KLASIFIKACIJA TRZISNIH STANJA Do polovine 19 vijeka trzista su bila klasifikovana u dvije grupacije: TPK i trziste monopola.

Vremenom se izdiferenciralo i trziste oligopola. U mikroekonomskoj teoriji, najcesce se spominju tri klasifikacije trzista:

STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA

Polazi od broja ucesnika na trzistu i medjuovisnosti cijena. Prepoznaje 9 trzisnih stanja ( TPK, oligopol, monopol, oligopson, bilateralni oligopol, kvazimonopol, monopson, kvazimonopson, bilateralni monopol.) Nedostaci Stackelbergove klasifikacije Postoje situacije gdje osim monopolista i oligopolista postoje i tzv. autsajderi (mala preduzea koja imaju utjecaj na cijene proizvoda). Na osnovu broja uesnika ne moemo govoriti o njihovoj snazi. Nekada i pored malog broja uesnika nije evidentirano monopolsko ili oligopolsko ponaanje. itd.

SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA

Polazi od broja ucesnika, diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavaca ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena). Nastala je zbog slozenosti trzisnih prilika i potrebe da se u analizu ukljuce i dodatne karakteristike trzista koje ranije nisu postojale.

WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA

Polazi od nacina formiranja cijena, odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeca na formiranje cijena. Njeni kriteriji su: broj ucesnika, koeficijent elasticnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elasticnosti. Unakrsna elasticnost supstitucija pokazuje koliko dobro jedan proizvod moze supstituirati drugi. Sto je supstitut bolji, koeficijent je veci.

TRZISTE POTPUNE KONKURENCIJE TPK rijetko stecemo u stvarnosti. Najcesce se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvodjaca i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. Pretpostavke TPK:

Veliki broj proizvodjaca i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeca Maksimiziranje profita Nema drzavnog reguliranja Savrsena mobilnost faktora proizvodnje Savrsena informiranost

Faktori koji utjeu na formiranje konkurentskih odnosa izmeu uesnika na tritu: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Broj i veliina uesnika na strani ponude i/ili tranje, Stepen slobode ulaska i izlaska, Prostorna distribucija kupaca i prodavaa, Vea ili manja homogenost ili diferencijacija proizvoda, Stepen elastinosti tranje za odnosnim proizvodom, Stepen ostvarene vertikalne integracije.

Koeficijent elastinosti supstitucije pokazuje stepen zamjene jednog proizvoda konkurentskim zbog njegovog porasta cijene. Koeficijent unakrsne elastinosti tranje mjeri stepen obima prodaje konkurenata na promjenu cijene posmatranog proizvoda. (Koliko e oni vie prodati kada mi poveamo svoju cijenu). Normalna cijena jeste stabilna ravnotea, a ona u sebi sadri prosjean profit.

Pri toj cijeni ne postoji ulazak niti izlazak preduzea iz te grane. To je cijena kojoj se tei u duem vremenskom periodu. Ponuda i potranja imaju razliit utjecaj na formiranje normalne cijene u razliitim vremenskim periodima

Optimalna alokacija sredstava Na tritu potpune konkurencije dolazi do optimalne alokacije sredstava. Ona se ogleda u sljedeem: Proizvodnja se odvija uz najnie mogue trokove, Potroau plaaju najniu cijenu koje je jednaka graninim trokovima proizvodnje Postrojenja se u dugom roku potpuno koriste pa nema rasipanja resursa, Preduzea ostvaruju samo normalne profite. Kratki vremenski period (ravnotea preduzea) Ravnotea preduzea predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzee maksimizira svoj profit. Cijena je odreena granskom ponudom i potranjom, preduzee upravlja samo ponuenom vlastitom koliinom. Preduzee ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najvea vertikalna udaljenost izmeu ukupnih prihoda (TR) i ukupnih trokova (TC) Taka E cijena koja isti trite Uslov ravnotee: MR = MC Preduzee koje na tritu potpune konkurencije ostvaruje i odreeni iznos ekstra profita PAeB

1. 2. 3. 4.

