Hrvatska radiotelevizija (HRT) je hrvatska javna radijska i televizijska ustanova. Kao datum osnivanja uzima se 15. svibnja 1926.

godine, kada je osnovan Hrvatski radio (tada Radio Zagreb). Hrvatska televizija (HTV, tada Televizija Zagreb) s emitiranjem je zapoela u svibnju 1956. godine i danas je najgledanija televizija u Hrvatskoj. Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasnitvu dionikog drutva Radio Zagreb, 1. svibnja 1940. je nacionalizirana, a poslije 1945. djeluje kao dravno poduzee, drutveno poduzee, javno poduzee, da bi Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji iz 2001. godine bila proglaena javnom ustanovom.
Razvoj radija i televizije: Osnivanje, postignua i stalni napredak U samom razvoju svijeta i tehnologije danas su najvaniji izvori informacija postali radio i televizija. Hrvatska je meu prvim zemljama u srednjoj i istonoj Europi koja je osnovala radiopostaju - to se dogodilo 15. svibnja 1926. Televizija se pojavila u Hrvatskoj istoga datuma, no 30 godina kasnije i smatrana je tehnolokim udom u to vrijeme... Poetak Sami poeci radija vode nas u Ameriku i zapadnu Europu. 1906. godine u razliitim dijelovima Sjedinjenih Drava napravljeni su brojni pokusi, s prvom komercijalnom radiopostajom KDKA, koja je poela emitirati emisije prema programskoj shemi 2.11.1920. est godina kasnije takvi programi poeli su se emitirati u Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, SSSR-u, Francuskoj, Belgiji, ehoslovakoj, Njemakoj, panjolskoj, Finskoj, Italiji, Japanu, Meksiku, Norvekoj, Poljskoj, te u Hrvatskoj na Radio Zagrebu, prvoj radiopostaji jugoistone Europe. "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" bile su prve rijei emitirane uivo 15. svibnja 1926., oznaivi poetak radija u Hrvatskoj. 22. travnja 1925. oznaava datum prvog uspjenog televizijskog prijenosa slika uivo, premda su slike putovale samo nekoliko metara. Prijenos se dogodio u kui u Londonu uporabom prilino primitivnih, no istodobno senzacionalnih ureaja za prijenos prve televizijske slike u povijesti. Do sredine 1940-ih postojala su ve 23 televizijska kanala. Iako je dolo do potpunog prestanka televizijskih prijenosa tijekom Drugog svjetskog rata, razvoj televizije nastavljen je odmah nakon njegova svretka.

Jedan od veterana Hrvatske televizije opisao je poetke televizije, posebno u svom rodnom Zagrebu, kao mnotvo slika koje lebde u zraku iznad Europe. Bile su u eteru iznad Francuske, Velike Britanije, Italije i SSSR-a, no bile su nevidljive i neuhvatljive za one koji nisu imali tehnike mogunosti primiti ih na televizijske ekrane. Naveer, 15. svibnja 1956., slika iz Bea preko Graza i Slovenije stigla je u Zagreb. Pojava televizije smatrala se fenomenom na hrvatskom tlu. Sve to je trebalo u tom trenutku, bio je repetitor na Sljemenu i televizijski prijamnik u kui. Odvaan stvaralaki duh, osnovno znanje iz radiofonije, minimalne tehnike produkcijske mogunosti za prenoenje slike i tona, zajedno s odlunou koju su pokazali zaposlenici Radio Zagreba, u konanici su doveli do stvaranja Televizije Zagreb. Ovi pioniri televizije oslanjali su se na skromne mogunosti odailjaa te osnovnu opremu postavljenu u hotelu Tomislavov dom na Sljemenu, sjeverno od Zagreba. Vane godine u povijesti HRT-a 1924. U oujku 1924. grupa zaljubljenika u radio iz Zagreba osnovala je Radioklub Zagreb i izabrala dr. Otona Kueru, astronoma i fiziara za prvog predsjednika. Mjesec dana kasnije radioklub je poeo tiskati magazin pod nazivom Radio sport. Publikacija je imala vanu ulogu u promociji radija u Hrvatskoj. Do tog vremena klub je ve imao 136 lanova iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske. Vodstvo Radio kluba Zagreb poslalo je peticiju vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beograd, traei doputenje da odmah osnuju radiopostaju u Zagrebu. 1926. Vlada je prihvatila statutarnu deklaraciju o pravima dioniara Radio Zagreba u oujku, nakon to je obeala koncesiju grupi lanova Radio kluba Zagreb (1925.). Sastanak novoosnovanog dioniarskog drutva - Radio Zagreba odran je u svibnju. Izabrana je uprava od 13 lanova sa andorom A. Alesanderom kao predsjednikom i inenjerom Velimirom Stiasnijem kao njegovim zamjenikom. U upravnom vijeu bili su dr. Ivo Raem, dr. Ivo Stern, dr. Rudolf Rodani i inenjer Dragutin Joachimsthal. U 20:30 15. svibnja 1926, uz zvuke hrvatske himne i uz najavu Boene Begovi nakon koje je slijedio govor dr. Sterna, Radio Zagreb se uo prvi put na frekvenciji 350 metara srednjeg vala. Te su veeri sluatelji mogli uti slubeni bilten, glazbu Beethovena, Haydna, Chopin, Rameaua, Saint-Saensa i na koncu 15-minutne novosti. Prva izvjea s mjesta dogaaja poela su u jesen, a prva izvjea s otvorenog prostora bila su ona kad je otkriven spomenik J. J. Strossmayeru u studenome. Kasnije tog mjeseca odrana su jo dva prijenosa uivo opera More i Rusalka iz Hrvatskog narodnog kazalita, a takoer su zapoeli prijenosi svetih misa iz Markove i ostalih crkava. Do prosinca je Radio Zagreb bio meu prvim radiopostajama u Europi koje su javno pozvale publiku da sudjeluje u stvaranju

