You are on page 1of 10

1

Gimnazija Karlovac 14. sijenja 2010.

Gustave Flaubert:

Gospoa Bovary

prof. Snjeana Srdi Josipa Staroveki, 3.d

Gustave Flaubert:
(itamo: Gistav Flober)

Gustave Flaubert, roen u Rouenu, 12. prosinca 1821. godine je bio jedan od najveih svjetskih romanopisaca. Sin lijenika, Flaubert upisuje studij prava koji ne zavrava, putuje sjevernom Afrikom, formira krug parikih prijatelja, a od svojih tridesetih godina uglavnom ivi na imanju Croisset u Normandiji, s povremenim posjetima Parizu. Nakon adolescentske ljubavi prema udatoj Elise Schlesinger, koju nije nikad zaboravio, imao je vie erotskih veza, od kojih je najpoznatija s parikom spisateljicom Louise Colet, no, nikad nije zasnovao vlastitu obitelj. Iako su tijekom 19.st. veliki ruski romanopisci poput Tolstoja i Dostojevskog popularniji i utjecajniji kod irega itateljstva, te iako je njihov zahvat u stvarnost dojmljiviji i uzbudljiviji- Gustave Flaubert ostaje nenadmaivim. Za Flauberta se moe kazati da je pisac za pisce, veliki uitelj i mjerilo majstorstva. Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospoa Bovary", 1857., turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu ene provincijskoga normandijskoga lijenika. Izazvao je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdava i tiskar su osloboeni optube, zahvaljujui i realizmu i ivotnoj mudrosti suca. Romanom odlikuju znaajke koje e se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne ujemo glas pisca niti uope znamo za njegovo postojanje, te harmonini i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. Godine 1869. Flaubert objavljuje svoj najvei roman, "Sentimentalni odgoj". To poluautobiografsko djelo u kojem je rekreirao svoju mladenaku oaranost Elise Schlesinger i studentske dane, autor je opisao kao "moralnu povijest ljudi moga narataja". Djelo zapravo nema zaplet i rasplet u konvencionalnom smislu rijei: likovi se vrte u prostoru vlastitih projekcija i elja, vrijeme prolazi i nita se bitno ne rijeava niti ostvaruje. Posve su drukije fantastine vizije "Iskuenja svetoga Antuna", 1874, dramsko-romanesknoga uratka, toga "francuskoga Fausta" na kojem je radio preko 25 godina. Posljednje, postumno djelo je "Bouvard i Pecuchet", 1881., opisuje seoskie "pothvate" dvojice umirovljenih inovnika, hibridna je studija okarakterizirana i kao svojevrsna farsina enciklopedija ljudske gluposti. Gustave Falubert ostaje najutjecajnijim romanopiscem 19. stoljea.Tvorac je psiholokog realizma (tip realizma u kojemu se istie psiholoka karakterizacija, tj. unutarnja proivljavanja glavnog junaka ili nekoliko vanih likova), a najavio je naturalistiku i modernu prozu. Romani prevedeni na hrvatski jezik:

Memoari jednog luaka Salambo, povijesni roman o Kartagi U mjesecu studenom (preveo Tin Ujevi) Iskuenje svetoga Antuna, nadotjeraniji njegov filozofski roman Jednostavno srce Bouvard i Pecuchet Sentimentalni odgoj, najbolji roman, romansirana biografija, autobiografski roma

Flaubert umro je u Rouenu, 8. svibnja 1880.

Gospoa Bovary
O djelu: Flaubert do ideje o stvaranju ovog romana doao je nakon itanja neuspjele verzije svog djela Iskuenje svetog Antuna u koje je uloio nevjerojatan intelektualni napor i doraivao ga gotovo cijeli ivot, smatrajui to djelo stvaralakim vrhuncem. Prema preporuci prijatelja, pokuao je pisati o nekom konkretnom ivotnom motivu. Izvor i grau za novo djelo Flaubert je pronaao u nekom novinskom izvjetaju (ivotna tragedija ljenikog pomonika Delamare i njegove ene Delphine) koji mu je posluio kao inspiracija. Gospoa Bovary je najpoznatiji Flaubertov roman na kojem je radio est godina. Knjiga je doivjela buran uspjeh, ali je bila osuena i proganjana zbog povrede javnog morala od strane parikog suda za prijestupe. Osloboena je zahvaljujui odlinom odvjetniku Senardu.

