FILOZOFSKE KOLE U PERIODU HELENIZMA

HELENISTIKI PERIOD To je period od 3.st. p. K do poetka nove ere. Period irenja grke kulture i filozofije pod osvajanjem Aleksandra Makedonskog, na istok do Indije i na zapad, u europske zemlje.

Aleksandar Veliki/Makedonski Grka kultura u tom periodu postaje univerzalna i dolazi u dodir sa orjentalnom civilizacijom. U tom periodu centar vie nije Atena ve Aleksandrija1 (Egipat)

Karakteristike ovog perioda su:

1

Aleksandrija je najvea egipatska luka i drugi po veliini grad u Egiptu, sa stanovnitvom od 3.5 do 5 milijuna. Grad se protee na 32 kilometra na afrikoj obali Sredozemnog mora u sjevernom Egiptu. Grad je poznat po staroj i novoj Aleksandrijskoj knjinici, te je vano industrijsko sredite zbog naftovoda i plinovoda sa Sueza.

Sedida Hadi

Page 1

FILOZOFSKE KOLE U PERIODU HELENIZMA

Izdvajanje posebnih nauke iz filozofije, dolazi do napretka matematike (Eratosten2, Arhimed3, Euklid4). Filozofija ovog perioda nije originalna ve je samo interpretacija Sokratove, Platonove i Aristotelove filozofija. U ovom periodu djeluje vie filozofskih kola: 1. STOIKA KOLA 2. EPIKUREJSKA KOLA 3. NEOPLATONSKA 4. SKEPTIKA KOLA Prve dvije su ETIKE kole, a druge dvije su religijske i ine preteu nove religije krianstva/hrianstva.

Eratosten (gr. ; 276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.) grki matematiar, geograf, putopisac iastronom (vjerojatno). Poznat je kao "otac geografije" .

3 Arhimedov zakon nazvan je po Arhimedu (gr. ), (oko 287.-212. pr. Kr.) iz Sirakuze koji je prvi otkrio ovaj zakon, a koji glasi:Tijelo uronjeno u tekuinu lake je za teinu istisnute tekuine.

Euklid (gr., 330. pr. Kr. - 275. pr. Kr.), grki matematiar.

Dvije toke odreuju segment pravca (duinu) 1. 2. 3. 4. Duinu je mogue produiti u beskonanost (na oba njena kraja, ime se dobiva pravac) Zadani segment pravca definira krunicu (jedan kraj segmenta je sredite, a duljina segmenta je polumjer) Svi pravi kutevi su jednaki (kongruentni). Ako pravac sijee dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produe) sijeku.

Neeuklidske geometrije se zasnivaju na pobijanju petog postulata (Lobaevski). Euklid je poznati grki matematiar iz Atene. Najpoznatija anegdota o Euklidu (autor je Proklo), kae kako je Euklid iao faraonu Ptolemeju pokazati svoju knjigu Elementi. Faraon ga je upitao: "Postoji li laki nain do matematike od prouavanja Elemenata?" Ovaj je odgovorio: "Da, postoji." Faraon ga upita: "Postoji li 'kraljevski' nain do matematike?" Euklid mu odgovori: "Ne, ne postoji. Onaj tko eli shvatiti matematiku mora raditi. Isto vrijedi i za kraljeve."

Sedida Hadi

Page 2

FILOZOFSKE KOLE U PERIODU HELENIZMA

Stoicizam

Marko Aurelije (121-180)

Period od 3.st. prije Krista do 5.st. Dijelimo ga na: STARU SREDNJU NOVU (rimsku) STOU