originalnih rukopisa za radiodrame. 1927. Meunarodna suradnja i razmjena programa s ostalim radiopostajama zapoela je u veljai 1927. Radio Zagreb je reemitirao program iz SAD-a, koji je prenoen kratkovalnom radiopostajom u Schenectadyju . U oujku, a slijedom ugovora s poslovnim vodstvom RAVAG-a, Radio Zagreb se spojio telefonskom kabelskom vezom kako bi prenosio gala koncert Radio Bea u spomen na 200 godina Beethovenove smrti. Isti je koncert prenosio i Radio Prag te Radio Varava. Radio Zagreb stvorio je dobre veze i odravao intenzivnu suradnju s Radio Pragom, Radio Varavom, Radio Budimpetom i Radio Berlinom. U travnju je na Radio Zagrebu emitirana prva hrvatska radiodrama Vatra, autora Ive repela. A u ljetu su emitirane prve nogometne utakmice uivo, nakon kojih su emitirane moto trke, te drugi sportski dogaaji. 1928. Prvo emitiranje Radio Zagreba izvan Zagreba bilo je iz Varadina prijenosom ''Miss Poetica'' Boidara irole. Nakon toga je uslijedilo emitiranje iz Osijeka te emitiranja iz drugih hrvatskih gradova i regija. Na konferenciju u Lausannei, na samom poetku lipnja, Radio Zagreb postao je punim lanom ITU-a (International Telecommunications Union) i istodobno je predstavljao sve ostale radiopostaje u dravi. 1931. U svibnju 1931., u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, odran je gala koncert u ast obiljeavanja pete godinjice osnutka Radio Zagreba. Koncert su prenosili uivo Radio Budimpeta, ehoslovake radiopostaje, Radio Ljubljana, koja je poela s emitiranjem 1928. i Radio Beograd koji je poeo emitirati 1929. 1934. Radioodailja je premjeten iz starog dijela grada Zagreba na obale rijeke Save, gdje je Radio Zagreb ve izgradio novi antenski sustav i gdje je izgraena nova zgrada. U meuvremenu su se u adaptiranom koncertnom studiju u centru grada snimale prve snimke na mekim ploama upotrebom Philipsove tehnologije. 1940. Vlada je nacionalizirala imovinu dionikog drutva Radio Zagreb, a novoj je upravi na elu bio Vladimir Kovaevi. Vlasti Banovine Hrvatske omoguile su radiopostaji da nabavi nove ureaje i da se preseli u novu zgradu poetkom studenog. Broj zaposlenika znatno se poveao tijekom te godine. Broj lanova orkestra je udvostruen, a istodobno su lanovi Tamburakog orkestra i Plesnog

orkestra postali stalni zaposlenici radiopostaje. 1942. Odailja u Zagrebu pojaan je na 10 kW, a lokalna radiopostaja u Dubrovniku poela je emitirati svoj program. Radiopostaje u Sarajevu i Banjoj Luci zapoele su s radom. 1943. Lokalna radiopostaja u Osijeku poela je s emitiranjem programa. 1945. Radio Split poinje emitirati u travnju, a Radio Rijeka u rujnu. Poinje emitirati i Radio Zagreb 2. 1949. Proradio je radioodailja snage 135 kW u Deanovcu. 1950. Lokalni (radio) Radio Zagreb 2 prestao je emitirati. 1951. Radio Zagreb preselio se na novu lokaciju u Juriievoj 4. 1953. Radio Sljeme poinje emitirati u zagrebakoj regiji. 1954. Osniva se svjetski poznati ansambl Zagrebaki solisti pod vodstvom Antonija Janigra. 1956. 15. svibnja, na dan obiljeavanja 30. godinjice Radio Zagreba, poinje s radom prvi TV odailja s hotela Tomislavov dom na Sljemenu. Reemitirao je programe postaje RAI 1. Prvi TV prijenos uivo s gala otvorenja Zagrebakog velesajma zbio se 7. rujna, a emitiranje eksperimentalnog programa Televizije Zagreb zapoelo je 29. studenog. 1957.

