Hrvatski katolici u Americi

Povijest hrvatskog katolikog naroda u Sjedinjenim dravama nije slubeno dokumentiran a. Glavni izvori za ovaj rad su pojedinacne povijesti nekih hrvatskih katolikih up a u istonim, srednje-zapadnim i zapadnim dravama, te povijesna izvjea razliitih hrvat skih organizacija, ponajvema mjesnih ogranaka Hrvatske katolike zajednice, bratsko g dobrovoljnog osiguravajueg drutva, utemeljenog 1921. Rad koji slijedi eli biti kr atki saetak ili pregled hrvatskih katolikih zajednica u Americi. Autor: Fra Pavo Masla (O.F.M.) Hrvatsko iseljavanje u Ameriku Vrlo je teko ustanoviti kada je prvi Hrvat katolik doao na ameriki kontinent. Neki pisani dokumenti potvruju da su prvi pojedinci ili male grupe Hrvata katolika (ug lavnom morrnari iz dalmatinskih primorskih oblasti) pristali na ovaj kontinent p rije dvije ili tri stotine godina. Meutim u kasnim 1890-tim i ranim 1900-tim mnog i Hrvati, veinom rimo-katolici, poeli su se iseljavati u Sjedinjene drave. Mnogi su bili ekonomski useljenici, dok su se drugi izjanjavali politikim izbjegli cama. Kao i drugi useljenici iz tog razdoblja, i oni su traili zaposlenje gdje go d su mogli nai posao. Mnogi od njih, uglavnom neoenjeni mladi mukarci, ali esto i oen jeni mukarci sa ili bez svojih obitelji, naseljavali su se u malim gradiima kao ru dari u rudnicima uglja, ili u velikim gradovima kao radnici u eljezarama. Za rela tivno kratko vrijeme moglo se pronai Hrvate posvuda diljem Amerike, od New Yorka do Californije, od New Orleansa do Minneapolisa-Sv. Pavla. Novi val hrvatskih katolikih useljenika zapoeo je pristizati nakon Drugoga svjetsk og rata. To su uglavnom bili politiki izbjeglice, ukljuujui i siroad iji su roditelji bili ubijeni za vrijeme rata, pojedinci i obitelji koji su bjeali od komunistikog jugoslavenskog reima. Veina ovih Hrvata naselila se u ve postojeim hrvatskim koloni jama, esto meu rodbinom i prijateljima. Hrvatski sveenici i drugi profesionalni djelatnici meu hrvatskim useljenicima pret postavljali su da e to biti i kraj hrvatskog useljavanja. Medjutim, poev od 1965., Amerika je doivjela novu plimu Hrvata, od kojih su neki bili politiki izbjeglice, dok su veinu inile mlade obitelji u potrazi za ekonomskom sigurnou i napretkom, to j e bilo nemogue pronai u Jugoslaviji. Pridolice u 1960-tim i u slijedeim desetljeima u glavnom su se nastanili u veim gradovima. Ti su useljenici bili bolje obrazovani i liberalniji nego njihovi prethodnici u Americi, ali je na njih bio utjecao i n ovi europski ivotni standard. Bili su ogoreni protivnici komunistike ideologije koj a im je bila nametnuta u totalitarnoj jugoslavenskoj dravi. Traili su "dobar ivot" - pristojan posao, dobro obrazovanje za svoju djecu, dobar stan i probitke, mogun ost izraavanja svojih politikih stavova u demokratskoj Americi, te slobodu ivljenja svojih duboko ukorijenjenih religioznih uvjerenja. Postupno se taj novi val use ljenika prikljuivao hrvatskim katolikim upama i organizacijama, te su uskoro postal i suvremeni nositelji hrvatske katolike kulture i tradicije u Sjedinjenim dravama. Nakon toga se samo mali broj hrvatskih katolika nastavio iseljavati, a najvie j e bilo onih koji su ve imali dobrostojeu rodbinu u Americi. Hrvatski sveenici i upe Tek mali broj hrvatskih sveenika, uglavnom svjetovnih, stigao je s najranijim use ljenicima pred kraj 19. stoljea. Oni su bili pravi misionari. Putovali su od mjes ta do mjesta gdje se god bio nastanio njihov narod, drali upne misije, te organizi rali religiozna, kulturna i dobrovoljna drutva. esto je jedino sveenik bio kolovani lan hrvatske kolonije, te je ve zbog toga morao preuzeti vodeu ulogu. tovie, oni su meu prvima dobro nauili engleski te su esto sluili kao prevoditelji i tumai. Njihova