Preduzee koje na tritu potpune konkurencije ostvaruje gubitak PAeB zbog visokih ukupnih prosjenih trokova. Dugi vremenski period (ravnotea preduzea) U dugom vremenskom periodu preduzee ne moe poslovati sa gubitkom. Zbog toga preduzea na tritu potpune konkurencije u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoronim prosjenim trokovima uveanim za prosjean profit. U duem vremenskom periodu veina cijena opada, pa dolazi do smanjenja ekstraprofita kod preduzea. Uslov za dugoronu ravnoteu jeste: LRMC = LRATC = P U ovoj ravnotei, preduzea proizvode pri najniim dugoronim prosjenim trokovima. Kada postoji dugorona ravnotea preduzea, nema vie niti ulaska niti izlaska preduzea iz grane. MONOPOL Monopol je trina struktura u kojoj postoji samo jedan prodava, u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Pretpostavke: 1. jedan proizvoa (ponua) na tritu 2. proizvoa nudi proizvod koji nema bliskog supstituta(vodovodno preduzee u gradu) 3. proizvoa moe voditi aktivnu politiku cijena(odreuje ili cijenu ili koliinu) 4. sprijeen je ulazak drugih ponuaa u granu( postojanje visokih barijera za ulazak) 5. tranja za proizvodom monopoloste nije savreno elastina 6. koeficijent elastinosti supstitucije je odreeni (mali) broj 7. koeficijent unakrsne elastinosti tranje je 0 Razlozi koji dovode do monopola: 1. posjedovanje stratekih sirovina ili iskljuivo poznavanje proizvodnih tehnika 2. patentna prava za proizvod ili proizvodni proces 3. posebne dozvole od strane drave 4. veliina trita 5. postojee preduzee provodi politiku sprjeavanja novih ulazaka 6. visoki trokovi ulaska 7. digerencija proizvoda i promocija Monopol se moe ostvarivati preko razliitih vidova, kao to su: kartel, trust, sindikat, dioniko drutvo. Vrste monopola: 1. Zakonski monopol - nastaju zbog politike drave da dozvoli obavljanje djelatnosti samo jednom preduzeu. Moe nastati zbog dodjele licence (pota, tv, radio) ili drugog odgovarajueg odobrenja. Licenca za telekom u BiH. 2. Ekonomski monopoli - nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzea u odreenoj grani) tj. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka, softverskih komp, naftnih komp) Takoe, veliina trita moe sprijeiti da se na tritu pojave dva ili vie preduzea, zbog toga to bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. 3. Oktopodski monopoli - predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola ( vodovod, eljeznica, telefon)

4. Javni monopol - u vlasnitvu drave i ne moe se pojaviti neko privatno preduzee kao ponua. Drava ekskluzivno pravo nuenja odreenog proizvoda ili usluge zadrava za sebe. 5. Prirodni monopoli - nastaju zbog posjedovanja stratekih sirovina, nafte plina, rudnika...moe biti posljedica ekonomije razmjera kada jedan proizvoa moe opskrbiti cjelokupno trite nekim proizvodom po cijeni nioj od prosjenih trokova nekoliko drugih proizvoaa, koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji. Komparacija TPK i Monopola! a) na TPK pojedinana preduzea ne mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, dok monopol vodi politiku cijena svojih proizvoda b) u sluaju istog monopola firma se identificira sa granom, tako da krivulja potranje s kojom se suoava na tritu ima isti oblik kao krivulja granske potranje na TPK,sto znai da opada sa lijeva na desno. Iz tog razloga monopol moe poveati prodaju proizvoda samo sniavaenjem cijene, pa joj je s obzirom na to granini prihod manji od prosjenog prihoda(MR<AR),odnosno MR<p TPK D=P=MR=AR KVP :Gubitak, PP, EP DVP:PP Ed=+ Px=0 Ima f-ju ponude(tacno odredjenodnos izmedju Cijene i ponudjene kolicine) Monopol d=P=AR>MR KVP:Gubitak, PP, EP DVP:EP, PP Ed=odredjeni mali broj Px=0 Nema f-ju ponude(nema tacno) odredjen odnos izmedju cijene i Ponudjene kolicine, razlog je to Sto je odluka monopoliste na Nivou p-nje ne ovisi samo o Granicnom trosku nego i obliku Krivulje traznje. DA-NE DA-NE

*Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi manje uz viu cijenu *Alokativna efikasnost monopola je manja nego na TPK Ravnotea monopola u kratkom roku:

Monopolist e maksimizirati svoj kratkoroni profit ako su ispunjena sljedea dva uslova: 1. Granini prihod jednak graninom troku (MR jednako MC). 2 Nagib krivulje MC je vei od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku. Monopolista se suoava sa dvije odluke: - odreivanje cijene ili odreivanje koliine koju e da ponudi na tritu jer ne moe odreivati i o koliini i o cijeni uz koju eli prodavati istovremeno. Meutim, uz krivu tranje negativnog nagiba te dvije odluke su meuovisne. -ostvaruje extraprofitKljuni uslov za maksimiziranje profita monopoliste je jednakost njegovih MC i MR, uz uslov da kriva MC sijee krivu MR odozdo