Prvi prijenos sportskog dogaaja uivo dogodio se u svibnju s maksimirskog stadiona. Marconi reportanim kolima s tri kamere te pripadnom opremom za prijenos slike i zvuka uspjeno je realiziran izravni prijenos nogometne utakmice izmeu Italije i Jugoslavije. Prvi radioodailja na Sljemenu takoer je u to vrijeme zapoeo s emitiranjem programa. 1958. Prva hrvatska televizijska igra "Potraga" autora Kree Novosela emitirala se u sijenju. Televizijski studiji sele se na novu lokaciju u ubievu 20. 1961. Radio Pula poinje s radom na Novu godinu. 1962. Veliki televizijski studio poinje s radom u Radnikom domu. Uvedena je tranzistorska tehnologija i Radio Zagreb poinje prvi put reemitirati ulomke stranog satelitskog programa. 1964.-1965. Dolazi do programskog i organizacijskog restrukturiranja Radio Zagreba, to je rezultiralo stvaranjem triju posebnih radiokanala: Radio Zagreb 1, Radio Zagreb 2 i Radio Zagreb 3. Svaki kanal je imao zasebno urednitvo. Tijekom te i sljedee godine nabavljena su dvoja nova TV reportana kola. 1966. Odailja od 10 kW instaliran je na Sljemenu i poelo je eksperimentalno emitiranje Drugog programa Televizije Zagreba s povremenim emitiranjem u boji. Radio Zagreb slavi svoju 40., a TV Zagreb 10. godinjicu postojanja. Programi koje su proizveli Radio Zagreb i druge lokalne radiopostaje emitirani su putem 38 kratkovalnih odailjaa ukupne snage 254 kW uz 13 odailjaa i prijenosnika ukupne snage 90 kW. S druge strane, TV programi emitirani su preko 15 odailjaa i pretvaraa ukupne snage 52 kW. 1967. Odlukom EBU-a, TV centar Zagreb postaje Eurovizijski tehniki centar za cijelu Jugoslavensku Radioteleviziju (JRT), krovnu organizaciju radija i televizija u tada Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

1968. Radio Zadar zapoeo je emitirati, dok je Televizije Zagreb prenosio koncert popglazbe iz Opatije: uivo i prvi put u boji. 1972. Poinje stalno emitiranje Drugog programa Televizije Zagreba. 1975. Programi Televizije Zagreba emitiraju se u boji i TV centar u Miramarskoj ulici (SBF) poinje s radom. Ta je godina takoer oznaena poetkom emitiranja dnevnih novosti. Kronika i Zagrebaka panorama pokrivale su regionalni, komunalni i gradski ivot Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Varadina, Bjelovara, Siska, Karlovca i Gospia. 1976. Radio Zagreb 1 poinje emitirati program 24 sata na dan, a novi TV studiji otvoreni su u Rijeci i Osijeku. Obiljeavaju se 50. godinjica radija i 20. godinjica televizije. Programi Radio Zagreba zajedno s onima lokalnih radiopostaja emitiraju se putem 39 srednjovalnih odailjaa ukupne snage 626 kW i 22 VHF odailjaa i prijenosnika ukupne snage 158 kW. Do tog vremena postavljeno je ukupno 75 odailjaa i prijenosnika ukupne snage 174 kW koji su odailjali program TV Zagreba. Istodobno se provodi projekt modernizacije regionalnih TV studija, poevi u srpnju s rekonstrukcijom Radio Rijeke prilagodbom za televizijsku i radijsku uporabu. 1977. Televizije Zagreb uvodi sustav elektronikog prikupljanja vijesti (ENG), a izgraen je i novi TV studio u Osijeku. 1979. Lokalni TV studio otvoren je u Splitu. 1983. Instaliran je i puten u pogon prvi proizvodni televizijski studio na Prisavlju. 1986. Novi odailja (srednji val) snage 120 kW proradio je u Zadru.