je pak glavna odgovornost bila osnivanje hrvatskih katolikih upa u gradskim sredit ima sa znatnijom hrvatskom populacijom. Tako su poetkom ovog stoljea nastale hrvat ske crkve u Pittsburghu i Steeltonu (Pennsylvania), New Yorku, Chicagu i u drugi m gradovima. Najstarija crkva je Crkva sv. Nikole u Pittsburghu, osnovana 1894. Nekolicina drugih izgraena je u ranim 1900-tim. U razdoblju 1910-1940 vie hrvatskih sveenika dolo je u SAD da bi djelovali meu svoji m narodom, uglavnom mlai ljudi i redovniki sveenici, poev od 1912., pa sve do 1940. godine. Mnogi su od njih bili franjevci iz razliitih hrvatskih provincija, veinom braa Hercegovake provincije iz Mostara. Prilian broj hrvatskih sveenika, svjetovnih i redovnikih, doao je u SAD nakon Drugog a svjetskog rata. Kako su hrvatske useljenike zajednice rasle i irile se, trebalo je osnivati nove upe. Tako je ivot i useljenikih sveenika, kao uostalom i njihova na roda, bivao vie usmjeren na upu i postao je puno stabilniji. Nakon 1960-tih, u SAD je stizao jedan novi val mladjih hrvatskih svecenika, koji su stajali pod utjecajem Drugoga vatikanskog koncila i europske pastoralne teol ogije to je uslijedila nakon njega. Oni su izradili nove i vizionarske programe, ukljuujui i radio-programe na hrvatskom jeziku, te su esto razliitim religioznim i e tnikim aktivnostima premoivali jaz izmeu Hrvata i drugih katolika u svojim biskupija ma. Mnogo se uinilo za hrvatske useljenike u SAD kroz ovih prolih sto godina, to se naj bolje oituje u broju hrvatskih katolikih upa, te socijalnih, kulturnih, atletskih i religioznih organizacija koje su osnivane od jedne do druge obale. Jedna od naj veih organizacija je Hrvatska katolika zajednica (CCU) SAD-a i Kanade, utemeljena 1921., sa sjeditem u Hobartu (Gary) u Indijani (bratsko dobrovoljno drutvo). Meu is eljenicima su je irili hrvatski sveenici. Danas CCU ima ogranke u mnogim (amerikim) dravama kao i diljem Kanade. Zasnovana na religioznim principima i bratskom sust avu, Hrvatska katolika zajednica - kroz svoje dobrovoljne, karitativne, obrazovne , religiozne, sportske i domoljubne programe i djelatnosti - slui mnogobrojnim po trebama svojih lanova i hrvatskog naroda u SAD-u i Kanadi. Sadanje stanje Hrvata katolika u Sjedinjenim dravama Kako je nemogue donijeti potpuno tone brojke, moemo rei da hrvatskih katolika u SADu - kako onih roenih u Hrvatskoj tako i onih roenih u SAD-u od hrvatskih roditelja ili predaka - koji imaju izravan kontakt s Crkvom, ima otprilike od 250.000 do 300.000. Prema amerikom Statistikom uredu (1990.) bilo je 544.270 hrvatskih Amerik anaca koji su izjavili da su hrvatskog podrijetla ili da su roeni u Hrvatskoj. O sim toga, mnogi su se hrvatski Amerikanci izjasnili kao Jugoslaveni, Slaveni, Da lmatinci, Bosanci, Austrijanci ili Austro-ugari. Raunajui meutim prema nekim drugim izvorima, u SAD-u ivi oko 3 milijuna Hrvata-Amerikanaca. Isto je tako teko u ovom radu napraviti posebnu studiju o pastoralnom djelovanju koje je postojalo i sada se nastavlja meu Hrvatima katolicima u Americi. Slijedec e je samo kratki saetak s nekoliko opih naznaka. Sada