvan dometa DSL mre e. DSLAM podr ava vi e vrsta DSL izvedbi kao i vi e vrsta protokola i modulacija u istoj DSL izvedbi. Tako e, mo e obavljati i dodatne funkcije kao to su usmjeravanje i dinami ko pridru ivanje IP adresa za korisnike.

Splitter je ure aj koji se ve e na oba kraja telefonske linije i slu i za razdvajanje DSL signala od signala klasi ne telefonije ili ISDN-a. Splitter-i kao djelitelji frekventnog opsega realizuju se u dvije izvedbe u ovisnosti od toga da li su smje teni kod korisnika ili uz DSLAM ure aj. Oni omogu avaju da bakrena parica bude istovremeno upotrebljena i za prenos podataka velikim brzinama i za razgovor putem telefonske linije.

Postoje dvije izvedbe: - pojedina ni splitter-i koji se postavljaju kod korisnika, - vi estruki splitter-i koji su dizajnirani za mnogostruki zavr etak (termination) u centrali. Splitter-i na korisni koj lokaciji mogu biti splitter-i za analognu telefonsku liniju (POTS) ili digitalnu telefonsku liniju

(ISDN). POTS splitter-i mogu biti pasivni ili aktivni. Aktivni zahtjevaju vanjski izvor napajanja za obavljanje prenosa glasa i DSL usluga preko jedne bakrene parice. Pasivni ne trebaju energiju i imaju ve e srednje vrijeme izme u pogre aka MTBF (Mean Time Between Failures) od aktivnih. Na splitter lociran na korisni koj strani ve u se DSL terminalni ure aj i telefonski ure aji (telefoni, fax-ovi, modemi, itd.) koji se ele koristiti. DSL terminalni ure aj (DSL Modem / DSL Router) koji se spaja na ra unar i na DSL liniju, odnosno splitter slu i za prenos podataka. DSL terminali dolaze uglavnom u dvije izvedbe: - onoj koja se na ra unar spaja preko USB-a, - onoj koja se na ra unar spaja preko mre ne kartice. Druga izvedba je prakti nija ako se preko DSL-a na Internet eli spojiti vi e ra unara, za to je potrebno obezbijediti DSL router. DSL router-i dolaze u razli itim izvedbama pored osnovne funkcionalnosti, mnogi od njih imaju ugra en switch, tako da se ra unari iz lokalne mre e mogu spojiti direktno na njih. Postoje dva tipa DSL terminalnih ure aja, interni i eksterni. Interni se daju u obliku kartica koje se instaliraju u ra unar u PCI slot. Eksterni ure aji se mogu povezati na korisni ki ra unar putem USB, 10/100 BaseT ili drugih mre nih interface-a.

Pote ko e u primjeni DSL tehnologije Slabljenje (Attenuation)

Rasipanje snage prenosnog signala prilikom putovanja du bakrene parice.

Pristupna mre a se sastoji od lokalnih petlji i opreme koja povezuje komutacijski sistem, odnosno centralu s korisni kom opremom. Mre a se tipi no sastoji od vi e i nih kablova koji nose stotine i hiljade korisni kih parica do FDI-a (Feeder Distribution Interface), odakle se parica produ uje do svakog pojedina nog korisnika. Neki korisnici su udaljeni od centrale tako da to zahtjeva duga ku lokalnu petlju. Tada dolazi do slabljenja, odnosno prigu enja i izobli enja analognog signala. Rje enja koja su se primjenjivala u okviru POTS mre a (analogna telefonija) su se sastojala u ''pupinizaciji'', odnosno ugradnji induktivnih zavojnica na svakih 1800 m. Ali kako zavojnice nisu kompatibilne sa osobinama DSL transmisije koja radi na znatno vi im frekvencijama, zavojnice moraju biti uklonjene prije primjene DSL-a. Zato je uopo teno domet DSL-a do 5,5 km.