1988. Novi RTV centar na Prisavlju 3 poinje se pretvarati u stalni dom za cijelu programsku proizvodnju, iako su neki programi djelomice raeni na toj lokaciji od 1983. Poinje emitiranje treeg programa Televizije Zagreba. 1990. U povodu "Pjesme Eurovizije" na lokacije TV Doma, Prisavlje 3 u Zagrebu je instalirana EBU-ova primopredajna satelitska postaja kao sastavni dio Eurovizijske satelitske prijenosne mree. Uvodi se teletext kao stalni TV servis. U lipnju, po odluci Sabora, Radiotelevizija Zagreb mijenja naziv u Hrvatska radiotelevizija (HRT). 1991.-1992. U razdoblju izmeu srpnja 1991. i veljae 1992. trajao je agresivni rat protiv Hrvatske. Tijekom rata 80% odailjaa u Hrvatskoj i vie od 30 TV prijenosnika bilo je okupirano ili oteeno, a neki su bili potpuno uniteni. TV odailja na Sljemenu bio je pogoen granatom u 16:10, 16. rujna 1991. Iako je veina odailjaa bila oteena, nastavljen je rad smanjenom snagom s rezervnih poloaja sve do njihova popravka 1992., na ponos i ast tehnikih slubi HRT-a. 1993. Kao jedna od sljednica bive Jugoslavenske radiotelevizije (JRT), krovne organizacije radiotelevizijskih organizacija u Jugoslaviji, HRT je postao punopravni i aktivni lan Europske unije radiotelevizija (EBU). 1994. U listopadu se poinju emitirati vijesti Hrvatskog radija iz centra na Prisavlju. 1995. U veljai je glavna reija preseljena iz ubieve ulice na Prisavlje. To je znailo da se sva tri kanala (programa) Hrvatskog radija, ukljuujui i Radio Sljeme, emitiraju iz nove zgrade HRT-a. Od 5. svibnja, manje od dva dana nakon hrvatske vojno-redarstvene operacije Bljesak kojom su osloboeni Okuani, poelo je emitiranje Radio Okuana. Nakon hrvatske vojno-redarstvene operacije Oluja, 4. kolovoza, Radio Knin i TV Marjan poinju emitirati u pet ujutro 6. kolovoza. Postaje na bivim okupiranim podrujima, kao to su Slunj i Korenica, takoer su poele emitirati program nakon (vojno-redarstvene) operacije Oluja. Nekoliko je radiotelevizijskih zgrada i

prijenosnika popravljeno, zajedno s odailjaima elavac i Lika Pljeevica. Iako u eksperimentalnom radu ve tijekom 1994. godine, novi servis HRT-a - web stranice HRT-a poinju svoj ivot kao potpuno novi medij akcijom "Oluja" u kolovozu 1995. 1996. U veljai je Hrvatska radiotelevizija preuzela do tada okupirane odailjae u Belju i istonoj Slavoniji. 1997. Cjelodnevni program Radio Sljeme poinje emitirati u sijenju, Drugi program Hrvatskog radija u listopadu, a Trei program Hrvatskog radija u prosincu. U rujnu Hrvatski radio zapoinje s eksperimentalnim usporednim emitiranjem svih triju programa u digitalnom obliku preko T-DAB 800 W odailjaa postavljenim na Sljemenu. Prva zemaljska satelitska postaja na Prisavlju stavljena je u pogon u studenome. Njome se digitalno preko satelita Eutelsat HotBird 3 emitiraju sva tri programa Hrvatske televizije i Prvi program Hrvatskog radija, pokrivajui Europu te Bliski istok. 1998. U bitnim turistikim regijama HTV instalira panoramske kamere i njihovu sliku zajedno s meteorolokim podacima emitira na Drugom programu, sukladno TV rasporedu. EBU-ova primopredajna satelitska postaja za razmjenu programa se digitalizira istodobno s onima ostalih lanica EBU-a. Nova TV reportana kola RK8 stavljena su u pogon i njima se prenosi posjet Pape Ivana Pavla Drugog Hrvatskoj. 1999. U listopadu zapoinje 24-satno emitiranje svih triju kanala Hrvatske televizije. 2000. Dovreni su graevinski radovi i glavne instalacije na novom Bloku 30 na Prisavlju (danas su u toj zgradi smjeteni uredi najviih elnika HRT-a te veliki suvremeni studiji). 2001. HRT proslavlja 75. godinjicu radija i 45. godinjicu televizije. 2002.