u Sjedinjenim drzavama djeluju slijedee religiozne zajednice meu Hrvatima kat olicima, s tim da je veina sveenika roena u Hrvatskoj. Hrvatsku franjevacku kustod iju Svete Obitelji, sa sjeditem u Chicagu, utemeljili su franjevci (OFM) 1926. go dine. Sada ima 37 sveenika. Ranih 1940-tih fratri su osnovali Hrvatsku franjevaku tiskaru u ikakom samostanu, te poeli tiskati i izdavati tjednik hrvatsku Danicu te mjeseni Hrvatski katoliki glasnik. U franjevakom godisnjem Kalendaru itatelji u SADu i drugdje mogli su itati izvrsne lanke hrvatskih sveenika i laika intelektualaca, kao i druge korisne obavijesti. Jo prije nego je 1926. slubeno ustanovljena kustodija, hrvatski franjevci putovali su diljem Sjedinjenih drava utemeljujui hrvatske upe i sluei na njima te odravajui

igiozni i nacionalni osjeaj svoga naroda ivim. Danas franjevci Hrvatske kustodije slue u upama u Milwaukeeju i West Allisu (Wisconsin), u St. Louisu, New York Cityj u, Detroitu, Chicagu (dvije upe) te u Bethlehemu i Sharonu (Pennsylvania), kao i na sedam upa u Kanadi sluei tisuama hrvatskih useljenika u Kanadi. Ova je zajednica uinila vrlo mnogo za duhovnu i materijalnu dobrobit hrvatskih useljenika kroz pro teklih 75 godina. Druge hrvatske religiozne zajednice sveenika koji slue meu hrvatskim useljenicima u Americi ukljuuju dominikance, koji popunjavaju dvije hrvatske upe u Chicagu. Fran jevci konventualci slue upe u Garyju (Indiana), i u Lackawanni (New York). Franjev ci treoredci slue upe u okolici Pittsburgha te u Washingtonu, D.C. Osim toga, franj evci (OFM) iz splitske Dalmatinske provincije slue upe u Californiji i Kanadi. Nekoliko svjetovnih sveenika iz razliitih hrvatskih biskupija slue duhovnim i kultu rnim potrebama amerikih Hrvata. Osnovali su i nekoliko upa. Trenutno djeluju u New Yorku, New Jerseyju, Celevelandu i na nekim mjestima u Ohiou, Floridi, te u Los Angelesu i San Pedru u Californiji. Nekoliko sveenika hrvatskog podrijetla zareen i su za biskupijske sveenike diljem Sjedinjenih drava. Uz muke redovnike zajednice meu hrvatskim useljenicima, od poetka 20. stoljea pa sve do danas, djeluju i razliite hrvatske enske redovnike zajednice. Njihov je rad naju oljiviji u razliitim upnim kolama (neke su sada ve zatvorene) koje su osnovali Hrvati . Meu tim redovnicama djeluju sestre Predragocjene Krvi Kristove, ije je sjedite n ajvie bilo u Columbiji (Pennsylvania); Keri boanskog milosra u Akronu (Ohio); kolske sestre sv. Franje Krista Kralja sa sjeditem u Lemontu (Illinois); sestre dominika nke u Chicagu te franjevke u San Hoseu (California). Neke sestre rodjene u Hrvat skoj kao i one hrvatskog podrijetla rodjene u Americi sluile su kao direktorice i uiteljice u raznim hrvatskim upnim kolama, a zadnjih godina rade s mladjim upljanim a drei im satove vjeronauka te hrvatskog jezika i kulture. Kao i kod drugih etniki h zajednica u SAD-u, ne moe se nikako zaobii uloga sestara uiteljica meu Hrvatima. Zakljuak Hrvatski rimo-katolici u Americi ine vitalni dio amerike Katolike crkve. To je u ve likoj mjeri zasluga pionirskih i kasnijih napora njihovih sveenika i asnih sestara , ije je ivo svjedoenje omoguavalo hrvatskoj useljenikoj zajednici te njihovoj djeci i unucima roenima u Americi da ostanu vjerni svojim katolikim i hrvatskim korijeni ma. Osloboenjem Hrvatske (1990.) te nakon uspostave samostalne i demokratske drave , treba oekivati da e se hrvatsko iseljavanje u SAD nastaviti smanjivati.