Preslu avanje (Crosstalk)

Preklapanje signala susjednih parica u snopu, odnosno smetnje izme u dvije linije koje su u istom snopu.

U telefonskoj mre i, vi estruko izolirane bakrene parice su spojene zajedno u kablo koje se zove kablovski snop.

Elektri na energija, koja se prenosi linijom u obliku moduliranog signala, zra i elektromagnetnu energiju na susjedne ice, odnosno linije koje su u istom snopu. Susjedne parice u snopu koje oda ilju ili primaju informacije u istom opsegu frekvencija mogu uzrokovati zna ajne smetnje i izobli enja signala. To se doga a zbog toga to se signal induciran preslu avanjem mije a sa originalnim signalom koji je namijenjen za prenos. Rezultat je druga iji talasni oblik signala od originalnog.

Postoje dvije kategorije preslu avanja. Preslu avanje na bli em kraju (NEXT-Near End Crosstalk) i preslu avanje na udaljenom kraju (FEXT-Far End Crosstalk). NEXT je uticajniji, jer signal sa susjedne parice mo e prouzrokovati zna ajnu deformaciju primarnog signala. FEXT je manje zna ajan, jer interferiraju i signal koji je na drugom kraju linije oslabi dok putuje preko nje.

Kakav je odnos DSL-a i dial-up pristupa? Osnovna razlika izme u analognog i DSL modema je u frekvencijskom pojasu koji koriste. Klasi ni (analogni) modemi ili dial-up modemi su dizajnirani (a samim tim i ograni eni) da rade u frekvencijskom spektru od 0 do 3400 Hz. Tako je i najve a brzina prenosa informacija koju mogu posti i 56/64 kbit/s (ili 128 kbit/s kod ISDN-a), dok kod DSL pristupa brzina prenosa podataka dosti e vrijednost od preko 8 Mbit/s (u ovisnosti koja je DSL tehnologija primjenjena). Obi ne telefonske komutacije su digitalni signal koji bi dolazio do njih pretvarale u analogni, te ga usmjeravale dalje u mre u. Korisnik je zbog toga trebao imati modem koji je taj analogni signal pretvarao u digitalni, ''razumljiv'' ra unaru. Ta analogna transmisija izme u centrale i korisnika je, u stvari, bila ''usko grlo'' koje je onemogu avalo upotrebu ireg frekvencijskog spektra.

Nasuprot tomu, DSL signal koji prenosi podatke zaobilazi telefonsku komutaciju, tako da sav pretplatni ki saobra aj DSL pristupni multipleksor-DSLAM (osim govornog signala koji se terminira na telefonskoj centrali) sakuplja i alje dalje u mre u (i obratno). Dakle, sav paketski saobra aj koji se prenosi mre om ostaje u digitalnom obliku to omogu ava upotrebu mnogostruko ireg frekvencijskog pojasa za prenos, odnosno potpuni frekvencijski pojas koji posjeduje bakrena parica (iznad 1 MHz).

Upravo ova mogu nost upotrebe irokog frekvencijskog pojasa, DSL-u omogu ava vi estruko ( ak i preko 100 puta) ve e brzine prenosa podataka, nego to je to slu aj sa prenosom podataka preko klasi nog modemskog pristupa.

Osim toga sama injenica da su telefonske centrale zaobi ene kada je prenos podataka u pitanju zna i da nema tro enja telefonskih impulsa, nema biranja niti zauze a. Svaki DSL korisnik ima "svoj" port na koga je fiksno vezan i ne dijeli ga ni sa kim.

DSL je u prednosti nad ostalim tehnologijama, jer nudi zagarantovanu brzinu izme u korisni ke terminalne opreme i Internet vori ta, kao i ve u razinu za tite i sigurnosti, to druge tehnologije ne mogu ponuditi iz tehni kih razloga.