Odlukom Vlade RH HRT je u travnju podijeljen u dvije jedinice - javna ustanova Hrvatska radiotelevizija i trgovako drutvo tj. poduzee za emitiranje programa Odailjai i veze d.o.o. (OiV). Tijekom tog procesa HRT je izgubio svoj trei zemaljski kanal. No, zadrano je emitiranje na treem satelitskom kanalu nazvanom HRT PLUS. 2003. U svibnju je Glas Hrvatske, meunarodni radijski program na hrvatskom, engleskom i panjolskom, proirio emitiranje na 24 sata. Emitiranje emisija, iako u neto skraenoj verziji, zapoelo je jo 2001. Za treeg Papina posjeta Hrvatskoj, kasnije te godine, Hrvatska televizija poela je koristiti prva vlastita SNG kola. Slike Hrvatske, cjelodnevni TV program (3x8sati) za Sjevernu i Junu Ameriku, Australiju i Novi Zeland poinju se emitirati u rujnu. Ovaj je program takoer zapoeo s emitiranjem dvije godine ranije, kao trosatni program, ali samo na podruju Sjeverne Amerike. 2004. Osim to je potpuno opremio novi snimateljski studio i nabavio dva moderna (multi-track) digitalna reportana vozila, Hrvatski je radio takoer izgradio integrirani sustav za nabavu, proizvodnju i emitiranje pet kanala, to je ukljuivalo digitalizaciju i ujedinjavanje postojeih zvunih zapisa i arhiva. Hrvatska televizija opremila je dva velika digitalna produkcijska studija, nabavila dva moderna digitalna reportana vozila i potpuno digitalizirala nabavu, produkciju i emitiranje u Informativnom programu. 2005. Na poetku 2005. HRT je uveo projekt IPIS, integrirani raunalni poslovni sustav za reorganiziranje administracijskih, financijskih i produkcijskih procesa na svim razinama. Oba velika studija u Bloku 30 poinju raditi. Do kraja godine tehniki odjeli Hrvatskog radija i Hrvatske televizije uspjeli su ostvariti gotovo cijeli petogodinji plan modernizacije i digitalizacije koji je zapoeo 2001. HRT danas, kad Radio slavi 85., a Televizija 55. godinjicu HRT je javna radijska i televizijska ustanova koja se uglavnom financira od pristojbe i promidbenih poruka. Ima velik broj radijskih sluatelja i televizijskih gledatelja u preko milijun (radio-televizijskih) domainstava. Sjedite HRT-a, Hrvatskog radija, Hrvatske televizije i Glazbene proizvodnje nalazi se u modernom kompleksu zgrada na Prisavlju 3, na obali rijeke Save, juno od centra Zagreba. HRT ima osam regionalnih radiopostaja i pet regionalnih TV centara. Ima tri nacionalna i osam regionalnih radijskih programa (kanala), dva zemaljska TV programa i jedan satelitski TV program koji se emitira na hrvatskom. Od 1997. radijski i televizijski programi HRT-a takoer se emitiraju u digitalnoj tehnici preko satelita za cijelu Europu. Dva meunarodna programa

Glas Hrvatske na radiju i Slika Hrvatske na televiziji emitiraju se u cijeloj Europi i ire, posebno u zemljama s velikim brojem hrvatskih iseljenika, kao to su Australija te Sjeverna i Juna Amerika. Takoer Hrvatski radio emitira i tri posebna internetska programa. Glazbena proizvodnja HRT-a zajedno sa Simfonijskim orkestrom, Zborom, Big Bandom i Tamburakim orkestrom imaju vanu ulogu unutar sustava. Dobar prijam radijskog i televizijskog programa (ispitivanja gledatelja/sluatelja) rezultat je kombiniranog sustava prijenosnih mrea i zemaljskih odailjaa potpomognutih raznolikom i sveobuhvatnom infrastrukturom. Hrvatska radiotelevizija aktivni je lan (od sijenja 1993.) Europske unije radiotelevizija (EBU - European broadcasting union), udruge javnih televizija koja okuplja 74 lanice iz 56 zemalja Europe, sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. HRT na vrlo vanim i istaknutim mjestima ima najvei broj predstavnika u tijelima EBU-a od lanica Srednje i Istone Europe. 27. studenog 2010. godine u Novom Vinodolskom na inicijativu HRT-a osnovana je Udruga - EUROPSKA ASOCIJACIJA JAVNIH RADIOTELVIZIJSKIH SERVISA JUGOISTONE EUROPE. To je neprofitna strukovna udruga sa sjeditem u Zagrebu. Zalae se za regionalnu suradnju te promie stav kako javni servisi trebaju biti lideri u promicanju drutva znanja, gospodarskog rasta, ouvanja kulturne batine, promicanja europskih vrijednosti i integracije u EU. Znaajni uspjesi HRT-a ukljuuju velike projekte kao to su: Europsko natjecanje u klizanju, Zagreb 1974., Meunarodna konferencija nesvrstanih, Colombo 1976., Mediteranske igre u Splitu 1979., Svjetski kup u gimnastici 1982., , Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984., Univerzijada u Zagrebu 1987., Europsko prvenstvo u koarci 1988., Eurosong Zagreb 1990., Europsko prvenstvo u atletici 1990., posjet Pape Hrvatskoj 1994., 1998. i 2003., dva susreta na vrhu srednje i jugoistone Europe u Zagrebu 2000. i 2005. te natjecanja Svjetskog kupa u skijanju na Sljemenu od 2005. do 2011. Ovih dana HRT se priprema za jo jedan posjet Svetog Oca, koji e se dogoditi u Zagrebu 4. i 5. lipnja 2011. HRT se takoer ponosi programskim uspjesima, a posebno brojnim radijskim i televizijskim meunarodnim priznanjima. Tijekom godina, samo je Dramski program Hrvatskog radija uspio dobiti 30 nagrada na cijenjenim festivalima kao to su PRIX ITALIA, PRIX FUTURA, PRIX JAPON, PREMIO ONDAS, PRIX CIRCOM te meunarodnom festivalu/natjecanju koje se odrava u Hrvatskoj, PRIX MARULIC. No, najvaniji doprinos HRT-a (radija i televizije) je onaj u vrijeme Domovinskog rata na poetku devedesetih prolog stoljea. Nekoliko je novinara, snimatelja i drugih zaposlenika radija i televizije poginulo ili bilo ranjeno na zadatku, izvjetavajui s bojinica na okupiranim podrujima. U jednom trenutku je ak i kompleks HRT-a bio pod neprijateljskom paljbom. Posljednji veliki trenutak u povijesti HRT-a je prelazak s analognog na digitalni sustav emitiranja programa, koji je zapoeo 26. sijenja a dovren je 5. listopada 2010. godine, kada je digitalizirana posljednja hrvatska regija - Zagreb i Zagrebaka upanija. Njome je analogni zemaljski signal u potpunosti zamijenjen digitalnim, ime je poboljana kvaliteta slike te se otvorila mogunost za pokretanje novih kanala. HRT e stoga uskoro pokrenuti dva nova programa HRT 3 i HRT 4. Novi Zakon o HRT-u koji je stupio na snagu u prosincu 2010. donio je brojne promjene u funkcioniranju i upravljanju HRT-om. Njime se meu