Ravnotea monopola u dugom roku: U dugom roku monopolista ima vremena poveati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojee postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. Meutim, ukoliko je sprijeen ulazak, nije nuno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje Monopolista u dugom roku moe ostvarivati i prosjean profit i ekstraprofit, ali nikada gubitak. Ostvaruje prosjean profit Tacku u kojoj su LRMR=LRMC povucemo do f-je tranje(D) i odredimo ravnoteznu cijenui ravnoteznu kolicinu,s tim da je f-ja LRAC iznad f-je traznje

Na narednom grafikonu monopolista ostvaruje ekstra profit u dugom vremenskom periodu

Ostvaruje ekstra profit Tacku u kojoj su SRMR=SRMC-povucemo do f-je traznje(D),i odredimo ravnoteznu cijenu i ravnoteznu kolicinu,s tim da je f-ja SRAC ispod f-je traznje

reguliranje monopola Monopolska preduzea u principu zarauju pored prosjenog profita i odreeni iznos ekstraprofita, stoga je u interesu drave da sprijei monopolska preduzea da zarauju nepravedno visoke profite. Ukoliko se pokae da su regulirani prirodni monopoli zaraivali iznad prosjeka ekonomije tada moemo rei da je regulacija u interesu proizvoaa, a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede, onda moem orei da je u interesu potroaa. Ciljevi regulacije monopola: 1. osigurati neto profit iz regulacije 2. smanjiti gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa 3. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga 4. kreiranje incijativa za inovativne aktivnosti Privatizacija privrednih monopola: Restruktuiranje znai promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju poveanja efikasnosti i smanjenja trokova poslovanja.

Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata dravne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i trita posebno. Privatizacija bi trebala osim deblokiranja kapitala drave uloenog u razvitak sektora, koji se moe iskoristiti u druge vane dravne projekte, omoguiti konkurenciju i time doprinijeti poveanju energetske efikasnosti i smanjenju trokova i cijene energije. Liberalizacija predstavlja mogunost izbora dobavljaa od strane potroaa i dostupnost elektroenergetske mree. Modeli privatizacije: 1. ugovor o upravljanju 2. ugovaranje usluga 3. ustupanje postrojenja 4. koncesija 5. privatizacija kapitala preduzea Dvije formule za mjerenje monopolske moi: Uporeuje koliinu proizvoda kojeg proizvodi najvee preduzee u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane. to je koeficijent monopolske moi blii jedinici to preduzee ima vie karakteristika monopolskog preduzea. Uporeuje prodajnu cijenu proizvoda sa graninim trokom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. Diskriminacija cijena - poduzima monopolist kako bi poveao vlastiti ukupan prihod i profit. Diskriminacija nastaje kada se isti proizvod prodaje razliitim kupcima po razliitim cijenama. Trokovi proizvodnje su isti ili se razlikuju, ali ne toliko koliko obraunate cijene. Cilj diskriminacije jeste da monopolista prisvoji to vei novio potroaevog vika. Postoje dva neophodna uslova da bi se provela diskriminacija: 1. trite mora biti podjeljeno u podrita sa razliitim cjenovnim elastinostima tranje 2. mora postojati i efektivno razdvajanje podtrita, tako da se ne moe provesti preprodaja robe s trita na kojem je niska cijena, na trite na kojem je visoka cijena.(elektricna energija, plin) Diskriminacija cijena prvog stepena - sluaj kada monopolista odreuje razliitim kupcima razliitu cijenu za isti proizvod, odreujui svakome od njih najveu cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. Pokuava iscijediti sav potroaev viak. (arapski trgovac odreuje za svakog kupca posebnu cijenu; banke kamatnu stopu) Diskriminacija drugog stepena - na tritu zaraunava istu cijenu za sve potroae ali daje popust onim potroaima koji kupuju vee koliine (popust na koliinu). Na taj nain monopolista maksimizira vlastiti profit. (odreivanje cijene elektrine energije) Diskriminacija treeg stepena - koja se najee primjenjuje. Posebno se koriste kada njihovi proizvodi imaju razliite koeficijente cjenovne elastinosti tranje za razliite grupe potroaa. Ako je koeficijent cjenovne elastinosti tranje vii, tada e cijena biti manja i obrnuto.