Jo jedna prednost DSL-a je i jednostavnost konfiguracije ra unara ili mre e ra unara za pristup Internetu putem ove veze, koja je ostvariva na vi e razli itih na ina, a opet kroz minimalna ili nikakva ulaganja u opremu. Kada je rije o mediju za prenos podataka, DSL je u prednosti nad ostalim tehnologijama, jer je medij bakrena parica i tu paricu koristi samo jedan korisnik, to zna i da nije u pitanju dijeljeni medij, te na brzinu komunikacije ne uti e injenica da i ostali korisnici na istom vori tu (DSLAM-u) maksimalno koriste svoju konekciju, kao to je to slu aj sa kablovskim, be i nim ili satelitskim vezama na Internet. Dijeljeni medij je takav da u isto vrijeme samo jedan korisnik mo e primati ili slati podatke preko njega, te se to odvija u malim vremenskim periodima. Na primjer, ako se koristi dijeljeni medij ija je brzina pristupa 10 Mbit/s, a na njega je povezano 100 korisnika brzinama po 1 Mbit/s, zna i da 10 korisnika brzo ispuni tih 10 Mbit/s, a kada se i jedanaesti korisnik uklju i u promet, tada svim korisnicima opada brzina da bi se napravilo "mjesta" za jedanaestog.Prednost takvih tehnologija je u ni oj cijeni kori tenja u odnosu na DSL, ali je mana to zbog pomenutog efekta dijeljenog medija brzina pristupa Internetu i vrijeme odziva mo e dosta varirati, dok je kod DSL veze situacija obrnuta za ne to vi u cijenu korisnik dobiva vezu na Internet konstantne brzine i vremena odziva. Upravo ova konstantnost nosi velike prednosti kada su izuzetno popularne on-line igre u pitanju.

Sigurnosni aspekt dijeljenog medija u odnosu na DSL je druga stvar na koju korisnici trebaju obratiti pa nju. Svi podaci na dijeljenom mediju su (u ne ifrovanom obliku) vidljivi svim korisnicima na njemu, te se relativno lako mogu "prislu kivati", dok je to na DSL vezama nemogu e.

DSL-a je u prednosti i u pogledu jednostavnosti konfiguracije ra unara ili, ak, mre e ra unara za pristup Internetu putem ove veze, koja je ostvariva na vi e razli itih na ina, a opet kroz minimalna ili nikakva ulaganja u opremu.

Klasifikacija DSL tehnologija xDSL je akronim za razli ite izvedbe DSL-a kao to su:

ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) xDSL izvedba prisutna u BiH, HDSL (High-data-rate DSL - Brza DPL), VDSL (Very-high-data-rate DSL), SDSL (Single-line DSL), RADSL (Rate-Adaptive DSL), IDSL (ISDN DSL), CDSL (Consumer DSL, Rockwell Corp.), UDSL (Unidirectional DSL), DSL Lite (Splitterless DSL).

Pregled i usporedba xDSL izvedbi

xDSL tehnologije se, ovisno o vrijednostima brzina prenosa informacija od krajnjeg korisnika, odnosno prema krajnjem korisniku, mogu podijeliti u dvije glavne skupine:

skupinu simetri nih DSL tehnologija koje omogu avaju istu brzinu prenosa podataka u oba smjera i skupinu asimetri nih DLS tehnologija kod kojih brzina prenosa podataka ovisi o smjeru prenosa. ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) Asimetri ni DSL predstavlja jedinu od xDSL izvedbi prisutnih u Bosni i Hercegovini. Osnovna karakteristika je zna ajno ve a brzina download-a (8 Mbit/s) u odnosu na brzinu upload-a (1,5 Mbit/s).

HDSL (High bit-rate DSL) - Brzi DSL je jedna od najstarijih izvedbi DSL-a. Osnovna karakteristika mu je simetri nost, odnosno jednaka brzina prenosa je mogu a u oba smjera.