ostalim uvodi uprava s tri lana kojoj je na elu predsjednik. Takoer, novi Zakon uveo je Nadzorni odbor. U 2011. i 2012. godini pred HRT-om je nuna modernizacija. Predviena je gotovo potpuna digitalizacija informativnog programa i TV centara te kupnja dvaju HD reportanih kola.

to je javna televizija i zato se plaa pristojba

to je to javna televizija? Plaanjem RTV pristojbe graani Republike Hrvatske omoguuju postojanje javnog RTV servisa svoje zemlje, koji - za razliku od komercijalnih radijskih ili televizijskih postaja - ima prema njima posebne, zakonom precizno definirane obveze. to su to tono javni radio i javna televizija? Javni radio i javna televizija (a podsjetimo se, HRT ine i Hrvatski radio i Hrvatska televizija) moraju ispunjavati jasan i toan zahtjev: biti televizija ili radio za sve, odnosno za svakog graanina zemlje u kojoj djeluju. Svojim programima obraaju se svim graanima bez obzira na godine, obrazovanje ili kupovnu mo. Za razliku od komercijalnih radijskih i televizijskih postaja, koje legitimno moraju ivjeti od komercijalnih prihoda i prema tome program prilagoavaju odreenom dijelu publike koji zanima oglaivae, javni radiotelevizijski servis namijenjen je svekolikoj javnosti, koja je i financira i kontrolira. Javni RTV servisi su danas u Europi potrebnije vie nego ikada kao jamci slobodnog formiranja javnog miljenja u svim vanim dijelovima drutva, jer ne moraju voditi brigu o interesima dioniara, ve pruiti uslugu svima u drutvu. Sve vlade i drave moraju imati dovoljno povjerenja same u sebe, kao i u zrelost svojih demokracija, kako bi izgradili samostalan javni RTV servis u slubi svojih graana, koji ima mehanizme kontrole i ispravljanja pogreaka, ali i slobodu i odgovornost kako bi radio objektivno, korektno i nepristrano. Javna televizija e proizvoditi informativni, djeji, obrazovni, znanstveni, dokumentarni, dramski i kulturni program, makar unaprijed zna da na njemu nee zaraivati. Preciznije, prenosit e najznaajnije politike dogaaje, vjerske proslave (veinskih, ali i manjinskih vjerskih skupina koje djeluju na njezinom podruju), proizvoditi program za iseljenitvo, emitirati politiki uravnoteene dnevne informativne emisije i voditi javne rasprave o kljunim pitanjima u dravi, prenositi popularne sportske dogaaje, ali promovirati i manje zanimljive

