You are on page 1of 7

ADVERTAJZING

je forma komunikacije kojom se vri uticaj na pojedince kako bi kupili proizvod ili uslugu odreenog brenda. Takoe, advertajzing se koristi u svrhu promocije politikih kandidata ili ideja. Obino prenosi poruku koja ukljuuje naziv proizvoda ili usluge, kao i potencijalnu korist koju potroa dobija kupovinom. . Moderni advertajzing razvio se sa pojavom masovne proizvodnje krajem 19. tog i poetkom 20. tog vijeka.

BROURA
Publikacija koja se sastoji iz jedne ili vie presavijenih stranica (nisu uvezane). Tipovi broura: Single sheet (eng: jedan list) broura Bi-fold (jedan list tampan sa obje strane pa presavijen na pola) Tri fold (jedan list tampan sa obje strane pa presavijen dva puta) Booklet broura ("knjiica") - sastoji se iz vie presavijenih stranica uhvaenih heftalicom na sedlu (prevoju - mjestu gdje je papir presavijen), najvie podsjea na knjigu sa mekim koricama C-fold, Z-fold itd. Broure se obino tampaju u etverobojnom (CMYK) procesu na debljem sjajnom papiru te kao takve odaju utisak o visokom kvalitetu tampe. Za razliku od flajera, kod broura se obino koristi visoko kvalitetni papir, vie boja i presavijene su.

BILBORD
je slobodnostojei reklamni pano odgovarajuih dimenzija i materijala, namjenjen za postavljanje reklamnih poruka. Prvi su ga primjenili Amerikanci i u poetku to je bila obina drvena tabla, sa

reklamnom porukom. Kasnije je unaprijeen sa osvijetljenjem, reflektorom koji ga je nou obasjavao. Novije verzije bilborda imaju svjetlo koje se nalazi u unutranjosti bilborda tj. i svjetlo i sam plakat, koji je providan, se nalaze u okviru plastinog kuita koje je providno i otporno na atmosferije. Pretpostavlja se da je naziv potekao od dvije rijei Bill -raun i Board -tabla, ili kada se spoji, tabla koja se plaa tj. tabla za iznajmljivanje. Postoje bilbordi u kojima se folija sa reklamom pomjera, jer je poznato da ovek najprije zapaa pokretne reklame. Daljim usavravanjima razvijeni su bilbordi koji se razapinju u vidu platna na fasadama kua. Poznati su i bilbordi koji se nou uz pomo jakog izvora svjetlosti projektuju na fasadama kua. Neki bilbordi su u vlasnitvu kompanija koja se bave tim poslom te svome korisniku iznajmljuju odreeni bilbord ili bilborde na odreeno vrijeme uz naknadu. Neke zgrade na prometnim mjestima koriste svoje fasade i krovove za postavljanje bilborda i tu prihod ostvaruju stanari zgrade.

BREND
Brend (marka) predstavlja metafiziku sumu, odnosno, sinergiju svih podataka o proizvodu koji omoguuju identifikaciju i razlikovanje proizvoda od proizvoda konkurencije. Marka mora stvarati snaan i trajan identitet proizvoda/usluge, saimati osobnost preduzea i poticati osjeaje povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti. Osnovna prednost marke proizlazi upravo iz njene prisutnosti u podsvijesti potroaa/korisnika, odnosno mogunosti za njeno prisjeanje i prepoznavanje tzv. brand awareness. Top lista brendova prema Millward Brown britanskoj agenciji za istraivanje globalnog trita: BREND 1. Google 2. GE (General Electric) 3. Microsoft 4. Coca-Cola 5. China Mobile 6. IBM 7. Apple 8. McDonalds 9. Nokia 10. Marlboro

BRENDING
je cjelokupan proces kreiranja jedinstvenog imena i imida za proizvod ili uslugu u svijesti potroaa, a kroz odgovarajue reklamne kampanje. Brending ima za cilj da uspostavi znaajno diferenciranje proizvoda (ili usluga) od drugih na tritu, te da privlai i zadrava lojalne kupce.

COPYRIGHT
je forma intelektualnog vlasnitva koje autoru daje ekskluzivna prava vezana za njegov rad na odreeni vremenski period, kao to su pravo publikacije, distribucije i adaptacije. Po isteku odreenog vremena prava prelaze u javno vlasnitvo. Koncept kopirajta potie iz Velike Britanije jo od 1710. godine (Statute of Anne). Kopirajt je meunarodno standardizovan i traje izmeu 50 i 100 godina nakon autorove smrti, ili krae u sluaju da je autor anoniman ili se radi o autorskom radu raenom za neku kompaniju.

Copyright simbol

COPYWRITING
Copywriting (kopirajting) podrazumijeva upotrebu pisane rijei (copy-ja) u svrhu promocije osoba, poslova, miljenja ili ideja. Uobiajena je upotreba copywritinga u svrhe promocije kod direct mail-ova, web sadraja, televizije, radija, kataloga, broura, bilborda, razglednica i drugih medija marketinke komunikacije. Osobe iji je posao copyrighting zovemo copywriterima (kopirajteri).