VDSL (Very-high-data-rate DSL) - Vrlo brzi DSL prenosi podatke velikom brzinom, ali na relativno kratkim du inama bakrene parice, gdje je brzina prenosa ovisna o du ini parice. Maksimalna brzina download-a je izme u 51 Mbit/s i 55 Mbit/s na ograni enom dometu linije du ine do 300 m (1000 ft), te oko 14 Mbit/s za du ine linije do 1500 m (4500 ft).

SDSL (Symmetric DSL) Simetri ni DSL karakteri e jednaka brzina prenosa u oba smjera, sli an je HDSL-u samo za razliku od HDSL-a koji zahtjeva 2 ili 3 parice, SDSL treba samo jednu. Radi na brzinama 1,544 Mbit/s (SAD) ili 2,048 (Evropa) u oba smjera.

RADSL (Rate-Adaptive DSL) DSL koji je prilagodljive brzine prijenosa. Predstavlja tehnologiju razvijenu od strane Westell-a gdje je software u stanju odrediti brzinu na kojoj signal mo e biti prenesen po zadatoj liniji, te podesiti brzinu isporuke prema tome.

IDSL (ISDN DSL) Za ovu izvedbu mo e se re i da je prije pogre no nazvana, nego to je zaista vrsta DSL-a. IDSL je zbog svojih brzina (128 kbit/s) puno bli i ISDN-u nego DSL-u.

CDSL (Consumer DSL) Korisni ki DSL koji je razvijen od strane Rockwell corp.-a, koji je sporiji od ADSL-a, a ima tu prednost da nije potrebna instalacija splitter-a na korisni koj lokaciji.

UDSL (Unidirectional DSL) Jednosmjerna verzija HDSL-a.

DSL Lite (poznat jo i kao G.Lite, splitterless ADSL ili Universal ADSL) je u osnovi sporiji ADSL koji ne treba splitter-e na korisni koj lokaciji jer se linija dijeli u telefonskoj centrali. G.Lite je standardiziran ITU-T standardom G-992.2, posti e brzine download-a od 1,544 Mbit/s do 6 Mbit/s i brzine upload-a od 128 kbit/s do 384 kbit/s.

Primjena ADSL-a ADSL je najisplativije rje enje za ponudu novih aplikacija na masovnom tr i tu kori tenjem postoje e bakarne mre ne infrastrukture. Postoje stotine obrazovnih, rezidencijalnih, poslovnih i vladinih aplikacija koje se efikasno realizuju putem ADSL tehnologije.

Primjene ADSL tehnologije su brojne, na primjer:

Glas putem ADSL-a (Voice over DSL)

Ovo je nova tehnologija koja obezbje uje voice (glasovne) usluge kori tenjem ADSL-a za integraciju voice i data usluga; podrazumjeva super brze podatkovne i vi estruke voice kanale preko jedne telefonske linije.

Video na zahtjev (Video on Demand)

Omogu ava pristup bilo kom video programu koji korisnik eli da gleda, kad god to po eli. Mogu se gledati filmske premijere kao i filmski klasici. Mogu e je oti i u video obilazak ne ije ku e iz snova, igrati on-line najnoviju igricu, ili obaviti virtuelnu posjetu nekom mjestu za odmor prije nego to se tamo stvarno i ode. Sa Video on Demand ADSL tehnologijom sve je ovo mogu e, preko postoje e telefonske linije uz istovremeno primanje i upu ivanje poziva.

Video konferencije (Video Conferencing)

Ova aplikacija obezbje uje alate koji pobolj avaju radne rezultate sastanaka, treninga, ili usluge koje obezbje uju istovremenu komunikaciju geografski distribuiranih dijelova jedne ili vi e firmi, nude i face-to-face komunikaciju.