nacionalne sportove, snimati dramske serije i filmove, promicati kulturnu batinu, govoriti o ekologiji i tako dalje. I za to e se financirati RTV pristojbom, dok komercijalnoj televiziji zbog potencijalno slabe zarade od reklama veina ovih programa nee biti zanimljiva ili e pak biti preskupa za proizvodnju. Ali e zato komercijalna televizija, nadmetanjem cijenama za autorska prava, koje e vrtoglavo porasti, pokuati preuzeti sve gledane sportske prijenose, a da o brojnim filmovima i sapunicama i ne govorimo. II. Javna televizija bez reklama - ee iznimka nego pravilo Stabilno financiranje kljuno je za uspjeh i opstanak javnih RTV servisa. to god se zaradi, pretvara se u program. Danas se kao veinski oblik financiranja javnih televizija i radija udomaio tzv. mjeoviti model u kojem u odreenom omjeru sudjeluju javni novac i ogranieni prihodi od oglaavanja. Do takve djelomine komercijalizacije javnog RTV servisa dolo je poetkom 80-tih godina kada su, uslijed naglog i zakonski neogranienog irenja komercijalnih televizija, javne televizije doivjele jak financijski udarac zbog kojeg vie nisu mogle zadovoljiti bit svog postojanja. Istodobno, komercijalne su televizije i u praksi pokazale da su priroda njihovog programa i razlog njihovog postojanja dijametralno suprotni onima javnih televizija. Ta je injenica u 90-tim godinama u Europi dovela do novog promiljanja o javnim i komercijalnim televizijama koje se i danas moe saeti u tri toke: javne televizije ne mogu imati neogranieni monopol, komercijalne televizije moraju djelovati u skladu sa zakonom, a stvaranje komercijalne televizije ne moe biti na utrb javnih televizija, koje moraju opstati kao lojalna konkurencija koje e prije svega voditi brigu o potrebama javnosti. Graani Republike Hrvatske plaanjem RTV pristojbe u ukupnim prihodima HRT-a sudjeluju sa oko 70%, a prihodi od marketinga ine 30% ukupnih prihoda - to je omjer koji odgovara omjeru u veini javnih RTV servisa u drugim zemljama. Samo je nekoliko javnih televizija u svijetu bez reklama: belgijska (samo flamanski dio, frankofonski ima oglase), finska, norveka, vedska, japanska i engleski BBC. Jedina dva javna servisa koji nisu imali neku vrstu pristojbe i koji su se financirali iskljuivo od oglaavanja takoer su preli na mjeoviti model (panjolska i Portugal : pristojbe su ondje bile ukinute za vrijeme diktatura kada je neplaanje pretplate postao oblik graanskog neposluha). Finska MTV sama ne emitira oglase, no dobiva 25% svih prihoda od oglaavanja svojeg privatnog konkurenta kojemu je to dio koncesije. Najee spominjani svjetski poznati BBC nema oglase, ali zato ima golemu bazu pretplatnika, to mu daje godinji budet koji se moe usporediti s dravnim proraunom manjih drava te dva u potpunosti komercijalna ogranka koji izgrauju nove komercijalne digitalne kanale u zemlji i svijetu, te prodaju sve u svezi s BBC-om, pa tako i njihove svjetski poznate programe. Dakle velika kvaliteta BBC-a proizlazi prije svega iz velike financijske podloge koja omoguava vrhunsku kvalitetu. Rijetke iznimke poput BBC-a danas si mogu dopustiti da nemaju oglase, no zato se tamo plaa puno vea pretplatu, a i Velika Britanija je velika zemlja. ak i u Njemakoj to sebi ne mogu priutiti, pa njihove javne televizije imaju, uistinu vrlo ogranien, ali ipak nekakav marketing. Dakle, visina pretplate prije svega ovisi o platenim mogunostima populacije jedne zemlje. Jednostavno reeno,