Vrsta djela: roman (realistiki, psiholoki Flaubert produbljuje psiholoku


analizu gl. lika, obiteljski prati brani i obiteljski ivot Bovaryjevih, roman lika istrauje Emmu u cijelosti, drutveni pisac se bavi malograanskim mentalitetom koji su zapravo nosioci problematike, ljubavni pokuaj stvaranja privida prave ljubavi)

Tema djela: nesretan brak i ivot u provinciji Mjesto radnje: Francuska Tostes: Gospodin i gospoa Bovary stigoe u
Tostes oko est sati. str. 35

- Vaubyessard: Jedne srijede, oko tri sata popodne, sjednu gospodin I dospoa Bovary u svoj boc i odvezu se u Vaubyessard. str. 49 - Yonville-l Abbaye: jest trgovite udaljeno osam milja od Ruena, izmeu abbevillske i beauviske ceste, u dnu doline, koju natapa rjeica Rieule str. 70 - Rouen: - Vi ste lijepi kao Amor! Izazvat ete ope divljenje u Rouenu. Potanska su se kola zaustavila pred hotelom Crveni kri, na trgu Beauvoisine. str. 209. Vrijeme radnje: polovica 19. st.

Sadraj:
Roman je podijeljen u tri dijela (oekivanje, ostvarenje, razoaranje) pri emu su sva tri usredotoena oko lika glavne junakinje, Emme Bovary. 1. DIO Roman zapoinje upoznavanjem Charlesa Bovarya u petnaestoj godini kada dolazi u kolu gdje ga uenici ismijavaju zbog nespretnosti i povuenosti. str. 10 Zatim upoznajemo porodicu i okolnosti pod kojima je Charles doao u internat. Njegov otac Charles-Denis-Bartholome Bovary, bivi pomoni vojni kirurg, lijep ovjek, hvalisavac, ivio je od enina miraza; a majka mu je poklanjala mnogo panje. U dvanaestoj godini ga je kolovao upnik, a poslije godine dana ga poslae u ruensku gimnaziju. Bio je mirne udi, jako se trudio pa je uei napamet zavrio kolu i lijeniki ispit na medicinskoj koli. Majka koja mu je upravljala ivotom, nala mu je i praksu u Tostesu i oenila ga udovicom od etrdeset i pet godina. Jedne noi Charles je morao nekom starijem gospodinu namjestiti slomljenu nogu i tako je stigao na imanje Bertaux. Dolaskom na imanje pomae gospodinu Rouaultu te upoznaje njegovu ker Emmu. str. 21. Otada je Charles sve ee dolazio na imanje, iako je gospodin Rouault odavno ozdravio. Heloise, njegova ena mu je to strano zamjerila. Nedugo nakon toga, dok je vjeala rublje, Heloise udari krv na usta i ona umire.

Charles je zaudo osjetio poboljanje i slobodu. U Bertauxu su ga toplo primili i on se zaljubi Emmu. Emmin otac je sve zapazio te odluio Charlesu dati Emmu ali uz njen pristanak. Svadba je bila dogovorena. Charles nije bio duhovit ovjek i nije se istakao za vrijeme svadbe ali je idui dan izgledao kao potpuno drugi ovjek. ivjeli su u Tostesu. Ispoetka se Emma trudila oko kue, ureivala je stan, a on je lijeio ljude te uivao u novom ivotu. Prije no to se udala, Emma je mislila da osjea ljubav u sebi, ali kako srea nije dola, ona je mislila da se moda prevarila. Kao esnaestogodinjakinja provodila je vrijeme u samostanu, ali je previe matala, itala ljubavne romane, pa ju je otac izvukao iz samostana. Svako vee bi Charles zadovoljno stigao kui u deset naveer, veerao i zaspao. Ona mu je u itala ljubavne pjesme ali nije izazvala strast u njegovu srcu te se uvjerila da u njegovoj ljubavi nema nita izvanredno. str. 47 Jednom se zbilo za Emmu nesto neobino. Bili su pozvani u Vanbyessard k markizu d'Andervvilers i svojom su koijom otili do dvorca. Na balu je osjetila Emma rasko i ljepotu ivota koji ju je opinio. Uivala je u sjaju promatrajui modu i pleui plesove, pogotovo sa zgodnim vikontom, dok se Charles dosaivao potpuno neprilagoen sredini. Kad je rekao da bi zaplesao Emma ga je odbijala i podsmijavala. Posjet dvorcu ju je oduevio. Matala je o Parizu, kupila je ak i plan Pariza i zamiljala ulice. str. 52 Vrativi se kui Emma je zapustila je kuanstvo i sviranje klavira. Zdravlje joj je oslabilo i srce je ponekad jae lupalo. Lijenik je dijagnosticirao poremeaj na psihikoj bazi. Charles promjeni radno mjesto te pou u Neufshatel. Raspremavi ladicu, Emma se ubode na svadbeni buket, sav osuen i ut te ga baci u vatru i promatra kako polako gori. Pri preseljenju u drugi grad, Emma je bila u drugom stanju.