COPY
Pojam koji u advertajzingu i web marketingu oznaava tekst koji ima za cilj da pobolja prodaju proizvoda ili usluga, a koji je za potrebe reklamne kampanje napisao kopirajter (copywriter).

KORPORATIVNA BOJA
(ili boje) su boje karakteristine za odreeno preduzee ili kompaniju. Tano su definisane svojim kodom u CMYK, RGB i PANTONE paleti boja i ne smiju se mijenjati slinim bojama. Korporativne boje definie grafiki dizajner i one su zajedno sa logotipom dio vizuelnog identiteta preduzea. Primjeri korporativnih boja: Coca-Cola crvena IBM plava Nikon uta

KNJIGA GRAFIKIH STANDARDA


Knjiga grafikih standarda je tampani dokument koji sadri precizno definisane elemente vizuelnog identiteta - logo, logotip, sistem boja, tipografiju te naine na koji se oni mogu koristiti na tampanim materijalima kao to su memorandumi, vizit karte, koverte, fascikle, plakati itd. Knjiga grafikih standarda obino daje i ogranienja tj. naine na koje se pomenuti grafiki elementi ne smiju koristiti.

LOGO je grafiki znak, simbol ili ikona koji oznaava proizvod ili preduzee. Zajedno sa logotipom (slovnom prezentacijom naziva preduzea) ini zatitni znak ili robnu marku.

DIREKT MARKETING
je podvrsta ili tip marketinga. Dvije karakteristike ga izdvajaju od drugih tipova marketinga: 1. Obraa se kupcu direktno (bez upotrebe medija za posredovanje) 2. Poseban akcenat stavlja na "poziv na akciju" (call to action), npr. "pozovi besplatan broj", "posjeti web sajt" i slino.

U direktni marketing spadaju direktna pota (direct mail), telemarketing, e-mailing (ili e-mail marketing), direktna prodaja, televizijski marketing sa direktnim odzivom itd. Osnovna prednost direktnog marketinga je mogunost preciznog mjerenja pozitivnog uinka marketinke akcije u veini sluajeva.

MARKETING
je proces planiranja i sprovoenja koncepcija cijena, promocije i distribucije ideja, roba i usluga da bi se kreirala razmjena koja zadovoljava potrebe pojedinca i organizacija. Marketing laiki najee povezujemo za reklame iako je on daleko sloeniji i kompleksniji. Moe se rei da su reklame samo vrh ledenog brijega marketinkih aktivnosti. U pitanju je kovanica anglosaksonskog porijekla. Etimoloko znaenje rijei marketing je "stavljanje na trite". Marketing znai trinost, odnosno istraivanje i ispitivanje trita. 4P Ope prihvaeni koncept marketing miksa, obuhvata kombinaciju instrumenata marketinga: Proizvod Cijena Promocija i Distribucija Inae u literaturi poznatiji kao 4P - Product, Price, Promotion, Place, marketing miks pokuava da nae onaj meusobni odnos instrumenata, koji e uticati na kupca da prihvati ba njihov proizvod. Naravno, u centralnom dijelu marketinga nalazi se potroa, on je meta marketing miksa, za njegovo povjerenje i lojalnost, bore se mnogobrojni konkurenti na tritu. AIDA Marketing se moe predstaviti kroz proces od etiri koraka, koji poinje analizom i definisanjem "univerzuma" potencijalnih korisnika ili kupaca. Poslije prve faze marketinkog procesa slijedi proces skretanja panje (en: Attention, Awareness) korisnika koji su spremni na kupovinu, iz "univerzuma" ciljane populacije. U treoj fazi sistemski se utie na potencijalne korisnike da se zainteresuju (en: Interest) i prihvate (elja - en: Desire) postojee koncepte ili ponude, koje su kreirane na osnovu

marketinkih aktivnosti organizacije. Konano, uspjeh prethodne tri faze trebalo bi da dovede do prelaska potencijalnih kupaca u "prave" kupce (en: actual buyers) putem aktivnosti koje se sprovode da bi potencijalni korisnici obavili eljenu akciju (en: desired action) - kupovina, poziv, skidanje dokumenata (en: download), pretplata, lanstvo, prodaja itd. Predstavljeni proces od etiri koraka (PIA - panja, interesovanje, elja, akcija; en: AIDA - Attention, Interest, Desire, Action) se obino odnosi na poetak marketinkog procesa za neki proizvod, uslugu ili organizaciju. Veina aktuelnih marketinkih procesa u organizacijama odnosi se na zadatak zadravanja stalnih klijenata kroz aktivnosti kreiranja odnosa s klijentima, poboljanje korisnikog servisa, bolje predstavljanje prednosti proizvoda i usluga itd. E-mailing Font Fotografija Grafiki dizajn Illustrator Koorporativni identitet Kreativni tim Letak Liflet Mock-up Multimedija Oglas Pamflet Photoshop PR (Public Relations)

Print Promocija Propaganda Reklama SEO Sistem boja Tipografija Vizuelni identitet Web design

You might also like