Telecommuting

Sa ovom uslugom zaposleni mogu da rade od ku e sa punom funkcionalno u kao da svoj posao obavljaju u firmi. Kao telekomuter (telecommuter), radnik mo e pristupiti virtuelnoj lokalnoj mre i sa drugim telekomuterima, pristupiti aplikacionim serverima, dijeliti file-ove sa saradnicima, pretra ivati i preuzimati faksove koji pristi u na centralni korporacijski fax server. Telekomuteri mogu primati email i imati na raspolaganju propusni opseg za primanje poruka sa voice mail servera.

Telemedicina (Tele Medicine)

Ovo je aplikacija zasnovana na resursima Interneta koja omogu ava korisnicima da pristupaju informacijama koje su smje tene na serverskoj bazi podataka kori enjem web browser-a. Ova usluga

stimuli e izgradnju baze podataka medicinskih izve taja, omogu avaju i korisnicima dobijanje i pregledanje informacija o pacijentu, dijagnoza, recepata i grafi kih podataka kao to je rendgenski snimak. Sa telemedicinom doktori se mogu kvalitetnije brinuti o svojim pacijentima. Ljekari na taj na in primaju najnovije podatke o svojim pacijentima, iz druge bolnice ili medicinske ustanove, kao i istoriju bolesti, a mogu e su i konsultacije sa specijalistima. Kolika je brzina ADSL veze? Kori tenjem ADSL tehnologije mogu e je ostvariti brzinu do 8 Mbit/s u download-u i 1,5 Mbit/s u upload-u. Me utim, ovo je teorijska brzina stvarna brzina prenosa e ovisiti o raznim faktorima (du ina bakarne linije, pre nik provodnika, preslu avanja, itd).

Brzina protoka podataka od mre e ka korisniku, preko standardne bakrene parice (promjera od 0,4 do 0,6 mm) u ovisnosti o udaljenosti, posti e slijede e vrijednosti:

1,544 2,048 6,312 8,448

Mbit/s Mbit/s Mbit/s Mbit/s

na na na na

udaljenosti udaljenosti udaljenosti udaljenosti

do do do do

5400 4800 3600 2700

m m m m

(18000 ft) (T1) (15000 ft) (E1) (12000 ft) (DS2) (9000 ft)

Korisnici koji se nalaze izvan ovih udaljenosti, mogu posti i eljenu ADSL vezu pomo u sistema digitalnog nositelja petlje (DLC-Digital Loop Carrier) baziranog na opti koj tehnici. Dakle, gornja (teoretska) granica propusnosti za download na ADSU-u je oko 8 Mbit/s, a granica za upload je znatno manja i iznosi 1,5 Mbit/s.

Ove brzine su mogu e u idealnim uslovima koji podrazumijevaju:

- kvalitetnu bakrenu paricu, - kvalitetnu DSL opremu, - malu udaljenost korisni ke lokacije od DSL vori ta (telefonske centrale ili drugog objekta u kome je instalirana pristupna DSL oprema). Teoretski, maksimalna udaljenost korisnika od DSL vori ta (ukupna du ina bakrene parice) ne bi trebala prelaziti 4 km (neki proizvo a i navode jo i 8 km kao maksimalnu udaljenost).

U praksi se gotovo i ne mo e na i operater koji nudi ve u propusnost od 5 Mbit/s, a u Evropi je uobi ajeno da najja i paketi ADSL usluga staju na 1,5 Mbit/s.

Ovo se mo da ini malo s obzirom na makslimalan ostvariv kapacitet, me utim treba uzeti u obzir da ve ini korisnika puno vi e odgovara imati stabilnu, a ne to sporiju vezu, nego vrlo brzu i vrlo nestabilnu. Osim toga, 1,5 Mbit/s je gotovo trideset puta br e od modema. Dodatni razlog za ograni avanje brzine ADSL-a predstavljaju i potrebe operatera da svim korisnicima budu u stanju ponuditi isiti kapacitet i nastojanje da veliki broj korisnika sa brzim vezama ne preoptereti infrastrukturu operatera i njegove linkove prema ostatku Interneta.