kada bi svako kuanstvo u Hrvatskoj moglo plaati dvostruko vie za televizijsku pretplatu mjeseno, tada HRT ne bi trebala reklame u programu. Ali, javne se televizije moraju financirati na jedan ili drugi nain. Vano je istaknuti i razlog zbog kojeg graani Republike Hrvatske svoj javni RTV servis financiraju direktno, a ne posredovanjem dravnog prorauna, kako se financiraju ostale javne djelatnosti koje drava mora osigurati svojim graanima: zakonodavac je javnom RTV servisu tako osigurao financijsku nezavisnost, pa samim time i svaku drugu nezavisnost koja iz nje proizlazi, a neophodna je za kvalitetno obavljanje zadae javnog RTV servisa. Ako smanjujemo udio promidbenih poruka s jedne strane, treba poveati udio javnih sredstava. Ne moemo smanjiti postotak marketinga na javnim televizijama bez ikakve nadoknade. Zbog toga e se posljedice osjetiti na kvaliteti programa, zbog toga e trpjeti nacionalni autori (jer ne treba zaboraviti da su javne televizije najvaniji prostor za nacionalne autore i umjetnike), a zbog toga moe doi i do potpunog kolapsa javnog servisa, emu smo se osvjedoili sa panjolskom TVE, portugalskim RTP, ili pak s maarskim MTV-om . elimo li, dakle, da nacionalna kultura ivi, potrebno je i dalje proizvoditi program, za to javni radio i televizija moraju imati dovoljno sredstava, a to komercijalne televizije, svjedoe nam iskustva iz tranzicijskih zemalja, sigurno nemaju kao prioritet. No, u tome je i razlika izmeu dva koncepata. Javna RTV treba novac za program, dok komercijalna s programom ostvaruje novac. III. etiri uvjeta koje zakon mora ispotovati Da je Europska unija svjesna te vane uloge javnih servisa, najbolje potvruju Amsterdamski protokoli usvojeni u Amsterdamu 1997., koji su stupili su na snagu 1. svibnja 1999. godine i iz kojih se danas ve mogu sugerirati etiri principa financiranja, na kojima e se zasnivati budunost javnih servisa: stabilnost, nezavisnost, proporcionalnost i transparentnost. Stabilnost - Ono to je potrebno je jasan, stabilan okvir koji, osigurava javnom servisu financijska sredstva za ispunjavanje njihove misije i jami kontinuiranost i sigurnost po pitanju planiranja budeta. Financijska sredstva moraju biti odreena za fiksno razdoblje, uzimajui u obzir i faktore poput inflacije ili pak mogueg smanjenja prihoda s komercijalne strane. To bi trebalo sprijeiti deficite ili potrebe za ad hoc financiranjem. Nezavisnost - Okvir financiranja i posebno sustav odreivanja odluka vezan uz javno financiranje treba biti takav da onemoguuje izlaganje javnog servisi bilo kakvim ekonomskim pritiscima i politikim upletanjima u programskim stvarima. Ureivaka autonomnost javnog servisa treba biti potovana, a nezavisna tijela uspostavljena od zemalja lanica u tom smislu mogu odigrati korisnu ulogu. Proporcionalnost - Koliina sredstava pruena javnom servisu trebala bi biti tolika da omogui izvravanje misije u potpunosti, no ne bi trebala iznositi vie od onoga to je doista potrebno. Drugim rijeima, financiranje mora biti proporcionalno. Transparentnost - Ispunjenje zadatka javnog servisa i pametno koritenje sredstava paljivo prate nadzorna tijela, zastupnici javnog interesa. Tu su Programsko vijee HRT-a iji lanovi zastupaju javnost u programskim pitanjima i, kao nadglednici poslovanja, interna revizija, dravna revizija i nezavisna revizija

te godinji izvjetaji o poslovanju koje Glavni ravnatelj podnosi saborskim zastupnicima. IV. Europska praksa Smjernice EU definiraju da program javnih televizija mora minimalno imati 55 posto domaeg programa, s tim da od preostalog stranog programa barem 50 posto mora biti europski (to vrijedi i za komercijalne televizije u veini zemalja), a minimalno 10% programa mora biti narueno od domaih nezavisnih producenata kako bi se pospjeio razvoj domae i europske nezavisne produkcije i zatitili od prevelike ponude jeftinih, prije svega amerikih programa. S druge strane, komercijalni ponuai moraju ponuditi najmanje 15 posto vlastite proizvodnje, 40 posto strane produkcije iz EU, dok najmanje 55 posto programa mora biti na domaem jeziku (tu se ne raunaju sinkronizacije ili titlovanje tuih emisija). Budui da se radi o zahtjevnim uvjetima doputa im se prelazak do potpunih kvota kroz 3 godine (5% 13% 18%, pa 10% 26% 36% i potpuno u treoj godini emitiranja). Da je zatita europske i domae produkcije danas jedan od prioriteta europskih zakonodavaca pokazuje i podatak da je od 1996. obavezno emitiranje 60% francuske glazbe na radio postajama u Francuskoj. to se oglaavanja tie, Konvencija o prekograninoj televiziji Vijea Europe preporuuje maksimum od 12 minuta oglasa u jednom satu i veina se europskih zemalja dri tih preporuka. Odredbe Konvencije ugraene su u Zakon o telekomunikacijama, a Zakon o HRT-u Hrvatskoj radioteleviziji kao javnom RTV servisu koji se financira i iz RTV pristojbe, ograniava oglaavanje na 9 minuta po satu.

http://www.mediaresearch.cro.net/clanak.aspx?l=hr&id=384

http://www.poslovni.hr/vijesti/hrt-nije-javna-nego-drzavna-televizija-198735.aspx

Prosjena plaa za 2012 godinu

U hrvatskim javnim tvrtkama radi preko 67.000 ljudi, a toj kategoriji, prema klasifikaciji Instituta za javne financije, pripada oko 25 tvrtki. U tim tvrtkama, prema podacima iz 2010. godine, prosjena plaa iznosi 7.630 kuna, to je ak 1.600 kuna vie od prosjene hrvatske plae. Prema najavama iz Vlade, broj zaposlenih u javnim poduzeima trebao bi se smanjiti za oko 5.000 ljudi. U javnim poduzeima, meu kojima su i Hrvatske eljeznice, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pota, Narodne novine, Hrvatska radiotelevizija, Croatia osiguranje, Hrvatske ceste i

Hrvatske vode, prema podacima iz 2010. godine, prosjena plaa iznosi 7.630 kuna, to je ak 1.600 kuna vie od prosjene hrvatske plae. Naime, ovo su samo statistike, zapravo je situacija u Hrvatskoj popuno drugaija!