2.DIO Preselili su u Younville-l Abbaye, malo neugledno mjesto. Preko puta ljekarne gospodina Homaisa, smjetena je gostionica gospoe Lefrancois, Zlatni lav. Stalni gost poznate gostionice bio je dvadesetogodinji pisar Leon s kojim se Emma zblii za vrijeme prve veere u novom gradu. Veoma su slini jedno drugome po ukusu i interesu za umjetnost. Raa se ljubav koju ne pokazuju otvoreno zbog Leonova stida i Emmina straha. Iako je prieljkivala sina, u tridesetoj godini Emma rodi djevojicu Berthe. Charles nije nita primjeivao i Emma ga je doivljavala kao zapreku njezinoj srei. Pokuala se otvoriti

upniku ali je nije shvatio. Leon se bojao iskazati ljubav eni za koju je vjerovao kako nita ne osjea za njega pa je odluio odseliti u Pariz. Emma je bila oajna. Jednom neki bogata Rodolphe Boulanger dovede slugu da mu Charles pusti krv. Naoiti mukarac odmah zapazi lijepu enu i odlui je osvojiti. str.126 Za vrijeme skuptine poljoprivrednika u Yonvillu, Rodolphe armira Emmu koja ga nakon kraeg vremena zavoli. Charles potakne njihovo zbliavanje kad ih nagovori da pou na jahanje to e Emmi poboljati zdravlje. Na prvom jahanju u umi Emma mu se poda. str. 154 Postupno su se viali sve ee, a ona je i sama odlazila k njemu emu se Rodolphe protivio. Vie nije mislila na Leona. Rodolphe je u poetku bio slatkorijeiv, ali se postupno hladio i polako postao ravnoduan. Smetalo mu je to mu je ona poklanjala svakakve stvari. Charles je pokuao epavom Hippolytu operirati nogu, no sve je zavrilo da je neki lijenik nesretniku morao amputirati nogu kako bi mu spasio ivot. Emmi se mu jo vie zgadio, ak joj se i ki uini neobino runom. Rodolphe kome se Emma potpuno posvetila, uivao je u ljubavi i uicima pa od Emme stvori svojom bezobzirnou posluno, privreno i pokvareno stvorenje". Ipak mamila ga je njena predanost. Razmiljao je o njenom planu zajednikog bijega ali uoi samog bijega napisao je opritajno pismo i posalo s koaricom bresaka. Emma je bila oajna i skoro skoila s prozora. Kad je ugledala Rodolphovu koiju kako prolazi pala je u nesvijest. Legla je u krevet i etrdeset i tri dana je Charles bio uz njezinu postelju. No Charles je imao i novanih briga. Emma je uzimala odjeu od trgovca Lheurexa te je on traio isplatu. Emma se sporo oporavljala, jednom se naglo okrenula vjeri, ali vrlo kratko. Charles odlui da ode s Emmom u Rouen u kazalite gdje je nastupao slavni pjeva Lagardy u Lucii de Lamermoor. Za vrijeme opere u kojoj je Emma uivala u kazalinoj raskoi. Charles je u pauzi sreo Leona i doveo ga u njihovu lou. str. 211

3. DIO Leon je nakon tri godine studija iskusniji i otovreniji. Ema mu prizna da je voljela drugog, on ne joj tvrdi da ju je zaboravio. Dogovorili su se za sastanak u katedrali. Emma se nikako nije mogla odluiti to e s Leonom. No eljna uzbuenja i strasti, ue s Leonom u koiju iz koje nisu izlazili cijelo popodne jer Leon nije dozvolio koijau da stane.