MONOPSON - javlja se na tritu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuaa na strani ponude, ali samo jednog kupca na strani tranje. Cijena proizvoda monopsoniste je zadata veliina Ponuda faktora proizvodnje ima rastui oblik

Na narednoj slici preduzee e ulagati a1 koliinu faktora a, jer mu je pri toj koliini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak prirastu ukupnog troka (odnosno MCa). Cijena koju monopsonist plaa za jedinicu faktora a je Pa1, jer je to cijena ponude tog faktora. Prema tome, javlja se monopsonistiki profit u iznosu Pa2 - Pa1 po jedinici uloenog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike izmeu veliine MRPa i cijene faktora a. To se naziva Monopsonistikom eksploatacijom Nadnice su plaene po cijeni koja je nia od one koja bi se formirala u sluaju da je i na strani kupaca faktora proizvodnje potpuna konkurencija (Pae). Pri tome, monopsonist e se zaustaviti na manjem obimu kupovine i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1). OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Kada na tritu postoji mali broj, svega nekoliko prodavaca nekog proizvoda od kojih svaki ima znacajan udio u ukupnoj ponudi, onda takvo trzisno stanje nazivamo oligopol. Nema opte teorije oligopola zbog oligopolskog bumeranga. Nezna se kako e reagovati konkurent Pretpostavke oligopola:

Mali broj, svega nekoliko ucesnika. Mogucnost vidjenja aktivno-pasivne politike cijena ponudjaca. Postojanje barijera ulaska. Preduzeca mogu da konkurisu cijenama i/ili kolicinama. Postoji mogucnost udruzivanja ucesnika na strani ponude. Preduzeca mogu nuditi homogene i heterogene proizvode. Elasticna funkcija traznje. Koeficijent unakrsne elasticnosti traznje odredjeni broj.

Faktori koji odredjuju trzisnu strukturu Tehnoloski Samo mali broj preduzeca ima tehnologiju kojom moze proizvoditi lijekove ili izradjivati asfalt. Stoga preduzeca nastoje prva doci do nove tehnologije kako bi imala odredjene konkurentske prednosti nad drugim slicnim preduzecima. Stoga ako samo nekoliko preduzeca posjeduje

odredjenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda, tada se na trzistu formira oligopolska struktura. Troskovni Troskovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko ce se preduzeca pojaviti na nekom trzistu. Tako npr. troskovi prevoza cementa na vece udaljenosti cine ponudjaca nekonkurentnim ako je udaljenost veca od 200 km. Stoga seobicno cementare grade u radijusu od 150-200 km. Nekada samo masovna proizvodnja obezbjedjuje povoljnu strukturu troskova koje trziste moze prihvatiti. Zbog toga se moze desiti da samo nekoliko preduzeca ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogucavaju masovnu proizvodnju. Iznos kapitala Ovo je jedan od cestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih trzisnih struktura. Ako imate dovoljno kapitala mozete kupiti tehnologiju koja preduzecu treba, mozete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju, mozete uci na druga trzista itd. No, niti jedno preduzece nema kapitala u mjeri koliko bi mu trebalo. Uvijek je za preduzece problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima. Npr. iako je poznato da naftne kompanije ostvaruju veoma dobre zarade i profite, samo mali broj preduzeca ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom.

Barijere koje onemogucavaju ulazak novih kompanija na oligopolska trzista:

1. Potreba da se proizvodi u velikim serijama, da bi jedinicni troskovi bili dovoljno niski, kao npr. elektroenergija, voda, plin, telefon itd. 2. Patenti i licence koje odredjenim proizvodjacima daju iskljucivo pravo proizvodnje i/ili prodaje odredjenog proizvoda ili usluge 3. Kontrola temeljnih sirovina kao npr. urana, boksita i sl. 4. Ugled postojeceg proizvoda npr: tesko je konkurirati britvicama marke gilette 5. Velika finansijska ulaganja mogu biti znacajna prepreka za nove prodavaoce, osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na trzistu kapitala. 6. Trajnost recepta, koji proizvodjac ne zeli patentirati, nego ga drzi u tajnosti. Dobar primjer za ovo je Coca Cola. 7. Politika cijena postojecih oligopolista kojom odredjuju cijene nize od onih koje bi im maksimizirale dobit, u cilju sprjecavanja ulaska u posao novih proizvodjaca. 8. Vlasnistvo i kontrola sistema distribucije.

Ako na oluigopolskom trzistu imamo samo dva ponudjaca, tada se takvo trzisno stanje naziva duopol. to je najjednostavniji oblik oligopola, i na njemu se nalaze dva samostalna preduzeca, nasuprot mnostva kupaca, koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogucnosti vrsiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. Ovisno o tome da li su svi proizvoai (oligopolisti) priblino jednake ekonomske moi ili ne, pravi se distinkcija izmeu tzv. simetricnih i asimetrinih oligopolskih situacija.