Ime je dobio od rijei stoa (nastreica, trijem). Mnotvo filozofa, a najznaajniji iz rimske stoe: Marko Aurelije (car) Seneka (pjesnik) Epiktet (rob) Zajedniko svim stoiarima je njihovo ontoloko i etiko uenje. U ontologiji oni su materijalisti. Prirodu su, po njima, uredili bogovi na najbolji mogui nain zato je ne treba dirati ve ovjek ako hoe sretan ivot treba svoje ponaanje uskladiti sa prirodom. Najvei doprinos oni su dali etici koja je kasnije preuzeta u krianstvu. Osnovna etiri naela njihove etike su: ovjek svoje ponaanje treba uskladiti sa prirodom ovjek treba da je zadovoljan sa onim to ima. Nije nesretan onaj koji ima malo, ve onaj koji ima mnogo i hoe jo. ovjek treba dostojanstveno da trpi udarce sudbine i da se ne suprostavlja zlu. ovjek treba da ivi asketski, odriui se tjelesnih uivanja jer je tijelo ono to nas navodi na zlo.
Sedida Hadi Page 3

FILOZOFSKE KOLE U PERIODU HELENIZMA

Znaaj stoika: A. Prvi izjednaili robove sa ljudima B. Izjednaili Barbare sa Helenima

Epikurejska kola

Epikur (341-270 pr. Krista)

Glavni predstavnici su EPIKUR (u Grkoj) i Tit Lukrecije Kar (u Rimu). U ontologiji Epikur je preuzeo atomistiko uenje s tim da je, pored pravolinijskog kretanja priznao i otklon atoma s prave linije, to prouzrokuje sluajnost u svijetu. ETIKA-Cilj ovjekovog ivota, po Epikuru, je postizanje to vie ugode, a to manje neugode. Pod ugodom on nije podrazumjevao tjelesne uitke, ve trajna duhovna zadovoljstva kao npr. Zadovoljstvo u prijateljstvu, ljubavi suosjeanju, umjetnosti, pravednosti. Poto je bio ateist, njegovo uenje je kasnije iskrivljeno i proglaeno HEDONIZMOM. Budui da je, u zadnjih 2000 godina teologija dominirala zapadnom kulturom i filozofijom do dans se u svakodnevnoj upotrebi okamenio izraz EPIKUREJAC=HEDONIST.

Sedida Hadi

Page 4

FILOZOFSKE KOLE U PERIODU HELENIZMA

Kinika kola

Diogen iz Sinope (oko 412. - oko 324. pr. Kr.)

Grki filozof, pripadnik rane kinike kole. Ime Diogen u staroj Grkoj otprilike je

znailo od boga dat. Diogen zvani Pas je veoma bitna linost u grkoj filozozofiji jer se smatra osnivaem kinike kole. kola je i dobila ime po Diogenovom nadimku PASKYNOS, i zastupa povratak prirodi, ustvari najjednostavniji nain ivota. Diogen je radikalan poricatelj helenskih drutvenih vrijednosti. Smatrao je kako nita nije toliko sveto da se ne bi moglo izvrgnuti ruglu. I ivio je u skladu sa svojim svjetonazorom, tako da se odao skitnikom i prosjakom ivotu. Poznat je po anegdoti gdje ga u njegovoj bavi posjeujeAleksandar Makedonski s pitanjem eli li neto od mene? na to mu Diogen odgovara Samo da mi se makne sa Sunca. Makedonski vojskovoa navodno je uzvratio: Da nisam Aleksandar, elio bi biti samo Diogen.

Sedida Hadi

Page 5

FILOZOFSKE KOLE U PERIODU HELENIZMA

Novoplatonizam/Neoplatonizam

Plotin (205-270) Obnovitelj je platonizma . Njegovo uenje, svojevremeno veoma popularno u Rimu, gdje je predavao filozofiju, temelji se na ideji o Jednom, boanstvu koje vjeno emanira5, a rezultat tog emaniranja je sve postojee. Jedno nije mogue spoznati, jer je iznad i izvan spoznajnog aparata pojedinanog entiteta. Pojavnost Jednog ogleda se u prvoj emanenciji, DUHU (Nus),. Iz duha proizlazi Dua, most izmeu nadosjetilnog i osjetilnog svijeta. Zadnja iz Jednoga proizlazi materija. Te tri kategorije zajedno ine trojstvo koje je osnovna postavka Plotinove filozofije. (Eneade/devetice sakupio njegov uenik Porfirije)

isijava, zrai

Sedida Hadi

Page 6