Trgovac Lheureux je traio svoj novac, pa je Charles odluio poslati Emmu ponovo u Rouen da se savjetuje s Leom, gdje je ostala tri dana. I ona je dobila punomo na Charlesovu mirovinu. Emma smisli kako e se nalaziti s ljubavnikom. Nagovorila je mua da joj plaa satove klavira i tako je etvrtkom odlazila u Rouen. Charles nije slutio nita. Dugovi su se gomilali i trgovac izmami od Emme prodaju zemljita ispod cijene bez mueva znanja. Traila je od Leona da joj pie stihove. Ubrzo Emma dobiva sudski poziv da plati dugove. Dobila je pomo Charlesove majke, no Emma se ponovo zaduila. Avantura s Leonom postala joj je sve dosadnija i dosadnija. Doao je dan kad je morala vratiti cjelokupan dug. Traila je trgovevu pomo no on ju je odbio. Zatraila je pomo od Leona, no i on je bio bespomoan. Oajno je traila pomo te se u jednom trenu sjetila Rodolpha. Otila je do dvorca gazei svoje dostojanstvo. On je isprva uzbueno privine u zagrljaj, no kad ona zatrai novac, Rodolphe ju hladno odbije iznenaen, jer je i sam bio u novanoj neprilici. str. 292 Vraajui se kui ue u ljekarnu i nagovori Justina koji je bio lud zanjom, da je pusti u zabranjenu prostoriju i pred njim proguta aku bijelog praka. Vrati se u kuu u kojoj je Charles plakao te mu napie pismo koje e tek idui dan proitati. Poela je povraati krv i vikati. Isprali su joj eludac, ali uzalud. Konano se pojavio i uveni lijenik Lariviere, no on je ustvrdio da se vie nita ne moe uiniti. Emma se uspravi u postelji, krikne, poe se smijati luakim smijehom te padne mrtva. str. 306 Charles je jako patio i htio je da sprovod bude romantian i da je sahrane u vjenanoj haljini. Nitko od ljubavnika ju nije alio jedino je na grobu izmeu jela plakao je Justin. Leon obavijesti da se eni, te Charles piui pismo Leonu pone sumnjati. On otvara tajni pretinac, otkriva pisma i Rodolphovu sliku te za sve krivi sudbinu.

Karakterizacija likova:
Emma Bovary, Charles Bovary, Leon, Rodolphe Boulanger, gospodin Rouault, Charlesovi roditelji, Heloise Charlesova biva ena, Lheureux trgovac, Homais ljekarnik, Justin

Emma Bovary
Emma je ki veleposjednika Rouaulta odrasla u samostanu. Izaavi iz samostana i vrativi se na selo gdje joj je bilo dosadno, s nestrpljenjem je ekala da ivot krene u istom smjeru kao I u svim onim romanima koje je proitala. Kada je Charles zaprosi, ona pristaje mislei da ga voli, ali ona je nakon udaje sve samo ne sretna. Emma raa curicu koja joj uope ne mijenja raspoloenje iako je voli. Meutim mladi pisar Leon odmah joj se svidio. Ona s njim doivljava platonsku vezu, budui da je on nesiguran. Kad on odlazi u Pariz ona si nalazi novog ljubavnika Rodolphea. Meutim ubrzo obnavlja vezu s Leonom ali isto tako brzo pada u ponor te ispija otrov i umire. Emma Bovary rtva je svojih snova. Nije se mogla zamisliti kao gubitnicu, kao obinu domaicu uz svog prosjenog mua te je htjela pobjei od dosade koje se je bojala. Njezina razmiljanja su romantina, susreti s ljubavnicima puni strasti, ali zato sredina u kojoj ivi je okrutna realnost od koje ona eli pobjei Opis str. 21 Naturalistiki, ona je bila bludnica, teila je uvijek veim uzbuenjima i strastima, koja je bila gotovo oajna da ih doivi. Njezino samoubojstvo moda je romantino, ali njezina smrt uasava. str. 307.

Charles Bovary
Mukarac seoskog podrijetla, razvijen u iskusnog lijenika. Nije bio ovjek velikih ambicija, oboavao je Emmu i toliko joj vjerovao da zapravo nije uvidio cijelu situaciju. Kada saznaje lai svoje voljene ene za koju je smatrao da je savrena, pogaa ga i umire nesretan jer je proveo ivot u lai znajui da nije usreio enu. Nakon svoje smrti nestao je onako kako je i postojao prosjeno nazapaen. Charles je bio sve ono protiv ega se Emma borila do smrti, te ga prezire zbog svoje obinosti. Emma i Charles su primjer suprotnosti str. 212

BOVARIZAM: Svojstvo drati se drugim nego to ovjek jest


Bovarizam je naziv dobio prema liku Emme Bovary te predstavlja obrazac ponaanja u kome se gubi osjeaj za realnost zbog dugotrajnog i postojanog nezadovoljstva, koje je posljedica razlike izmeju umiljene slike o sebi i svog stvarnog postojanja.

Kompozicija:
Kompozicija je linearna kronoloka trodjelna bez izraenih kompozicijskihh faza.

Pripovjeda:
Pripovjeda u djelu je neutralan, nikad se ne vidi u tekstu I ne komunicira s itateljem.

Emma Bovary, jedna sanjarska dua zamijenila je srednjovjekovnog Don Quijota koji se je isto tako borio za ostvarenje svojih ideala i koji je umro zaslugom svoje mate i okrutne stvanosti.

Poruka djela:
Flaubert je ovim djelom poruio da iviti vlastiti san je sveto i neotuivo pravo svakog ovjeka, pa makar bilo i pogubno, a da e ga se domoi svatko u tolikoj mjeri koliko skupi snage boriti se za njega.

You might also like