Teorija igara IGRA (game) je aktivnost u kojoj ucestvuju dva ili vise igraca ciji su interesi razliciti. IGRAC (player) je osoba koja sudjeluje u igri. Njih moze biti dva ili vise. ovi igraci mogu biti individualci, firme, ili cijeli narod. STRATEGIJA (strategy) oznacava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrac. Npr. strategija preduzeca moze biti promjena ambalaze proizvoda, trosenje 3,5% ukupnog prihoda na propagandu itd. Svaki od igraca unaprijed postavlja svoj cilj, i u zavisnosti od njega bira strategiju. Ukoliko predpostavimo da se na oligopolskom tritu pojavljuju samo dva preduzea, tada se rezultati njihovih strategija najlakse pokazuju u obliku MATRICE. Ako dobijemo matricu a23 znaci da preduzece x uzima strategiju 2, a pred y strategiju 3. Pri razmatranju mogucih strategija preduzeca, najjednostavniji slucaj je DOMINANTNA STRATEGIJA Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igraca, ostaje najboljom bez obzira na to kakvu ce strategiju slijediti drugi igrac. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se moze primjeniti model teorije igara jeste problm poznmat pod nazivom ZATVORENIKOVA DILEMA Cournotov model - pretpostavka da uesnici posluju bez trokova, to je teko u praksi pronai. Ovo rjeenje predstavlja output reakcija drugog na prvi. Stabilna determinanta i tranja. Nakod odreenog broja akcija i reakcija one dolaze u taku u kojoj obojica maksimiziraju profit tj. obje krivulje reakcija se presjecaju u CT kojom se utvrujeda e oba rivala proizvesti zajedno po 1/3 = zajedno 2/3 outputa. Kritike: Nain ponaanja preduzea je naivan Zatvoreni model (nema ulaska novih pouaa) Nije vremenski odreen Pretpostavka o proizvodnji bez trokova je nerea Bertrandov model - u ovom modelu uesnici na tritu reaguju cijenama. Poetna cijena kree se sa nekog nivoa ali zavrava na cijeni jednakoj nuli. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom doe u cijenu nula niti jedan od uesnika nee moi podii cijenu. Reakcija cijenama - Stabilna ravnotea u nuli. Na kraju se postie cijena potpune konkurencije gdje P=MC=0 i tu e se uspostaviti stabilna ravnotea. I Bertrandonov i Cournotov model sadre determinante ravnotee. Edgewortov model Veliina raspoloivih kapaciteta (3/4) Nedeterminisana ravnotea

TRITE MONOPOLISTIKE KONKURENCIJE Monopolistika konkurencija predstavlja takvu trinu strukturu gdje postoji mnogo prodavaa, koji prodaju sline, ali ne i istovjetne proizvode, gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. Ciljevi:

Dati osnovne karakteristike trita monopolistike konkurencije. Pokazati nain formiranja ravnotee u kratkom i dugom roku Prikazati naine na koje preduzea diferenciraju svoje proizvode Prikazati razliite biznise koji postoje na ovom trinom stanju .

Pretpostavke trita monopolistike konkurencije: 1. relativno veliki broj uesnika (25, 40, 75, itd), 2. blago diferencirani proizvodi (kvalitet, ambalaa, cijena, uslovi prodaje, marka proizvoda, poloaj 3. relativno malo trino uee, 4. ogranien stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena), 5. ne moe doi do tajnih sporazuma 6. ne oituje se meuovisnost preduzea 7. sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje odreenih barijera- npr. finansijske prepreke) Primjeri u privredi (trite naftnih derivata u BIH, trite roba iroke potronje, odjea, restorani, frizerski saloni, itd.) Ravnotea preduzea na tritu monopolistike konkurencije u kratkom vremenskom periodu opada sa lijeva na desno elastinija u odnosu na monopol i oligopol Ravnotea preduzea na tritu monopolistike konkurencije u dugom vremenskom periodu Pomjeranje funkcije tranje ulijevo zbog ulaska drugih ponuaa zbog postojanja ekstraprofita nema ekstraprofita u dugom roku Uporeivanje efikasnosti preduzea na tritu potpune konkurencije i preduzea na tritu monopolistike konkurencije prosjean profit i ponuena koliina manja od TPK jer su trokovi vei i zato to je indeferenciran